Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

ŠB Jadran iz malo drugačije perspektive:

Nije dugo bilo podmornica na temi, pa evo nekoliko slika, s gradnje pomornice klase Heroj, u unutrašnjosti, na vezu i u vožnji.
Na predzadnjoj slici su i podmornice klase Sutjeska.

Brodarski institut iz Zagreba pobijedio je na tenderu Ministarstva obrane Crne Gore za izradu studije prenamjene crnogorskih raketnih topovnjača u patrolne čamce.
 
Riječ je o brodovima R-TOP 405 i 406, klase “Rade Končar”, smještenim u Luci Bar.
 
U crnogorskom Ministarstvu odbrane, navodi “Slobodna Dalmacija”, planiraju da nakon tehničkih promjena brođovi plove pogonom dizel motora, brzinama preko 24 čvora.

Info iz BARinfo. [You must be registered and logged in to see this link.]

Vise o R-TOP 405 i 406 gde ih je Vojnik Granicar opisao:

[You must be registered and logged in to see this link.]

SveJug (citat):

U crnogorskom Ministarstvu odbrane, navodi “Slobodna Dalmacija”, planiraju da nakon tehničkih promjena brodovi plove pogonom dizel motora, brzinama preko 24 čvora.

Info iz BARinfo. [You must be registered and logged in to see this link.]

Iz Slobodne Dalmacije, 14.02.2014.

Ideja u Ministarstvu obrane CG je skinuti dvije propelerske osovine koje pogone plinske turbine, turbine konzervirati, te ih ostaviti na topovnjačama. U crnogorskom Ministarstvu obrane planiraju da bi nakon tehničkih preinaka brodovi plovili pogonom dizel motorima, te brzinama preko 24 čvora. U planu je demontiranje krmenog topa i lansera protubrodskih raketa, kako bi se krma oslobodila sa brzi gumeni čamac. Također, predviđena je i ugradnja suvremenije komunikacijske i elektroničke opreme...

Nije svaki čamac na vesla u RM kuter, na slici je - šljupka.


Šljupka je čamac sa osam vesala. Duga je 6m, široka 1.8 m, visoka 0.8 m. Ima jedan jarbol, oglavno jedro i prečku. Ukupna površina jedrilja je 15.7 m². U šljupki vesla 6 ili 8 veslača, svaki s jednim veslom.

Postojali su još: kuter (16 i 10 vesala), šajka (u četiri veličine), po 2 vesla (parići) na svakoj klupi, svaki veslač vesla sa 2 parića, zatim gig i čun.
Gig je luksuzni čamac, a prije uvođenja motornih čamaca služio je za prijevoz zapovjednika. Gradio se u dvije veličine; veći gig ima 6 vesala, a manji 4, koja su vezana uzicom za rašlje.
Čun se upotrebljava za pranje, čiščenje i ličenje broda. Ima oštre krajeve i plosnato dno. Dva vesla, jedan veslač.

Slikano pre nedelju dana u brodogradilištu Bijela kod Herceg Novog.Po boji pretpostavljam da je neko vojno plovilo iz bivše nam države.A možda i nije,slabo se razumem u ta plovila.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Nije Pero, to je trgovački brod, rekao bih da je brod za prevoz praškastih materijala ili neka vrsta tankera ili za neke posebne namjene.

Verovatno,bilo je još par tankera na remontu.

Otkud ti u mom kraju?

Stazio (citat):

VPBr 33

Friška slika?
Što je zapravo s njim?
VPBR 34 je sređen i koristi se koliko sam u zadnje vrijeme čitao, a ovaj je nekako (nedefinirano) 'sa strane'.  

Ide na remont i ostaje u upotrebi do daljnjeg, trebao je biti prodan ali je promjenjena odluka.

Stazio (citat):

Ide na remont i ostaje u upotrebi do daljnjeg, trebao je biti prodan ali je promjenjena odluka.

Evo i članka:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Da ponovimo o tim fregatama:

Prvi brod klase Koni u JRM (projekta 1159) 'Split' i brojem 31, bio je porinut 14.7.1976. u crnomorskom brodogradilištu 'Crveni metalac' Zelenodolsk. Jugoslavija je brod službeno kupila 1980., a cijena je bila 18.3 milijuna dolara. Drugi brod istog tipa primljen je 1982., kao VPBR-32 'Koper'. Kasnije su u Kraljevici, prema projektu Brodarskog instituta Zagreb napravljena još dva broda ovoga tipa: VPBR-33 'Kotor' i VPBR-34 'Pula', uz znatna poboljšanja i modernizacije, čime su ovi brodovi postali operativniji, kvalitetniji i jednostavniji za održavanje.
Krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina u SSSR-u je napravljeno 14 brodova ove klase za strane naručitelje, odnosno za prijateljske ratne mornarice. Po dva ovakva broda izgrađena su za bivšu Jugoslaviju i Libiju, a po tri za nekadašnju Istočnu Njemačku, Alžir i Kubu. Sovjeti su za sebe zadržali prvi brod iz te serije - obalni patrolni brod 'Delfin', izgrađen 1975. On je do 1990. služio na Crnom moru za obuku posada stranih ratnih mornarica, a koje su od SSSR-a naručivale ove brodove. 'Delfin' su 1990. kupili Bugari. Taj brod, pod novim imenom 'Smeli' i danas odlično služi, a Ratna mornarica Bugarske s njim redovito sudjeluje na međunarodnim pomorskim vježbama te posjećuje luke po Mediteranu i Crnom moru.

