Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

I Tivatski (iz MTRZ) majstori su bili na cijeni među civilima, na žalost danas sve to nestaje kako oni stare i prestaju raditi a i plastika je davno potisnula drvo.

Znači bili su civilni majstori zaposleni u JNA?

Da a oni koji su željeli mogli su biti podoficiri.Procedura se znala.Ipak večina ovih majstora su bili stariji ljudi iz malih vlastitih brodogradilišta pa im nje bila potreba.

Stazio (citat):

I Tivatski (iz MTRZ) majstori su bili na cijeni među civilima, na žalost danas sve to nestaje kako oni stare i prestaju raditi a i plastika je davno potisnula drvo.

Stazio na njih sam zaboravio jer me mučiilo dali su bili iz Boke ili Tivata  

Ovdje su uglavnom bili civilna lica na službi u JNA, tu im je bilo zaposlenje. Radnici zavoda u Tivtu su imali nešto drugačiji status baš kao i sam zavod ali morao bih provjeriti.

Matrix (citat):

Stazio (citat):

I Tivatski (iz MTRZ) majstori su bili na cijeni među civilima, na žalost danas sve to nestaje kako oni stare i prestaju raditi a i plastika je davno potisnula drvo.

Stazio na njih sam zaboravio jer me mučiilo dali su bili iz Boke ili Tivata  

U tivtatskom zavodu su radili ljudi iz cijele Boke a dolazilo ih je i dosta sa strane jer su bili odlični uslovi.

Za ove znam da su bili civilni majstori ali bilo je i civilnih na službi.Stjecajem okolnosti znam još neke živuće u poznim godinama ali još uvijek kalafataju-riba,bevanda i rad

Stazio (citat):

Ovdje su uglavnom bili civilna lica na službi u JNA, tu im je bilo zaposlenje. Radnici zavoda u Tivtu su imali nešto drugačiji status baš kao i sam zavod ali morao bih provjeriti.

To sam htio znati!

Ajd baš ću pitati jednog kako im je izgledalo kao civilnom majstoru-odlazak,dolazak,provjere i.t.d.pa prenesem tu.

Vjerujem ništa posebno u odnosu na druga civilna lica zaposlena u JNA.

Znači da ni oni nisu kupovali pituru

Zanima me kako je sve to izgledalo na velikim drvenjacima kao što su bili "francuzi", koliko je tu posla bilo.
Nije to Maxova barkasa.

Hm neznam kako se gledalo na to?Ako se gledalo kao protudržavni element
Maznut farbu u vojsci stvarno neznam,al nemoj zaboravit to ga pitat

Stazio (citat):

Zanima me kako je sve to izgledalo na velikim drvenjacima kao što su bili "francuzi", koliko je tu posla bilo.
Nije to Maxova barkasa.

To je definitivno išlo u škver,pa ko bi to uspio dić na navoz bez profesionalnih dizalica?

Da ne odemo u off sjećam se da su varioci iz Lamjane odlazili na remonte vojnih brodova a posebno su bili cjenjeni oni za podvodno varenje.
Stazio sve što znam o "Francuzima",Higinsima i ostalim brodovima zahvaljujem jednom pokojnom oficiru koji nam je u konobi danonoćno pričao o njima u svojim penzionerskim danima.

Ne razumijem hočeš reći da su postojala baš vojna remontna brodogradilišta?

Matrix (citat):

Da ne odemo u off sjećam se da su varioci iz Lamjane odlazili na remonte vojnih brodova a posebno su bili cjenjeni oni za podvodno varenje.
Stazio sve što znam o "Francuzima",Higinsima i ostalim brodovima zahvaljujem jednom pokojnom oficiru koji nam je u konobi danonoćno pričao o njima u svojim penzionerskim danima.

Eto i ovo malo što mi znamo neka ostane ovdje, možda se nađe neko mlađi koga će to zanimati.

purger (citat):

Ne razumijem hočeš reći da su postojala baš vojna remontna brodogradilišta?

