Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

U remontu u Tivtu je radnik ne znajući namjenu zavario rupice koje na parovodu služe za "podmazivanje" dilatacije. Naime temperatura suhopregrijane pare za pogon turbine je oko 400 stupnjeva i normalno je da parovod "radi" tj izdužuje se. Zato je bilo izvedeno sistemom cijev u cijevi da mogu raditi, a sitne rupice su stalno propuštale malo pare i omogućavale da se cijev pomiče u cijevi. Kako su te rupice bile zatvorene, parovod je trpio mehanička naprezanja koja su kulminirala kod parospremanja u Zadru. Para je ispunila prvo gornji dio kotlovnice i onemogućila posadi izlazak. Svi su pobjegli prema dolje, pod fundament kotla, ali kako se para širila sustigla ih je i praktično ih skuhala. Kad su ih izvlačili, meso je otpadalo s kostiju. To mi je pričao jedan zastavnik, strojar, on je bio od tih koji su morali izvlačiti mrtve. Kasnije su napravili cijevi do izlaza na palubu kojima bi se moglo direktno izaći bez opasnosti od pare, ali brod je otad rijetko i plovio.

Max ima li još koji školski brod-jedrenjak iz JRM a da je u funkciji osim Jadrana,nešto fali

Matrix (citat):

Max ima li još koji školski brod-jedrenjak iz JRM a da je u funkciji osim Jadrana, nešto fali  

Koliko znam, iz doba JRM, a na jedra je (i motor), u upotrebi Mornarice VCG su dvije motorne jedrilice 'Bojana' i 'Milena'. Brodovi su tipa 'Elan 43' i izgrađeni su u Begunju u Sloveniji 1989. i iste godine su ušli u operativnu upotrebu.


Tip 'Elan 43' se svrstava u klasu VIII krstaša (dužina: 13.085 m, gaz: 2.10 m, širina na glavnom rebru: 4 m, deplasman: 8.453 kg). Posadu čini 6 članova. Jarbol je visine 15.3 m, a jedrilje se sastoji od glavnog jedra od 38.4 m2, genove 48.2 m2 i spinakera površine 130 m2. Jedrilje omogućava brzine do 13 čvorova.

Brodovi su opremljeni unutrašnjim brodskim motorom 'Yanmar' 44HP koji omogućuje brzine do 12 čv.
Jedrilice su opremljene neophodnim navigacijskim sredstvima za vođenje broda na moru, a na jedrilicama postoje tri dvokrevetne kabine i jedna trokrevetna kabina za smještaj.
Namjena jedrilica je:
- obuka oficira, podoficira i mornara u jedrenju i manevriranju,
- obuka oficira, podoficira i mornara po ugovoru Mornarice u pomorstvu i navigaciji,
- sudjelovanje u domaćim i inozemnim jedriličarskim regatama
- predstavljanje zemlje kroz jedriličarske manifestacije
- angažiranje u komercijalne svrhe u zemlji i inozemstvu

HRM ima jedrilice 'Katarina Zrinska' i 'Kraljica Jelena', te motorni jedrenjak tipa loger š/b 'Kraljica mora', ali su ti brodovi novije proizvodnje.
Osim 'Jadrana', KRM Kraljevine Jugoslavije je imala i bark-škunu 'Vila Velebita' (259 BRT) koja je najprije, od 1908. služila Nautičkoj školi u Bakru, te je na vezu u Novigradu bila tijekom I. svjetskog rata, a 1922. postala školskim brodom Državne pomorsko-trgovačke akademije u Bakru, Dubrovniku i Kotoru.
Talijani su je zaplijenili u travanjskom ratu 1941., a tijekom samog rata bila je na vezu u Veneciji. Potonula je pred Ortonom (Italija) 1945.

Poseban dio priče školski su brodovi na kojima su učenici imali praktičnu nastavu još od 19. stoljeća. Zanimljiv je podatak da je Bakar bio prvi grad u Austro-Ugarskoj monarhiji i prvi grad u Sredozemlju koji je već u 19. stoljeću, 1894. godine dobio školski brod 'Margitu'.
Novi školski brod 'Vila Velebita', izgrađen je 1908. u Kielu, Njemačka, za Nautičku školu u Bakru, a plovio je Jadranom i Sredozemljem. (U nekim dokumentima se može naći da je 'Vila Velebita' porinuta 1896. pod nazivom 'Dalmata'.)
Ovi brodovi svakako prethode tradiciji JRM.


Školski brod 'Vila Velebita', bark-škuna sagrađena u brodogradilištu Howaldswerke u Kielu, bila je legendarni školski brod, na kojem je mnogo klasa pomoraca stjecalo svoja prva pomorska iskustva. Do gradnje 'Jadrana' povremeno je služila i kao školski brod Ratne mornarice. 'Vila Velebita' bila je brod od 259 tona nosivosti, duljine 35.75 metara. Snast mu je bila standardna snast bark-škunera s križnim jedrima na pramčanom jarbolu, šošnim i vršnim jedrom na krmenom jarbolu, prečkama na kosniku i letnim jedrima između jarbola. S dobrim vjetrom i sa svih trinaest razvijenih jedara (700 m2) mogao je postići brzinu do 13 čvorova. S parnim strojem od 225 kW (300 KS, potrošnja ugljena je iznosila 0.72 kg/KS/sat) mogao je ploviti brzinom od 7 čvorova.

