Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Ma mora da se odnosi na dužinu plovidbe ekonomskom brzinom (oko 2/3 maksimalne), pod normalnim vremenskim uslovima, ali podaci nisu tačni.  

U pravilu postoje tri načina plovidbe minimalna brzina,putna brzina i ona na ful gasu.
Ako je autonomija to što piše ni sa minimalnom brzinom ti podaci ne drže vodu!

Ma 3000 milja mi je skroz nemoguće ali naći ću već negdje tačne podatke.

To znači da taj brod ima rezervare sa kojima može proći 5.000 km.(ili imam problem sa matematikom )
Ma da možda nije neki zajeb sa nulama,decimalama

Max dao si nam posla
Dobrano smo zabrijali u ponoć

Našao sam neke podatke za jedan albanski patrolni brod, koji ću inače postaviti na drugoj temi:

PATROLNI BROD P-131 ILIRIA
Klasa: Damen Stan 4207 (Holandija)
Deplasman: 200 t
Dimenzije: 42,8 m / 7.11 m / 2,52 m
Pogon: 2 × MTU dizel motora
Brzina: 25-30 čv
Doplov: 1.750 NM pri 12 čv, autonomnost 14 dana
Posada: 20 (4 oficira)
Radar: JRC JMA 5310-6 X-BAND
JRC JMA 5310-12 S-BAND
ECHOSOUNDER JRC-FF-50

I našao sam za jedne druge patrolne brodove:
Patrolni brodovi klase COMMANDANTI:

...na brodovima je posada od 80 članova, uključujući i osam časnika. Brodovi imaju puni deplasman od 1520 tona i sposobni su razviti maksimalnu brzinu veću od 25 čvorova, a ekonomskom brzinom od 14 čvorova mogu preploviti oko 3500 nautičkih milja.

Odustajem!

NAŠAO!  

[You must be registered and logged in to see this image.]

zvanični podaci iz knjige JRM.

Po meni se svi podaci čak slažu. Ovdje je navedena ekonomska daljina plovljenja, možda je onih 3000 neki teoretski maksimum. A i naš PBR-519 može doploviti 2400 nm, što nije zanemarivo, a isto piše ekonomski doplov.
Onda Stazio, ne trebamo tražiti po drugim mjestima kad imaš ovu knjigu. Je li ima za sve brodove?

Nema za one stare, mislio sam da nema ni za ove, t.j. da su povučeni iz upotrebe prije pisanja knjige pa nisam ni provjeravao.

Patrolni brodovi (čamci) klase 'Mirna':

Klasa Mirna je naziv za 11 patrolnih (ophodnih) brodova proizvedenih u razdoblju od 1979.-1985. u brodogradilištu Kraljevica za potrebe JRM.
Najprije su izrađena četiri patrolna broda, zatim dva, pa potom pet preostalih. U međuvremenu su obavljene neke konstruktivne izmjene, a stražnji jednocijevni top od 20 mm je zamijenjen četverocijevnim. Osnovna namjena ovih brodova je bila izvršavanje graničnih zadataka, no po svom naoružanju to su plovila koja daleko nadmašuju uobičajene patrolne brodove. Pri konstruiranju trupa broda, ponovno je iskorišten oblik 'Sklad' razvijen za raketne topovnjače klase '401', s tim da je u ovom slučaju plovilo manjih dimenzija i bitno manje istisnine (puni deplasman 146 tona).
Trup je izrađen od brodograđevnog čelika, dok je nadgradnja izrađena od aluminijske legure. Trup je sa 6 vodonepropusnih pregrada podijeljen na 7 vodonepropusnih prostorija, što povećava otpornost broda u borbi.
Dužina broda je 32 metra, širina 6.75 m a visina trupa 3.50, gaz 1.70 m. Pogonsku grupu čine dva brzohodna dizel-motora tipa SEMT-Pielsick 12PA4V-200VGDS s dvostrukim prednabijanjem. Njihova nominalna snaga je 2206 KW. Svaki pri 1500 okretaja u minuti, a na pokusnim vožnjama je postignuta brzina od 28 čvorova. U spremnicima goriva može ponijeti 16.2 tona goriva D-2, a u spremnicima za vodu do 4.2 tone vode. Daljina plovidbe je oko 600 milja, a samostalnost boravka na moru 4 dana, u ratu 8 dana. Posadu broda čine pet oficira, četiri podoficira i deset mornara.
Od navigacijske opreme ugrađen je navigcijski radar Decca RM 1216A snage 6 KW i najvećeg dometa (u idealnim uvjetima) 48 milja. Za borbu protiv podmornica, što mu je druga uloga, u trup broda je ugrađen sonar norveške tvrtke Simrad SQ3D/SF koji je razvijen iz komercijalnog sonara. Služi za otkrivanje podmornica na udaljenosti od 1800 m, pri čemu brod mora biti u mirovanju jer je šum u vožnji prevelik ometač. U protupodmorničkoj inačici može biti opremljen i malim dubinskim bombama koje se odbacuju u more s krme broda.

