Zanimljivo

MSC LIRICA

Dolžina: 274,9 metrov
Širina: 28,8 metra
Višina: 54 metrov
Teža: 65.591 ton
Število potnikov: 2.548
Število osebja: 752
Maksimalna hitrost: 20,1 vozlov
Potovalna hitrost: 18 vozlov

Na italijanski potniški križarki MSC Lirica, ki je zasidrana na Krfu v Grčiji je nastal ogromen požar. Iz posnetka se vidi, da se je požar razvil na srednjem delu ladje, še vedno pa ni znan vzrok požara.
MSC Lirica je bil na tem mestu privezan od 30.januarja 2020, v trenutku nastanka požara, pa je bil na ladji samo en član posadke, ki so ga uspeli takoj rešili.
Lokalni gasilci so požar uspeli podasiti, toda škoda bo milijonska. Četudi je ladja dolžine 250 metrov zgrajena leta 2002 za 250.milijonov $, ni sigurno, da se bodo lastniki odločili za njeno popravilo. Z obzirom na trenutno situacijo na tržišču, bi se lahko odločili tudi za odhod med staro železo.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
           Na 280 metrski lepotici MSC Lirica so požar na srečo uspeli pogasiti
[You must be registered and logged in to see this image.]
                     Požar se je na MSC Lirica razvil na srednjem delu ladje

                                        Potek požara in gašenja na MSC Lirica

NAGRADA - 7.850 €

Nagrada za težko leto, Porsche zaposlenim daje do 8.000 €

Porsche bo za trud v težkem letu 2020 svojim zaposlenim v Nemčiji k aprilski plači dodal do 7.850 € nagrade. Višina je odvisna od trajanja zaposlitve, delovnega mesta in nekaterih drugih dejavnikov.

Najvišji zaslužek od prodanega avtomobila

Porsche bo izplačal najvišje nagrade v avtomobilski industriji za preteklo leto. Pri Daimlerju bodo zaposlenim v Nemčiji izplačali 500 € bonusa in dodatnih 1.000 € koronadodatka, pri Volkswagnu bodo zaposleni dobili 2.700 € nagrade. Porsche ima po drugi strani s 15 % najvišji čisti zaslužek na prodan avtomobil, v letu 2020 pa so povrhu vsega s prodajo zaslužili rekordnih 28,7 milijarde €. Njihov odstotek čistega zaslužka je tako najvišji med vsemi nemškimi premijskimi proizvajalci.

Kot so zapisali v Stuttgarter Zeitung, je Oliver Blume, izvršni predsednik znamke, poudaril, da je za dober poslovni uspeh v lanskem letu zaslužna celotna Porschejeva ekipa. "V tem težavnem okolju smo pokazali solidarnost, borbenost in strast," je vodja Porscheja povedal na tiskovni konferenci.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                     Porsche Taycan Cross Turismo z začetno ceno 98.728 €
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                      Porsche Taycan Cross Turismo
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                        Porsche Taycan Cross Turismo
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                        Porsche Taycan Cross Turismo
[You must be registered and logged in to see this image.]
                         Električni Taycan Cross Turismo prevozi do 450 km
[You must be registered and logged in to see this image.]
                              Zimski užitki z Porsche Taycan Cross Turismo

CESAR FRANC JOŽEF

13. januarja 1869 je Cesar Franc Jožef napisal ukaz v Deželi vojvodine Kranjske po katerem se razglašajo odločbe, če bi bil kakšen poslanec deželnega zbora obsojen na kakšno kazen ali če bi bil v kazenski preiskavi.

S privolitvijo deželnega zbora Moje vojvodine Kranjske ukazujem, kot sledi:
Kolikor se kakšen poslanec deželnega zbora zaradi kakšnega kaznivega dejanja obsodi na kakšno kazen, on izgubi pravico v deželni zbor voliti in biti izvoljen, kot tudi da ne sme biti udeležen deželnega zbora, kakor hitro dobi kazniva sodba pravnomočnost.

On ne sme, dokler traja kazenska preiskava, izvrševati opravila, ki gredo članom deželnega zbora, razen če deželni zbor zaradi člena iz 3.oktobra 1861, št.98, ki terja, da se odloži preiskava in se poslanec izpusti iz zapora v katerem utegne biti.

Ta ukaz dobi moč obenem s tistim, ki zahteva spremembo 18. člena volitvenega reda za deželni zbor na Kranjskem.

Na Dunaju 13.januarja 1869
Cesar Franc Jožef l.r.

Zgornje pisanje 13.januarja 1869 jasno nakazuje, kako so v tistem času kaznovali poslance, če so bili v kazenski preiskavi ali bili celo obsojeni, na tak način, da niso smeli več opravljati zaupane jim funkcije v deželnemu zboru oziroma takratnemu parlamentu.

Ob tem, bi se lahko vprašali, kako se v posameznih državah v sedanjem času obnašajo na tem področju in kako te zadeve urejajo po pretečenih 152 letih.


