Samoupravni socijalizam

Таква подела на беле и црне, као што је у америци, то код нас није било, и црни циган, имао је иста права као и сви остали народи, да употребим тај ето, ружан вид речи, али није био омаловажаван и унижаван. И што неко рече, раније, ако ништа друго, човек је био здравствено и школски обезбеђен, ето, кућеш више од тога ! Сада се све плаћа, и тако ја отишо код зубара а хтео сам и за наочаре, код очног, све нешто контам, па што да плаћам приватнику, кад имам друштвене системе заштите.Кад оно и тамо се плаћа од зубног преко очног, дати ти доптрију па купуј на слободно стакла, рам и то је то... Код лекара одеш, нема оно да се скидаш, већ одмах куца у рачунар, и шаље даље или само ти испише рецепт кад ти лекови фале. Испали домови здравља само за писање рецепата, јер и сам одем и чекам за то, али морам опет заказати регуларно и за та два минута, колко утипка у рачунар и одштампа па на шалтер да платим 50 динара и онда у апотеку по лек.
У систему који ја памтим, код доктора, имао си бато да се скинеш, и да те прегледа тачку по тачку по телу, а сада им тешко и крвни притисак да измере. Таква студиозност у домовима здравља код обичних лекара опште праксе, сада више не постоји, па нек прича ко шта оће...

Apetiti su nam porasli u odnosu na staro vrijeme i za luksus danas dajemo puno više nego prije.
Uzmimo samo  veliki broj mobitela i automobila pa ćemo vidjeti da se   samo na mobilne mreže troši jako puno dok je  broj automobila na ulicama  i to onih zapadnih  barem odvostručen.Društvenih stanova više nema kao onda a kuću je i onda i sada ostalo jednako  teško napraviti.

Sloba1 (citat):

Таква подела на беле и црне, као што је у америци, то код нас није било, и црни циган, имао је иста права као и сви остали народи, да употребим тај ето, ружан вид речи, али није био омаловажаван и унижаван. И што неко рече, раније, ако ништа друго, човек је био здравствено и школски обезбеђен, ето, кућеш више од тога ! Сада се све плаћа, и тако ја отишо код зубара а хтео сам и за наочаре, код очног, све нешто контам, па што да плаћам приватнику, кад имам друштвене системе заштите.Кад оно и тамо се плаћа од зубног преко очног, дати ти доптрију па купуј на слободно стакла, рам и то је то... Код лекара одеш, нема оно да се скидаш, већ одмах куца у рачунар, и шаље даље или само ти испише рецепт кад ти лекови фале. Испали домови здравља само за писање рецепата, јер и сам одем и чекам за то, али морам опет заказати регуларно и за та два минута, колко утипка у рачунар и одштампа па на шалтер да платим 50 динара и онда у апотеку по лек.
У систему који ја памтим, код доктора, имао си бато да се скинеш, и да те прегледа тачку по тачку по телу, а сада им тешко и крвни притисак да измере. Таква студиозност у домовима здравља код обичних лекара опште праксе, сада више не постоји, па нек прича ко шта оће...

Grijesis slobo.
Amerika je velika zemlja, tu i tamo se desi nekakav slucaj
Ovdje su crni sasvim ravnopravni, barem 90% bijelaca nema nikakve predrasude.

Milutins, na osnovu ovih najnovih događaja, izveo sam zaključak, da se prema crnicima ne postupa humano, ne kažem da i oni ne prave izgrede, tj. nerede, ali osećam da se polako produbljuje jaz između belih i njih. Ne znam, to je velika zemlja, i možda su to izolovani slučajevi te nisu relevantni, za izvođenje zaključka o pravima naroda.

Interesantan uradak, pogledati.
Kratkometražni dokumentarni film 'KOLT 15 GAP' (Kupim Otpatke Ližem Tanjire 15 Godina Aktivno Pasivno) Jovana Jovanovića iz 1971.
U glavnoj ulozi je grobar kapitalizma, marksist, metalostrugar Stanoje Ćebić, čovjek koji je promijenio '150 preduzeća i 180 zaposlenja' u zemlji i inozemstvu, suprostavljajući se eksploataciji.
'Kolt 15 GAP' je nastao poslije bunkeriranog filma 'Mlad i zdrav kao ruža' (gl. ul. Dragan Nikolić; pogledati i taj film). Na klasičnoj je liniji tzv. crnog vala iz tog perioda: analiza kontradikcija jugoslavenskog puta u socijalizam i društva toga vremena.
Crni val je naziv za pojavu na kulturnoj i političkoj sceni u razdoblju 60-tih i ranih 70-tih (od oko 1958. do 1973). Vezuje se za ostvarenja pojedinih redatelja, scenarista i književnika tog doba, koji su od strane vlasti okarakterizirani kao kritičari socijalističkog poretka i društva, a neki njihovi radovi su nazvani crnim valom i proglašavani nepodobnim.

Članak kome se da sve čitat:
Ekonomija u Titovoj Jugoslaviji: Odgađanje neizbježnog kraha... piše prof. Predrag Rajšić sa sveučilišta Guelph u Ontariju na stranicama kanadskog Mises instituta za ekonomsku edukaciju...

"Ako analiziramo ekonomske pokazatelje, moramo priznati da je ideja o rastu jugoslavenske ekonomije iluzija i da je ono 'dobro se živjelo' među mnogim Jugoslavenima zapravo bilo posuđivanje na račun budućih generacija. Te generacije sada plaćaju račun za krah neodrživog ekonomskog sustava socijalističke Jugoslavije, zajedno s plaćanjem računa destruktivnih ratova 1990-ih i intervencionističke ekonomske politike država nasljednica..."

[You must be registered and logged in to see this link.]

Citat :

"Ako analiziramo ekonomske pokazatelje, moramo priznati da je ideja o rastu jugoslavenske ekonomije iluzija i da je ono 'dobro se živjelo' među mnogim Jugoslavenima zapravo bilo posuđivanje na račun budućih generacija. 

Ma to nije moguce.
Jugoslaviju su unistili zapadni imperijalisti koji nisu mogli dozvoliti da se jedna tako briljantna ideja prosiri po svijetu.