Naravno, remontni zavod 'Sava Kovačević' u Tivtu je bio vojni remont, kao i 'Velimir Škorpik' u Šibeniku.
Također i dijelovi brodogradilišta u Kraljevici, Vela Luci, Splitu, a ranije i u Trogiru. Sigurno i još negdje.....

Vidiš
Bio sam uvjeren da su se veći radovi radili u nazovimo ih u civilnim škverovima.

Šta je sad taj Velimir Škorpik u Šibeniku?

U Tivtu su pored brodova JRM remontovani i sovjetski (vjerovatno su imali više razloga) , libijski i još po neki nesvrstani.

purger (citat):

Saznao sam što me interesiralo osim podatka tko je vodio ove manje radove da li su to bili neki civili zaposleni kao majstori ili......

Pa, evo za obojat moju barkasu, ja sam vodio glavne radove, ništa tu posebno nije bilo.
Malo boje i kita.
One crvene mrlje koje se vide na nekim slikama barkase su antikorozivna boja, jer je onaj dio metalni.
Poslije su išla još dva premaza sive. Imao sam doma drveni brod od 8 metara u ono vrijeme, znao sam sve što treba.
Za ozbiljnije radove se išlo u Tivat, ali ja nisam nikad ostajao s brodom u Tivtu, preuzeo bih neki drugi brod za vožnju dok moj nije gotov.
Motor su šarafili civilni majstori.

purger (citat):

Šta je sad taj Velimir Škorpik u Šibeniku?

Privatizirano remontno brodogradilište, što bi bilo, takvi mali škverovi su profitabilni, nije to Brodosplit ili 3. maj.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ma ne možeš tako reći da to nije ništa posebno!
Nije to komad drvene ograde uzmeš pinel i pituru i opleti
To je rad koji definitivno zahtjeva znanje!Neke osnove za koje i danas postoji literatura o nanošenju takvih premaza.
Ok ti si radio doma takve stvari ali......taj materjal košta a o psljedicama da i ne govorim.Znam o čemu pričam zato sam i postavio to pitanje tko je to sve nadgledao.

purger (citat):

Ma ne možeš tako reći da to nije ništa posebno!
Nije to komad drvene ograde uzmeš pinel i pituru i opleti
To je rad koji definitivno zahtjeva znanje!Neke osnove za koje i danas postoji literatura o nanošenju takvih premaza.
Ok ti si radio doma takve stvari ali......taj materjal košta a o psljedicama da i ne govorim.Znam o čemu pričam zato sam i postavio to pitanje tko je to sve nadgledao.

Ako nije zamjena drvenih ili metalnih dijelova, nije ništa posebno.
Malo ostrugat staru boju, pokitat i nanijet 2-3 nova premaza.
St. vodnika I kl. Bokija sam tad zamolio da nađe pametnija posla jer je samo smetao, a njemu to nije teško palo.
Rekao sam mu šta da donese iz skladišta (odnosno ja sam s njim išao po materijal i boju, kistove, brusni papir, brusilicu....itd.)
Ništa to nije posebno, ako nije neko kalafatavanje za stručnjaka.

Uvijek na brodovima posada "piketava", struže i maže po palubi i nadgrađu, i na civilnim i vojnim. Radovi na podvodnom dijelu i oplati se ipak moraju stručno raditi, uz nadzor.

Max da mi sad kažeš da živiš 100 god na moru ja ti takav posao ne bih prepustio samo tako!
I ne mogu vjerovat da je taj vodnik Boki to dopustio!Totalno neodgovorno od njega kao jednog podoficira!
Dakle govorim o samom farbanju!
Neozbiljan si i neću više o tome.

Stazio (citat):

Uvijek na brodovima posada "piketava", struže i maže po palubi i nadgrađu, i na civilnim i vojnim. Radovi na podvodnom dijelu i oplati se ipak moraju stručno raditi, uz nadzor.

