SLIKE iz ex YU (drugi dio teme)

Pula, kolovoz 1970.

Borovo, 1976.

Studentski trg pre 100 godina u Beogradu[You must be registered and logged in to see this image.]

Autorsko glumačka ekipa na setu humoristično-dramske TV serije "Smogovci": Fotografija sa snimanja objavljena je u travnju 1982., kada su se ''Smogovci''  počeli prikazivati četvrtkom u 17:45h na I programu TV Zagreb.
U centru zbivanja je obitelj Vragec u Naselku, dijelu Peščenice, četvrti u gradu Zagrebu, koju predstavlja šest dječaka bez oca, a majka im je na radu u Njemačkoj. 
Avanture "Smogovaca" u pet je knjiga opisao književnik Hrvoje Hitrec, koji je i autor scenarija za seriju. Na ideju da se napravi serija prema Hitrecovoj knjizi došao je 1981. godine tadašnji urednik Programa za djecu i mladež Pajo Kanižaj. Ukupno je, u razmacima od nekoliko godina, snimljeno 38 epizoda u šest sezona. Epizode od prve do 31 snimljene su između 1981. i 1991., dok je zadnjih sedam snimano do sredine 90-ih.

Dječji pasoš (sive boje) SFRJ izdan 20.05.1991. u Puli.
Zanimljivost - jedno kraće vrijeme (do međunarodnog priznanja) su se koristili stari obrasci dokumenata SFRJ s novim pečatima RH, kako se i ovdje vidi. Imam takvu osobnu kartu (stari obrazac, novi pečati) izdanu u srpnju 1991. Civilni, građanski dokumenti i obrasci su inače imali pečate s republičkim oznakama, tako da nije čudno.

Tekstilni kombinat 'Boris Kidrič' Zadar, 1974.


[You must be registered and logged in to see this link.]

Na današnji dan, 20. siječnja 1990. u beogradskom centru "Sava" počeo je 14. izvanredni kongres SKJ.
Poslije dva dana, kongres je prekinut, čime je označen kraj vladavine SKJ.

Max Blitz (citat):

Na današnji dan, 20. siječnja 1990. u beogradskom centru "Sava" počeo je 14. izvanredni kongres SKJ.
Poslije dva dana, kongres je prekinut, čime je označen kraj vladavine SKJ.

Nije bas tad poceo kraj vladavine SKJ, vec je to bio uvod u raspad SKJ, republicki SK su nastavili vladavinu sve do slobodnih visestranackih izbora, prvih nakon II Svj. rata.
Tek da prestaje diktatura SK i pocinje diktatura demokracije, koja ce na tlu bivse SFRJ poprimiti posve cudne i nezdrave oblike.

VBČ (citat):

Nije bas tad poceo kraj vladavine SKJ, vec je to bio uvod u raspad SKJ, republicki SK su nastavili vladavinu sve do slobodnih visestranackih izbora, prvih nakon II Svj. rata.
Tek da prestaje diktatura SK i pocinje diktatura demokracije, koja ce na tlu bivse SFRJ poprimiti posve cudne i nezdrave oblike.

Poanta je da se raspao SKJ, tako da nije istoznačno SKJ i malo kasnije (i ranije) modificirani republički SK (kako gdje kojim tempom), a komunista i "komunista" ima i danas.
SKJ ni prije nije bio monolitna unitarna organizacija već savez 6 republičkih i 2 pokrajinska SK plus Organizacija SK u JNA (bez republičkih obilježja). Od ovih zadnjih je kasnije neuspješno pokušano organiziranje kao Savez komunista - Pokret za Jugoslaviju (SK-PJ).

Slovenski kamp u Premanturi, 1970-tih.

max:

moja izkušnja z zvezo komunistov s teh časov, ko so padali na celi fronti: najprej srednja šola, dobro morda nisem še dovolj zrel, potem sem v firmi diplomiral na strojnem faksu in s tem in z iskušnjami postal vodja enega sektorja malo večje firme, po kakem tednu pride k meni patijski sekretar firme,... uau, kaj zdaj..., jaz totalno proti partiji, pač vzgoja od mladega, jebi ga..., pa gradil sem na znaju..., malo blefa..., on pravi, ti moraš zdaj kot vodilni v KPS???, jaz, zakaj, a bom kaj boljši strojinik ali kaj glede stroke, če bom v SKS, ma ne ne, pravi on, ma manjka nam v "organizaciji" visokih kadrov, kako me je sterelo, sem mu rekele "prošetaj", je samo odšel, dobro niso imeli več upliva, te kurčeve partijske celice po firmah...

ampak so pa bili ti psiho pritiski tiste čase še kar prisotni..., so si  še kar nekaj domišljali...
,od koder jih niso vrgli ven...

