Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Max Blitz (citat):

Brodarski institut Zagreb...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Brodarski institut iz Zagreba je projektirao brojna plovila JRM, također za strane naručioce (i nešto za HRM)...

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brodarski institut u Sigetu, 50-tih...

Max Blitz (citat):

R-2 Mala diverzantska ronilica
Taktičko-tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 4,9 m
Širina: 1,32 m
Srednji gaz: 1,03 m
Masa: 1400 kg
Maksimalna brzina: 4,5 čvorova
Ekonomska brzina: 3,7 čvorova
Radijus djelovanja: 23 nm
Operativna dubina ronjenja: 30 m
Dopuštena granična dubina ronjenja: 60 m
Najveća dubina ronjenja: 100 m

Pomorski diverzant i ronilica R2, Katarina Pula, kasarna '1.maj'. U ruci drži ronilački aparat (sustav) zatvorenog kruga M600 Dräger.



Još slika ronilaca i pomorskih diverzanata JRM:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Živuća legenda jugoslovenske ratne brodogradnje i jedan od najbrilijantnih tehničkih umova na ovim prostorima, brigadni general u penziji dr Andrej Korbar, posjetio je juče Tivat gdje su mu domaćini bili predstavnici ovdašnjeg Udruženja „Podmorničar“ koje okuplja bivše jugoslovenske podmorničare.
Korbar koji je i sam bio dugogodišnji podmorničar, posjetio je Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i njen centralni muzejski eksponat – veliku dizel-električnu podmornicu P-821 „Heroj“. Susret 80-to godišnjeg veterana sa brodom u čijoj je konstrukciji i gradnji sudjelovao sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka u Splitu, bio je vrlo emotivan, pa su mu, kada je stupio u centralu podmornice, suze pošle na oči a glas zadrhtao.
...pred raspad SFRJ, čuveni Brodarski institut iz Zagreba na čijem je čelu tada bio upravo Andrej Korbar, projektovao je već četvrtu generaciju klasičnih jugoslovenskih dizel-električnih podmornica koje su trebale da pored torpeda i mina, budu naoružane i raketama, kao i novu generaciju malih diverzantskih podmornica u saradnji sa Švedskom...

[You must be registered and logged in to see this link.]


Korbar je juče Zbirci pomorskog nasljeđa poklonio dvije svoje knjige, a sa domaćinima iz Udruženja podmorničara razgovarao je o produbljivanju saradnje sa Udrugom „Podmorničar“ iz Pule. Ta nevladina udruga koja okuplja bivše podmorničare u Hrvatskoj, biće domaćin 53. Međunarodnog kongresa podmorničkih veterana svijeta, koji će se održati u Puli od 24. do 28.maja ove godine.


Prikaz Andrej Korbar: 'Brodarski institut - 65 godina'

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kolaž fotografija...

DBM-241 'Krk'


DBM-241 se nalazi na Pristanu, Boka Kotorska, trebao je biti prodan, međutim, sudbina mu je i dalje neizvjesna......

Preduzeće 'Cofis Montenegro' d.o.o. iz Podgorice odustalo je od ugovora sa Ministarstvom odbrane (MO) za kupovinu rashodovanog desantnog broda - minopolagača DBM-241 Mornarice VCG... MO je sa istim raskinulo ugovor, uz naplatu propisane ugovorne kazne za nepreuzetu robu. Brod DBM-241 će, u zakonom predviđenom postupku, biti ponuđen na prodaju...
'Cofis' je namjeravala da DBM-241, prilično savremen ratni brod izgrađen 1988. u Splitu, proda Ratnoj mornarici Egipta, ali su realizaciju tog posla spriječila poznata političko-bezbjedonosna dešavanja u toj sjevernoafričkoj državi.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Razgovori s mornarima iz novina......

Talijanski gliseri 'Riva' su smatrani poput 'Rolls-Royce-a' među jahtama. Pedesetih nastaju modeli Aquarama, Tritone, Corsaro, Florida, Ariston...
Između 1950. i 1966. ih je sagrađeno 257, pogonjenih raznim motorima, (npr. Tritone Cadillac, s 2X250 KS, pa 2 Chris-Craft MCL 2X175 KS, 2 Chrysler M80, itd). Vrijedili su od 100 do 300 tisuća dolara, a rađeni su većinom iz mahagonija, lijepljenjem šperploče na rebra. Dužina je varirala od 7.6 do 8.3 metra.
Na Brijunima su bile najmanje dvije 'Rive', ali građene u Novom Sadu, i nije sasvim sigurno je li se radilo o nekoj vrsti licence ili su 'procurili' nacrti (imaju pločice NS brodogradilišta)..... Navodno ih je Tito htio imat, a Talijani nisu htjeli prodat zbog hladnih odnosa, pa..... su napravljene kod nas.


Ovdje je nešto o tome.... u članku AND THE PRESIDENT TITO SAID: COPY THAT RIVA

[You must be registered and logged in to see this link.]

