Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Max Blitz (citat):

Serijal 'Vjetrovi rata' ('Winds of War') s početka 80-tih, sniman je i na lokacijama u Hrvatskoj; scena gdje podmornica klase Sutjeska glumi američku i isplovljava iz Riječke luke... u filmu pri kraju, od 1:30:05.

 Gde god snimano ma koja scena u serijalu " Vetrovi rata " i " Rat i sečanja" prestavlja, iako sa proameričkom notom, virtualnu enciklopediju o II svetskom ratu. Najbolja serija svih vremena definitivno.

slikarB (citat):

Gde god snimano ma koja scena u serijalu " Vetrovi rata " i " Rat i sečanja" prestavlja, iako sa proameričkom notom, virtualnu enciklopediju o II svetskom ratu. Najbolja serija svih vremena definitivno.

Slažem se ako zanemarimo da je u filmu originalnu podmornicu S klase tipa '2nd Holland' S-45 koja je stupila u službu 1925., a rashodovana je krajem 1945. glumila podmornica JRM klase Sutjeska P-812 'Neretva', građena od 1957. do 1962. i cca 10 metara kraća. I za snimanje su joj stavili vanjski top kojeg originalno podmornice klase Sutjeska (u JRM su bile dvije, 'Sutjeska' i 'Neretva') nisu imale.
(Malo se i šalim, nije to bilo toliko važno u ovoj epozodi, a JRM je vjerojatno lijepo naplatila uslugu iznajmljivanja podmornice.)

Motorna jahta 'Podgorka'...

Titova ljepotica kojoj godine ne škode
[You must be registered and logged in to see this link.]

Američki nosač aviona USS 'Coral Sea' (CV-43) bio je u posjetu Splitu i Jadranu 1952., u vrijeme sukoba s Informbiroom.

Vjerojatno jedna od zadnjih snimki VPBR-31 'Split' dok je bio privezan na Pristanu u Boki Kotorskoj. Nedugo poslije, u kolovozu 2013. otegljen je u Albaniju, u luku Drač, gdje je izrezan u sekundarnu sirovinu.

Brodovi Mornarice VCG jučer u luci Bar... RTOP, remorker PR-41, VPBR...

Bivša barkasa JRM BM-58 "Barbara" čeka premještaj u Zbirku pomorskog nasljeđa u Tivtu...

Iako je to trebalo da se desi još prošle godine, brod-oldtajmer BM-58 "Barbara" još nije prebačen u marinu Porto Montenegro gdje je toj motornoj barkasi staroj 91 godinu, obezbijeđeno mjesto novog eksponata u tamošnjoj muzejskog Zbirci pomorskog nasljeđa.
Atraktivan stari brod čije je renoviranje završeno, već mjesecima se nalazi na tzv. suvom vezu u marini i brodogradilištu komapnije "Navar" u Bonićima kojoj Opština Tivat plaća zakup veza. U međuvremenu, Porto Montenegro je po ranije postignutim dogovoru, već utrošio 14 hiljada eura u pripremu terena i izradu betonske tzv. posteljice koja će prihvatiti trup atraktivnog starog broda, a koji će biti smještan na platou ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljeđa gdje će "Barbara" ubuduće društvo praviti dvama najatraktivnijim eksponatima tivatskog pomorskog muzeja – podmornicama P-821 "Heroj" i P-912 "Una".
"Sam zahvat izmještanja "Barbare" iz Bonića  do lokacije Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru je veoma kompleksan. Za to su potrebna specijalizovana vozila i dvije velike dizalice. U ove svrhe Opština Tivat pribavila je ponudu jedne specijalizovane firme, koja bi ovo mogla izvršiti, a procjenjena vrijednost poduhvata je 9.000 eura" - kazala nam je  portparolka lokalne uprave Branka Čelanović. Opština Tivat je vlasnik "Barbare" od 2007. kada je zatvoreno tivatsko vojno brodogradilište Arsenal gdje je taj mali brodić decenijama služio za prevoz radnika iz svih djelova Boke do posla u Tivtu. Više:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Novo o š/b Jadran:

Remont školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka Jadran u završnoj je fazi. Dok Jadranskog Brodogradilišta Bijela trebalo bi da napusti sredinom aprila, odakle će ponovo zaploviti ka matičnoj luci Tivat. To je za Radio Jadran potvrdio koordinator remonta na brodu, pukovnik Ljubomir Bojović.
Njegova prva plovidba nakon remonta izvjesna je u ovoj godini, mada će, kako Bojović navodi, u najvećoj mjeri jedrenjak služiti Pomorskom fakultetu kao "poligon" za praktične vježbe studenata, odnosno obuku:
"Plovidba će sigurno biti i krstarenje, jer jedna od njegovih namjena jeste saradnja sa civilnim sektorom, prije svega Pomorskim fakultetima, Srednjom pomorskom školom i kadetima partnerskih zemalja koji će biti obučavani na brodu", pojasnio je Bojović...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Max Blitz (citat):

Novo o š/b 'Jadran'...

'Jadran' na probnoj vožnji jučer ispred Tivta.

TITOV GALEB

RAMB III - KIEBITZ - GALEB

Še ena ladja je zaplula / Un altra nave ha ripreso il mare (1948.)
Zahvaljujoč Ervinu Dobroviću in angažiranju Pere Lovrovića - Reška enciklopedija Fluminensija predstavlja film o reševanju ladje Kiebitz, splovljenem kot RAMB III, najbolj znanim kot Galeb, Titova "Ladja Miru".
[You must be registered and logged in to see this link.]

150.000 $

Za 150.000 $ je bil TITOV GALEB prodan mestu REKA, ki ga bo preuredila v spomenik, dolžine 116,7 metrov , visok 8,75 metrov, gaz 5,9 metrov , a nosilnost 1930 ton: [You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]


TITOVE TURNEJE
[You must be registered and logged in to see this link.]

SEZNAM POLITIKOV

* Winston Churchill
* Kraljica Elizabeta II.
* Cesar Haile Selassie
* Grški kralj Pavel in kraljica Friderika
* Leonid Brežnjev
* Ahmed Sukarno - prvi predsednik Indonezije
* Habib Bourguiba - prvi predsednik Tunizije
* Indira Gandhi
* Gamal Abdel Naser
* Hassan II - maroški kralj
* Ibrahim Abbud - prvi predsednik Sudana
* Sirimavo Bandaranaike - predsednica vlade Šrilanke
* Madibo Keita - prvi predsednik Malija
* Makarios III - prvi predsednik Cipra
* Omar Moamer el Gadafi
* Džavaharlal Nehru - prvi predsednik Indijske vlade
* Nicolae Ceauşescu
* Kwame Nkrumah - prvi predsednik Gane
* Ahmed Sékou Touré - prvi predsednik Gvineje
* U Nu - prvi predsednik vlade Burme
* Ne Win
* Kurt Waldheim

SEZNAM SLAVNIH

* Richard Burton
* Sophia Loren
* Kirk Douglas
* Elizabeth Taylor

2011
[You must be registered and logged in to see this link.]


PRENOVA TITOVEGA GALEBA

Nekdanjega Titovega Galeba bodo restavrirali z denarjem EU

Največje hrvaško pristanišče Reka, ki bo leta 2020 evropska prestolnica kulture, je dobilo 69.000.000 kun (9.300.000 €) iz skladov EU za obnovo Galeba, nekdanje ladje jugoslovanskega predsednika Josipa Broza Tita ter zgodovinsko pomembnega industrijskega poslopja reške tovarne sladkorja, je potrdil reški župan Vojko Obersnel.

Evropska unija je odobrila 85 odstotkov denarja za prenovo Galeba ter zaščitene kulturne dediščine upravnega poslopja nekdanje tovarne sladkorja, medtem ko bo mesto prispevalo približno 1,6 milijona evrov. Gre za najdražji projekt financiranja kulturne infrastrukture, ki ga je doslej na Hrvaškem financirala EU.

Ko bodo ladjo odprli za obiskovalce, bo možen ogled rezidenčnega dela ladje, v katerem je Tito preživljal čas med številnimi svetovnimi potovanji. Na Galebu so med drugim sprožili pobudo za ustanovitev gibanja neuvrščenih, a ladje ne bomo uporabljali za poveličevanje katerih koli zgodovinskih oseb, je Obersnel minuli teden povedal novinarjem na krovu simbola nekdanje jugoslovanske države.