Kako bi se dala djelomična financijska potpora realizaciji projekta izgradnje tunela Učka, istarske općine raspisale su općenarodni zajam. Tunel dužine 5.07 km probijen je 14.svibnja 1978., a zajedno s cestovnom dionicom Matulji-Lupoglav, u ukupnoj dužini od 24 km, dovršen je i pušten u promet 27. rujna 1981.

Jesu li uistinu vraćani ti zajmovi?

Znam, da sam kupio farmerice i cipele za obveznice - i prije roka zapadlosti. Posle roka zapadlosti je trgovac dobio i kamate vezane na obveznicu.

VBČ (citat):

Jesu li uistinu vraćani ti zajmovi?

Obveznice zajma su se mogle unovciti po dospijecu na naplatu ali ih je inflacija toliko pojela da je ponekad vise kostalo otici do banke nego sto su vrijedile.
Sjecam se da je moja sestra sredinom sedamdesetih "dobrovoljno" (preporuka partijske celije u firmi) upisala jednomjesecnu zaradu i kad je doslo vrijeme da ih naplati za dobijeni iznos je na trafici kupila steku "dugog partnera".

UČKA MARJAN d.d. - NEPREMIČNINSKI SKLAD - UCMA-R-A

V povezavi z borzo in imanom Učke, se je leta 2007 poleg ostalih v Hrvaški ustanovili nepremičninskimi skladi z zvenečim imenom Učka Marjan d.d. , ki se je zaradi nedorečenosti takratne zakonodaje že 19.12.2009 preoblikoval in takrat kotiral na vzporednem tržišču Zagrebške borze. Zaradi problemov z zbiranjem sredstev in kapitala ter predvsem zaradi vlaganja v nepremičninske projekte ter zaradi nedorečenosti zakonodaje na področju nepremičninskih in investicijskih skladov, se je začetno navdušenje vlagateljev močno zmanjšalo. Veliko skladov objavilo likvidacijo ali preoblikovanje v delniške ali investicijsko družbo. 

1.JADRAN KAPITAL d.d. - JAKT-R-A; nominalna cena delnice 100 kun (od 27.junija 2014 ni več v kotaciji); cena na ZSE borzi 27.06.2014 - 24,98 kun;
2.TERRA FIRMA d.d. - TRFM-R-A; nominalna cena delnice - 1.000 kun neto vrednost imovinedružbe na dan 31.03.2014 znaša 1.107.74 kn; vrednost delnice na ZSE borzi dne 20.02.2015 znaša 140 kun;
3.TERRA MEDITERRANEA d.d. - TRMD-R-A; nominalna cena delnice 100 kun - neto srednost imovine družbe na dan 31.03.2014 je 92,40 kun, vrednost delnice 27.06.2014 na ZSE borzi 20 kun;
4.FIMA PROPRIUS d.d. - FMPS-R-A; nominalna vrednost delnice 100 kun, neto vrednost imovine dne 30.06.2014 znaša 63,43 kun z diskontom 77,38%;
5.UČKA MARJAN d.d. - UCMA-R-A; - nominalna cena delnice 100 kun; preoblikovan v navadno delniško družbo, vrednost delnice 04.12.2008 na borzi 69,99 kun;
6.QUAESTUS NEKRETNINE d.d - QUNE-R-A; nominalna cena delnice 100 kun, zmanjšanje nominalne vrednosti na 80 kun, trenutna vrednost na zse borti 11,50 kun;
7.HPB REAL d.d. - HPBR-R-A; - sklad od 24.03.2011 v likvidaciji: nominalna cena delnice 100 kun, izplačilo vsem delničarjem v vrednosti delnice 104,81 kun; cena delnice na ZSE borzi 24.03.2015 znaša 715 kun;

Ustanovitveni kapital družbe 8.101.500 kun (1.109.794 €)
Število delnic 81.015 
Nominalna cena delnice: 100 kun
Netto vrednost imovine 7.805.308,97 kun (1.069.220 €)
Netto vrednost delnice 96,34 kun (12,92 €)
Vrednost delnice na ZSE borzi /
30.11.2008
Netto vrednost imovine 7.322.954,97 kun (1.030.531 €)
Netto vrednost delnice 90,39 kun (12,72 €) 
Vrednost delnice na ZSE borzi:
07.02.2008 - /
28.03.2008 - 102 kun (14,00 €)
01.08.2008 - 102 kun (14,00 €)
07.11.2008 - 80 kun (11,25 €)
27.11.2008 - 70 kun ( 9,85 €)
19.12.2009 - ni več nepremičninski sklad - sedaj kotira na vzporednem tržišču ZSE
25.05.2009 - 69,99 kun (9,38 €)
[You must be registered and logged in to see this link.]