[You must be registered and logged in to see this image.]
        Cesar Franc Jožef - Dunaj 13. januar 1869

[You must be registered and logged in to see this link.] ameri i rusi

Rekoše u glavnom dnevniku državnog glasila da ćemo spasiti planetu ako ugasimo svjetlo od 20,30 do 21,30h.
Uradiću tako, pa bio to i samo molekul vode u okeanu.

HOBOTNICE

Spektakularna ugotovitev nevroloških znanstvenikov: Zakaj je hobotnica spremenila barvo, mišice pa si ji trzale?

Tudi hobotnice najverjetneje sanjajo, ugotavljajo brazilski nevrološki raziskovalci v najnovejši študiji, objavljeni v znanstveni reviji iScience. Ugotovili so, da imajo tudi glavonožci dve fazi spanja, eno zelo podobni t. i. fazi REM, ki jo imajo sesalci, ptiči in nekateri plazilci.







[You must be registered and logged in to see this image.]
                                  Hobotnica spreminja barvo v modro
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                         Hobotnica je lahko tudi roza
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                        Hobotnica in njeni veliki priseski

NAJVEČJI ŠKAMP

Hrvaški ribič Tome Šarić se bo po tej veliki noči zapisal v zgodovino s svojim zelo zanimivim ulovom. Ujel je namreč največjega škampa doslej!

Dolg je bil kar 43 centimetrov in težak 350 gramov, poroča reški časnik Novi list. Škampi lahko uradno zrastejo do največ 25 centimetrov, merjeno od vrha klešč do konca repa.

"Dan, dva pred veliko nočjo sem v eni vrši tam proti paškemu mostu dvignil tega, ki ga ne vidiš prav vsak dan," je Tome Šarić povedal za Novi list in ga novinarju pokazal na svojem mobilnem telefonu. S tem je, kot piše Novi list, postal rekorder Jadrana, hkrati pa tudi svetovni rekorder.
 
Ribič se izključno z lovom na škampe profesionalno ukvarja že polnih 40 let. "Moje delo ni lahko in ni enostavno," je povedal za Novi list ter dodal, da je Velebitski kanal globok maksimalno 70 metrov, škampi pa se zadržujejo na globini od 40 do 45 metrov, včasih tudi na 60 metrih. Poudaril je, da jih je tudi zelo težko najti.

Lovi s 300 vršami in na morje vedno hodi sam. Na ladji ima tudi dvigalo, zato težje delo zanj opravi hidravlika. "Ni me strah, saj imam leta in leta izkušenj, zato znam prepoznati burjo, ko je ta še daleč," je pripovedoval za Novi list.

V času sezone lahko v dobrih pogojih ulovi od 15 do 20 kilogramov na dan, ko pa je slabše, na primer v oktobra ali novembra, pa le 3 do 4 kilograme. V tem obdobju se namreč škampi zakopljejo in so neaktivni.

Na vršah ima odprtine velike 20 milimetrov, čeprav so dovoljene tudi 18 milimetrov velike odprtine. "Malim škampom omogočim, da gredo ven, ostanejo mi večji. Meni se ne izplača loviti majhnih, prav tako ni dobro za škampe, da se jih lovi tako majhne. Vseeno je treba poskrbeti za to naše nesrečno morje," je še povedal za Novi list.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
 Hrvaški ribič Tome Šarić z rekordnim ulovom
[You must be registered and logged in to see this image.]
        Ta škamp je postal svetovni rekorder
[You must be registered and logged in to see this image.]
                       Rekordni škamp je meril neverjetnih 43 centimetrov

zoran:
"uradno" ma ne no, me kar strese, uffff, uradno..., še enkrat..., kje si to pobral...

aja, zdaj bo pa en urad predpisal do koliko sme zrasti en škamp...

Nemoj neko da mi priča viceve o ljenosti Crnogoraca!


[You must be registered and logged in to see this image.]



CRNA GORA PO BROJU NEDJELJNIH SATI RADA PRVA U EVROPI JOŠ OD 2012. GODINE

Od svih evropskih zemalja, najviše se radi u Crnoj Gori i to 44,5 sati nedjeljno, podaci su evropskog statističkog zavoda Eurostata.

Podaci pokazuju da je broj radnih sati u Crnoj Gori povećan tokom pandemije, koja je cijelu evropsku ekonomiju snažno uzdrmala prošle godine.

Na ljestvici Eurostata, Crna Gora je po broju nedjeljnih sati rada prva još od 2012. godine.

Zanimljivo je da prvih deset "najradnijih nacija" pretežno čine balkanske zemlje.

Na drugom mjestu je Srbija, gdje se prosječno radi 42,6 sati nedjeljno, a više od 40 sati tokom nedjelje rade još Grci, 41,4 sati, prenio je portal Investitor.

Slijede Makedonci (39,6 sati), Bugari, Poljaci i Slovenci (po 39,1 sat sedmično), Rumuni (38,9 sati), Slovaci (38, i Hrvati (37,9 sati).

Prema podacima Eurostata, u Njemačkoj se prosječno tokom radne sedmice radi 34,2 sata, u Francuskoj 36,3, Italiji 35,6 a u Španiji 36,4 sati.

PORUCNIK (citat):

Nemoj neko da mi priča viceve o ljenosti Crnogoraca!


