Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Francuzi su došli u paketu s nekom pomoći, skupa sa ofšorcima. Naši su se uvijek voljeli primati svega (dosta često i uspješno) pa su napravili 161 s novim pogonom. Nažalost taj se pokazao prekompliciran i nije zaživio u svijetu, pa nije bilo šanse da se napravi neki izvozni posao. Kasnije kad se sve uhodalo, bio je dosta dobar i pouzdan, ali je tražio dodatne napore i dodatna znanja. primjer je da smo mi vozili kao ispomoć sve brodove u odredu, a nama nikad nije nitko došao, svi strojari su rekli da jednostavno ne znaju, a nisu ni lagali. po ustroju je na tipu 151 u strojarnici bilo upravitelj, 3 motorista, električar i elektrominer, a na 161 upravitelj, dva generatorista, dva tuebinovođe, dva električara i elektrominer. pogon je bio potpuno ovisan o struji, bez pomočnih generatora su se odmah gasili glavni strojevi, što kod diesela nije bio slučaj.

I da dodam, kompletni planovi i oprema i strojevi su došli iz Francuske, kod nas je samo skloplje. Čak je i na prekidačima pisalo Arret-marche, strani su gauche-droit, dimnjak la chemine itd itd, a nikad nisam učio francuski

Ko naoružava brodove koji se kupe vani?

Većina brodova građenih kod nas je naoružavana zapadnim naoružanjem. Od topova 127 mm na razaraču, topova 76, 40 Boforsa, 20 mm Oerlikona, nešto trofejnih topova (flakovi, 88 mice), protupodmorničko oružje i torpeda, sve je sa zapada, čak i radari. Brodovi izvana su došli sa svojim naoružanjem, po zemlji porijekla. Francuzi su imali po 2 Oerlikona, patrolac 581 je imao Boforse, razarači svoje originalno naoružanje.
kad smo poćeli uvoziti ruske brodove, oni su došli sa svojim naoružanjem, jedino fregate Koniji izvorno nemaju lansere raketa P20, ali su rusi vjerojatno predvidjeli tu mogućnost. Osim toga ovisi i o stanju na tržištu i politici. Raketne topovnjače su trebale imati rakete Exocet, ali ih francuzi nisu htjeli prodati.

Minolovac (citat):

Francuzi su došli u paketu s nekom pomoći, skupa sa ofšorcima. Naši su se uvijek voljeli primati svega (dosta često i uspješno) pa su napravili 161 s novim pogonom. Nažalost taj se pokazao prekompliciran i nije zaživio u svijetu, pa nije bilo šanse da se napravi neki izvozni posao.

Ovo bi moglo biti pravi odgovor. Vjerovatno da je bilo interesa za uvođenjem još takvih brodova u flotnu listu ili su postojale izvozne ambicije.
Kakva je bila razlika u kvalitetu trupa, da li je korišteno isto drvo, isti način obrade drveta i izrade trupa (ako ti je poznato)?

161 je bio najnoviji, pa nije ni za čuditi, ali 1981. kad je odlučeno da prvi ide u rekonstrukciju, bila su dva glavna razloga za to. Prvo je da je mogao voziti skroz malim brzinama bez posebne opreme (mogli smo trajno voziti sa 50 okretaja propelera što je bilo oko 3 čv) a drugi je što je trup bio u najboljem stanju. Na rebrima nije bilo aluminijske kuge, a oplata od mahagonija je bila u izvanrednom stanju. kad su rezali trup i kobilicu za postavljanje bunara za sonar, vidjelo se da je trup odličan. Ni po bilo čemu drugome kvaliteta gradnje nije bila ispod nivoa ostalih francuza.

I očekivao sam dobar kvalitet izrade, obzirom na tradiciju i iskustvo jadranske drvene brodogradnje. Više sam sumnjao na Francuze.

Eto našao sam jedan zanimljivi oglas za prave znalce i ljubitelje podmornica.
Definitivno nije šala pa ko voli nek izvoli  

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ako će malo spustiti cijenu zbog godišta, pa da razgovaramo.

Možda sam malo off ali stvarno mi nije jasno ako je renovirana zašto nisu ugrađeni prozori za panoramsko gledanje?
Bez tih prozora stvarno ne vidim funkciju osim nečijeg viška love.

purger (citat):

Eto našao sam jedan zanimljivi oglas za prave znalce i ljubitelje podmornica.
Definitivno nije šala pa ko voli nek izvoli
[You must be registered and logged in to see this link.]

Ovo je zezancija.
Ne prodaje se podmornica ovako preko 'njuškala'.
Podmornica treba ići u muzej, ali se nisu dogovorili ostaje li u Splitu (što bi bilo najlogičnije) ili ide u Zagreb u Vojni muzej (u osnivanju).

[You must be registered and logged in to see this link.]


Podmornica P-01 Velebit (P-914 Zeta)

U pravu si
Kad sam pogledao njegove ostale oglase

purger (citat):

U pravu si
Kad sam pogledao njegove ostale oglase

Ima svega tamo, pogledaj.
'Njuškalo' je odličan internet oglasnik!
Za male novce možeš zaista svašta kupiti, a nepotrebno i prodati!
Ali ipak ne i podmornicu!