TITOV VIS

Bi vlagatelj, ki bi kupil 58 let staro ladjo, preprečil njeno potopitev?
Titova ladja Vis na dno Jadrana ali kot turistična atrakcija ob slovenski pomol?

Ker lastnik admiralske ladje Vis ni bil uspešen pri obnovi, jo namerava kot potapljaško atrakcijo potopiti na Hrvaškem. Mnogi temu nasprotujejo in ponujajo brezplačno pomoč pri morebitni obnovi.
           
Leta 1956 so jo izdelali v ladjedelnici v Uljaniku. Dolga je 58 metrov, široka je 8,7 metra in ima tri metre ugreza. Njen izpodriv znaša 670 ton. 

Medulinski svetniki si od potopljene ladje obetajo zanimanje potapljačev

Potopitev nekdanje admiralske ladje in pozneje jahte (skonstruirali so jo kot poveljniško ladjo jugoslovanske ljudske armade), s katero je pogosto plul tudi Tito s svojimi gosti, je bila tej 58 let stari ladji zapovedana že lani poleti. Pred dnevi so njeno usodo očitno zapečatili občinski svetniki v Medulinu pri Puli, ki so lastniku ladje Arsenu Brajkoviću podelili tudi 20-letno koncesijo za uporabo ladje na morskem dnu in ponujanje turistične ponudbe za potapljače. Na dno jo bodo pri Kamenjaku predvidoma poslali do poletja.

Njena lokacija bo okrog 300 metrov od obale, zgornja paluba pa bo na globini okrog 32 metrov. Tako bo dosegljiva tudi potapljačem začetnikom.

Brajković je ladjo kupil od črnogorske vlade in jo je sprva hotel obnoviti v luksuzno plovilo, a ni dobil bančne podpore in je zato te namere opustil. Ker ladja, ki že nekaj let miruje v Puli, ravno tako prinaša redne stroške vzdrževanja, je potopitev brez novega vlagatelja očitno najlažja rešitev.
Mnogi potopitvi nasprotujejo

Medtem ko so v medulinski občini navdušeni nad novim projektom, od katerega si obetajo porast povpraševanja in podaljšanje turistične sezone, so mnogi ljubitelji ladjedelstva ob Jadranski obali nad načrti ogorčeni. Gre namreč za ladjo, ki je ne glede na ideološke delitve del tukajšnje zgodovine.

Leta 1956 so jo izdelali v ladjedelnici v Uljaniku. Dolga je 58 metrov, široka 8,7 metra in ima tri metre ugreza. Njen izpodriv znaša 670 ton.
Portorožan z 38-letnimi izkušnjami dela na ladjah ponudil brezplačno pomoč pri restavriranju
Franca je kot strojni inženir na ladjah delal 38 let. Franca je kot strojni inženir na ladjah delal 38 let.

"Sam bi jo bil pripravljen pomagati obnoviti zastonj, če bi se le našel nekdo in jo kupil. Mislim, da se je zanjo v preteklosti omenjala cena 190 tisoč evrov," pravi Portorožan Slavko Franca, danes upokojeni nekdanji ladijski strojnik tehnik. V svojem življenju je 38 let v tej funkciji preživel na različnih ladjah.

"Ladja Vis je čudovit primerek zgodovine in bi lahko bila na primer v Kopru velika atrakcija. Tja letno s turističnimi ladjami pripluje okrog 60 tisoč obiskovalcev. Ladja bi lahko bila nekakšen plavajoči muzej. Upam, da se bo v Sloveniji našel vlagatelj, ki bi omogočil rešitev ladje. Po mojem mnenju ladja spada na površje morja in ne pod njega. Dokler je ne potopijo, je taka prihodnost po mojem mnenju mogoča," dodaja Franca.
[You must be registered and logged in to see this link.]
[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovaj tjedan, od utorka 22.03. do petka 25.03. u vremenu od 10 do 14 sati, te u subotu 26.03. od 10 do 13 sati se može obići unutrašnjost 'džepne' podmornce CB-20, u Tehničkom muzeju 'Nikola Tesla' Zagreb.
CB-20 je podmornica iz Drugog svjetskog rata, talijanske proizvodnje, u JRM je imala oznaku P-901, od milja 'Mališan'.
Jedini je potpuno sačuvani primjerak iz serije od ukupno 26 podmornica te klase ('Costiero tipo B').

Priče iz muzejske radionice: Obnova džepne podmornice CB-20; ex. P-901 - Mališan
[You must be registered and logged in to see this link.]

Bivši DJČ-605 sad je brod Sv. Damjan, za dnevne i noćne zabave na moru. Ima prostranu palubu gdje može partijati 110 osoba....

[You must be registered and logged in to see this link.]

08.04.2016. - Dan otvorenih vrata u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu

Povodom obilježavanja dana kada su davne 1928. u Bokokotorski zaliv uplovile prve podmornice jugoslovenske flote – “Nebojša“ i „Hrabri“, svi posjetioci Porto Montenegra će imati priliku da uživaju u besplatnom obilasku podmornice P-821 „Heroj“,  8.aprila, u vremenu od 10 do 17 sati – saopšteno je iz Porto Montenegra.