[You must be registered and logged in to see this image.]



CRNA GORA PO BROJU NEDJELJNIH SATI RADA PRVA U EVROPI JOŠ OD 2012. GODINE

Od svih evropskih zemalja, najviše se radi u Crnoj Gori i to 44,5 sati nedjeljno, podaci su evropskog statističkog zavoda Eurostata.

Podaci pokazuju da je broj radnih sati u Crnoj Gori povećan tokom pandemije, koja je cijelu evropsku ekonomiju snažno uzdrmala prošle godine.

Na ljestvici Eurostata, Crna Gora je po broju nedjeljnih sati rada prva još od 2012. godine.

Zanimljivo je da prvih deset "najradnijih nacija" pretežno čine balkanske zemlje.

Na drugom mjestu je Srbija, gdje se prosječno radi 42,6 sati nedjeljno, a više od 40 sati tokom nedjelje rade još Grci, 41,4 sati, prenio je portal Investitor.

Slijede Makedonci (39,6 sati), Bugari, Poljaci i Slovenci (po 39,1 sat sedmično), Rumuni (38,9 sati), Slovaci (38, i Hrvati (37,9 sati).

Prema podacima Eurostata, u Njemačkoj se prosječno tokom radne sedmice radi 34,2 sata, u Francuskoj 36,3, Italiji 35,6 a u Španiji 36,4 sati.

Svaka Vam čast i naklon do poda.
Ali vicevi su samo vicevi...

ja res črnogorci, kapa dol, je pa bolj pomembno kake so plače..., najdi še to, lp

našel sem tole:

[You must be registered and logged in to see this link.]

FERRARI 250 GTO

Leta 1960 je Enzo Ferrari naročil svojemu dirkaškemu oddelku, naj oblikuje in postavi na dirkalnik avtomobil, namenjen izzivanju Jaguarja E-tipov, ki so vedno bolj konkurenčni v razredu GT. Za projekt sta zadolžena Giotto Bizzarrini, inženir iz Livorna, in njegova ekipa, ki se odloči spremeniti kratko medosno razdaljo Ferrari GT 250, ki jo poganja 3000 cc V12, za izdelavo prototipa, posebej zasnovanega za dirkanje. Karoserija je zaupana Sergiu Scagliettiju, zelo priljubljenemu oblikovalcu Enzu Ferrariju, ki se je najprej izučil za delavca v popravilu avtomobilov, proizvedenih v Maranellu, nato pa kot vodja projekta dirkalnih avtomobilov (250 testa rossa, GT California, 365 Daytona, nekaj)) in na koncu počaščen s Ferrarijem 612, ki nosi njegovo ime.

Leta 1961 je bil projekt Bizzarriniju odvzet, sprožen v tako imenovani revoluciji Maranello, rojen po vročem prepiru z inženirjem Ferrarijem, in zaupan Mariu Forghieriju, resnični legendi v delih Cavallina, toda koga je potem je bil le nekaj več kot fant. Avto je bil skoraj pripravljen, vendar je Forghieri pomagal, da je bil stabilen in vozen, na primer z nenavadnim (za razred GT) zadnjim krilom.

Proizvodnja avtomobila se je ustavila pri 39 od 100 primerkov, predvidenih za homologacijo, pridobljenih s stratagem neuporabe zaporednega oštevilčenja na izdelanem podvozju, hiša Maranello pa je bila zelo previdna pri izbiri svojih kupcev. Ferrari na fotografijah je tretji GTO, sestavljen konec aprila 1962, njegova karoserija pa je vsebovala podrobnosti, vzete iz serije I, kot so majhen sesalnik hladilnika, ozki zavorni kanali in zaščite za bočne sesalnike zraka. Pod pokrovom motorja neizogibni V12. Ta Ferrari je edinstven zaradi njegove zgodovine, saj ga vozi legendarni Phil Hill. kot uradni avtomobil SEFAC Ferrari v Targa Florio.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                 Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    Platišča s špicami Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    Čudovite linije Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                          Motor 12V Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                     Vplinjači Weber Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                     Čudovita notranjost Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                               Športni volan z vzpenjajočim konjičkom
[You must be registered and logged in to see this image.]
                             Scagliettijeva mojstrovina Ferrari 250 GTO
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Ferrari 250 GTO je dosegel veliko zmag
[You must be registered and logged in to see this image.]
                 Ferrari 250 GTO je sodeloval na Targa Florio z dirkačem Phill Hill
[You must be registered and logged in to see this image.]
                   Ferrari 250 GTO je bil prodan za rekordnih 70 milijonov $

Ima li to još iđe?
[You must be registered and logged in to see this image.]

vladimir (citat):

[size=47]Bjelopoljska Petokraka[You must be registered and logged in to see this image.][/size]

To je neki vojni objekt bivse drzave vjerojatno

Doktor Živago (citat):

vladimir (citat):

[size=47]Bjelopoljska Petokraka[You must be registered and logged in to see this image.][/size]

To je neki vojni objekt bivse drzave vjerojatno

U Bijelom Polju nije bilo vojnih objekata. Ispod petokrake je pisalo TITO. Dva momka su u vrijeme inflacije, kad je plata bile par DM, je dobilo 400DM da skinu natpis i petokraku. U tim suludim godinama jedan čiča je sačuvao petokraku, a u vrijeme nekog otrežnjenja petokraka je vraćena, ali ne i natpis TITO. Na glavnoj pošti je još grb SFRJ...