 
PČ-176 Mukos

[You must be registered and logged in to see this image.]

 
PČ -176 Mukos iz doba JRM

Ja sam znao da je 161 drukčji ali ove detalje nisam nikad znao ipak sam ja tad bio samo obični mornar

I još nešto koliko je on bio brži od 151

Po podacima iz knjige "Pregled ratnih brodova i trajekata" iz 1988. godine:
M151 max 15 čv ekon. 13,5 čv
M161 max 15,6 čv ekon. 10,2 čv.

Svi Siriusi sa turbinama su postizali preko 16 čvorova. Podaci su u javnost davani svakako. Poslije generalnog remonta 1980 u savršenim uslovima smo na probnoj milji navodno postigli 18 čvorova. U to vrijeme sam bio u mašini i znam da smo vozili sa 506 i 510 okretaja propelera, nikad koliko znam nije postignuto više. Kasnije kad su nam poslije nasukavanja zamijenili propelere, više nismo mogli preko 15 čv.
Ovdje su podaci o snazi generatora plina, na osovini turbine su u maksimalnom opterečenju davali 1200 KS prema 850 dizelaša. Očita je velika razlika u snazi, pa razlika u brzini nije mogla biti samo 0,5 čvorova.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Taj turbo pogon ne izgleda loš ali mi se dizelaš čini racionalnji ne znam motive za ugradbu turbina.Nisam plovio nikad na 161 ali kad sam ja bio tamo on je bio završio veliki remont i modernizaciju a 151 je tad otišao na isti zahvat tako da smo mi 6 mjeseci u Šibeniku u remontnom zavodu strugali hrđu luftaricama i bojali bojama

Ovo bi trebalo da su zvanični podaci, objavljeni u knjizi. Knjiga je iz 1988.
Kada su mjenjani propeleri?
Zanimljivo, mnogo veća razlika u ekonomskoj i maksimalnoj brzini kod M161 nego kod M151. Turbine pri većim snagama jako povećavaju potrošnju za razliku od dizel motora.
Kakva je razlika bila prilikom vuče minolovki, obzirom na prilično jači motor?

Osnovna razlika je što kod turbinskog pogona nema kopče. Diesel ima svoj minimalni broj okretaja (ler) i ispod toga ne može raditi. Kad se u "leru" ubaci kopča on ima neku minimalnu brzinu 4-5 čvorova i ispod toga ne može ići. Postoji karakterističan trzaj kod ukopčavanja. Turbine se okreću s bilokojim zadanim brojem okretaja i brod može voziti i sa pola čvora, što je korisno kod ispuštanja i podizanja minolovki, a kasnije se pokazalo praktično i za rad s PAP 104 ronilicom. Više nisam bio u odredu, ali mislim da su ostalim brodovima morali ugraditi neki dodatni pogon za male brzine.
Specifična potrošnja kod turbina je bila 200 g/KS/h, a u to vrijeme diesel motori su imali oko 190 g/KS/h.
Propeleri su zamijenjeni 1980. god.
Zvaničnim podacima nemoj nikad 100& vjerovati, za razarač Split su postojali podatci da je plovio 31,5 čv i 38 čvorova.
Minolovke su svi mogli vući bez problema, razlika se pokazala kod tegljenja broda. Kad smo teglili brodove iz Lore na gađanje, ofšorci su vukli raketne topovnjače (one su postavile propelere "na nož" radi manjeg otpora), ostali su vukli torpedaše, nas je uvijek zapao raketni čamac (uz veliki vodeni otpor i veliki zračni otpor nadgrađa)

Sjećam se da su osamdesetih dolazili takvi tegljevi i u Kumbor na neke manevre, ali samo sam vidio remorkere, monolovce nisam gledao u toj ulozi.

Torpedni i raketni su imali male resurse glavnih motora, a topovnjače su štedjele gorivo. Mi smo dolazili do Splita, uzeli ih u tegalj, vukli do Pelješkog kanala, tamo smo se svrstali, avion iz Mostara je teglio rukavac, obavili gađanje pa opet u tegalj i vuci ih natrag. Još su nas zaje....li da smo spori, a mi smo se sami nazivali tegleća stoka ratne mornarice.

Zanimljivo je što si napisao za TČ i RČ, mislio sam da su i oni samo zbog štednje goriva a onda sam vidio u knjizi da su imali dizel motore. Dakle, više zbog štednje motora nego goriva.

Kanadski minolovac, iste klase kao i ovi iz JRM:



Njegovi podaci (original):

Pendant: 161
Type: Minesweeper
Class: Bay
Displacement: 390 tonnes
Length: 152 ft
Width: 28 ft
Draught: 8 ft
Speed: 16 kts
Compliment: 3 Officers and 35 Crew
Arms: 1 - 40MM
Builder: PORT ARTHUR SHIPBUILDING, PORT ARTHUR , ONT.
Keel Laid: 01-Sep-55
Date Launched: 27-Oct-56
Date Commissioned: 03-Oct-57

M-153 Blitvenica (ex-Smeli)

Jedini 'preživjeli' minolovac ove klase iz JRM, ostali su rashodovani i izrezani.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Torpedni i raketni čamci su imali zvjezdaste motore M-503-a sa 42 cilindra, 3 x 4000 KS. Motori su imali veliku specifičnu snagu, ali su se jako trošili. Poslije 600 sati rada brod je išao u Šibenik u remont, gdje je dignut srednji dio trupa, zamijenjena sva 3 motora, obavljeno dokovanje i brod je opet bio fit. Motori su ostali u radionici, gdje je obavljen remont i čekali slijedeće "ukrcanje".