Ladjo so izdelali nekaj let pred drugo svetovno vojno v Genovi za prevoz sadja. Med drugo svetovno vojno so jo uporabljali za postavljanje min v Kvarnerju, leta 1944 pa je po napadu zavezniških bombnikov končala na dnu Jadrana. Leta 1948 so jo jugoslovanski delavci izvlekli na gladino, od leta 1953 pa je kot Titova rezidenčna ladja obiskala več kot 40 pristanišč v Evropi, Aziji in Afriki. Po razpadu nekdanje Jugoslavije so ladjo prepeljali v Črno goro. Prodali so jo Grku Johnu Paulu Papanikolauju, ki je plovilo nameraval prenoviti v luksuzno jahto v ladjedelnici Viktor Lenac na Reki, a se je zapletlo pri plačilu. Mesto jo je kupilo leta 2009, potem ko je propadala v reški ladjedelnici.

Več kot dve tretjini od 4500 kvadratnih metrov Galeba bodo namenili muzejskem pregledu njegove zgodovine in režimov, ki so se spreminjali na Reki. Druge prostore bodo uredili za gostinske storitve kot tudi za gledališke in filmske predstave, tribune in delavnice. Prenovljeni Galeb bo zasidran ob glavnem pomolu potniškega pristanišča.

Upravno poslopje nekdanje reške tovarne sladkorja, ki je bilo zgrajeno sredi 18. stoletja in velja za eno najlepših baročnih palač na vzhodni obali Jadrana, bodo uredili kot nov sedež mestnega muzeja. V bogati zgodovini je gostila tudi upravo nekdanje tobačne tovarne kot tudi tovarne motorjev Rikard Benčić. Izgradnja tovarne je označila začetek industrializacije Reke.

Na Reki pričakujejo, da bodo sredstva za obnovo ladje in tovarne prejeli do konca leta, ker ju je potrebno urediti do leta 2020, ko bo Reka evropska prestolnica kulture.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Titov Galeb

[You must be registered and logged in to see this image.]
29.avgusta 1963 sta z Brionov v Koper z ladjo Galeb priplula predsednik Tito in sovjetski premier Nikita Hruščev

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                      Galeb v ladjedelnici Viktor Lenac na Reki čaka na obnovo

Max Blitz (citat):

Pomorski fakultet Kotor, zajedno sa Mornaricom VCG, organizuje praktičnu obuku studenata "Plovidba 2017" na školskom brodu "Jadran". Isplovljavanje "Jadrana" za Veneciju sa studentima Pomorskog fakulteta, planirano je za 24. april.

Otkazano isplovljavanje 'Jadrana' koje je bilo planirano danas...

Umjesto da danas kako je prvobitno bilo planirano, sa studentima i profesorima Pomorskog fakulteta isplovi na višednevno krstarnje do Venecije u Italiji i Kopra u Sloveniji, školski brod Mornarice VCG 'Jadran', jutros je sa Pina u Tivtu krenuo samo na kraću vožnju Bokokotorskim zalivom.
Naime, 'Jadran' je vozio Tivatskim zalivom u pratnji još jednog broda MVCG - fregate 34 na koju su za ovu priliku bila ukrcana i dvojica pripadnika Vazduhoplovstva VCG. Oni su održavali vezu i navodili vojni helikopter tipa 'gazela' koji je kružio nad brodovima u plovidbi, i iz kojeg su filmski i foto snimatelji snimali materijal za promotivne potrebe Ministarstva odbrane.
Plovidba 'Jadrana' za Italiju i Sloveniju iznenada je minulog vikenda otkazana zbog kako je zvanično rečeno 'tehničkih razloga'...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Travanj 1967.

Remorker PR-41 'Orada' u malom doku Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB).
Po svemu sudeći, ostati će zabilježen kao zadnji brod koji je dokovan u JBB u stečaju jer će kupac iz Turske uskoro preuzeti posljednji od dva bijeljanska plutajuća doka. Veliki dok JBB je još prošle godine prodan litavskoj kompaniji AB Vakaru Laivu Gamykla, i trebao bi ubrzo biti otegljen iz Bijele na Baltik.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Štafeta u JRM 1950.
Interesantne su 'titovke' u mornarici, što je zapravo bilo pod sovjetskim utjecajem, a ubrzo je napušteno...