PORUCNIK (citat):

Doktor Živago (citat):

vladimir (citat):

[size=51]Bjelopoljska Petokraka[You must be registered and logged in to see this image.][/size]

To je neki vojni objekt bivse drzave vjerojatno

U Bijelom Polju nije bilo vojnih objekata. Ispod petokrake je pisalo TITO. Dva momka su u vrijeme inflacije, kad je plata bile par DM, je dobilo 400DM da skinu natpis i petokraku. U tim suludim godinama jedan čiča je sačuvao petokraku, a u vrijeme nekog otrežnjenja petokraka je vraćena, ali ne i natpis TITO. Na glavnoj pošti je još grb SFRJ...

Pa bar je nešto ostalo od Sfrj...

Mislim da bi se ovaj prilog uklopio u temu. 
Bio sam u tunelima bosanskih piramida prije nekih 6-7 godina i od tada je puno više istraženo. Ja sam se više držao onih suhih tunela jer nisam imao baš istraživačkog elana, ali ipak sam i nakon svih ovih godina fasciniran tunelima. Definitivno nisu prirodnog porijekla, a ovi u kojima nema potpornih greda sigurno nisu napravljeni umjetnim putem zadnjih godina. Takve tehnologije u Bosni nema, tuneli prolaze kroz šljunak i sve sa strane i iznad je čisti, sipki šljunak. Postoje i tuneli koji su kao "prosječeni" kroz planinu i to na način da je neki stroj prošao tuda i oblikovao ih. 
Evo jedne zanimljive snimke koja je nastala ovih dana: 

* Julski kalendar *
 uvašem životu
Ovo će biti jedini put kada ćete videti ovaj fenomen.

                    1

2  3  4  5  6  7  8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

U julu ove godine bit će 5 nedelja, 5 ponedjeljaka i 5 utoraka.

Ovo se dešava samo jednom u 823 godine.

JESTE LI ZNALI ZA OVO?

ISPOD PULE JE – JOŠ JEDAN GRAD?! Misteriozna mreža podzemnih tunela duga je na desetke kilometara, a tu je i legenda o divovskoj zmiji…


[You must be registered and logged in to see this image.]

Podzemni tuneli u Puli veliki su potencijal grada, baština koja bi se, zajedno s fortifikacijskim pulskim prstenom, u kojem je 30-ak mahom zapuštenih austrougarskih tvrđava, mogla valorizirati, ne samo turistički, nego i osposobiti za potrebe lokalne i šire zajednice

Pula je premrežena s nekoliko desetaka kilometara tunela iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata. Većina je nedostupna javnosti, no dio se ipak otvara, pretvara u pješačke koridore i povezuje liftom s povijesnim Kaštelom, piše Deutsche Welle.

Pula počiva na sedam brežuljaka, na mreži podzemnih tunela koji se prostiru na nekoliko desetaka kilometara. Najveći dio njih čvrstim je željeznim vratima zatvoren za javnost: većina Puljana nikad nije kročila u te mračne katakombe i tek je manji dio otvoren za javnost. Svojevrstan je to grad pod gradom: tunele su počeli graditi Austrijanci u Prvom svjetskom ratu, a nastavili su ih širiti Talijani.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Skloništa za civile
Josip Vretenar, Puljanin koji istražuje njihovu povijest, kaže da je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije nastalo svega tri posto tunela, do 1940. izgrađeno ih je 13 posto, a najveći dio za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tuneli su služili kao sklonište za stanovništvo u slučaju zračnih napada: u njih se, prema nekim podacima, moglo skloniti čak 50 tisuća ljudi, što je neznatno manje od današnjeg stanovništva Pule!
Mreža tunela sastoji se od skloništa, rovova, galerija i prolaza, a bila su tu i spremišta za municiju i komunikacijski hodnici. Nakon rata grade se i atomska skloništa. Najveći tuneli nalaze se u samom središtu grada, pod brežuljcima Kaštel, Monte Zaro i Monte Ghiro.

Pulski povjesničar David Orlović za DW navodi da su tuneli probijeni kroz svako “ozbiljnije“ pulsko brdo: osim pod navedenim brežuljcima, veliko sklonište nalazi se ispod bolnice, u brdu Sv. Mihovil, tuneli su i ispod Mornaričke crkve.
“Izuzmemo li Monte Zaro, gdje se uzgajaju šampinjoni, ljudi tamo nisu ušli već 30 godina. Osobno se sjećam da su se za vrijeme uzbune zbog problema na Muzilu, gdje se nalazila vojska JNA, ljudi jedan ili dva dana proveli u skloništu po nekoliko sati”, prisjeća se Orlović.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Divovska zmija