Izložba karikatura sa tematikom podmorničarstva, poznatog karikaturiste i ilustratora Nikole Otaša, biće otvorena istog dana, u Zbirci pomorskog nasljeđa, sa početkom u 17 sati, a svi zainteresovani posjetioci će od 14 do 18 sati imati priliku da se upoznaju sa autorom i da im crta karikature.....

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kasnije kontraadmiral Marjan Pogačnik (s kravatom) u libijskoj podmornici 1978.

Na motornom brodu 'Podgorka', Pula - Brijuni 1977.

Posada raketne topovnjače RTOP-402 1980.

PČ-22 Streljko za Dan mornarice 10.9.1952., lučica Mornara, Split. Bio je ribarski brod na službi u Mornarici NOVJ.
Preseljen na suho u Loru, a kasnije u Pomorski muzej na Gripama.

PČ-8 'Udarnik', njemački desantno jurišni čamac, istisnina 35 t, dužina 18.5 m, širina 4 m, gaz 0.9 m, brzina 11 čv, naoružan s 1x15 mm PAM, 1x2x12.7 mm M2 Browning. Zarobili su ga saveznici i zajedno s PČ-7 predali Mornarici NOVJ. Bio je prvi saveznički brod koji je uplovio u Trst 05.05.1945.

O Podvodno-istraživačkom klubu 'Mornar' u sklopu Sportskog društva 'Mornar' Split....
SD 'Mornar' osnovano je kao vojno sportsko društvo, pomorska verzija 'Partizana', s više klubova za sportove na vodi; plivanje, vaterpolo, jedrenje, veslanje, maketarstvo... Vremenom su klubovi imena 'Mornar' postali kao i svaki drugi.

Na inicijativu komande JRM i Sportskog društva 'Mornar' 1960. godine dolazi do osnivanja Podvodno-istraživačkog kluba 'Mornar' u sklopu Društva 'Mornar'. Prvi počeci ovog kluba se mogu tražiti 1958. i 1959. kad su prvi pioniri ronjenja u Splitu djelovali pod drugim imenom i izvan Sportskog društva 'Mornar'.... opširnije u linku...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Lep vam je bio rod MORNARICA, čini mi se. I sam sam voleo da budem u mornarici zbog činjenice biti na MORU ( rečna mornarica nije dolazila u obzir)...a i danas volim vodu...biti u vodi, na vodi, pored vode....a i uniforme su vam i za ono vreme delovale gospodski.

...moji su bili definitivno protiv toga-mada na regrutaciji ni njih ni mene niko nije pitao-kao u stilu " pa gde po moru da te tražimo kad budemo hteli da ti dođemo u posetu.....pa mornarica se nekada služila 4 godine....itd, itd..." Te igrom slučaja, il zbog stručne spreme, ipak završih pored NEKE vode tj u pontonirskoj inžinjeriji 

e pa sada drugovi mornari objasnite mi:

- dal se u svim vesovima mornarice obuka, požarstva, straže...svakodnevni vojnički život...odvijao samo na brodu?
-ako ste bili samo na brodu dal ste imali 2 redovna mesečna izlaska ili tek kad stignete u prvu luku ,pa kao n afilmu svi na kopno u raspust? 
-ili ste bili u priobalnim kasarnama, pa samo radi obuke n abrodu i plovili tek na kratko po obližnjem zalivu?

 pratiću vaš forum, da vidim dal su moja razmišljanja pre 30 godina bila puka mašta ili zanesenost letnjim , morskim avanturama iz tinejđerskih dana. 

  pohvaljujem opet ovaj sajt-eto biću malo i u mornarici sada , kad mi se NEKADA nije dalo, i da saznam takođe sve ono o čemu sam do sada imao samo PLAVU sliku.