Jugoslaviju su unistili ekonomski diletanti i politicki poltroni. 
I naravno glupi balkanci.

milutins nista se nije promenilo ni dan danas. nekad su kukali da sve pare iz RH idu u Beograd, danas idu u Brisel. i ne samo pare odose i ljudi,

Max Blitz (citat):

arcibald01 (citat):

dejstvo je, da je bilo nekoč življenje mnogo bolj enostavno.

Upravo tako.
Nekoć su stari ljudi bili protiv uvođenja plina, protiv električne energije, još prije protiv sadnje krumpira, kad je stigao iz Amerike, itd... itd....
Nije se tu puno promijenilo.

Puno toga se promijenilo u zadnjih 30 ak godina.
Ovaj najnoviji kapitalizam ne poznaje  niti priznaje drzave,granice, nacionalne valute,vojsku, vladu, sve ono sto cini obiljezje jedne drzave- onako kako smo nekada ucili u skolama. 
Kako to izgleda u praksi svjedoci smo desavanjima sirom planete, ne samo na nasim prostorima,tj ex yu.
Rudna bogatstva nisu samo Kosmetska,Jadran nije samo Hrvatski,niti su plodne njive Srpske.Krupni kapital to preuzima,ako ne milom onda potpomognut NATO snagama ili vojnim snagama RF. 
U svetu krupnog kapitala izvrsene su raspodele,tacno se zna kome i sta pripada.
Ovo nije nikakva teorija zavjere,ovo su cinjenice koje se mogu lako dokazati i neka buduca desavanja  (preraspodela interesa)predvideti.

Tekst objavljen prije 35 godina i danas zvuči poznato...
Napisala: Neda Nikolić (RTV revija, 1982.)

Lipanj 1982: odgađanja više nema.
Do kraja ovog mjeseca Jugoslavija mora vratiti 982 milijuna dolara duga prema inozemstvu, a već idućeg mjeseca i u prosincu, za otplatu dospijeva još preko milijardu! U prijevodu: riječ je o nezamislivoj svoti većoj od deset i pol milijardi starih dinara!
Cifre su tako velike da prošle jeseni, kada su delegati u Skupštini Jugoslavije pitali tko će vratiti 4 milijarde prošlogodišnjeg kredita, budući da se 3 i pol milijarde 1982. moraju platiti za ranija zaduženja, nitko nije mogao odgovoriti.
Riječ je o tome da Jugoslavija tih novaca - nema. Nije ih imala ni ranije, ali je godišnja dugovanja otplaćivala onako kako to rade i svi danas u svijetu: uzimala je nove pozajmice kako bi platila stare. Neki veliki krediti pretvarani su u dugoročne, i na taj način je njihovo vraćanje odgađano.
Sada odgađanja više nema, a nema mogućnosti ni za nova zaduženja. Kad bi ih i bilo, to bi bio najskuplji način odgovaranja obavezama...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nije susjed kriv što je krava crkla

Zamislite sljedeću situaciju. Imate kravu. Kravu pomuzete i 20 litara mlijeka koje ste dobili prodate za 20 eura. Za 4 eura kupite hranu za sebe, a svih ostalih 16 eura potrošite da nahranite kravu. Ali, budući da 16 eura nije sasvim dovoljno da se krava pravilno nahrani, još 4 eura posudite od susjeda da biste je nahranili kako treba. Vaš ukupni dug susjedu je samo 4 eura ili 20% vaše ukupne poroizvodnje, prava sića u odnosu na vašu ukupnu proizvodnju, mislite. Sljedećeg dana vaš susjed odbija da vam dalje posuđuje 4 eura. Vi, 20 eura koje ste zaradili od prodaje mlijeka toga dana, podijelite tako što za 16 kupite hranu za kravu, a za 4 eura kupite hranu za sebe.
Budući da ste kravu slabo nahranili ovaj put, ona vam sljedeći dan da manje mlijeka - 16 litara. Tih 16 litara prodate za 16 eura. Sada već uviđate da morate smanjiti vlasitu potrošnju da biste kravu bolje nahranili. Na svoju hranu ovaj put potrošite samo 2 eura, a ostalih 14 potrošite na hranu za kravu. Ali, ovo znači da ste kravu danas nahranili još manje nego prethodnog dana, kada ste kupili hrane za 16 eura.
Sljedeći dan vam krava uslijed slabe ishrane da još manje mlijeka - samo 10 litara. Sada već uviđate da je situacija alarmantna. Sada na svoju hranu trošite samo 1 euro, a na kravinu hranu ostalih 9 eura koje ste zaradili prodajom 10 litara mlijeka. Ovo je manje nego pola količine hrane potrebne kravi da normalno živi.
Uslijed slabe ishrane, krava sada više ne daje mlijeko i vi ste primorani da je prodate susjedu i postanete njegov najamni radnik kako biste se prehranili. Sa sjetom se prisjećate vremena kad ste imali vlastitu kravu i sebi kupovali hranu kakvu ste željeli. Kunete susjeda koji vas je ekonomski uništio jer je odbio da vam posuđuje pišljivih 4 eura dnevno. Smatrate da je to sve bio dio njegovog plana da vas učini svojim kmetom.
Ali, je li susjed kriv ili vaša loša procjena vlastitih ekonomskih potencijala? Da ste, recimo, umjesto krave odlučili posjedovati kozu, koja proizvodi 5 litara mlijeka i troši hrane u vrijednosti od 2 eura, mogli ste ostvariti profit od 3 eura bez ikakvog zaduživanja. Taj profit biste onda mogli upotrijebiti tako da kupite hranu za sebe. Istina, to je malo skromnije od 4 eura, koliko ste imali kad ste posjedovali kravu dok vam je susjed posuđivao novac za stočnu hranu, ali ovaj ekonomski model s kozom je dugoročno održiv, a onaj s kravom nije bio održiv bez susjedove financijske pomoći.

U ovoj priči ekonomski model s kravom je analogija za ekonomiju bivše Jugoslavije koja je bila održiva samo dok je uvoz jednog dijela repromaterijala financiran vanjskim zaduživanjem. Struktura te ekonomije je bila takva da sama ta ekonomije nije proizvodila dovoljno sredstava da bi samu sebe održala u životu. U tom slušaju je nebitno što je 80% ukupnih potreba te ekonomije za samoregeneriranjem zadovoljeno domaćom proizvodnjom. Ako onih preostalih 20% ne dođe izvana u obliku novih kredita, stabilnost ekonomije će biti narušena i to započinje silaznu spiralu događaja koja vodi do kraha ukupne ekonomske strukture ako se prije toga ne dogode neke bitne promjene.