Prvi zračni napad na Pulu izveo je u kolovozu 1915. talijanski cepelin Citta di Jesi koji je srušen nad morem. Orlović navodi da u to vrijeme još nisu bili svjesni zračne opasnosti.
“Zračni napadi u Prvom svjetskog ratu su beznačajni u usporedbi s Drugim svjetskim ratom u kojem je Pula pretrpjela najveća razaranja u svojoj povijesti“, kaže Orlović. U savezničkim bombardiranjima srušeno je više stotina objekata, među kojima i kasnije obnovljen Augustov hram i Hidrografski zavod na Monte Zaru od kojeg je ostala samo zvjezdarnica.
“Većina tunela, uključujući Zerostrasse, izgrađena je od 1940. do 1943. i kasnije. Bilo je više od 20 zračnih napada za vrijeme Drugog svjetskog rata, a najžešći u veljači i ožujku 1945., kad su gotovo svaki dan ljudi boravili u tim tunelima“, objašnjava povjesničar.
Uz tunele pod Monte Zarom veže se i urbana legenda koja proizlazi ni manje ni više nego iz deklasificiranih dokumenata CIA-e. Istražujući te dokumente, Orlović je pronašao podatke o misterioznoj smrti mornara kojeg je, nakon što je po kazni zatvoren u bunker pod Monte Zarom, ubila divovska zmija. Ostaje nepoznato kako je priča, koja se navodno zbila negdje 1951., dospjela u dokument CIA-e, no povjesničar kaže da je agencija prikupljala sve dostupne informacije, uključujući i glasine.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Urbanistički potencijal

Riječ je o velikom potencijalu grada, baštini koja bi se, zajedno s fortifikacijskim pulskim prstenom, u kojem je 30-ak mahom zapuštenih austrougarskih tvrđava, mogla valorizirati, ne samo turistički, nego i osposobiti za potrebe lokalne i šire zajednice.
Grad je prvo krenuo s revitalizacijom podzemlja u srcu grada, gdje je prije nekoliko godina otvoren Zerostrasse, sustav tunela pod Kaštelom. Ondje je nedavno probijeno 20-ak metara visoko okno u kojem će se nalaziti lift koji će povezati Zerostrasse s Povijesnim i pomorskim muzejom Istre na Kaštelu, smještenim u mletačkoj tvrđavi iz 17. stoljeća.
Riječ je o projektu vrjednijem od 23 milijuna kuna, dijelom sufinanciranom europskim novcem. Dio je to prilagođenog projekta “Proces Pula Podgrađe“ iz 2001./2002. pulske arhitektice Brede Bizjak, koja za DW kaže da je pulsko podgrađe, osim kao potencijal kulturnih politika, predstavljeno i kao integralni dio pješačke infrastrukture koja se nadovezuje na postojeću infrastrukturu ulica i gradskih uspona na Kaštel.
“Podzemni putevi su strateški vrlo dobro raspoređeni i povezuju četiri glavne interesne točke u centru grada: to su Giardini, Dvojna vrata odnosno Arheološki muzej Istre, Ulica Sergijevaca preko Cvečićevog uspona te Forum preko Kandlerove ulice”, kaže Bizjak.
Podgrađe, prema njenim riječima ima potencijal alternativnog pješačkog metroa koji u nekim poveznicama funkcionira kao prečica, ali i kao brži, svježiji put za vrijeme ljetnih gužvi i vrućina. “Vertikalno povezivanje tih podzemnih puteva s Kaštelom predstavljalo je logički nastavak razmišljanja o trodimenzionalnoj topografiji centralnog gradskog brežuljka kojoj se time otvara potpuno novi mentalni prostor i mogućnost korištenja prostora“, napominje Bizjak.

Kulturna namjena

Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Turističke zajednice Pula, precizira da će se, paralelno s izgradnjom dizala kojim će se dospjeti u atrij muzeja, sanirati i istočna kortina/kazamat utvrde Kaštel. “Bogato austrougarsko graditeljsko nasljeđe, pulski fortifikacijski sustav, bit će predstavljen na jednom mjestu, u utvrdi Kaštel te podzemnim tunelima, koristeći klasičan i suvremeni pristup izložbenom postavu i suvremene tehnologije za multimedijski prikaz i stvaranje doživljaja proširene stvarnosti“, kaže ona.
U Zerostrasse su postavljane izložbe, izvođeni koncerti pa i predstave. “Dizalo koji spaja tunele i Kaštel doprinosi i jednom i drugom kulturnom objektu. Poboljšat će dostupnost Povijesnom muzeju, pogotovo za goste treće dobi“, napominje Cinkopan Korotaj. Zasad, dodaje, nema projekata vezanih uz daljnje otvaranje tunela. No, već ovog ljeta, ako epidemiološka situacija dozvoli, Zerostrasse bi trebao ponovno oživjeti kao u dobra predkoronaška vremena.

ZLATI PABLO PICASSO

Picassova umetnina prodana za vrtoglavo ceno v le nekaj minutah

Oljna slika Pabla Picassa, ki upodablja njegovo ljubimko, je bila na dražbi v New Yorku prodana za 103,4 milijona $ (dobrih 85 milijonov €).