Da zokružim ovih nekoliko starih fotografija, ovdje je i P-801 Tara (ex-Nebojša):

P-822 Junak  je izgrađena 1969. u Brodogradilištu specijalnih objekata, Split.
Rashodovana je i razrezana 1997. u MTRZ u Tivtu.
 
 

P-823 Uskok je izgrađena 1970. u Brodogradilištu specijalnih objekata, Split.
Rashodovana je 1999., a izrezana je 2007. u Izmiru, Turska, kao sekundarna sirovina.

 
 
P-831 'Sava' bila je napadna podmornica klase Sava. Izgrađena je 1978. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu.
 

P-832 'Drava' bila je napadna podmornica klase Sava. Izgrađena je 1980. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu.
 
 

Podmorničarstvo na istočnoj obali Jadrana
 

(source: paluba)
 
[You must be registered and logged in to see this link.]

Turistička atrakcija: Obilazak podmornice "Heroj" u Tivtu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

SveJug (citat):

Turistička atrakcija: Obilazak podmornice "Heroj" u Tivtu

 
Pun pogodak s podmornicom Heroj, to će biti zaista turistička atrakcija, ali ne samo to.
Mislim da će mnogo domaćih putnika namjernika zaviriti unutra, a i onih iz susjedstva.
Prvi ja, čim me put nanese u Boku.
 
Tužno je za vidjeti ovu podmornicu Sava ovako kako leži na žalu u Turskoj. Podsjeća na lešinu kita koju je more nanijelo, pa sad razni lešinari čupaju komade. Tako mi izgleda na onoj slici. Kao da nije u prostoru rezališta, već svatko tko prođe uzme dio.
Bilo je nekih čudnih priča u vezi prodaje podmornice P-831 Sava u staro željezo. Navodno prije odlaska u Tursku s nje nije bila skinuta sva druga oprema koja nije staro željezo, tj. kod kuće nije bila raspremljena kako treba, prema propisima. Kažu da je još bilo opreme čija je pojedinačna vrijednost bila veća nego cijena koja je dobijena za cijelu podmornicu skupa sa svime?
Pa je neka komisija Mornarice VCG išla kontrolirati kako je rezanje u Turskoj obavljeno. Prema slikama se vidi kako. Malo čudno. Ako je u Tivtu skinuto sve što je trebalo skinuti, nisu trebali ni ići gledati što je dalje bilo, ako je riječ samo o sekundarnoj sirovini - starom željezu.
A da se ne postavlja pitanje zašto P-831 nije komplet raspremljena i izrezana u Tivtu, kao i neke druge podmornice, npr. P-832 Drava, njena blizankinja.

Ispaljivanje torpeda iz podmornice:
 
(paluba info)

Max Blitz (citat):

SveJug (citat):

Turistička atrakcija: Obilazak podmornice "Heroj" u Tivtu

 
Pun pogodak s podmornicom Heroj, to će biti zaista turistička atrakcija, ali ne samo to.
Mislim da će mnogo domaćih putnika namjernika zaviriti unutra, a i onih iz susjedstva.
Prvi ja, čim me put nanese u Boku.

Ja cu, boze zdravlja, to uraditi u Julu/Avgustu.

Planiram uskoro jedan obilazak pa ćete imati fotoreportažu.

Stazio (citat):

Planiram uskoro jedan obilazak pa ćete imati fotoreportažu.

Da racunamo na turistickog vodica?

Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) je dioničko društvo u vlasništvu brodogradilišta Brodosplit. Bavi se projektiranjem, gradnjom, opremanjem i obnavljanjem kako civilnih, tako i vojnih plovnih jedinica.
Ima više desetljeća iskustva u gradnji sofisticiranih vojnih brodova, podmornica i specijalnih vojnih plovila.
 
 
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
U ovoj proizvodnoj hali u nastali brojni brodovi i podmornice JRM.

Gledajuci ovu zadnju sliku i komentar sjetih se da sam davno cito nesto o brodogradnji i da je bivsa Jugoslavija bila u samom vrhu po izgradnji brodovlja racunajuci po BRT.Nase firme su se toliko usavrsile da su mogle odgovoriti i najvecim izazovima.Navescu primjer u Italiji grad Genova i njihovo veliko brodogradiliste gdje sam imo prilike da radim 3 mjeseca na onim velikim brodovima za krstarenje bogate klijantele i dimenzije tih brodova su 300m dugi 60m siroki i 12 etaza i 3 u vodi.Glavni izvodjaci tih radova tj.najveci posao su radili radnici iz Rijeke iz firme 3maj.Pravi profesionalci u toj oblasti.

 
[You must be registered and logged in to see this link.]