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

tacno je da je Sfrj bila duzna novac.poznata je i cifra to je bila javna tajna. tacno je da je proglasila i bankrot. ali to nema veze sa samoupravnim socijalizmom.zanimljivo da nikada nije bilo objavljeno koliko su druge zemlje bile duzne SFRJ. taj dug prema Sfrj nije isplacen ni dan danas.skoro se u stampi pojavila informacija da ce Rusija ISPLATITI DUG  BIH  na ime starog sovjetskog duga. setili se posle 25god da daju pare.model placanja koji je Rusija primenila je jedna polovina od stvarnog duga i taj dug se nemoze naplatiti naftom ili gasom.Srbija je naplatila 150mil dolara kroz revitalizaciju hidroelektrane djerdap. sa irakom je bilo jos gore naplaceno je samo 10ti deo stvarnog duga. ustvari bivse republike su od strane eu i usa bile prisiljene na takav model placanja.poduzi je taj spisak zemalja koje su nam bile duzne taj novac.

Max Blitz (citat):

Nije susjed kriv što je krava crkla

Zamislite sljedeću situaciju. Imate kravu. Kravu pomuzete i 20 litara mlijeka koje ste dobili prodate za 20 eura. Za 4 eura kupite hranu za sebe, a svih ostalih 16 eura potrošite da nahranite kravu. Ali, budući da 16 eura nije sasvim dovoljno da se krava pravilno nahrani, još 4 eura posudite od susjeda da biste je nahranili kako treba. Vaš ukupni dug susjedu je samo 4 eura ili 20% vaše ukupne poroizvodnje, prava sića u odnosu na vašu ukupnu proizvodnju, mislite. Sljedećeg dana vaš susjed odbija da vam dalje posuđuje 4 eura. Vi, 20 eura koje ste zaradili od prodaje mlijeka toga dana, podijelite tako što za 16 kupite hranu za kravu, a za 4 eura kupite hranu za sebe.
Budući da ste kravu slabo nahranili ovaj put, ona vam sljedeći dan da manje mlijeka - 16 litara. Tih 16 litara prodate za 16 eura. Sada već uviđate da morate smanjiti vlasitu potrošnju da biste kravu bolje nahranili. Na svoju hranu ovaj put potrošite samo 2 eura, a ostalih 14 potrošite na hranu za kravu. Ali, ovo znači da ste kravu danas nahranili još manje nego prethodnog dana, kada ste kupili hrane za 16 eura.
Sljedeći dan vam krava uslijed slabe ishrane da još manje mlijeka - samo 10 litara. Sada već uviđate da je situacija alarmantna. Sada na svoju hranu trošite samo 1 euro, a na kravinu hranu ostalih 9 eura koje ste zaradili prodajom 10 litara mlijeka. Ovo je manje nego pola količine hrane potrebne kravi da normalno živi.
Uslijed slabe ishrane, krava sada više ne daje mlijeko i vi ste primorani da je prodate susjedu i postanete njegov najamni radnik kako biste se prehranili. Sa sjetom se prisjećate vremena kad ste imali vlastitu kravu i sebi kupovali hranu kakvu ste željeli. Kunete susjeda koji vas je ekonomski uništio jer je odbio da vam posuđuje pišljivih 4 eura dnevno. Smatrate da je to sve bio dio njegovog plana da vas učini svojim kmetom.
Ali, je li susjed kriv ili vaša loša procjena vlastitih ekonomskih potencijala? Da ste, recimo, umjesto krave odlučili posjedovati kozu, koja proizvodi 5 litara mlijeka i troši hrane u vrijednosti od 2 eura, mogli ste ostvariti profit od 3 eura bez ikakvog zaduživanja. Taj profit biste onda mogli upotrijebiti tako da kupite hranu za sebe. Istina, to je malo skromnije od 4 eura, koliko ste imali kad ste posjedovali kravu dok vam je susjed posuđivao novac za stočnu hranu, ali ovaj ekonomski model s kozom je dugoročno održiv, a onaj s kravom nije bio održiv bez susjedove financijske pomoći.

U ovoj priči ekonomski model s kravom je analogija za ekonomiju bivše Jugoslavije koja je bila održiva samo dok je uvoz jednog dijela repromaterijala financiran vanjskim zaduživanjem. Struktura te ekonomije je bila takva da sama ta ekonomije nije proizvodila dovoljno sredstava da bi samu sebe održala u životu. U tom slušaju je nebitno što je 80% ukupnih potreba te ekonomije za samoregeneriranjem zadovoljeno domaćom proizvodnjom. Ako onih preostalih 20% ne dođe izvana u obliku novih kredita, stabilnost ekonomije će biti narušena i to započinje silaznu spiralu događaja koja vodi do kraha ukupne ekonomske strukture ako se prije toga ne dogode neke bitne promjene.

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ta prica o susjedu i kravi je ispravna,samo sto su pobrkani loncici.
Jugoslovenskki model privrede mogao je opstati i opstajao je.Privreda je bila profitabilna,narocito njeni osnovni nosioci razvoja.Bilo je gresaka,promasenih investicija,manje vise da bi se zadovoljili republicki apetiti.
Ovaj sadasnji model koji su izgradile drzavice nastale na njenim rusevinama je neodrziv.SFRJ je bila ekonomski gigant,propala je iz politickih razloga,kao sto sam nebrojano puta ponovio-unistili su je politicki poltroni i ekonomske neznalice.

Mrzi me da kopiram kilometarske clanke.
Zasto je SFRJ bila ekonomski odrziva,bez obzira na njen spoljni dug koji je neospornoi postojao I u periodsu of 1975 do 1980 mislim udvostrucen,da bi u period secesije iznosio 20 ak milijardi duga,ukoliko bismo odbili potrazivanja (sto je Vladimir korektno naveo) taj dug bi iznosio 20 ak % manje.SFRJ je taj dug redovno servisirala,bez nekog znacajnijeg reprogramiranja .
Bio je odrziv iz razloga odnosa ukupnog duga i BDP a.
Koliki je sada dug drzavica bivse drzave ?9 X veci.Dug RH je u odnosu na njen BDP preko 100 %- to je neodrziv model,opstaje zbog mogucnosti uzimanja novih kredita iz fondova EU,drugim rijecima zaduzuje buduce generacije.