Avkcijska hiša Christie's je ocenila, da bodo za mojstrovino Pabla Picassa iztržili 55 milijonov dolarjev (dobrih 45 milijonov evrov), za skoraj enkrat večji znesek jo je kupil spletni ponudnik iz Kalifornije.

Umetnino so prodali v 19 minutah za 90 milijonov dolarjev (74 milijonov evrov). Končna cena je zaradi obračuna stroškov in provizij znašala 103,4 milijona dolarjev (dobrih 85 milijonov evrov).

Oljna slika ženske, ki sedi ob oknu, izhaja iz leta 1932, predstavljala naj bi slikarjevo francosko ljubimko Marie-Therese. Le osem let nazaj so sliko v Londonu prodali za slabih 40 milijonov dolarjev.

"To je neverjetno ikonična podoba in na dražbi je ni bilo videti od leta 2013. Cenjenje portretov Marie-Therese, zlasti iz leta 1932, je od takrat zelo naraslo," je dejal Keith Gill, vodja oddelka za impresionizem in moderno umetnost v britanski dražbeni hiši Christie's, poroča Reuters.

America Bonnie Brennan, predsednica Christie's, je dejala, da so zadnji rezultati dražb "znak prave vrnitve k običajnemu stanju in hkrati sporočilo, da je umetnostni trg nazaj na nogah." To je že peta Picassova mojstrovina, ki je bila prodana za več kot 100 milijonov dolarjev. Najvišjo vrednost 179,4 milijona dolarjev je leta 2015 dosegla slika Ženske iz Alžira (Women of Algiers), poroča STA.

Slike Picassa, Mondriana in Van Gogha so bile konec aprila na ogled v Christie's v Londonu. Dražbena hiša je ljubitelje umetnosti spodbujala, da si rezervirajo oglede, medtem ko muzeji ostajajo zaprti.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
         Pablo Picasso, Femme assise près d'une fenêtre (Marie-Thérèse) (1932)


                                       Pablo Picasso - Portreti Marie-Thérèse

Ne bih da griješim i da me prozivaju ljubitelji umjetnosti. 
Ali bila je svojevremeno jedna djevojka u mom razredu za koju su govorili "kao da ju je naslikao pijani Picasso". 
Sad kad malo bolje pogledam, ima sličnosti...

Meni nisu normalne vrijednosti tih i takvih slika, pa neka se radi i o Picassu.
Ta njegova umjetnost i je neusporediva sa jednim Rafaelom, Ticinanom, Leonardom, Rubensom, Rembrandtom i drugim bardovima likovne umjetnosti, a vrijednost Picassovih slika dostiže cijene spomenutih slikara, koji su za mene istinske veličine slikarske umjetnosti.
Možda bi više o tome mogao reći Poručnik on je za nas ovdje ipak stručnija osoba

Ovisi što tko voli. 
Mene je profesorica Lokas "skolčila" u srednjoj školi kad me je pitala da objasnim jednu apstraktnu žvrljotinu. Ja sam odgovorio da to što mi pokazuje za mene nije slika i da je u udžbeniku samo zato što je to napackao netko poznat. Da sam ja takvo što napravio, pokidala bi platno. 
Badava mi truda što sam pokušao objasniti da je slika na narednoj stranici ono pravo. Nisam više siguran da li je to bila "Gospa sa djetetom" ili neka druga, ali dobro se sjećam da je rađena u sfumato tehnici. Ja sam htio pričati o tome, ali profesorica baš i nije. 
Zato sam kroz čitavu srednju školu vukao dvojku iz umjetnosti i uvijek me je pitala ono što se meni ne sviđa.

goran9030 (citat):

Ovisi što tko voli. 
Mene je profesorica Lokas "skolčila" u srednjoj školi kad me je pitala da objasnim jednu apstraktnu žvrljotinu. Ja sam odgovorio da to što mi pokazuje za mene nije slika i da je u udžbeniku samo zato što je to napackao netko poznat. Da sam ja takvo što napravio, pokidala bi platno. 
Badava mi truda što sam pokušao objasniti da je slika na narednoj stranici ono pravo. Nisam više siguran da li je to bila "Gospa sa djetetom" ili neka druga, ali dobro se sjećam da je rađena u sfumato tehnici. Ja sam htio pričati o tome, ali profesorica baš i nije. 
Zato sam kroz čitavu srednju školu vukao dvojku iz umjetnosti i uvijek me je pitala ono što se meni ne sviđa.

Ajde...sa mnom je slična priča...ja sam imao dvojku iz umjetnosti samo zbog činjenice da mi je profesorica umjetnosti bila prva susjeda...pa nije imalo smisla da susjedu da " Kolac"

Pa ja sam najčešće "fasovao" zbog brzog jezika. U školi, na faksu, u firmi i općenito u životu. 
I zanimljivo je - uvijek su mi zapamtili ono što njima ne odgovara, a ono što je bilo "dobro" to se nije pikalo. 
Ali po tom pitanju, moja himna je bila: 

Uhvaćen lažni pop, hodža i nadbiskup: Obavljao vjerske obrede u sve tri religije u BiH!