Evo malo odgovora. Mornarica nisu bili samo brodovi, nego i prateće ustanove i baze na kopnu. Služba na kopnu je bila kao i u KOV-u, s nekim razlikama ako je situacija zahtijevala. Na brodu su mornari davali siznog (stražar na sizu, dasci po kojoj se penje na brod), dežurnog drenažnog (tehnički, davali su samo strojari i električari) i razne pomoćnike dežurnih broda, odreda, nekad i diviziona. Puno je ovisilo i o veličini broda, manji brodovi nisu imakli drenažnog, on se davao u okviru odreda.
Na većim brodovima posada je bila stalno smještena na brodu i hranila se iz brodske kuhinje. Manji brodovi su imali sobe na kopnu, posada je bila stalno na brodu, ali spavalo se u zgradama. Kad se isplovilo, snalazilo se sa smještajem. Načelno svaki, pa i mali brod je imao mogućnost smještaja i održavanja higijene na brodu.
Kod boravka u luci, izlaz je bio srijedom, subotom i nedjeljom (i praznicima), s tim da je 50% posade ostajalo na brodu radi spremnosti za hitno isplovljenje. Za vrijeme BG (bojeve gotovosti) 25% mornara je moglo u grad, ali moralo se znati gdje, da ih kurir može naći. Kad se uplovilo u neku luku, turistički, puštalo se maksimalno moguće mornare u grad, s tim da je ostajao dio posader nužan za funkcioniranje broda (kuhari, kantinjeri, dio strojara i električara, dežurstva)
Sve je to bilo propisano Pravilom brodske službe (PBS), ali je ovisno o brodu i jedinici, kao i njezinoj veličini bilo prilagođavano i regulirano internim zapovijedima.
Osim toga na brodovima je odnos bio mnogo komotniji nego u trupi, pozdravljalo se samo jedamput ujutro, nije se toliko strogo pazilo na formalnu disciplinu. Međutim neurednost, zapuštanje, neodržavanje borbene stanice i cijelog broda nije se tolerirala.
Eto slikaru, neka i drugi nadopune, malo da stekneš osnovni dojam o JRM i službi u njoj. Ne kažem da je svugdje bilo baš tako, ali ovo je jedna općenita slika, bar kako sam je ja doživio.
Pozdrav.

Minolovac (citat):

Na većim brodovima posada je bila stalno smještena na brodu i hranila se iz brodske kuhinje. Manji brodovi su imali sobe na kopnu, posada je bila stalno na brodu, ali spavalo se u zgradama.

Boldana kombinacija je bila meni, skoro svakodnevno smo plovili s barkasom ili ČM-om po Boki Kotorskoj, a spavali na čvrstom u klasičnim vojničkim krevetima u kumborskoj kasarni i imali kasete. Čini mi se da je tako bilo najbolje, jer je brodski smještaj, ovisno o brodu, mogao bit spartanski i lagana patnja.
Također smo se i hranili u vojničkoj kopnenoj menzi u kasarni, iako je brodska kuhinja znala bit bolja čim se sprema za manje ljudi ako su namirnice bile kvalitetne i u dovoljnim količinama, a kuhar imao volje i znanja.
(Za svrhe spremanja hrane u vlastitom aranžmanu imali smo kuhinjice na plovnoj dizalici i lučkim remorkerima koji su bili u jedinici, pa se moglo spremit povremeno, kad se kome dalo i bilo vremena.)

Ako se ishrana na brodu pojačala s vlastitim ulovima ribe u slobodno vrijeme ili dijelom zaplijenjenog ulova od krivolovaca kako su radili na patrolnim čamcima graničarima, kud ćeš bolje. Ronioci su nekad vadili školjke, rakove, jastoge i sva čuda iz mora koja se inače skupo plaćaju na ribarnicama i restoranima. (To je ipak bilo prvenstveno za starješine, ali bi se našlo i u mornarskom tanjuru.)

Hvala Minolovac na vrlo slikovitom objašnjenu-tako sam nekako izgleda i zamišljao al na velikom brodu. Baš mi prijalo dok sam čitao svaki red.

  Max Blitz, dočarao si mi brodski život maximalno.Pošto ste pecali,da li to znači da ste u slobodnom vremenu mogli i da se bučnete koji put u more radi osveženja ili vam je za to ipak trebala posebna dozvola.

slikarB (citat):

Max Blitz, dočarao si mi brodski život maximalno.Pošto ste pecali,da li to znači da ste u slobodnom vremenu mogli i da se bučnete koji put u more radi osveženja ili vam je za to ipak trebala posebna dozvola.

Po PS-u je valjda trebala, a u stvarnosti nije bilo ništa posebno u tom pogledu, more nam je bilo na dohvat ruke, a moglo se kupati i u samoj luci oko kasarne (nije bilo nešto posebno onečišćeno).
(Ipak to ne znači da je cijela kasarna bila u moru ljeti, kako koja jedinica...   )
Kupali bismo se popodne kad je bio popodnevni odmor, ili putem kad bismo negdje plovili, pa bi zastali, nije bio nikakav problem s kupanjem.
Neki bi se kupali i na civilnoj plaži među turistima kad bi izašli u grad, Herceg Novi ili negdje drugdje u Boki, svuda je bilo more. To nije bilo dozvoljeno, ali... jbg, moglo se...
Bilo je naravno i neplivača, za koje je bio organiziran tečaj plivanja, a koliko su uspjeli svladati tu vještinu tijekom vojnog roka, oni znaju...

Max Blitz, moram priznati da mi baš krivo što nisam bio u mornarici.Koliko uviđam, pa nije vam bila loša ta mornarica- ok naravno da to nije bilo kao na turističkom letovanju, vojničke obaveze...daleko od kuće...Ali ipak kupanja, skitanja po promorskim gradovima,plažama...ponekada morski specijaliteti....daje šmek vojničkoj svakodnevnici. Pozdravljam takav " vojnički stil".