Hrvatska griješi jer ne pusti tržištu i tržišnim zakonima da postupno riješi stvar, pa kud puklo, da puklo.
Još uvijek je tu puno državnih intervencija, a sluša se i glas mase. Primjer uvođenje poreza na nekretnine.
Navodno 20 milijuna Amerikanaca živi u kamp kućicama, ne zato jer su ljubitelji prirode. Jbg.
Kako riješiti masovni uvoz jeftinog povrća iz Bugarske, Makedonije i drugih zemalja, mesa iz Mađarske, itd?
Ne znam.
Ali sam alergičan na očekivanja da stalno država nešto daje, a nije se u stanju porez platiti, više iz 'kulturoloških', nego objektivnih razloga.

Pustili bi oni da to trziste rjesava-plase se sta ce isplivati iz svega toga.Ogrezli su u criminal i korupciju,ne samo u Hrvatskoj.
Upravo sada ispijam jutarnju kaficu,grickam "Moto "keks,proizvod Karolina iz Osijeka,member Kras grupe,koja je opet deo koncerna Agrokora. I sve to Ivica zaradio bez muljaze sa politicarima.
Ko vjeruje u bajke neka vjeruje.

ps:nema slobodnog trzista kada si u predatorskim raljama,u robovlasnickom sistemu-prodas sve strancima i hoces da trziste sve regulise-nema toga

Kad utopijski filozofiram i kad me naljute razni članci, suspendirao bih (zamrznuo) domaći politički sustav i dao državu na upravljanje Austriji jedno 5-10 godina.
Pa nek' se bičem uvodi red ako treba.

Tako je.
Kada si vec spomenuo austrijance,pade mi na pamet sinosnja konverzacija sa juniorom,njegovo doimanje Beca i zivota u njemu uopste.
Bec nema mnogo toga svog autohtonog da ponudi stranim turistima (u poredjenju npr sa C Gorom ili RH.
Ali to sto imaju cuvaju ljubomorno,kompletan turizam baziraju na Mocartu,njegovoj violini,Beckoj Operi,katedrali Sv Stephena,Crkvi Sv Petra,Kinsky palace,Leopoldovoj crkvi,Dunavu,muzejima,nacionalnoj biblioteci..............Pitam svoje da li su bili u Beckoj Operi,ne odgovaraju mi-jul i august je period njenog renoviranja.
Koliki li je prihod Beca od turizma u poredjenju sa npr bruto prihodom od turizma jedne C Gore ili Hrvatske ??
Cijene nisu nesto zestoke,moji su odseli u pristojnom hotelu sa 4 zvezdice,cijena OK,vjerovatno iz razloga sto je vecina zaposlenih u tom hotelu,u turizmu uopste iz nekadasnje SFRJ.Drugim rijecima jevtina radna snaga.
Tako ce biti i u Hrvatskom Primorju za nekih 10 ak godina kada radna snaga budu mexicanci,kolumbijanci "istatijaznam".

milutins (citat):

Tako ce biti i u Hrvatskom Primorju za nekih 10 ak godina kada radna snaga budu mexicanci,kolumbijanci "istatijaznam".

Čak nisam protiv ovoga, s tim da bih potupno otklonio unutarnje probleme tih država, odnosno nisu moj problem, ne smijemo se zamarati sa svjetskim problemima, tuđim mentalitetima, kulturama i sl. koje su na njihovom teritoriju.
Svaki strani radnik treba biti evidentiran i treba se znati gdje radi i gdje živi. Ako mu splet životnih okolnosti bude takav da trajno ostane, neka ostane. Ništa ne smije biti u nekontroliranim masama i stihijski.

Max Blitz (citat):

Hrvatska griješi jer ne pusti tržištu i tržišnim zakonima da postupno riješi stvar, pa kud puklo, da puklo.
Još uvijek je tu puno državnih intervencija, a sluša se i glas mase. Primjer uvođenje poreza na nekretnine.
Navodno 20 milijuna Amerikanaca živi u kamp kućicama, ne zato jer su ljubitelji prirode. Jbg.
Kako riješiti masovni uvoz jeftinog povrća iz Bugarske, Makedonije i drugih zemalja, mesa iz Mađarske, itd?
Ne znam.
Ali sam alergičan na očekivanja da stalno država nešto daje, a nije se u stanju porez platiti, više iz 'kulturoloških', nego objektivnih razloga.

neznam odgovor na ovo pitanje ali me interesuje zasto tog jeftinog voca i povrca  uopste nema u Svedskoj.

vladimir (citat):

Max Blitz (citat):

Hrvatska griješi jer ne pusti tržištu i tržišnim zakonima da postupno riješi stvar, pa kud puklo, da puklo.
Još uvijek je tu puno državnih intervencija, a sluša se i glas mase. Primjer uvođenje poreza na nekretnine.
Navodno 20 milijuna Amerikanaca živi u kamp kućicama, ne zato jer su ljubitelji prirode. Jbg.
Kako riješiti masovni uvoz jeftinog povrća iz Bugarske, Makedonije i drugih zemalja, mesa iz Mađarske, itd?
Ne znam.
Ali sam alergičan na očekivanja da stalno država nešto daje, a nije se u stanju porez platiti, više iz 'kulturoloških', nego objektivnih razloga.

neznam odgovor na ovo pitanje ali me interesuje zasto tog jeftinog voca i povrca  uopste nema u Svedskoj.

Ne znam za Švedsku, ali za Norvešku sam čuo da kao država preziru uvozne artikle i radije se oslonjaju na svoje.
Naravno da voće i povrće uzgojeno u ovim zemljama neće biti jeftino. Zato je kažu losos kod njih po bagatelnim cijenama,
a nama gotovo luksuz.

Max Blitz (citat):

Fergus M. Bordewich, novinar New York Timesa koji se specijalizirao za područje međunarodnih odnosa, u svibnju 1986. objavio je članak o Jugoslaviji tog vremena.