Točno o tome govorim i slažem se s tobom Stazio!

Onaj ČM-78 na slici smo isto mislili sami uredit, ali je stvarno bio u lošem stanju što se i vidi.
A vidi se i da su radovi bili započeli. Trebao je ić i Tivat.... razmišljali su šta bi s njim, a ja sam se u međuvremenu skinuo, mislim da nije više zaplovio, a mogao je po meni.

Ako nisu neki posebni radovi, nije ništa osobito, kažem opet, nisu to bili veliki brodovi, znam što govorim.
Ma, motao se Boki tu i tamo i pogledao bi, ali mu se nije dalo s tim zezat.

Jesu li te barkase bile plastificirane izvana?

purger (citat):

Jesu li te barkase bile plastificirane izvana?

Naravno da ne.
Inače sam veliki protivnik plastificiranja drvenih brodova.
Onda je kao lakše za održavanje, ali brod trune iznutra jer drvo ne diše.

purger (citat):

Jesu li te barkase bile plastificirane izvana?

Koliko znam nije ni jedna, za čamce će bolje znati Max. Plastika bi ih sigurno dosta opteretila, a i nije to bio "trend" u JRM.

Stazio (citat):

purger (citat):

Jesu li te barkase bile plastificirane izvana?

Koliko znam nije ni jedna, za čamce će bolje znati Max. Plastika bi ih sigurno dosta opteretila, a i nije to bio "trend" u JRM.

Nije ništa od drvenih brodova bilo plastificirano, ni veliki ni mali.

P.S. Moguće čak negdje 'krov', kod većih, ali oplata ne.
Detalje ne znam, nisam se s tim susretao.

Bez obzira i drvo zahtjeva određenu obradu i pripremu od upotrebe određenog papira(finoće) pa do degrasera opet ovisi koje je drvo zatim nanošenja prajmera,završne boje itd.
Max to je mala nauka nije velika ali je nauka!
I da tebi netko kao vojniku to povjeri takav posao,ma daj!

purger (citat):

Max to je mala nauka nije velika ali je nauka!
I da tebi netko kao vojniku to povjeri takav posao,ma daj!

Stvarno si zapeo gdje ne treba, imao sam doma drveni brod kažem ti, radio sam takve stvari s ocem godinama.
Ovo su bili najosnovniji radovi kitanja i premaza.... Osim toga, to je bilo prije 26 godina, sad ima novih boja, tehnika svuda napreduje. A to su i onda bili stari brodovi, nisu izašli kalafatu ispod čekića.

Zapeo sam jer znam koliko košta premaz i koje su posljedice.
Bez obzira što si to radio odgovornost je velika!

Max Blitz (citat):

Barkasa BM-58 'Barbara'

'Barbara' je metalna barkasa izgrađena još davne 1926.g. u Nürnbergu u Njemačkoj. Naglasio bih ovo metalna, jer smo do sada uvijek govorili da su barkase drvene. Kao svoj diplomski rad, napravili su je učenici tamošnje Tehničke škole, a brod je nedugo potom, kao dio reparacije za štetu nanešenu u I. svjetskom ratu, stigao u Kraljevinu Jugoslaviju. Motorna barkasa tada je uvrštena u flotu Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije u kojoj je u Boki Kotoskoj služila kao putnički i lučki tender za prijevoz tereta. Od 1951.g. pa do prvih godina 21. stoljeća, kao vojna motorna barkasa BM-58, 'Barbara' je stalno plovila između Tivta, Risna i Kumbora prevozeći radnike tivatskog vojnog brodogradilišta 'Arsenal', a uz njih i građane, đake, studente...

Članak o 'Barbari' se nalazi na 6. stranici teme, a evo još malo fotografija. Stvarno je to bila posebna barkasa - metalna!