Možda bi bila interesantna priča zašto u mnogim mornaricama mornari nose crnu traku ili maramu. Vjerujem da će Max negdje iskopati tu pričiu.

PORUCNIK (citat):

Možda bi bila interesantna priča zašto u mnogim mornaricama mornari nose crnu traku ili maramu. Vjerujem da će Max negdje iskopati tu pričiu.

Mornari su u prošlosti uglavnom imali duge kose i brade, koje su mazali raznim uljima pa su iz praktičnih razloga najprije imali neku maramu ili komad tkanine, da ne bi mastili odjeću.
Kasnije je nastala kragna plave boje, a tri bijele crte su ukras i simboliziraju pjenu na valovima (jedna od priča kaže i Nelsonove pobjede), kako je i na mornarskoj majici s plavim i bijelim prugama.
Kasnije je došao i crni flor kao simbol sjećanja na sve pomorce koji su nastradali u brodolomima, ratovima i sl. I u JRM je postojao flor ispod mornarske kragne, ali je kasnije ostala samo vrpca na kapi iz praktičnih razloga. Pored flora mornari su oko vrata (ispod kragne) imali konopčić, ukrasno vezan u 'osmicu' na čijim krajevima su bili nožić na rasklapanje i mornarska zviždaljka. Nožić je služio za rad s konopima i, eventualno, da se lakše oslobode odjeće ako padnu u more. Zviždaljka je bila potrebna pri dočeku oficira na brod, odnosno, u vršenju brodskog ceremonijala.
Mornarska bluza je imala dva mala džepića s unutarnje strane v-izreza, koji su se dugo poslije zadržali, iako je prestala praktična potreba za nožićem i zviždaljkom. Mornarske hlače su imale preklop iz praktičnih razloga, da bi se lakše oslobodili odjeće prilikom pada u more. Prošireni dio nogavica pri dnu bio je da bi se hlače lakše mogle zavrnuti prilikom ribanja palube.

Max Blitz (citat):

Remorker PR-41 'Orada' u malom doku Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB)...

Danas je u Kotoru održana interresorna vježba spašavanja u kojoj je sudjelovao i svježe obnovljeni remorker PR-41 'Orada'...
U incidentnoj situaciji u luci, na jednom od kruzera došlo je do eksplozije na trupu, prodora vode, požara i izlijevanja nafte i ulja u more...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Š/b Jadran u luci Koper oko 1970.

Priča o Mornaričko-tehničkom remontnom zavodu 'Sava Kovačević' (Arsenal) Tivat koji je prestao s radom prije deset godina.

Prije tačno 10 godina definitivno su se zatvorila velika metalna vrata na prolazu ispod upravne zgrade MTRZ 'Sava Kovačević', nakon što su kroz njih posljedni put, odlazeći sa posla kućama, prošla ukupno 472 radnika te, najveće tivatske firme.
Arsenal kako su svi zvali vojno brodogradilište što ga je krajem 19. vijeka u Tivtu podigla moćna austro-ugarska carevina, otišao je tada u istoriju jer je kompleks te firme preuzeo novi vlasnik - kompanija Adriatic Marinas, kanadskog milijardera Pitera Manka...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Procitao clanak.U njemu nema nista sto nisam znao od ranije.Nakaradno odradjena privatizacija,bolje reci pljacka-firma prodana za daleko manju vrijednost nego sto je njena stvarna vrijednost-data u bescenje.U stvari Milo je tu (I ne samo tu)uzeo ogroman novac-kako bi inace bio jedan of najbogatijih politicara u svijetu-multimiljijarder je.
Osim toga standardna glupost za drzave koje imaju more ili okeane bazirati se na turizam-turizam je tu tek usputna ,manje vazna djelatnost.Trebalo bi razvijati brodogradnju,plovidbu I ostale sektore koje su vezani uz to.
Ko ima koristi of turizma?Strane kompanije koje su pokupovale hotele I obale te vrse isisavanje kapitala.
Neznam niti jednu bogatu turisticku zemlju,sve su u kandzama krupnog stranog kapitala,domace stanovnistvu tu radi najmanje placene poslove tipa sobarice,konobari,odrzavanje objekata I zemljista.

Mornarica NOVJ na Kvarneru, uz obalu NB-3 'Jadran' i NB-10 'Sloga'.