Predviđeno je da ovakvi brodovi pokrivaju morske tjesnace i prolaze između otoka. Naoružan je topom 40 mm Bofors na pramcu, četvorocijevnim topom 20 mm M71 na krmi i četvorostrukim lanserom raketa Strela 2M na zapovjednom mostu. Posjeduje i dva dvostruka lansera osvjetljavajućih raketa 128 mm 'Svitac'.
U sastavu flote JRM su bili sljedeći brodovi klase Mirna:

PČ-171 Biokovo, PČ-172 Pohorje, PČ-173 Koprivnik, PČ-174 Učka, PČ-175 Grmeč, PČ-176 Mukos, PČ-177 Fruška Gora, PČ-178 Kosmaj, PČ-179 Zelengora, PČ-180 Cer, PČ-181 Durmitor.

U sljedećim postovima ću postaviti neke dostupne fotografije brodova iz vremena JRM, kao i one u kasnijem periodu, za usporedbu. Neki PČ-i su postali civilni brodovi za prijevoz turista. Svakako opišite najnovije stanje pojedinog brodu koliko tko ima informacija.

       

PČ-171 Biokovo

Sada OB-01 Novigrad Obalne straže HRM

PČ-172 Pohorje
 
Sada izletnički brod Budva

PČ-173 Koprivnik
 
Izletnički brod Vesna V

PČ-174 Učka

Sada P-01 Bar u službi Pomorske policije Crne Gore
(najvjerojatnije ide u rezalište)

PČ-175 Grmeč
 
Sada izletnički brod Nada i plovi u Hrvatskoj.

PČ-176 Mukos
 
Sada OB-02 Šolta u sastavu Obalne straže HRM

PČ-177 Fruška Gora
 

Sada izletnički brod Ina

PČ-178 Kosmaj

Sada P-03 Herceg Novi u službi Pomorske policije Crne Gore
(najvjerojatnije ide u rezalište)

PČ-179 Zelengora
 
PČ-175 i PČ-179 promijenjenih imena prije posljednjeg isplovljenja iz Arsenala u Tivtu
 
 
PČ-179 u Krilu Jesenice u Hrvatskoj

PČ-180 Cer
(nema slike iz JRM)

Sada OB-3 Cavtat u sastavu Obalne straže HRM

PČ-181 Durmitor
 
Sada OB-04 Hrvatska Kostajnica u sastavu Obalne straže HRM

Koje su to cifre potrošnje goriva!strava!

Često su PČ prenamjenjeni u turističko izletničke brodove (PČ 173 Koprivnik u Vesna V, PČ 172 Pohorje u Budvu itd), po meni dobro iskorišteno. Ima jedna slika Mukosa iz doba JRM ali nije da se postavi na Forum.

Max Blitz (citat):

PČ-175 Grmeč je sada izletnički brod Nada i plovi u Hrvatskoj.