Ovo su slike negdje iz 2007.g. prije nego je izvučena na suho. Zadnje vijesti su bile da propada.
Stazio, ima li što novo o 'Barbari'?

Počeli radovi na podmornici P-821 'Heroj'

Kompanija Adriatic Marinas - Porto Montenegro započela je radove na jednom od najinteresantnijih eksponata Zbirke pomorskog naslijeđa, dizel - električnoj podmornici P-821 Heroj, koja će od srpnja ove godine biti otvorena za posjetioce Zbirke i širu javnost.
Unutrašnjost ovog ratnog plovila bit će vraćena u stanje iz vremena kada je podmornica bila u punoj radnoj snazi. U posao renoviranja uključeni su stručni suradnici sastavljeni od bivših pripadnika 88. flotile podmornica nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice i ljudi koji su dio svog radnog vijeka proveli u ovoj podmornici.



Na Heroju su napravljena dva nova otvora koja će omogućiti lakši, bočni ulazak u podmornicu, a autentični doživljaj boravka unutar podmornice bit će upotpunjen multimedijalnim kutkom u kojem će biti prikazivane fotografije i snimci iz njene prošlosti.


Na platou do nje bit će postavljena i manja podmornica P-912 Una, pa će zajedno činiti jedinstvenu cijelinu od izuzetnog značaja za turističku i kulturnu ponudu naselja Porto Montenegro i grada Tivta.


Podmornica P-821 Heroj bila je prva samostalno konstruirana i izgrađena jugoslavenska podmornica. Izgrađena je 1967. u Splitu, duga je 50.4 m, široka 4.7 m, visoka 9.75 m i teška 706 tona. Od srpnja 2011. godine sastavni je dio Zbirke pomorskog naslijeđa, kolekcije eksponata koji pričaju priču o bogatoj pomorskoj prošlosti Tivta i Arsenala.
U skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991.g. u Tivtu, podmornica Heroj je imala ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle. Najviše eksploatirana jugoslavenska podmornica tijekom ta dva desetljeća obavila je ogroman broj zadataka, a o nekima od njih se oni  su njome plovili, i dan-danas nerado izjašnjavaju.

Ovo je sve još u fazi pripreme, podmornica je samo dio svega što se priprema. Kada bude gotovo biti će veoma atraktivna postavka sa eksponatima iz dugog vremenskog perioda a ne samo JRM.

Što se tiče bojanja kobilice antiveg bojama to su radili profesionalci iz Škorpika mi smo uglavnom bojali nadgrađe i unutrašnje dijelove konkretno protusudarnu komoru i slično radove je vodio o kontroliro tada vodnik Sinajko Vuković on se s time uglavnom bavio

Vuk je sad u HRM. Dobar dečko, 29. klasa MTSVŠ.
U moje vrijeme se antifouling nanosio neposredno prije spuštanja broda u more, morao je još biti vlažan. Tehnika napreduje, ne znam kako je sada. što se tiče plastificiranja JRM nije bježala od toga gdje je bilo potrebno i isplativo. Na francuzima su bili plastificirani komandni mostovi koji su inače bili od šperploče.
Kalafati su cijenjeni majstori, ali na francuzima su bile dvije oplate koje su se međusobno preklapale. Prva je bila 2 cm debela, a druga 5 cm mahagonija. kad se brod normalno održavao, kalafati nisu bili potrebni, malo kita i pitura. Kod rekonstrukcije, kad su nam ugrađivali bunar za sonar i kad je bilo postavljano aluminijsko ojačanje na kobilicu, a oplata s tog dijela skinuta, radili su i kalafati. I to dobro.

Minolovac (citat):

Tehnika napreduje, ne znam kako je sada. što se tiče plastificiranja JRM nije bježala od toga gdje je bilo potrebno i isplativo. Na francuzima su bili plastificirani komandni mostovi koji su inače bili od šperploče.