Š/b 'Lavsa' u Puli 1960.
Motorni jedrenjak za prijevoz tereta 'Lavsa' 1955. je preuređen za školsku svrhu. Imao je 124 BRT i diesel motor od 120 KS, a mogao je primiti 25 pitomaca, 2 nastavnika i 17 članova posade.
Izgleda da su izvješane deke na provjetravanje, ipak malo čudno, ne izgleda reprezentativno, koliko god bilo korisno i potrebno. Nisam siguran u kasniju sudbinu broda Lavse, ako je bio održavan, nije isključeno da još plovi kao turistički brod.

Podmorničar 1976/77 nakon desetodnevne vježbe u podmornici P-811 Sutjeska... ne znam je li još u kojoj službi i zadacima ovako tolerirano jer se na podmornici voda striktno štedjela.

Max Blitz (citat):

Podmorničar 1976/77 nakon desetodnevne vježbe u podmornici P-811 Sutjeska... ne znam je li još u kojoj službi i zadacima ovako tolerirano jer se na podmornici voda striktno štedjela.

[You must be registered and logged in to see this image.]

A možda je rezervista.

PORUCNIK (citat):

A možda je rezervista.

Nije, kako rekoh, mornar motorista podmorničar na odsluženju vojnog roka. Ima radno odijelo.
Evo i starješina podmorničara nakon iskrcavanja s višednevnog zadatka:

Top Bofors 57 mm i šestocijevni 30 mm automatski top AK-630 s topovnjače RTOP-401 koja je u Baru, skinuti su i prodani u Keniju, gdje su ugrađeni na kenijsku korvetu P-3124 KNS 'Jasiri'. To naoružanje se vidi na pramcu i krmi kenijskog broda koji je na drugoj slici.

U potkope sad zaviruju turisti...

Podsjetnik na podmornicu P-821 'Heroj', porinutu 1967. u Splitu. Od 2013. nalazi se restaurirana u muzeju u Tivtu, zajedno s još jednom, manjom, diverzantskom podmornicom P-912 'Una', napravljenom 80-tih također u Splitu.

[You must be registered and logged in to see this link.]

List 'Čuvar Jadrana', 1978.

Strani avanturisti, vjerojatno Skandinavci, inkognito su se prošetali potkopom kod Pristana nasuprot Kumbora u Boki, te popeli na napušteni DBM-241 i snimili zapis... interesantno da je po brodu ostavljeno mnoštvo dokumentacije, karata i sl.




[You must be registered and logged in to see this image.]

Motorna jahta 'Jadranka' u dosta lošem stanju prebačena je u Baru na suhi vez.

Motorna jahta 'Jadranka', nekadašnji predsjednički brod maršala Tita, od prekjučer je na suhom.
Radnici specijalizirane tvrtke za servis mega jahti 'OMC' izvadili su iz akvatorija luke Bar brod koji je u protokolarne svrhe koristio i crnogorski državni vrh.
Brod godinama nije isplovljavao i bio je na vezu u vojnom dijelu Luke Bar, a postojala je bojazan da će doći do prodora vode u potpalublje.
Jahta je duga je 34 m, široka 8 m, s gazom na krmi od 1.5 m.
Sagrađena je u brodogradilištu Kraljevica 1977., s pogonskom grupom od dva dizel MTU motora koji su joj omogućavali maksimalnu brzinu od 25 čvorova. U posadi je bilo 14 članova, a mogla je primiti 40 gostiju...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Mornarima dobro poznata "domaća životinjica" zvana Bakula

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Je li se ovo čita: TITO?

VBČ (citat):

Je li se ovo čita: TITO?

Da... ilustracija je, ne znam da se u stvarnosti tako postavljalo. Odnosno bilo bi za ukras povodom nekog praznika, a ne znam za propis koji bi tako određivao.

Branko Kockica i podmornice...

PORUCNIK (citat):

Max Blitz (citat):

Podmorničar 1976/77 nakon desetodnevne vježbe u podmornici P-811 Sutjeska... ne znam je li još u kojoj službi i zadacima ovako tolerirano jer se na podmornici voda striktno štedjela.

[You must be registered and logged in to see this image.]

A možda je rezervista.

Pošto su i oficiri neobrijani kao i vojnik, znači da je u tom rodu vojske to dopušteno u okolnostima koje su navedene u objavi. U drugim rodovima mislim da to nema šansi da prođe.