 
 
PČ-175 Grmeč i PČ-179 Zelengora
 

Pučinski remorker PR-41 Orada i PČ-i

 

Max,znaš li možda kolikom snagom motora raspolažu remorkeri ili ako netko drugi zna.......

dojran (citat):

Max,znaš li možda kolikom snagom motora raspolažu remorkeri ili ako netko drugi zna.......

Ispričavam se Dojran, promaklo je, dakle:

PUČINSKI REMORKER PR-41 ORADA:
Deplasman: 369 t
Dimenzije: 29.5 m / 8.2 m / 3,2 m
Pogon: 2 x 685 kW B&W 6T 23 V-V0-2 dizel
Brzina: 10/12 čv
Doplov: 1.800 NM pri 10 čv
Posada: 15 (1 oficir)
Naoružanje: 2 x 20 mm M71
Radar: DECCA1290 А, navigacijski

Podaci za Patrolne Čamce klase 171 "Mirna"

[You must be registered and logged in to see this image.]

Obratiti pažnju na utrošak goriva, skoro tona po satu vožnje.  Sumnjam da je i jedan prepravljeni PČ ove klase za civilne potrebe zadržao ove rastrošne motore.

Baš sam i ja htio to reći
Ovako nešto samo država može financirat

Ne treba ni knjigama baš sve vjerovati. JNA je skrivala podatke, neke je filtrirala i prilagođavala. Jednostavna računica o potrošnji patrolca tipa "Mirna" kaže da bi uz potrošnju od skoro tonu na sat mogao ploviti samo 16 sati, što bi i uz maksimalnu brzinu bio doplov od 480 milja. Ti brodovi su na moru bili danima i vršili patrolnu službu, za to su i predviđeni.
Normalno se kod marševske (ekonomske) brzine koristilo oko 50 % snage motora, a to je značilo puno manju potrošnju. Vjerujem da ti brodovi nisu trošili više od 100-200 litara na sat.
Imam primjer sa velikih minolovaca, tip Sirius, naš 161. Upravitelj stroja je bio na godišnjem i uvalio nama dvojici vodnika da pravdamo mašinski dnevmik (potrošnju goriva). Kao za inat taj smo mjesec puno plovili i nakupilo se radnih sati. Na kraju mjeseca smo išli na dokovanje u Šibenik i trebalo je iskrcati gorivo, jer na doku gorivo smije biti samo u dnevnim potrošnim tankovima. Po dnevniku smo imali 23 tone (brod krca maksimalno 40 tona). Kad smo iskrcali pojavio se višak od nekih 10 tona. Problem je u tome da je po papirima potrošnja bila oko 300 litarana sat, a praktično oko 8o litara, plus 20 za pomoćne motore. U JRM si manjak mogao pokriti bez problema, ali višak nikako. Par tona smo uvalili jednom torpedašu, i sa ostatkom "na crno" otišli na dok. Kad je komandir VBO (brodskog pogona) došao sa godišnjeg, čupao je kosu radi viška, ali to je sad već bio njegov problem.

Zdravo Minolovac, još jednom te pozdravljam i jako mi je drago što ćeš s nama biti na forumu da čujemo ovakva iskustva iz prve ruke i riješimo brojne nedoumice. Da, često se ovdje lovimo za službene tehničke podatke, koji se iz raznih izvora - uvijek razlikuju po nečemu.
Vozio sam u JRM barkase BMT i ČM-ove, (bio u Kumboru) a i meni se učinio i za te male brodove upravo ovo što si sada rekao - da troše manje nego što krcamo goriva. Znali smo tu i tamo kad je bilo vremena, malo skrenuti s rute, na kavu ili pivu u Rose ili Herceg Novi, pa nikad nije nedostajalo goriva. Znao sam otići tankati gorivo na Rakite, po papirima piše da je tank prazan, kad ono ima još više od trećine u njemu. (Nije bilo mjerača razine goriva kao u automobilima.)
Ipak, pročitao sam podatak da remont samo jednog od ovih motora Pielsick sa 'Mirni' košta skoro milijun eura, pa sam se iznenadio. Takvu su, naime ponudu Crnogorci dobili za remont motora svojih 'Mirni', pa su ih se, kad su sve zbrojili i oduzeli, odlučili riješiti. Njihovi brodovi uskoro idu u sekundarnu sirovinu, a stižu im manji i brži policijski gliseri, napravljeni na Korčuli.
Je li mogla onda daljina doplova za stari patrolni brod PBR-551 biti 3000 nm, na kakav sam podatak naišao?