[You must be registered and logged in to see this link.]

p.s. Očekujem da će Matrix i Minolovac dati neki komentar.  

Na podvodnom dijelu trupa nalaze se ova dva stabilizatora, zakrilca ili "mini kobilice". Nisam uspio otkriti njihovu stvarnu ulogu, odnosno mogli bi imati više namjena. Da budu stabilizatori u plovidbi (naročito pri većim brzinama, kada se pramac uzdiže), da budu kontrateg težem zadnjem dijelu čamca ili da budu zaštita trupa (napravljenog od stakloplastike) od oštećenja prilikom "desantiranja" na obalu.
Možda neko zna nešto više?

Bili su korisni za ono čemu su služili.Jednom je jedan por.fregate rekao onako cinično "Ni manjeg broda,ni veće konzerve".Iskreno nije mi se svidjela njegova izjava.

DJČ u brodgradilištu Betina na Murteru 2011.   


Desantno-jurišni čamci su klasa od 32 broda DJČ-601 do DJČ-632 izgrađena između 1975. i 1984. godine u tri serije u brodogradilištu 'Greben' Vela Luka, Korčula.
Par riječi i tehničke karakteristike:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Mornari veslaju u šajci od kopna do vodonosca 1959. na Braču.

Ovi mornari su osvojili pehar, vjerojatno u veslanju u kuteru..
S njima je MT kapetan I klase.
(I demižon za proslavu...   )

Prigodna koverta - 30 godina JRM

Zanimljivo - brodski mornar na zadatku kopnu:


Zašto je brodski i otkud broj na šljemu?

Ima ratno-radnu uniformu i nema pješadijske čizme.

Svako formacijsko mjesto na brodu je bilo određeno borbenim brojevima na šljemu, osim komandanta i zamjenika koji su imali šljemove označene slovima. Postojala je knjiga 'Borbeni rasporedi i uputstva' u kojoj su objašnjene dužnosti i aktivnosti svakog člana posade u svim situacijama u kojima se može naći brod, kao i u svim aktivnostima koje brod provodi. Tako je bilo obrađeno krcanje goriva, municije, iskrcaj municije, pristajanje vez lijevo, pristajanje u četverovez, dizanje broda na sinhro lift, ulazak u dok, napuštanje broda itd. U skladu s tim, svaki 'borbeni broj' je imao svoju malu knjižicu, zelenkaste boje, koju je u unutrašnjem džepu mornarske uniforme trebao držati svaki mornar i koja je predstavljala izvod iz knjige 'Borbeni rasporedi i uputstva'. Brod je vrlo skučeno mjesto i nije se smjelo dopustiti da se u slučaju recimo uzbune, mornari na njemu 'sudaraju'. Photo: mycity-military.com

Da ga probudiš usred noći mornar je morao napamet izbiflati ono "Ja borbeni broj taj i taj borbena stanica ta i ta" Moj BB je bio 22, komandno mjesto 3, BS 8.

Joj da....borbeni brojevi....sjećam se toga,ali ne i brojeva.  

Ovo je primjer šeme borbenog rasporeda na Higginsima. OKM (osnovno komandno mjesto) i borbene stanice. Veći brodovi su imali više KM (komandnih mjesta) Na minolovcima je uz OKM bilo KM1 (kormilarnica) KM2 (kabina elektrominera i cijelog III BO (podvodnog oružja) i KM3 mašinski prostor, VBO (brodski pogon)
Na drugoj šemi je raspored ljudstva po borbenim stanicama. K (komandant) i Po (pomoćnik komandanta) nemaju borbeni broj.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Strana vojna delegacija u posjeti JRM,... čini mi se da je iz DDR-a.
Možda netko zna detaljnije kada...

Podmorničar MT kapetan I klase Ivan Jesenik u više uniformi:
(Izvor: podmornicar.si)

Fotografije s podmornice klase 'Una' u vožnji...
(Izvor: podmornicar.si, slike Gradišnik Zlatka)

Iz istog izvora:

Max Blitz (citat):

Izvor: podmornicar.si...

Ove gornje slike su sa stranica Društva za ohranjanje podmorniške tradicije (Društvo za očuvanje podmorničarske tradicije) iz Ljubljane.