 I opet se pitam, kako NEPLIVAČI poslati u mornaricu ???? Otkud ta ideja da neko može u tim godinama postati vrstan plivač ravan ostalima koji su celog života plivali? Možda se ovo moje čuđenje više odnosi na temu u kojoj smo nedavno ti i ja pričali ( mada teme se, činjenica je ,prepliću uvek   )....A sa druge strane opet, na jednom izletu jednog mog turističkog putovanja gde sam koristio prevoz čamcem preko jezera, čamđija mi pričao da ne ume da pliva.Kaže mi čamđija " Pa ni pilot ne ume da leti a ipak vozi avion  ."

slikarB (citat):

I opet se pitam, kako NEPLIVAČI poslati u mornaricu ????

To je bilo uobičajeno, tj. nije bio razlog da na regrutaciji nekog ne pošalju u mornaricu, ako je tada uopće i bilo postavljeno to pitanje.
Kasnije se pitalo, i tko je bio neplivač, išao je na tečaj plivanja.
No, nije bilo predviđeno da se mornari kupaju u moru pod moraš, a za vrijeme boravka na palubi, bio je obavezan pojas, mada se toga barem u mojoj jedinici nismo držalli, smetao je pri kretanju.
U iznimnim slučajevima, bilo je mornara koji su shvatili da pri kontaktu s morem i brodom imaju paničan strah, a tko ga se nije mogao riješiti, bio je skinut s broda i dobio je novo kopneno zaduženje, nije ga se 'maltretiralo do kraja'.

E sad mi još više krivo što nisam bio u mornarici- NEPLIVAČE poslali a mene ne     !

 Dobro je što je taj kurs za neplivače bio osmišljen, mada opet ne mogu zamisliti odrasle momke kako grupno uče plivanje poput dece kad idu u školu plivanja.

 A ne bih ni ja vala nosio baš po ceo dan zaštitni pojas n abrodu.Doduše i mi pontoniri kada smo bili pored vode morali smo nositi zaštitne prsluke. 

 A kako je bilo zimi u mornarici ? Bura i tako to?  Na mnogim morima gde sam bio meštani mi pričali da to nije ni malo idiličan doživljaj. Znaaaaam opet mešam CIVILNA doživljavanje mora sa VOJNIČKIM, tj mešam babe i žabe. Sem toga da ste zimi imali teget uniforme a leti bele - ne znam mnogo o " zimskim radostima"na moru.

slikarB (citat):

Dobro je što je taj kurs za neplivače bio osmišljen, mada opet ne mogu zamisliti odrasle momke kako grupno uče plivanje poput dece kad idu u školu plivanja.

To je bio živi smijeh u početku, show program, gledati kršne momčine kako se praćkaju u plićaku (učilo se ljeti u moru, ne u bazenu). Tko je bio razuman, nije paničario i želio je naučiti, išlo je dobro. Za nekolicinu drugih jbg, ideš u kuhinju na kopnu ili sl.   Ali, ponavljam, mogao je i neplivač biti na brodu ako je njemu to bilo u redu.

slikarB (citat):

A kako je bilo zimi u mornarici ? Bura i tako to?  Na mnogim morima gde sam bio meštani mi pričali da to nije ni malo idiličan doživljaj. Znaaaaam opet mešam CIVILNA doživljavanje mora sa VOJNIČKIM, tj mešam babe i žabe. Sem toga da ste zimi imali teget uniforme a leti bele - ne znam mnogo o " zimskim radostima"na moru.

Što se tiče klime zimi na moru kad je bura, što da ti kažem, draža mi je klima u Zagrebu po tom pitanju, pa ti vidi. Da, znalo je bit neugodno hladno, ali takvih dana ukupno nije bilo puno.
Bijela uniforma je samo za izlaz ili svečanosti, ljetna radna je kaki boje, svijetlo-drap, tako nešto.
Ili samo mornarska majica i kratke hlače do koljena, ovako, Kumbor 1987.:

Max Blitz (citat):

Što se tiče klime zimi na moru kad je bura, što da ti kažem, draža mi je klima u Zagrebu po tom pitanju, pa ti vidi. Da, znalo je bit neugodno hladno, ali takvih dana ukupno nije bilo puno.
Bijela uniforma je samo za izlaz ili svečanosti, ljetna radna je kaki boje, svijetlo-drap, tako nešto.
Ili samo mornarska majica i kratke hlače do koljena, ovako, Kumbor 1987.:

[You must be registered and logged in to see this image.]

  Hvala na vizuelizaciji. A vidim društvo zavaljeno kao na krstarenju jahtom  . Uživanje u nekom trenutku. Blago vama. Ovaj sa brkovima je verovatno neki starešina, ostali kao dečaci ( u godinama kada sam nosio smb i ja sam na slikama bio kao dečak   )
  
      A šta je onda sa teget uniformama ?

slikarB (citat):

A šta je onda sa teget uniformama ?