[You must be registered and logged in to see this link.]

Moguće je bez problema, imali su Storkove motore i mislim da su gornji podaci točni, kao i za Kraljevice. Zanimljivo je da njima potrošnja kod ekonomske brzine piše 105 kg na sat, sa dva MAN-a od po 1500 KS, a ovi Pielsticki su ipak noviji motori i moderniji, s tim i ekonomičniji. Ove MAN-ove možete vidjeti na filmu "Podmornica", a imali su ih i neki veliki remorkeri. Što se tiče remonta, naš profesor iz motora SUS major Sajc nam je opisao kupovinu motora Maybach koji su ugrađeni na graničarske brodove tipa 131. Kupili u Njemačkoj, kupili dijelove za redovno održavanje i servise, nijemci ponudili i dijelove za generalku. Naši ne ,kao to nam treba. Švabo ko švabo, lijepo dijelove konzervirao i spremio u hangar, nek se nađe. Poslije poduže eksploatacije, naši ustanovili treba generalka, idemo pitat švabe za dijelove. Normalno, švabo ih ima, ali sad koštaju skoro koliko i cijeli motor.
Koliko znam Mirne u HRM imaju i dalje iste motore i ne žale se na njih.

'Mirne' nisu za policijski posao, za to trebaju manji i brži gliseri. Nisam ni ja čuo da se HRM žali na 'Mirne', mada je moguće da svi podaci i ne idu u javnost iako sumnjam da išta više može biti tajna.
Zanimljivo bi bilo saznati jesu li ovi patrolci, sada prenamijenjeni za izletničke brodove zadržali stare motore i ako nisu, koje su onda stavili.

Мислим да су на "Будву" (плави брод) Катапилари а на "Весну" (бијели) неки сканијини мотори.Нијесам баш сигуран али знам да оригинални нијесу сигурно.Сада крстаре на неких 10 ак чворова и то им је то.Весна је мало бржа од моје једрилице када идем на мотор.

Ovo je sa Palube info, ne mogu 7 dana postaviti link. Inače na Palubi, JRM, Operativa, Patrolni brodovi klase Mirna

Stazio (citat):

Za svoj "jubilarni" hiljaditi post moja omiljena tema brodovi JRM:

Najveći brod JRM – razarač R11 „Split“

Tridesetih godina KRM je naručila seriju razarača klase Beograd (Zagreb i Ljubljana) u Britaniji a za vođu flotile u Francuskoj je nabavljen veći razarač Dubrovnik (klase Le Fantasque). Neposredno pred drugi svjetski rat krenulo se u izgradnju još jednog takvog broda koji je trebao dobiti ime Split.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U julu 1939 u Splitu je položena kobilica za ovaj 120 metarski brod, motori su trebali biti Yarrow Shipbuilders a naoružanje češki Škoda jednocijevni topovi 140mm 5kom, švedski Bofors PA 40/2 5 kom. i tri dvocjevna torpedna lansera 533mm. Dolaskom rata nezavršeni brod su zaplijenili Italijani i odlučili da ga osposobe sa novom pogonskom grupom i topovima 135, 37 i 20mm. Do kapitulacije Italije brod je nezavršen porinut u more a oslobođenje je dočekao potopljen u Splitu. Još 1945 je odlučeno da se brod završi i uvede u flotu. Odvučen je u Rijeku, brodogradilište 3 maj. Uz američku pomoć završen je 1958 i u flotnu listu ušao 4. jula iste godine.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Karakteristike: Posada 240 članova, deplasman 2400t (puni 3000t), pogonska grupa 2 Parsons parne turbine 25000 ks, max brzina 31,5 čv (ekonomska 13 čv). Dužina 120m (Galeb 117m), širina 12m, visina 6,4m i gaz 4,3m.
Naoružanje: 4 jednocjevna topa 127mm, američke proizvodnje sa sistemom za upravljanje vatrom, 12 Bofors 40mm PAT, 2 Hedgehog bacača dubinskih mina, jednim petocjevnim torpednim aparatom 533mm i 40 mina.