Muškarac se tereti da je prevarom steklo dobit obavljajući dženaze i katoličke pogrebe po Federaciji, piše Sandžakdanas.rs.
On je, predstavljajući se kao sveštenik na zamjeni, svetio vodicu po semberskim selima, dok je dvoje djece i krstio.

[You must be registered and logged in to see this link.]

PORUCNIK (citat):

Uhvaćen lažni pop, hodža i nadbiskup: Obavljao vjerske obrede u sve tri religije u BiH!

Muškarac se tereti da je prevarom steklo dobit obavljajući dženaze i katoličke pogrebe po Federaciji, piše Sandžakdanas.rs.
On je, predstavljajući se kao sveštenik na zamjeni, svetio vodicu po semberskim selima, dok je dvoje djece i krstio.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Taj događaj je već obradio drug Goran u jednom od svojih ranijih postova...nevjerojatno...čovjek želi biti svešteno lice

A možda je iskreniji (univerzalni) vjernik od popriličnog dijela "pravih" svećenika/sveštenika i hodža.

Prvi suspenzor su u hokeju na ledu upotrijebili 1874. godine, a prvu kacigu za glavu 1974. godine

Po svemu sudeći, zna se prioritet, a opet glava je svakako zaštićena i u prvom slučaju

Radim tehničku provedbu izbora pa sam potražio i našao neke podatke za usporedbu:

HRVATSKA 

4,1 milijun stanovnika
128 gradonačelnika
213 zamjenika gradonačelnika
20 župana
50 zamjenika župana
428 načelnika općina
480 zamjenika nač.općina
8354 vijećnika ( nepoznat broj tajnika i savjetnika , naime
Split je jedno vrijeme imao 56 tajnica i 127 savjetnika)


NEW YORK

8,4 milijuna stanovnika
1 gradonačelnik
5 pomoćnika
51 vijećnik


I o ovome vrijedi razmisliti.

Sad ne smijemo više ni grlit ni ljubit kokoši!

Pa dokle više?!



[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Priručnik za žene iz 1955.


Davne 1955.štampan je priručnik za žene pod nazivom " Kućna ekonomija"
Evo nekoliko saveta iz tog štiva:

Pripremite večeru na vreme.
Planirajte je ujutro ili čak prethodnog dana,
kako bi vašeg supruga dočekao  ukusan obrok
kad se vrati sa posla.
PRIPREMITE SE ZA MUŽA

Odmorite se 15 min pre njegovog dolaska kući,
tako ćete biti osveženi kad stigne.
Popravite šminku, stavite traku u kosu i
izgledajte sveže.

SMANJITE BUKU

Kad se vaš suprug vrati sa posla,isključite
sve kućne aparate i podstaknite decu da se
i ona utišaju.
Budite srećni što ga vidite. Poslušajte ga,
iako mu možda morate reći ngo toga, nemojte
to učiniti neposredno nakon njegovog dolaska
kući. Neka prvo on govori, sigurno ima
važnije stvari na umu od vas.

NE OMETAJTE GA

Ne žalite se ako vaš muž dođe kući kasno uveče
ili ako želi da ode nekuda bez vas.
ne sumnjajte u njegovu sposobnost prosuđivanja
ili integritet.
Ne zaboravite da je on gospodar u kući i kao
takav će uvek sprovoditi svoju volju,
pošteno i pravedno.

ZAPAMTITE,DOBRA ŽENA ZNA GDE JOJ JE MESTO!

Apsolutno se slažem sa gore napisanim i imam prijedlog:
ispiši taj priručnik i uruči ga svojoj boljoj polovici neka ga prouči i primjeni. 
Nakon toga nam dojavi svoja iskustva ako budeš u mogućnosti.
Mislim, bolje je da pretrpimo samo jednu žrtvu nego da svi na forumu izginemo... 

Vjerovao ti meni ili ne...jučer sam joj to naglas pročitao...rekla je:
To je moglo biti 1955. dakle u prošlom stoljeću, danas više ne!!!

I to je sve???
Nisi izgreban, izubijan, neokrpljen, gladan...????
Pa ti si sretno oženjen čovjek
Pitam se samo na kojoj si udaljenosti bio dok si to naglas čitao?

na jedno 3 m udaljenosti..no ja sam i malo brži od nje!!

Sluzenje vojnog roka vraca se u Srbiju? konacna odluka bice donesena do septembra-rujna ove godine.

vladimir (citat):

Sluzenje vojnog roka vraca se u Srbiju? konacna odluka bice donesena do septembra-rujna ove godine.

Ako nije novinska patka onda je to pametna i razborita odluka! Tako bi trebali i drugi.

Vec duze vreme se vodi polemika o tome i rade se ankete.cinjenica je da je profesionalna vojska preskupa. kad  pogledate budzet ruske vojske i americke odnos je 1/10 da li to znaci da su ameri  10 puta jaci od rusa?

Ja sam apsolutno za vojni rok, ali zbog ravnopravnosti spolova - vojni rok i za muškarce i za žene.