Neefikasnost i apatija dosegnuli su zaprepašćujuće razine. Prema procjenama Zapada, preko četvrtine od šest milijuna radnika zaposleno u javnom sektoru je nepotrebni višak. Svakoga dana 700.000 radnika nalazi se na bolovanju, a 600.000 njih na praznicima. Oni koji se i pojave na poslu rade u prosjeku 3,5 sati dnevno. Usprkos novoj opremi u pogonima, potrebno je 1500 sati rada kako bi se proizveo vagon. Taj isti vagon 1970. godine bio je proizveden u 1000 sati rada.
Jugoslavenski službenici za aktualnu situaciju krive cijene nafte i strane vlade. Svi su im krivi, osim njihove verzije socijalizma.

Konstanta do danas!

6 miliona u javnom sektoru je preterivanje.to da je javni sektor bio neefikasan nije nista novo i dan danas. ni u drugim zemljama nije nista bolje. moj drugar je na produzenje radne vize u Austriji cekao 8meseci. o nekakvoj apatiji u SFRJ nema govora. sto se tice efikasnosti nikad nismo bili Japan a nismo ni zaostajali za drugim zemljama. ono sto je upropastio ekonomiju  to su megalomanski projekti tipa Zeljava,ark konjic i slicni koji su bili rupa bez dna gde su bacene velike pare. podsecanja radi IMT je proizvodio 40.000 traktora danas nista 0

Socijalizam ispada neka opaka droga.
I Istočni Nijemci su još na rehabilitaciji, a kamoli neki drugi, labilniji, osjetljiviji, željni majčinske cjeloživotne brige.

Nama je bilo dobro u tom društvenom uređenju. U Srbiji i dan danas plaču za tim sistem jer sada imamo divlji kapitalizam kojima niko nije zadovoljan.

Milutine sve čime se baviš u Americi trebaš i drugima 'dopustiti', jednakim intenzitetom.
Ili tako ili nikako, u SFRJ je bilo nikako.
Da dođem kod tebe u posjet vjerujem da bi me počastio, samo bi mi najprije trebao dati vode da dođem k sebi kad bi vidio sve slike i simbole okolo.
Preživio bih nekako, nisam tako osjetljiv.
Ali ok, to je tvoje, uživaj.

Max naravno da bih te pocastio,bilo koga sa foruma docekao bi kao da mi je rod rodjeni.
Sto se tice slika,ako izuzmemo ikone ,nemam niti jednu sliku iz Srpske istorije,tj njenih znamenitih lidera.

milutins (citat):

Max naravno da bih te pocastio,bilo koga sa foruma docekao bi kao da mi je rod rodjeni.
Sto se tice slika,ako izuzmemo ikone ,nemam niti jednu sliku iz Srpske istorije,tj njenih znamenitih lidera.

Dobro, obišao bih ako je moguće i iseljeničke prostorije, imanje, crkvu, sve što si spominjao.
Eto, zanimalo bi me.

Da ne mislite da su baš sve napravili socijalizam i samoupravljanje, npr. popis firmi iz Hrvatske s godinom osnutka:

Kombinat Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex (Dalmacijacement), Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1821., povijest poduzeća seže u 1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postira (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik (osnovano kao brodogradilište ratne mornarice Austro-Ugarske), Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Remontno brodogradilište Viktor Lenac (osnovano kao brodogradilište Lazarus), Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, strojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.); OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) - zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar (osnovan pod nazivom Elektra, malo kasnije postaje Siemens AG), Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska (osnovana kao Tvornica strojeva i ljevaonica metala Braća Ševčik), Zagreb (1922.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda (osnovana kao Prva hrvatska tvornica ulja), Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

daleko od toga da je sve napravio socijalizam i samoupravljanje. ali se mora i priznati da je napravljeno mnogo.pogotovo na polju energetike. elektrana krsko,djerdap,obrenovac i da ne nabrajam dalje.zadnjih 30 godina nista slicno nije napravljeno

vladimir (citat):

daleko od toga da je sve napravio socijalizam i samoupravljanje. ali se mora i priznati da je napravljeno mnogo.pogotovo na polju energetike. elektrana krsko,djerdap,obrenovac i da ne nabrajam dalje.zadnjih 30 godina nista slicno nije napravljeno

Putna i železnička mreža i infrastruktura sa omladinskim radnim akcijama, pomoću štapa i kanapa ali sa velikim entuzijazmom. Nošeni na krilima da učine dobro za svoju zemlju izniklu iz ruševina i razaranja nakon rata.

kakav god da je bio samoupravni socijalizam je bio bolji od danasnjeg banditizma. pogledajte slucaj Agrokor 5milijardi  duga. da jedna firma bude toliko duzna u SFRJ  to nije bilo moguce. kao i da to niko u Hrvatskoj od nadleznih organa nije znao i to nije moguce. o kakvoj se prevari radi i ko ce to da plati tek ce se videti

vladimir (citat):

kakav god da je bio samoupravni socijalizam je bio bolji od danasnjeg banditizma. pogledajte slucaj Agrokor 5milijardi  duga. da jedna firma bude toliko duzna u SFRJ  to nije bilo moguce. kao i da to niko u Hrvatskoj od nadleznih organa nije znao i to nije moguce. o kakvoj se prevari radi i ko ce to da plati tek ce se videti

Nije problem kapitalizma nego "kapitalista"

Ista (manje vise) garnitura koja je do tada bila na vlasti, prisvojila je preko noci ono sto je nekad bilo "drustveno" i nastavila sa istom politikom.
Dobro, imali su toliko mozga da te firme registruju na kumove, svastike, babine ujake...
Najveci dio sirokih masa, cetrdeset i nesto godina treniran da za njih sve misli i brine drugi a oni k'o marva da vuku i cekaju pred jaslama, nije se snasao u novoj ulozi.

nema to veze sa snalazenjem. najjaca institucija u bilo kojoj zemlji je ministarstvo finansija  i sluzba platnog prometa koja prati tokove novca.  u SFRJ je to bio SDK i nikakve mahinacije nisu bile moguce.nigde u svetu nije moguce da firma bankrotira a vlasnik firme isti dan otvori drugu firmu. to je moguce samo na ovim prostorima.  na taj nacin je omogucena pljacka svih republika bivse YU. PA POKUSAJ IZ usa  DA IZNESES VISE OD 10.000USD  ili iz inostranstva da na racun primis vise od te sume.

vladimir (citat):

nema to veze sa snalazenjem. najjaca institucija u bilo kojoj zemlji je ministarstvo finansija  i sluzba platnog prometa koja prati tokove novca.  u SFRJ je to bio SDK i nikakve mahinacije nisu bile moguce.nigde u svetu nije moguce da firma bankrotira a vlasnik firme isti dan otvori drugu firmu. to je moguce samo na ovim prostorima.  na taj nacin je omogucena pljacka svih republika bivse YU. PA POKUSAJ IZ usa  DA IZNESES VISE OD 10.000USD  ili iz inostranstva da na racun primis vise od te sume.