Zagreb, Trg Republike 1974.

O porno kinima u ex-Yu:
Travanj 1988: U dvadesetak dana porno-kina najavljena su ili otvorena u Puli, Titogradu, Osijeku, Zagrebu. Nastavnici marksizma u pulskim srednjim školama dočekali su tu novost s protestnom peticijom, a jedan od njih čak je zaprijetio da će se javno spaliti. No, unatoč ljutnjama samozvanih cenzora, porno-kina očito kreću u cijeloj zemlji. Nove stanice su Beograd, Novi Sad, Sarajevo...

Cijeli tekst u članku:
[You must be registered and logged in to see this link.]

A što baš nastavnici marksizma? Da nije to u suprotnosti s religijskim moralom marksizma?

VBČ (citat):

A što baš nastavnici marksizma? Da nije to u suprotnosti s religijskim moralom marksizma?

Crkva je u ovom slučaju mogla nešto komentirati u crkvenom tisku ili pojedini svećenik s oltara za manji broj trenutno prisutnih uživo, ali ne i javnim obraćanjima kao danas.
Ako je neka usporedba, u obiteljima gdje je npr. ponajprije otac, tzv. glava obitelji bio član SK, onaj malo pravovjerniji, vladao je prilično strog konzervativni odgoj djece. Vrlo blizak kršćanskom.
Za komuniste i npr. razvod nije bio baš prihvatljiv, to nije bilo za ozbiljne ljude, već za estradu, glumce, pjevače, nogometaše i sl. ...
A npr. lijepljenje zvijezda petokraki na promidžbeni materijal oko LGBT tematike je sasvim nova umotvorina.

Osim toga jedna od važnih postavki ideologije marksizma je emancipacija i ravnopravnost žena, u svakom slučaju uvažavanje, a u porno filmovima i nije baš tako.
Sve u svemu, javno dušebrižništvo je umjesto Crkve preuzela Partija, stoga nije čudno i pravo kovertitstvo kod pojedinih bivših komunista u vjernike, jer im treba nešto 'čvrsto' za što bi se uhvatili. Tako se neki bivši ovisnici uhvate vjere, sve to ima isti razlog za.

Pula, travanj 1970.

Max Blitz (citat):

Crkva je u ovom slučaju mogla nešto komentirati u crkvenom tisku ili pojedini svećenik s oltara za manji broj trenutno prisutnih uživo, ali ne i javnim obraćanjima kao danas.
Ako je neka usporedba, u obiteljima gdje je npr. ponajprije otac, tzv. glava obitelji bio član SK, onaj malo pravovjerniji, vladao je prilično strog konzervativni odgoj djece. Vrlo blizak kršćanskom.
Za komuniste i npr. razvod nije bio baš prihvatljiv, to nije bilo za ozbiljne ljude, već za estradu, glumce, pjevače, nogometaše i sl. ...
A npr. lijepljenje zvijezda petokraki na promidžbeni materijal oko LGBT tematike je sasvim nova umotvorina.

Osim toga jedna od važnih postavki ideologije marksizma je emancipacija i ravnopravnost žena, u svakom slučaju uvažavanje, a u porno filmovima i nije baš tako.
Sve u svemu, javno dušebrižništvo je umjesto Crkve preuzela Partija, stoga nije čudno i pravo kovertitstvo kod pojedinih bivših komunista u vjernike, jer im treba nešto 'čvrsto' za što bi se uhvatili. Tako se neki bivši ovisnici uhvate vjere, sve to ima isti razlog za.

U DDR-u nije baš bilo tako.

Ulica Titova/fontana/Veliki park/pr[You must be registered and logged in to see this image.]e izgradnje robne kuće "Sarajka" (početak 70-tih.)

Središnja jugoslavenska proslava Međunarodne godine mladih održana je u Splitu od 13. do 28. rujna 1985. godine. Završna manifestacija, održana na stadionu Poljud u subotu 28. rujna 1985., bio je miting mira, nazvan "Omladinski mirodrom" i rock koncert "Pozdrav svijetu" koji je pohodilo 50.000 ljudi kako bi uživali u hitovima brojnih izvođača; grupe Film, Lačni Franz, Denis i Denis, Aerodrom, Parni valjak, Prava kotka, Magazin, Posljednja igra leptira, Videosex, Zabranjeno pušenje i Plavi orkestar.
Izvještaj s terena stadiona za vrijeme koncerta u članku iz "Slobodne Dalmacije" od 30. rujna 1985.

Kupon za doručak u TMN 'Jadran' Zagreb, 85/86.

Jezero Bundek, Zagreb 1969.