Ne znam što misliš pod tim, zimske uniforme su bile ili TPB (tamno-plave boje), ispod majica s 'rol' kragnom, kao ovdje:



Ili ratno-radna uniforma s beretkom kao ovdje, s 'rol' majicom, ili mornarskom ispod.... btw, onaj brko sam ja, ovdje na prvoj slici desni bez brkova...



Ove slike ponavljam, trebao bi kad će ti se dat, preletit zatvoreni dio ove teme Brodova i podmornica (onaj pod lokotom), jer je taj dio pun i temu KUMBOR na Crnoj Gori, tamo sam postavljao već puno toga....... pa pitaj eventulano nešto konkretno uz već postavljeno..... a možeš i ovako što ti padne na pamet.

Po dolasku na brod, svi novi mornari su imali provjeru plivačkih sposobnosti. Tko se izrazio kao neplivač,. stavljan je na listu za obuku. Plivači su morali skočiti u more, otplivati do plutače i vratiti se. Bila su prisutna dva čamca s plivačima i pojasevima kao osiguranje. Sjećam se jednog dečka, zagorca, Š.V. koji je došao kao kuhar. Izjasnio se kao plivač, skočio u more i pravo na dno. Dubina 3-4 metra. Prvo smo mislili da se zeza, a onda smo zaronili i izvukli ga. Nije se čak ni koprcao, potpuno miran. Pitamo ga: Pa kako si rekao da si plivač, a nemaš pojma?, a on : Pa u Bednji sam dobro plaval... A Bednja do koljena. Obuku neplivača smo vršili u plićaku, na ušću Neretve, obično smo vodili mi mladi vodnici, sa po dva broda. Uzeli smo čamce, Tomos pente, na svaki čamac po dva starija mornara koji dobro plivaju i po pet-šest neplivača (oni su imali pojaseve), uzeli nešto suhe klope i cijelo prijepodne kupanjac na ušću. Rijetki su bili koji nisu proplivali, trebalo je samo razbiti strah, čovjek prirodno pliva.
Pojasevi su se na brodu nosili samo kod borbene uzbune, radu s čamcem i minolovkama. Inače nisu bili potrebni. Svaki član posade je imao svoj pojas s napisanim borbenim brojem.
Zima je znala biti zeznuta . Bura je nosila sitne kapljice vode koje su gušile, tijelo se ledilo. Južina je bila još gora, pogotovo ako sui bio na moru. 28.12.1982. smo iz Pule krenuli prevozili smo 70 mladih mornara u prekomandu. Dohvatilo nas je orkansko jugo, na otvorenom su valovi bili 6 metara. Brod se tako propinjao da su nam znali propeleri izaći iz vode, a pramac minolovca, koji je inače 6 metara visok je kompletno uranjao u more. i tako od 1 popodne, do dva po ponoći, kad nam je konačno dozvoljeno da uplovimo u Zlarin. Mogu misliti kako je bilo ovim jadnicima, nagruvanim i zatvorenim u pramcu (nesmiješ ih pustiti na palubu da ih more ne odnese)
Ipak bilo je zimi i lijepih doživljaja. Neznam da li sam već postavio ovu sliku, ali nek se nađe. Godina, mislim, 1982, poslije pomorske bitke grudama između 161 i 152, ostalo je snijega za jednog malog snjegovića.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Na Prvomajskoj paradi 1960, Beograd.

Vidim puno privatnih slika iz mornarice ovde i na drugim temama. Pa vi ste drugari na brodovima i tamo-vamo škljocali aparatima kao kakvi turisti. 

  Zavidim vam na tome- mi u kasarnoj nismo smeli da se slikamo tek tako, tj.postojao je zvanični fotograf kasarne ( civil) koji je smeo uči u kasarnu sa foto aparatom i pravio je one samo one zvanične, klasične fotke ( za vojnu knjižicu, neki defile,...posebno postrojavanje ) .U poverenju zvali smo ga " foto užas" zbog kvaliteta fotki.

  Osim na zakletvi, kada su naši smeli unositi privatne aparate, i one po gradu kad dodje poseta, ili sa drugarima u gradu kod fotografa ja i nemam neke druge nekonvencijalne fotografije iz JNA.

MT general-pukovnik Žarko Alujević Feđa, dipl. ing. brodogradnje, podmorničar, direktor Brodarskog instituta Zagreb od 1967. do 1973.
Voditelj projekta izgradnje podmornica P-811 i P-812, idejni začetnik, glavni projektant i voditelj opsežnog programa razvoja dizel-električnih podmornica klase 'Heroj'. Zaslužan za formiranje Brodogradilišta specijalnih objekata u Splitu. Završio je i tečaj za službu na podmornicama kao i tečaj za spašavanje iz potonule podmornice. Krajem 1972. ili 73. došao je za načelnika TŠC KoV Zagreb. Na slici s pitomcima 8. kl. Vojne gimnazije (OSVŠ) 'Ivo Lola Ribar' Zagreb, logorovanje na poligonu Slunj 1979.