Da te podsjetim, zivim (ulazim i izlazim, iznosim i unosim) ovdje tako da te novinarske patke ne piju vode.
Po ovdasnjim zakonima, ne postoji limit koliko mozes iznijeti novca iz zemlje. 10K je do koliko ne moras da prijavljujes, to je sve. Isto to vrijedi i za unosenje. 

A jos jednom da ponovim, ljudi koji su vladali u bivsoj nam drzavi, manje vise su nastavili i u novim, samo u drugacijoj formi. 
Nekad su pljackali na fazon zajmova za zaposljavanje, brze pruge, donatorstva za olimpijadu, dnevnice solidarnosti, samodoprinosa....
Kad je to isfuralo onda su se sjetili dobrog starog Ponzija, pa kreirali Jezdu i Dafinu, Topcider radio u tri smjene  dok nisu pokupovali sve devize....
Sad je nesto drugo. 
Jedino sto se promijenilo, malo su pohlepniji. Nekad je bila dovoljna kuca u Neumu i djeca u Londonu na koledzu, danas su im prohtjevi veci.

I zato mogu da bankrotiraju i otvaraju kad im se prohtije, da unose i (uglavnom) iznose  jer oni su i carina i policija i sud.

Neki ljudi su to znali, neki skontali vrlo brzo a neki nece nikada. E ova zadnja grupa su oni koji se u svemu tome ne snalaze, iz raznih razloga. I dok se okrecu oko sebe i gledaju sta ih je snaslo, zivot prodje. 
O tome bi se vec mogla napisati ozbiljnija studija al' licno nisam kompetentan da o tome pisem s naucne strane. Samo ono sto vidim.

Odličan model smišljen da se na duže staze prevari narod.Većina stvari u  novo nastalim  državama,a je privatizirana po modelu Ante Markovića eto koliko daleko su išli ljudi koji su ga nekada zdušno propagirali da je  sada njihovo pola države.Ne vjerujem da famozni Ivica nije proizvod toga vremena i jedan od njih?Tržište je bilo zagarantirano običnim političkim dogovorom između republika ili između država unutar Nesvrstanog bloka.Tko će danas nagovoriti kupca u nekom od velikih centara da ne kupuje jeftinije i to mu je jedino važno a u ostalom barem što se tiče obradivih poljpoprivrednih površina u RH one su znatno manje nego prije devedesetih.Zar loše živi onaj koji može a neće imati kravu a na selu je?
Kakva je danas kvaliteta npr domaćih poljoprivrednih proizvoda sa ovih prostora ili onoga što su nekada pokrivali veliki poljoprivredni kombinati ili mnogi kooperanti vezanih na njih?
Tvrdim da je odlična ,ekološki prihvatljiva ali nedovoljno deklarirana  a uz to države baš i nemaju interesa stati iza proizvođača zbog činjenice što su glavni uvoznici upravo oni stari kadrovi iz Samo upravnog socijalizma koji su prvi uspjeli napraviti prilagodbu novim uvjetima i njima je sve podređeno.
Nema raja na zemlji a upravo to ali samo deklarativno  je htio biti samo upravni socijalizam.
Ima samo boljeg ili lošijeg života a ljudi sa ovih prostora su uglavnom uspiješni  i cijenjeni u uređenim zapadnim demokracijama.
Zbog čega to ne mogu biti kod kuće?

Dok je Tito bio živ trajao je socijalizam i ta država. Bila je dogovorna ekonomija, planska a društveno uređenje društveno. Reke ljudi išle su na posao i vraćale se. Radno vreme od 6 do 2, tako da nemojmo biti gadljivi na taj period. Položaj radnika zaštićen do maksimuma. Jedna spremačica mogla je na radničkom savetu da kaže i blokira nešto pa makar bilo i sto direktora, ali se ona pitala kao i onaj obični fizikalac i portir.
Zdravstvene knjižice overene. Ko je onda smeo da radniku samoupravljaču ne overi knjižicu... Odmah bi zasedao CK da se to desilo. Jedan uređeni sistem toga doba.
Sada imamo tržišno i duboko nepravedno za radnike. Radnik nezaštićen, posao mu visi o koncu i ne zna da li će osvanuti na poslu ili na ulici...

gerard ford (citat):

Odličan model smišljen da se na duže staze prevari narod.Većina stvari u  novo nastalim  državama,a je privatizirana po modelu Ante Markovića eto koliko daleko su išli ljudi koji su ga nekada zdušno propagirali da je  sada njihovo pola države.Ne vjerujem da famozni Ivica nije proizvod toga vremena i jedan od njih?Tržište je bilo zagarantirano običnim političkim dogovorom između republika ili između država unutar Nesvrstanog bloka.Tko će danas nagovoriti kupca u nekom od velikih centara da ne kupuje jeftinije i to mu je jedino važno a u ostalom barem što se tiče obradivih poljpoprivrednih površina u RH one su znatno manje nego prije devedesetih.Zar loše živi onaj koji može a neće imati kravu a na selu je?
Kakva je danas kvaliteta npr domaćih poljoprivrednih proizvoda sa ovih prostora ili onoga što su nekada pokrivali veliki poljoprivredni kombinati ili mnogi kooperanti vezanih na njih?
Tvrdim da je odlična ,ekološki prihvatljiva ali nedovoljno deklarirana  a uz to države baš i nemaju interesa stati iza proizvođača zbog činjenice što su glavni uvoznici upravo oni stari kadrovi iz Samo upravnog socijalizma koji su prvi uspjeli napraviti prilagodbu novim uvjetima i njima je sve podređeno.
Nema raja na zemlji a upravo to ali samo deklarativno  je htio biti samo upravni socijalizam.
Ima samo boljeg ili lošijeg života a ljudi sa ovih prostora su uglavnom uspiješni  i cijenjeni u uređenim zapadnim demokracijama.
Zbog čega to ne mogu biti kod kuće?