Kalafati su cijenjeni majstori, ali na francuzima su bile dvije oplate koje su se međusobno preklapale. Prva je bila 2 cm debela, a druga 5 cm mahagonija. kad se brod normalno održavao, kalafati nisu bili potrebni, malo kita i pitura.

Plastiku nisam vidio u JRM na drvenim brodovim,a, ne kažem da je 100% nije bilo, ali šperploča je nešto drugo, nije to plemenito puno drvo.
Ma jučer smo razmijenili par postova u kojima sam pokušao objasniti da smo mi mornari itekako mogli sami obojat onu malu barkasu BMT ili ČM, ako nije bilo nekih posebnih radova. Tko je to poznavao iz civilstva, jasno.

Max pošto su barkase bile manje brodice sa manjom istisninom ko ih je vozio?
Da li su to mogli biti i podoficiri?
I postavio bih pitanje gumenih desantnih čamaca onih crnih jesu li se oni koristili?

purger (citat):

Max pošto su barkase bile manje brodice sa manjom istisninom ko ih je vozio?
Da li su to mogli biti i podoficiri?
I postavio bih pitanje gumenih desantnih čamaca onih crnih jesu li se oni koristili?

Barkase BMT i ČM-ove (kako koji tip) su vozili isključivo mornari. Na malim brodovima nije ni bilo predviđeno formacijsko mjesto starješine, nego je upravljao mornar (desetar). Kao ja npr. Desetar je bio i komandir barkase ili ČM-a.
Većim barkasama (BM, BRM, BS...) su upravljali podoficiri... Odnosno na njima su se nalazili podoficiri, mornar je mogao i upravljat (sa odgovarajućom dozvolom, odnosno osposobljenošću).
Crne gumene čamce nismo imali, pa ne znam, pretpostavljam isto podoficiri. U Divuljama je bila jedna diverzantska jedinica sastavljena samo od podoficira, mlađih ljudi... Tko im je bio zapovjednik i točne detalje stvarno ne znam.

Za boat skipera si imao položeno prije nego si otišao u JNA?

purger (citat):

Za boat skipera si imao položeno prije nego si otišao u JNA?

Imao sam onu osnovnu dozvolu za voditelja čamca iz civilstva. Na temi:

[You must be registered and logged in to see this link.]

sam nešto odgovorio članu 'bosanac68', pa sam između ostalog napisao i ovo:

Naime, nakon odsluženja vojnog roka u mornarici, dobio sam pisani dokument kojim se potvrđuje da sam osposobljen za upravitelja broda do 15 BRT (brutto registarskih tona) nosivosti. (Vozio sam barkase i ČM-ove.) Da sam odmah ili nedugo poslije, na temelju toga izvadio civilnu dozvolu, vrijedila bi mi i danas. Ali ne, ja to nisam napravio! Živio sam već u Zagrebu, pa mi nije trebalo. Sjetio sam se toga tek negdje krajem 90-tih, i odem ja na lučku kapetaniju da mi daju dozvolu za brod na temelju dokumenta iz JNA. Samo su mi se slatko nasmijali.
Morao sam sve ponovo polagati.

Eto, tako ti je to bilo.
Mada su neki mornari vozili brodove i bez dozvole iz civilstva, odnosno, prošli bi takvu obuku u mojoj jedinici.
A sama obuka nije bila ništa posebno, naučit čovjeka da upravlja brodom, tko je imao smisla i volje za to. To su bili ljudi s mora i oni koji su imali brod doma, pitali su ima li takvih.
Bila su i dvojica pomoraca iz civilstva sa trgovačkih brodova. Ne sjećam se koje su točno imali formalne kvalifikacije od ranije.

Vuk je bio dobar to se slažem i drago mi je što je danas u HRM

Sjećam se njegovog žutog stojadina

Imo je curi iz Metkovića ili Opuzena

Zatvori oči pravo piči Jablanica, Mostar, Metkovići.........[You must be registered and logged in to see this image.]