Motorna barkasa BM-58 'Barbara', sagrađena 1926. u Nürnbergu jedan je od simbola nekadašnjeg tivatskog Arsenala, a uz jedrenjak 'Jadran' bila je najstariji brod u JRM. Za nekoliko dana, nakon završetka i posljednjih detalja obnove i konzervacije, bit će spremna za izlaganje kao novi muzejski eksponat Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Detaljnije u linku:

[You must be registered and logged in to see this link.]

'MY Lollipop' - šareni party brod pun dobre glazbe i pozitivne energije...
- Članak iz 2014. o bivšem minolovcu JRM M-143 'Olib', sad rekonstruiranom turističkom party brodu 'Amiči', tj, kako ga ovdje prigodno nazivaju 'MY Lollipop'.... i onda su bili mladi ljudi na tom brodu, i sad su.....  

Ako ste se u proteklih mjesec dana prošetali splitskom rivom, zasigurno ste primijetili veseli, šareni brod s odličnom glazbom. Nekadašnji vojni minolovac, jelšanski izletnički brod 'Amiči', sada plijeni pažnju novim ruhom pod imenom MusicYacht 'MY Lollipop'...

[You must be registered and logged in to see this link.]

interesantna i originalna transformacija broda.A drago mi je što je brod i dalje ostao BROD, što opet plovi iako svim drugaćije namene

Max Blitz (citat):

MT general-pukovnik Žarko Alujević Feđa, dipl. ing. brodogradnje, podmorničar, direktor Brodarskog instituta Zagreb od 1967. do 1973.
Voditelj projekta izgradnje podmornica P-811 i P-812, idejni začetnik, glavni projektant i voditelj opsežnog programa razvoja dizel-električnih podmornica klase 'Heroj'. Zaslužan za formiranje Brodogradilišta specijalnih objekata u Splitu. Završio je i tečaj za službu na podmornicama kao i tečaj za spašavanje iz potonule podmornice. Krajem 1972. ili 73. došao je za načelnika TŠC KoV Zagreb. Na slici s pitomcima 8. kl. Vojne gimnazije (OSVŠ) 'Ivo Lola Ribar' Zagreb, logorovanje na poligonu Slunj 1979.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ako se ne varam, brkica s desne strane generala je iz Zagreba. Bio je u mom vodu na VA u Beogradu.

Dijelovi filma 'Pomorski diverzanti' koji je sniman u 82. pomorskom centru Kumbor, brodovlje je iz doba JRM: RTOP-405, VPBR-31, torpedni čamac, ronilca R-2, školski brod  'Jadran', barkase...

Sekstant - navigacijski instrument za određivanje geografskih koordinata promatrača mjerenjem kutne visine nebeskih tijela (najčešće Sunca) u datom trenutku (astronomska navigacija).
U prošlosti je bio široko korišten u pomorstvu, a pojavom modernijih sustava navigacije (npr. satelitska navigacija) dobio je ulogu pričuvnog instrumenta, koji ne treba električnu struju.

Školski brod 'Jadran' se već duže vrijeme (duže od planiranog) nalazi na remontu u Jadranskom brodogradilištu Bijela... nove vijesti kažu:

I srednjoškolci remontovali 'Jadran'...

Oko 200 od ukupno 600 učenika svih razreda Srednje pomorske škole u Kotoru, tokom aprila i prve polovine maja, odrađujući obavezni dio praktične nastave, učestvovali su u remontu školskog broda 'Jadran'.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane Crne Gore, kotorski srednjoškolci dali su time svoj doprinos zahtjevnom poslu, nakon čijeg će okončanja legendarni jedrenjak zasjati novim sjajem i ponovo zaploviti punim jedrima.
"Pod budnim okom članova posade broda i uz njihove instrukcije, učenici su obavljali manje stručne poslove, poput šmirglanja i farbanja brodskih dijelova. To su odradili savjesno i temeljno, za šta su zaslužili najviše ocjene i od svojih "domaćina" i od svojih profesora", navodi se u saopštenju.
Ovakav program praktične nastave odrađen je zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji Mornarice Vojske Crne Gore i Srednje pomorske škole iz Kotora...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Zoran I (citat):

TITOV VIS
Bi vlagatelj, ki bi kupil 58 let staro ladjo, preprečil njeno potopitev?
Titova ladja Vis na dno Jadrana ali kot turistična atrakcija ob slovenski pomol?

Ker lastnik admiralske ladje Vis ni bil uspešen pri obnovi, jo namerava kot potapljaško atrakcijo potopiti na Hrvaškem. Mnogi temu nasprotujejo in ponujajo brezplačno pomoč pri morebitni obnovi.
Leta 1956 so jo izdelali v ladjedelnici v Uljaniku. Dolga je 58 metrov, široka je 8,7 metra in ima tri metre ugreza. Njen izpodriv znaša 670 ton.

Brod Vis će biti potopljen u nedjelju 22.05.2016.