Pa eto, sad je kapitalizam , bar formalno, ali više lići na neke druge epohe.
Zna se ko će biti kriv za muke i nevolje u narednim vjekovima: socijalističko samoupravljanje i njegovi pokretači.

Sloba1 (citat):

Dok je Tito bio živ trajao je socijalizam i ta država. Bila je dogovorna ekonomija, planska a društveno uređenje društveno. Reke ljudi išle su na posao i vraćale se. Radno vreme od 6 do 2, tako da nemojmo biti gadljivi na taj period. Položaj radnika zaštićen do maksimuma. Jedna spremačica mogla je na radničkom savetu da kaže i blokira nešto pa makar bilo i sto direktora, ali se ona pitala kao i onaj obični fizikalac i portir.
Zdravstvene knjižice overene. Ko je onda smeo da radniku samoupravljaču ne overi knjižicu... Odmah bi zasedao CK da se to desilo. Jedan uređeni sistem toga doba.
Sada imamo tržišno i duboko nepravedno za radnike. Radnik nezaštićen, posao mu visi o koncu i ne zna da li će osvanuti na poslu ili na ulici...

Istina je da su zdravstvo i školstvo bili otvoreni svima i besplatni.
No jeli to realno moguće i u puno bogatijim državama?
Radio sam u poznatoj tvrtki koja je proizvodila nešto i vjerovatno je svaki drugi radnik dnevno iznio preko porte jedno kilo tog proizvoda.Koliko su odnijeli direktori i dali je to bio model funkcioniranja sustava u kojem je imovina ,,ničija i svačija,,?

gerard ford (citat):

Sloba1 (citat):

Dok je Tito bio živ trajao je socijalizam i ta država. Bila je dogovorna ekonomija, planska a društveno uređenje društveno. Reke ljudi išle su na posao i vraćale se. Radno vreme od 6 do 2, tako da nemojmo biti gadljivi na taj period. Položaj radnika zaštićen do maksimuma. Jedna spremačica mogla je na radničkom savetu da kaže i blokira nešto pa makar bilo i sto direktora, ali se ona pitala kao i onaj obični fizikalac i portir.
Zdravstvene knjižice overene. Ko je onda smeo da radniku samoupravljaču ne overi knjižicu... Odmah bi zasedao CK da se to desilo. Jedan uređeni sistem toga doba.
Sada imamo tržišno i duboko nepravedno za radnike. Radnik nezaštićen, posao mu visi o koncu i ne zna da li će osvanuti na poslu ili na ulici...

Istina je da su zdravstvo i školstvo bili otvoreni svima i besplatni.
No jeli to realno moguće i u puno bogatijim državama?
Radio sam u poznatoj tvrtki koja je proizvodila nešto i vjerovatno je svaki drugi radnik dnevno iznio preko porte jedno kilo tog proizvoda.Koliko su odnijeli direktori i dali je to bio model funkcioniranja sustava u kojem je imovina ,,ničija i svačija,,?

Pa šta misliš, ko je kriv? Sistem ili sitni sebični interesi? Jedina greška sistema je što je bio preuranjen, nije ga pratila svijest. Krivi su mangupi u jednopartijskim redovima, pohlepne birokrate i tehnokrate... Ima tu dosta grešaka i lične neodgovornosti, zloupotrebe položaja i familijarnosti, nepotizma itd. Ali tu nije kriv sistem nego nedostatak njegove zaštite.

Citat :

Pa šta misliš, ko je kriv? Sistem ili sitni sebični interesi? Jedina greška sistema je što je bio preuranjen, nije ga pratila svijest. Krivi su mangupi u jednopartijskim redovima, pohlepne birokrate i tehnokrate... Ima tu dosta grešaka i lične neodgovornosti, zloupotrebe položaja i familijarnosti, nepotizma itd. Ali tu nije kriv sistem nego nedostatak njegove zaštite.

Sistem su stvorili ljudi.On nije onostrana kategorija.
Danas jedna Svedska ili još neke bogate zemlje mogu imati besplatno zdravstvo(ipak navodno  nešto plaćaju).To se može nazvati sviješću.
Jesmo li naviknuti neraditi i imati?Kako su prošle razni sitni i veliki funkcioneri iz bivšeg sustava?
Odlično, barem ovdje u RH.
Zbog čega jedna bogata Njemačka  i druge zapadne zemlje  imaju  socijalnu politiku koja  izlazi iz okvira kapitalizma predstavljenog nama prije tridesetak godina?

gerard ford (citat):

Citat :

Pa šta misliš, ko je kriv? Sistem ili sitni sebični interesi? Jedina greška sistema je što je bio preuranjen, nije ga pratila svijest. Krivi su mangupi u jednopartijskim redovima, pohlepne birokrate i tehnokrate... Ima tu dosta grešaka i lične neodgovornosti, zloupotrebe položaja i familijarnosti, nepotizma itd. Ali tu nije kriv sistem nego nedostatak njegove zaštite.

Sistem su stvorili ljudi.On nije onostrana kategorija.
Danas jedna Svedska ili još neke bogate zemlje mogu imati besplatno zdravstvo(ipak navodno  nešto plaćaju).To se može nazvati sviješću.
Jesmo li naviknuti neraditi i imati?Kako su prošle razni sitni i veliki funkcioneri iz bivšeg sustava?
Odlično, barem ovdje u RH.
Zbog čega jedna bogata Njemačka  i druge zapadne zemlje  imaju  socijalnu politiku koja  izlazi iz okvira kapitalizma predstavljenog nama prije tridesetak godina?

Mnogo bolje prolaze današnji. A ionako nema posla.