Još slika starih kupališta:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Btw, jučer je počela kineska Nova godina, u znaku svinje.

Savamala, Beograd pre nekih sto godina, otprilike[You must be registered and logged in to see this image.]

O subkulturnom fenomenu 'darka' odnosno tzv. 'Crne ruže' s kraja 80-tih u Zagrebu...

Danas to može zvučati smiješno i groteskno, ali sugovornici s kojima smo razgovarali kažu da je histerija nastala oko Crne ruže u to doba uzrokovala velike neugodnosti brojnim mladim ljudima. Od maltretiranja u školi, obavijesnih razgovora zbog komada crne odjeće, do zatvaranja alternativnih klubova u kojima su se organizirale slušaonice takve glazbe.
Krajem veljače 1988. izlazi veliki temat na duplerici kulturnog časopisa Oko:

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

MLADINSKO PROSTOVOLJNO DELO - XIII.

MDB VOJKA ŠMUC

Leta 1982 se je naša mladinska delovna brigada iz Izole udeležila zvezne mladinske delovne akcije Suha Krajina 82 v Črnomlju v II.izmeni, kjer smo delali in urejali cesto za Gabrovko in Kitni Vrh ter kopali kanal za prepotreben vodovod ter sodelovali pri agromelioracijah. Naša brigada je bila tudi med ostalimi brigadirji  vedno lepo sprejeta in smo sklenili prijateljstva, ki trajajo še danes. Z domačini smo se dobro razumeli, saj so povedali, da je po popravilu in urejanju ceste, avtobus lahko končno pripeljal tudi v vas, obljubili pa so nam, da smo vedno dobrodošli, tudi če pridemo ob polnoči. Ob odhodu so nam izročili veliko priznanje "KS Kitni vrh", kot zahvalo za ves naš trud pri delu in aktivnostih. Brigada Rdečega Križa je sodelovala in pomagala domačinom, saj so opravljali zdravstveno nego po celotnem področju ter priskočili na pomoč domačinom pri kmečkih opravilih.
Na delovni akciji je bil posnet tudi edinstven, neprecenljiv in originalen film, ki ga je posnel Marc Davorin in prikazuje delo ter življenje na ZMDA Suha Krajina 82, ki si ga lahko ogledate na spodnji povezavi YouTube.

* Ob tem ne gre prezreti, da je bil celoten vodovodni sistem v Suhi Krajini dograjen 36 let po naši udeležbi na delovni akciji leta 1982.


SUHA KRAJINA 82
549 ogledov
[You must be registered and logged in to see this link.]

2018

Pet občin namreč končuje 36 milijonov evrov vreden kohezijski projekt oskrbe Suhe krajine s pitno vodo. Brez te dobrine je kar petina prebivalcev občine Žužemberk.
V občinah Žužemberk, Dolenjske Toplice, Mirna Peč, Kočevje in Dobrepolje bo zgrajenih 152 kilometrov vodovodnega omrežja, sedem črpališč in 16 vodohramov. Omrežja bodo med občinami povezana in s tem bo tudi v primeru okvar ali daljše suše zagotovljena kakovostna pitna voda za vse prebivalce.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                               Brigadirke in brigadirji MDB Vojka Šmuc na ZMDA Suha Krajina 82

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Zapis o naši brigadi in o ZMDA Suha Krajina 82, ki je izšel v Delu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                              Intervju s komandantom ZMDA Suha Krajina 82 Marjanom Balantom

1985.

NAMA Zagreb, 'slatki' odjel 70-tih.

Kostrena 1964.

Max Blitz (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

A ja mislio da komunizam vodi u svijetlu budućnost...

Koper, Festival dela 1950.
(Na kamionima je registracija i grb STT - Slobodni Teritorij Trsta koji je postojao između 1947. i 1954.)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Moja polovina karte za koncert na stadionu JNA

'Eva i Adam', "prva Yu revija za ljubav, život udvoje i seksualno prosvjećivanje".

Kada je Ponte Rosso bio najveći tržni centar Balkana - "Šezdesete su u Evropi bile godine Berlinskog zida i Željezne zavjese, a kontinent podijeljen na dva bloka: istočni i zapadni. Međutim, barijera se počela otvarati u Trstu. 1962. godine bilo je 2,6 miliona prelazaka. A 20 godina prije pada Berlinskog zida, do 1969, zabilježeno je 58 miliona prelazaka granice. Svi su bili iz ekonomskih razloga. Italijani su u Jugoslaviju dolazili zbog jeftinijeg benzina i prehrambenih proizvoda, a Jugosloveni su u Italiju odlazili kupovati stvari koje im nisu bile dostupne u njihovoj zemlji. Svake subote, jugoslovenski kupci turisti su punili njihove radnje, ulice i trgove."