Admiralski brod 'Vis' JRM u nedjelju će biti potopljen uz zapadnu obalu Kamenjaka u Istri, potvrdio nam je jučer vlasnik Arsen Brajković. Brod iz Titove ratne flote izgrađen u Uljaniku 1956., koji će postati podmorska atrakcija, bit će potopljen oko 13 sati kod uvale Polje, uz osiguranje policije i Lučke kapetanije na moru. A nakon što legne na kamenito dno premanturskog akvatorija nema više zapreka da se ovog ljeta do njega ne počnu 'spuštati' i prve organizirane skupine ronilaca.

– Brod ćemo prebaciti u uvalu Polje u subotu, tamo će prenoćiti, a u nedjelju u 13 sati ćemo ga potopiti. Lučka kapetanija i policija osiguravat će zonu plovidbe 100 metara oko broda, a s obale će se moći nesmetano promatrati. Brod se potapa na oko 200 metara od obale, rekao je Brajković...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Malo nostalgije za tiste, ki ste služili JRM. Danes sem dobil kapo mornarja JRM. Kapa ni bila še nikoli nošena, vendar se ji pozna, da je ležala nekje v kleti. Ni najbolje ohranjena, na nekaterih mestih se vidi rja od obroča, ki je v kapi. Vendar je tudi takšna kot je, dobra. Namenjena je tistim, ki pridejo za nami, da bodo videli kaj so imeli vojaki mornarji na glavi. 

[You must be registered and logged in to see this image.]

 ADMIRALSKA LADJA VIS

S 40 kilogrami eksploziva so danes ob zahodni obali rta Kamenjak pri Pulju potopili Vis, ladjo jugoslovanske vojne mornarice. Spektakel je opazovalo na tisoče ljudi, tako s kopnega kot s številnih čolnov in jadrnic, ki so “pogreb” Visa pospremili z gromkim aplavzom, medtem ko je igrala godba na pihala.

Zaradi močne detonacije je ladja naglo potonila, odslej pa bo v globini 30 metrov privabljala ribe in morski živelj ter potapljače. Ladjo, ki so jo naredili v puljski ladjedelnici Uljanik leta 1956, so približno 250 metrov od obale najprej detonirali na sredini, nato pa pri krmi. Ladjo Vis je leta 2002 v Črni Gori kupil Arsen Brajković. Najprej jo je želel preurediti v luksuzno jahto, nato pa si je premislil. Potopljena ladja Vis je prvi tak primer v Jadranskem morju, od začetka postopka do realizacije pa so potekla štiri leta.
[You must be registered and logged in to see this link.]

MISEL DNEVA

Jadransko morje je kraljestvo
lepote, slovensko kot njegov
del, pa milina morske pokrajine,
ki daje kontinentu svobodo,
morjeplovcu pa užitek.
Miro Cerar - starejši, olimpionik
Ponedeljek, 23.maja 2016
[You must be registered and logged in to see this link.]

Spektakularno potopljen brod "Vis"

"brod je trebalo vezati u fažani ili na brijunima, ipak je to povijest"
Bartol Fiamengo
[You must be registered and logged in to see this link.]


  [You must be registered and logged in to see this image.]    [You must be registered and logged in to see this image.]  
            Prihod na mesto potopa                                                           Uničujoča eksplozija
                                           
   [You must be registered and logged in to see this image.]    [You must be registered and logged in to see this image.]
              Voda vdira v podpalubje                                                         Turistična atrakcija

  [You must be registered and logged in to see this image.]
       Poslednji pozdrav Admiralske ladje VIS

Dobar snimak samog potapanja 'Visa' i prve slike s dna mora...

Obimnije štivo povijesne tematike....
Dr. Kažimir Pribilović: 'Četvrti pomorski obalski sektor Mornarice NOVJ 1943-1945.'
Vojnoizdavački i novinski centar Beograd
Biblioteka: Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije
Knjiga 340, Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije

U ovoj monografiji govori se o IV POS-u, njegovoj komandi i jedinicama, koje su vodile oružanu borbu na dijelu Jadrana od rta Ploča kod Rogoznice do Neretve i Pelješca. Opisani su svi najvažniji procesi i događaji stvaranja i razvoja komandi i jedinica sektora. Ona govori o borcima koji su uz pomoć naroda formirali, razvijali i osposobljavali IV POS za uspješno izvršavanje zadataka u borbi protiv nadmoćnog neprijatelja. Opisani su slavni i teški dani, kada se u vatri oružane borbe stvarala Jugoslavenska ratna mornarica...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pitomci XI klase Vojno pomorske podoficirske škole; veslanje u kuteru, Splitski kanal 1962.

DJČ-101 (ex DJČ-602) je u muzeju u Vukovaru...

Čemu električna šema skutera?

Minolovac (citat):

Čemu električna šema skutera?

He, pojavi se neobjašnjivo taj problem, TinyPic sam zamijeni neku sliku...  
Pogledaj kasnije, bit će opet DJČ (bez da ja išta mijenjam)......

Nestane, pa se opet pojavi i slika gdje sjedimo u hladovini na barkasi, malo poviše je...

Inaće, Malaguti F12 Phantom, 50 LC