Novi list 1990.
Privatno poduzetništvo je počelo ranije nego se obično misli i to od strane starog kadra.

vladimir (citat):

daleko od toga da je sve napravio socijalizam i samoupravljanje. ali se mora i priznati da je napravljeno mnogo.pogotovo na polju energetike. elektrana krsko,djerdap,obrenovac i da ne nabrajam dalje.zadnjih 30 godina nista slicno nije napravljeno

Istina je ,no imali smo i zajmove koje je imala i jedna Njemačka koja je isto tako kao i bivša Jugoslavija startala od nule i još je Jugoslaviji  ali i nekim drugima platila odštetu?
Svijet Evropski je u tom vremenu išao naprijed.

PORUCNIK (citat):

gerard ford (citat):

Citat :

Pa šta misliš, ko je kriv? Sistem ili sitni sebični interesi? Jedina greška sistema je što je bio preuranjen, nije ga pratila svijest. Krivi su mangupi u jednopartijskim redovima, pohlepne birokrate i tehnokrate... Ima tu dosta grešaka i lične neodgovornosti, zloupotrebe položaja i familijarnosti, nepotizma itd. Ali tu nije kriv sistem nego nedostatak njegove zaštite.

Sistem su stvorili ljudi.On nije onostrana kategorija.
Danas jedna Svedska ili još neke bogate zemlje mogu imati besplatno zdravstvo(ipak navodno  nešto plaćaju).To se može nazvati sviješću.
Jesmo li naviknuti neraditi i imati?Kako su prošle razni sitni i veliki funkcioneri iz bivšeg sustava?
Odlično, barem ovdje u RH.
Zbog čega jedna bogata Njemačka  i druge zapadne zemlje  imaju  socijalnu politiku koja  izlazi iz okvira kapitalizma predstavljenog nama prije tridesetak godina?

Mnogo bolje prolaze današnji. A ionako nema posla.

Nema baš puno današnjih jer većina tih novih su ustvari nasljednici onih starih.Nema puno ni izuzetaka.

gerard ford (citat):

PORUCNIK (citat):

gerard ford (citat):

Citat :

Pa šta misliš, ko je kriv? Sistem ili sitni sebični interesi? Jedina greška sistema je što je bio preuranjen, nije ga pratila svijest. Krivi su mangupi u jednopartijskim redovima, pohlepne birokrate i tehnokrate... Ima tu dosta grešaka i lične neodgovornosti, zloupotrebe položaja i familijarnosti, nepotizma itd. Ali tu nije kriv sistem nego nedostatak njegove zaštite.

Sistem su stvorili ljudi.On nije onostrana kategorija.
Danas jedna Svedska ili još neke bogate zemlje mogu imati besplatno zdravstvo(ipak navodno  nešto plaćaju).To se može nazvati sviješću.
Jesmo li naviknuti neraditi i imati?Kako su prošle razni sitni i veliki funkcioneri iz bivšeg sustava?
Odlično, barem ovdje u RH.
Zbog čega jedna bogata Njemačka  i druge zapadne zemlje  imaju  socijalnu politiku koja  izlazi iz okvira kapitalizma predstavljenog nama prije tridesetak godina?

Mnogo bolje prolaze današnji. A ionako nema posla.

Nema baš puno današnjih jer većina tih novih su ustvari nasljednici onih starih.Nema puno ni izuzetaka.

Za sve nevolje, kad sam bio mlad, bili su krivi Turci i njihova petovjekovna vladavina. Sad se uznapredovalo, pa su, ipak, "krivi komunisti". Koliko će proći da se shvati da su "krivi" "današnji"? Skoro svaka država (novonastala) zaduženija je mnogostruko više nego ondašnja jedinstvena država. A "nisu ni okrečili" (kako bi neki rekli) šta je nekad izgrađeno, a kamoli razvili neki program i unaprijedili privredu.

I "glavni krivac" je otišao, a potomstvo mu živi od svoga rada. I manje su bogati od većine predsjednika opština. A sadašnje vođe... Da ne odemo off.
Novi su u HR, u Srbiji, u BiH, ne znam u Makedoniji i Vojvodini, novi su na Kosovu...
A stari su oni, za koje je rekao Lenjin: "Shebaće nas mangupi u našim redovima".

Štrajk radnika u Luci Rijeka 1969.
1970-tih godina je donekle došlo do slabljenja centralizacije pa se samoupravljanje 'spustilo' u OOUR-e, zborove radnika, mjesne zajednice...govorilo se nećete valjda štrajkati protiv sebe, jer 'vi ste sada vlast'...

vladimir (citat):

socijalni kapitalizam?  to uopste ne postoji. manje vise svaka vlada ima neku svoju socijalnu politiku. negde je bolja, negde je losija  ali socijalnog kapitalizma nema. profit je na prvom mestu. u socijalizmu na prvom mestu je briga o coveku.

U njemačkim zakonima o radu na prvom mjestu je čovjek, a ne profit. Sudovi za rad su izdvojeni od ostalog pravosudja.
Na svakom sudu za rad ima besplatni savjetnik koji pomaže kod problema i podizanja tužbe. Na drugim sudovima toga nema. Na sudu za rad ne vrijedi
opće načelo da tko izgubi plaća sve troškove. To je uradjeno zbog toga što poslodavac ima više novca i može angažirati boljeg odvjetnika.
Stoga, i u slučaju da radnik izgubi parnicu, poslodavac snosi sam svoje i troškove odvjetnika. Zato poslodavci nemaju ni najmanje interesa da bilo
što dodje do suda, jer u svakom slučaju plaćaju. Radnik ne mora uzeti odvjetnika, a ako ga hoće a nema novaca, može uzeti bilo kojega po svojoj želji, a troškove odvjetnika snosi državna kasa.

Zapravo prvo ročište ne košta nikoga ništa što se tiče suda. Ukoliko se na prvom ročištu problem riješi (što je najčešće slučaj) nitko ne plaća sudske troškove. Predmeti se rješavaju u par tjedana. Nema čekanja godinama.  

Sve ove iznimke od uobičajenoga sudstva vrijede samo za sudove za rad koji su samostalni i ne potpadaju pod pokrajinske/zemaljske ili savezne sudove i iznad sebe imaju samo Predsjednika Savezne Republike.