Ja osobno sam bio zadovoljan kada se kod nas ukinulo služenje vojnog roka. Ne zato što sam protiv vojske ili pacifist. 
Moja iskustva sa mladim ročnicima u HV su potpuno negativna. Počevši od manjkave obuke do toga da su ti momci sebi utuvili u glavu kako "nova" vojska mora biti "demokratska". E toga nema - u vojsci se mora znati tko zapovjeda/komanduje.
Osim toga nikako ne mogu prihvatiti da vojska ima radno vrijeme. Dakle, radimo od 7-15, pa smo slobodni. 
Odvezeš regruta na odsluženje vojnog roka i ne smiješ uz put na povratku popiti ni 2-3 runde jer će momak prije stići kući nego ti. 
Nadalje - vojni rok od 6 mjeseci? Vojni rok 2 km od kuće? 
Da ne nabrajam više - ali to je osuđeno na propast. 
Onda je bolje angažirati profesionalnu vojsku, iako smatram da i tamo treba malo više vježbi i fizikalije, a manje sjedenja u vojarnama/kasarnama pa nakon radnog vremena na bus i kući...

I ja sam za ravnopravnost. Svi da služe ali barem 6 mj i kao i mi..barem 500 km od kuće

vladimir (citat):

Vec duze vreme se vodi polemika o tome i rade se ankete.cinjenica je da je profesionalna vojska preskupa. kad  pogledate budzet ruske vojske i americke odnos je 1/10 da li to znaci da su ameri  10 puta jaci od rusa?

I ameri i rusi imaju puno ratne tehnike. Dovoljno su jaki da se međusobno unište. 
Ameri i Rusi protiv manjeg protivnika mogu uspješno ratovati iz daleka. Ali stara logika je da je teritorij zaposjednut tek kada "prašinari" dođu. 
E, tu i jedni i drugi padaju od puno inferiornijeg protivnika. 
Razlog nije u opremljenosti i uvježbanosti koliko u tome da je narod koji brani svoje puno jači i skoro goloruk nego agresor koji je tu stigao, a sami vojnici mole Boga da im "smjena" prođe što prije i da odu svojoj kući.

Doktor Živago (citat):

I ja sam za ravnopravnost. Svi da služe ali barem 6 mj i kao i mi..barem 500 km od kuće

Da, ispod pola godine nema smisla. Pola godine ali baš prava obuka. Takodjer sam mišljenja da je bolje da se službuje van mjesta stanovanja.
Slobodan dan i izlazak da, ali radno vrijeme...

vladimir (citat):

Vec duze vreme se vodi polemika o tome i rade se ankete.cinjenica je da je profesionalna vojska preskupa. kad  pogledate budzet ruske vojske i americke odnos je 1/10 da li to znaci da su ameri  10 puta jaci od rusa?

Ne znaci.
Iz prostog razloga sto informacija nije tacna. Brojevi jesu, ali zbir nije. Kvazi strucnjaci i "analiticari" koji po medijima seru, nemaju blage veze o vojnoj tematici a jos manje o tome kako se budzet odrazava na (teoretsku) snagu jedne vojske.
Koliko jedna drzava trosi na vojsku u odnosu na drugu drzavu ne moze se racunati u dolarima protiv dolara. Po toj logici, Rusija godisnje na vojsku trosi (da ne zakurujemo u dolar tamo dolar amo) koliko Engleska ili Francuska. Mnogo realnija slika se dobija kad se za poredjenje koristi paritet kupovne moci. Kada se racuna po (trenutnoj) kursnoj listi, odnos dolara i rublje je oko 1:73. Kada se racuna kupovna moc taj odnos pada na 1:25. Sto skoro trostruko povecava "realan" budzet Rusije. Osim toga variranje u kursu nacionalnih valuta moze da da pogresnu sliku u dugorocnijim analizama. Jedan primjer za to je i 2014-2015 godina kad je zbog nezapamcenog pada cijene nafte, rublja osjetno pala u odnosu na dolar. Po logici dolar = dolar, ruska ulaganja u vojsku su u to vrijeme pala. U stvarnosti, vojna potrosnja je ubrzano rasla.
Drugi faktor je gdje idu pare. Rusi ulazu skoro 50% u razvoj, istrazivanje i nabavku opreme. U poredjenju s njima, Amerika i Engleska (bice zemlja proleterska) 20-25%. Od vecih vojnih sila, tu se negdje nalazi i Indija.  
Trece, ako poredimo plate obicnih vojnika, ruski obveznici su placeni oko $30 mjesecno ili $360 godisnje dok americki vojnici (ovdje ne govorimo o oficirima) zaradjuju u prosjeku $31000 godisnje.

Goran je vjerojatno mislio na radno vrijeme vojnika pod ugovorom odn. profesionalaca. Njima je vojni poziv radno mjesto i imaju radno vrijeme, osim kada su na straži, osiguranju nekih objekata, na terenu, ili za vrijeme vojnih vježbi

ja licno mislim da je cilj ponovnog uvodjena vojnog roka da sto veci broj mladih i sposobnih ljudi  prodje vojnu obuku a ne da se naglo poveca brojno stanje vojske. nekakvu mobilizaciju ili vojnu vezbu rezervnog sastava nije moguce odrzati jer mislim da najmladji rezervista ima 40god. ovi mladji nemaju pojima ni kako izgleda m70ab