brodski top 127mm

[You must be registered and logged in to see this image.]


Bofors 40mm (brodska verzija)

[You must be registered and logged in to see this image.]


Hedgehogt bacač dubinskih mina

[You must be registered and logged in to see this image.]


Služio je kao komandni brod flote i u pratnji Galeba na svjetskim putovanjima do sredine sedamdesetih.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kada je korišten za snimanje filma „Pobuna mornara u Boki“ došlo je do eksplozije na kotlovima. Do 1980. služio je za obuku, kada je povučen. Iz flotne liste obrisan je 2. februara 1984. a 1986. izrezan u staro željezo.

Maketa R11 na kojoj se jasnije vidi naoružanje

[You must be registered and logged in to see this image.]

Moram te malo korigirati. Split je rađen prvobitno po francuskim nacrtima i to je točno. Dubrovnik je sagrađen u Škotskoj i prototip je kasnijih engleskih leadera. Beograd je izgrađen u Francuskoj, a Zagreb i Ljubljana u Jugoslaviji po francuskim nacrtima.

Minolovac (citat):

Ovo je sa Palube info, ne mogu 7 dana postaviti link.

Nemoj stavljati link sa drugih sličnih foruma na ovaj forum jer to nije po pravilima, a kad nešto preuzimaš u cijelosti, navedi kao izvor sa strane.
Ako je sa više stana, navedi da je sa više strana, tako nekako.

Da, izletničkim brodovima ovakve namjene sigurno ne treba brzina od 25-30 čvorova. Još bi se turisti preplašili, dobar dio njih i ne pliva najbolje.

Minolovac, hvala što si ukazao na grešku.
U pravu si vezano za mjesta izgradnje predratnih razarača a greška se potkrala prilikom pisanja teksta. Dubrovnik je rađen u V. Britaniji (Škotskoj) - počet 1930, Beograd u Nantu (Francuska) - počet 1937, Zagreb u Splitu a Ljubljana u Kraljevici - oba početa 1938.

Nema frke, nitko nije nepogrešiv. Evo još malo Splita

[You must be registered and logged in to see this image.]

Overen juce popodne

Skolski brod Jadran, Tivat


[You must be registered and logged in to see this image.]

Kemo dobra slika.Minolovac malo mi je čudan Split,maketa ili i da ne zaboravim u bivše Patrolce u sadašnjem privatnom vlasništvu se večinom stavljaju agregati od Scanie.Koliko znam pouzdani a potrošnja kao Zippo.

Ona ista maketa malo gore

Minolovac (citat):

Ona ista maketa malo gore

Svaka čast a pogotovo ako je tvoja jer nisam dugo vidio tako puno pravih detalja.Tu mislim na sitnice poput farbanja preko nekih starih crta čega je uvijek bilo na starijim brodovima.

Minolovac (citat):

Ona ista maketa malo gore

Minolovac, preporuka: ako si maketar i mislio si o tome više, samo naprijed!
Međutim, odi ipak s tim stvarima na ovu temu:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Neka ovdje ostanu pravi brodovi od željeza i drva, u punoj veličini.

Čamac Motorni ČM tip 21 "Burin"

[You must be registered and logged in to see this image.]

Za ČM-78 nemam podatke, vjerovatno je već bio rashodovan kada je knjiga pisana.

Stazio (citat):

Čamac Motorni ČM tip 21 "Burin"

Da, to je baš ovaj iz moje jedinice u Kumboru, VP 6018!