Podmornice klase 'Una'
Materijalna sredstva utrošena na razvoj, gradnju, ispitivanja i upotrebu podmornica klasa Heroj i Sava opterećivala su proračun tadašnje SFRJ, tako da se tražio ekonomičniji pristup razvoju podmorničarske komponente flote.
U fazi izrade projektne dokumentacije, postavljeni su sljedeći taktičko tehnički zahtjevi:
- mogućnost manevra u plitkim vodama (10-15 m)
- daljina ronjenja min 150 NM, brzinom 4 čv, uz pražnjenje akumulatora 80%
- dobri životni uvjeti za autonomiju 48 h
- točni i pouzdani osmatračko-navigacijski uređaji
- radna dubina ronjenja 90 m
- maksimalna brzina u podvodnoj vožnji 6-7 čv
- dobra upravljivost pri jako malim podvodnim brzinama (cca 1 čv)
- dobra manevarska svojstva (mogućnost manevra na skučenom prostoru)
 
Tako se došlo do projekta džepne podmornice klase 'Una', odnosno tipa 911, 1980. godine. Po izgradnji 6 plovnih jedinica, pojavio se interes za njihovom kupovinom od strane Švedske, Indije i Sjeverne Koreje.
 
 
Do 1986. u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu ukupno je izgrađeno 6 podmornica ovog tipa:
 
911 – Tisa
912 – Una
913 – Zeta
914 – Soča
915 – Vardar
916 – Kupa
 

Podmornice klase 'Una' imaju sljedeće zadatke:
- ofanzivno miniranje polaganjem akustičnih indukcijskih, na dnu ležećih mina ispred neprijateljskih luka i sidrišta, na njegovim plovnim rutama, na čvorištima obalnih komunikacija i na poprečnim komunikacijama
- prevoženje, ubacivanje i izvlačenje pomorskih diverzanata po čitavoj operacijskoj osnovici agresora (iz neposrednog okruženja) ili po privremeno zaposednutoj teritoriji
- kombinirano polaganje ofanzivnih minskih prepreka i ubacivanje pomorskih diverzanata
- jednostavnije taktičko-operativno izviđanje za potrebe komande koja planira upotrebu pomorskih snaga
- tajni transport ljudstva i sredstava prema mogućnostima ukrcavanja, smještaja i akcijskog radijusa podmornice
- specijalnu kurirsku službu i slične zadatke
 
 

P 01 Velebit  dok je još bila u vodi (2005)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovo je sačuvaj bože plovilo

Jozo Trklja (citat):

Ovo je sačuvaj bože plovilo

 
Zašto bi bilo? To je mala diverzantska podmornica.
Evo, možeš s njom npr. dovest Djeda Mraza sa Sjevernog pola.  
 

Predstavljanje podmornice P-913 u Pivki, Slovenija
 

 
 
 
P-913 prolazi kroz Pivku na kamionskoj prikolici
 

Ja mislim da je jedino zato mogla i poslužit

Odlicno bitce jedan lep izlet do Tivta.  Malo detaljnije objasnjenje za nas koji nepoznajemo Tivatsku luku?

Lokacija: Porto Montenegro (bivši MTRZ "Sava Kovačević") u neposrednoj blizini centra i tivatske rive.

Bilo bi interesantno naći popis svih brodova JRM u to vrijeme.

Možda Minolovac zna s kojih su brodova ove slike:
 
 

Ovu je već postavio Pukovnik na temi 'Virtualni muzej JNA':

 

Također Pukovnikova fotografija.
Do kad je u JRM bio ovakav znak na šapki?

Po dimnjaku, gore je patrolac tipa 551 dok je još imao 76 mm topove. Kasnije su skinuti i na njihovo mjesto postavljeni Boforsi.U sredini je neki od razarača, ima čamčanu palubu, a vidi se klizač dubinskih bombi. Vjerojatno neki od eskortnih razarača.

Bakar je bio brod obalne plovidbe sa 346 brt. Prilikom kapitulacije Italije ušao je u sastav NOVJ. Naoružan topovima, krajem rujna 1943. učestovao je u bombardiranju neprijateljskih objekata u omiškoj luci. Otplovio je sa Hvara s grupom teških ranjenika NOVJ, talijanskim vojnicima povratnicima, zbijegom i dva oficira koji su trebali uspostaviti kontakt sa savezničkim komandama u Italiji. Bio je prvi brod koji je pod jugoslavenskom zastavom sa zvijezdom petokrakom koji je uplovio u strane vode (3. listopada u talijansku luku Bari). Neko vrijeme je služio kao brod-baza, sjedište Delegacije NOV i POJ. Održavao je vezu između Visa i drugih djelova slobodne teritorije na obali i otocima s lukama u južnoj Italiji, prevozeći jedinice, zbjeg i ranjenike, te materijalnu pomoć za NOV i POJ. Brod je 1964. godine dobio Orden narodnog oslobođenja. Sačuvan je u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu (na slici)

[You must be registered and logged in to see this image.]