Izgleda da je knjiga napisana dosta paušalno, tamo se navodi da su TČ imali 2 motora od po 2900 KS a RČ 3 po 3900 KS. Tebe, kao mašinca, uzimam za pouzdaniji izvor.

Je li ovo i dalje minolovac ili su ga Crnogorci pretvorili u nešto drugo

Trup mu je koma

To je bio pokušaj (nikad završen) pretvaranja u istraživački brod. Mislim da se radi o nekoj stranoj donaciji.

Jedan od načina da se izvuče lova iz fondova za neke superdobre namjene. Teško ga je ovako gledati kad znam koliko su Vadjina i Rautek ganjali vojsku da bi bokovi dobro izgledali. Ali j..ga ni mi nismo ljepši ni mlađi. kakvo je ozračje sljeduje mu pila. Cousteau bi nešto napravio od njega.

Nitko mi nije odgovorio na pitanje da li ste kao mornari radili na vašim brodovima kad su išli na suho.
Recimo stavljanje antifoulinga i nekih sitnijih radova ili je vaša dužnost na brodu završavala odlaskom broda na suhi dok?

Kad je brod išao na dok ili sinhrolift, postojao je pojam "opčebrodski radovi" kojih nije bio pošteđen ni komandant broda (makar deklarativno) Čim je brod dignut posada je navalila na podvodni dio naoružana rašketama i piketima jer se obraštaj najlakše skine dok je svjež i mokar. Inače je posada sudjelovala u remontu, radili su sve poslove koje su mogli od struganja, bojenja, raznoraznih čišćenja, montaža i demontaža. Remont je brodu obračunavao radne sate koje je ostvarila posada i to je bilo izraženo u novcu, ali kako se to nije moglo platiti, dešavalo se da se remont oduži nekim televizorom, izletom ili nekim nagradnim poslom ili uređenjem. najčešće se to dogovaralo uz pivu u brodskoj kantini. Kad se predavalo izvješće u zapovjedništvu (odreda, diviziona) uvijek se napiomenulo koliko je radnih sati posada odradila na uređenju broda.

A ko je radio neke ozbiljnije poslove npr. kalafatanje?

Eto purger, kad ti budeš radio tvoj brodić uzmi mornare sa foruma i neka "gule". Radne sate obračunaj u kantini.


Majstora kalafata je teško više naći, to nije posao za posadu.

Znam da je teško naći.
To radim sam,relaksacija
Znači kod takvih zahtjevnijih radova išlo se u neke od brodogradilišta?

Ja sam tuko ML 151 6 mjeseci u Šibeniku struganje premazivanje prymerima i alkidnom bojom sivom proizvod Color Medvode

Jozo Trklja (citat):

Ja sam tuko ML 151 6 mjeseci u Šibeniku struganje premazivanje prymerima i alkidnom bojom sivom proizvod Color Medvode

Ko vas je kod takvih radova nadgledao i vodio posao?
Pitam jer prajmer kao premaz zahtjeva određene intervale premazivanja a isto vrijedi i za antifouling?

Jedan bivši vojni majstor mi je rekao da su koristili i Hempel-ove boje i antivegetative.

Čisto sumljam u ono vrijeme

Ne znam šta da ti kažem, spomenuo je da je uvoženo iz Danske (tada valjda još nije bilo fabrike u Umagu).

Ne tvrdim sa sigurnošću jer Hempel je skup.
A da li je tada tadašnja domaća industrija imala takav asortiman stvarno neznam,ali čini mi se da je postojalo nešto,tadašnja politika sigurno je favorizirala nešto domaće.
Ovo što je Jozo spomenuo Color Medsave ta firma postoji i danas.
Ali dobro to je sad nebitno.
Saznao sam što me interesiralo osim podatka tko je vodio ove manje radove da li su to bili neki civili zaposleni kao majstori ili......

'70-tih su se premazivali uvoznim kao što je napisao Stazio a već '80-tih su se upotrebljavale i naši premazi.Bili su itekako brzosušivi i odlični.Do prije par godina su se još mogle nabaviti zalihe "antivegetativa" i ostalih kemija.Probao sam par puta dok ga je bilo na lageru i nije bilo niti travkice a niti vađenja iz mora 3 godine.Čujem da ih još ima na jugu i kod Stazia a one koje smo dobivali su bili iz Trogira i Šibenika.Vezano za kalafate tada su kao i danas bili najpoznatiji Betinsko-Murterski i te poslove su obavljali kao civilni majstori.Znam da su imali vrhunske plaće a i znali su posao.