Iskaznica člana tog društva:


Također djeluje i Udruga 'Podmorničar' u Puli, te Udruženja 'Podmorničar' iz Beograda i Tivta.


Tko može biti član ovih udruga?  
Redovni, počasni i pridruženi članovi:
- Redovni član je svaka osoba koja je imala status podmorničara,
- Počasni član je osoba koja nije imala status podmorničara, ali je svojim radom dala značajan doprinos razvoju i usavršavanju podmorničarstva, kao i fizičke i pravne osobe od društvenog značaja i ugleda koje svojim radom mogu doprinjeti ostvarivanju ciljeva udruge.
- Pridruženi član je osoba koja nije imala status podmorničara ali svojim radom pomaže rad udruge.
- Svi navedeni članovi dužni su prihvatiti ciljeve i Statute udruge.

Jel ima neka ohranjena podmornica u bivšoj YU? Znam za onu u muzeju u Pivki, bio unutra, skroz na struju.

ianmarkk (citat):

Jel ima neka ohranjena podmornica u bivšoj YU? Znam za onu u muzeju u Pivki, bio unutra, skroz na struju.

Ima po jedna klase Heroj i klase Una u Tivtu u muzeju, a jedna klase Una je u Splitu na suhom i ne znaju još što će s njom.
(I jedna klase Una je trebala ić u Beograd u muzej.)
Ostalo je razrezano i nema više.

NATO je rekao da podmornice nisu više naša briga.  

Max Blitz (citat):

Ima po jedna klase Heroj i klase Una u Tivtu u muzeju, a jedna klase Una je u Splitu na suhom i ne znaju još što će s njom.
Ostalo je razrezano i nema više.

NATO je rekao da podmornice nisu više naša briga.  

Jedna treba da stigne za Beograd. Skoro je bilo u stampi da CG ustupa jednu Srbiji. Valjda i Slovenija treba da dobije jednu. Sto bi se reklo ima se i za poklon. 

BEOGRAD (citat):

Jedna treba da stigne za Beograd. Skoro je bilo u stampi da CG ustupa jednu Srbiji. Valjda i Slovenija treba da dobije jednu. Sto bi se reklo ima se i za poklon. 

Da, sjetio sam se, pa sam nadopunio prethodni post, taman malo prije tvog.

Jedna je nuđena za pulski muzej, ali je Hrvatska odbija jer smatra da flota ex-JRM nije bila pravedno podijeljena. I ne može prihvatiti na poklon ono što je zapravo njeno.
Ali to je sad posebna priča.

A za ovu u Pivki sam pročitao da je potpuno funkcionalna, i da teoretski za dva sata može bit u moru potpuno operativna.  
To je vjerojatno nečija bujna mašta.  

BEOGRAD (citat):

Valjda i Slovenija treba da dobije jednu.

Nisi baš u tijeku.

Podmornica je već u Sloveniji u Muzeju vojaške zgodovine u Pivki.
Išla morem u Italiju, pa kamionom kroz cijelu Italiju do Slovenije.
Naši rekli ako uđe u Hrvatsku da će je zaplijeniti.  

Max Blitz (citat):

A za ovu u Pivki sam pročitao da je potpuno funkcionalna, i da teoretski za dva sata može bit u moru potpuno operativna.  
To je vjerojatno nečija bujna mašta.  

Bog ti jos bi Dunavom moglo nesto i da zaplovi . 

BEOGRAD (citat):

Max Blitz (citat):

A za ovu u Pivki sam pročitao da je potpuno funkcionalna, i da teoretski za dva sata može bit u moru potpuno operativna.  
To je vjerojatno nečija bujna mašta.  

Bog ti jos bi Dunavom moglo nesto i da zaplovi . 

Jeste ja sam bio u njoj, sve renovirano u odlično stanju, bili u muzeju u maju sa decom.

Max Blitz (citat):

ianmarkk (citat):

Jel ima neka ohranjena podmornica u bivšoj YU? Znam za onu u muzeju u Pivki, bio unutra, skroz na struju.

Ima po jedna klase Heroj i klase Una u Tivtu u muzeju, a jedna klase Una je u Splitu na suhom i ne znaju još što će s njom.
(I jedna klase Una je trebala ić u Beograd u muzej.)
Ostalo je razrezano i nema više.

NATO je rekao da podmornice nisu više naša briga.  

I ima reportaza iz te   

[You must be registered and logged in to see this link.]

ianmarkk (citat):

Jeste ja sam bio u njoj, sve renovirano u odlično stanju, bili u muzeju u maju sa decom.

P-913 Zeta na putu u muzej, i u muzeju u Pivki (Park vojaške zgodovine):


[You must be registered and logged in to see this link.]

Eto, nekad i sad u podmornici klase Una:

Bio unutra ni mesta za spavanje, mogo si samo sedet i prostorija neudobna i jedan mali wc za sranje i to uz sve ostale, dosta klaustrofobično