Max Blitz (citat):

Motorna jahta 'Jadranka' u dosta lošem stanju prebačena je u Baru na suhi vez.

Motorna jahta 'Jadranka', nekadašnji predsjednički brod maršala Tita, od prekjučer je na suhom.
Radnici specijalizirane tvrtke za servis mega jahti 'OMC' izvadili su iz akvatorija luke Bar brod koji je u protokolarne svrhe koristio i crnogorski državni vrh.
Brod godinama nije isplovljavao i bio je na vezu u vojnom dijelu Luke Bar, a postojala je bojazan da će doći do prodora vode u potpalublje.
Jahta je duga je 34 m, široka 8 m, s gazom na krmi od 1.5 m.
Sagrađena je u brodogradilištu Kraljevica 1977., s pogonskom grupom od dva dizel MTU motora koji su joj omogućavali maksimalnu brzinu od 25 čvorova. U posadi je bilo 14 članova, a mogla je primiti 40 gostiju...

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


'Jadranka' 2011. kad je bila u boljem stanju

[You must be registered and logged in to see this image.]

Suhi vez... jel to znači da će biti popravljena !

Sloba1 (citat):

Suhi vez... jel to znači da će biti popravljena !

Suhi vez inače znači čuvanje broda na suhom u zimskom periodu, ali ovo je "piši propalo", previše je oštećena. Ponudit će se na prodaju ako bi je netko htio kupiti, tj. kupit će ako ima materijala (metala) koji se može dalje prodati kao sekundarna sirovina.

2011 je sasvim solidno izgledala i to je bio momenat da se popravi, bar ovako po sliki što vidim... Crnogorci su to sve zapustili !
Brodogradilište u Kraljevici je poznato iz naših vremena socijalističkog sistema ali od tada je prošlo tačno 40 godina... Šta znači, brzina od 25 čvorova, prevedi mi u km, da je auto u pitanju, koja je to brzina, čisto me zanima, na suvom.

Sloba1 (citat):

Šta znači, brzina od 25 čvorova, prevedi mi u km, da je auto u pitanju, koja je to brzina, čisto me zanima, na suvom.

Oko 45-50 km/h, ne izgleda puno, ali na moru jest.

Drveni brod se ne drži dugo na suhom, jer će tek onda propasti, sasvim se rasušiti i raspasti se doslovno.
Suhi vez mu znači sigurnu 'smrt'.
Preko zime se zapravo na suhom drže plastične jahte, za njih je bolje da su, dok se ne koriste, čim manje u moru zbog osmoze. (Vremenom voda/vlaga ulazi u sitne rupice, pukotine u plastici, odnosno stakloplastici, a ne može se sasvim isušiti van. Dok drvo treba biti stalno djelomično vlažno.)

Za more je solidna brzina.

Okruglim stolom u Porto Montenegru na temu podmorničarstva na prostorima bivše Jugoslavije, u Tivtu je danas završena dvodnevna ceremonija proslave 90-te godišnjice dolaska prvih jugoslovenskih podmornica "Hrabri" i "Nebojša" iz Velike Britanije u Kraljevinu SHS, 8.04.1928.

Izlaganja o tom jubileju, specifičnostima podmorničke djelatnosti, ali i razvoju i izgradnji podmornica u bivšoj SFRJ, imali su predavači iz udruženja podmorničkih veterana Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Predstavnici ta tri Udruženja zajedno sa kolegama iz Slovenije prethodno su juče uz prisustvo gostiju – bivših podmorničara iz Albanije, Velike Britanije i Rusije, položili vijenac na spomenik mornaričkim oficirima Kraljevine Jugoslavije – narodnim herojima SFRJ Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u velikom Gradskom parku u Tivtu.
Potom je stotinjak učesnika skupa krstarilo Bokom Kotorskom na školskom brodu MVCG – jedrenjaku "Jadran".
Uz tradicionalni vojno-pomorski ceremonijal, tom je prilikom sa broda koji se zaustavio u Tivatskom zalivu, u more spušten vijenac i odata počast posadi argentinske podmornice "San Juan" koja je bez traga nestala sredinom novembra prošle godine u južnom Atlantiku, kao i svim umrlim i stradalim podmorničarima svijeta.

[You must be registered and logged in to see this link.]

P-823 'Uskok'