Religija i društvo

Celibat je jedan od glavnih uzroka za pedofiliju, osim ako od njih krije u sebi još neku tamniju stranu.
Kad bi bili oženjeni i imali obitelj onda bi crkve, katedrale i sam Vatikan izgubile nešto zlatnog sjaja. Novac (dio) bi morao ostati u obitelji zbog životnih troškova više ljudi.

Opijum za narod?

vladimir (citat):

Opijum za narod?

Tako je kad se shvaća i postavlja fundamentalistički i fatalistički.
Šteta, inače bi religija mogla biti fini dodatak nadgradnji društva poput umjetnosti, književnosti, filozofije i dr.

Iz pojedinih trogodišnjih strukovnih škola za zanimanja prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar izbacili kao nepotebne biologiju, povijest i geografiju, ali ostavili vjeronauk.

Učenici pojedinih trogodišnjih srednjih škola, u koje je ove godine krenuo tzv. dualni program, više neće imati biologiju, povijest i geografiju. Zasad se radi o četiri strukovna zanimanja, to su prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. Međutim, u planu je da se dualni program za dvije godine počne primjenjivati u svim strukovnim školama.
Ono što je u cijeloj priči pomalo zabrinjavajuće je to što profesori o ovakvoj odluci resornog ministarstva na čelu kojeg je Blaženka Divjak, nisu imali pojma. Odnosno, sve su doznali tek krajem kolovoza.
Ovakva odluka je s jedne strane problematična za profesore ukinutih predmeta u strukovnim školama koje idu po novom programu. Njima se mijenja norma u satnici, no nitko ih, tvrde, nije uputio što će sada biti s njima.
Cijela stvar je, naravno, problematična i za djecu koja ostaju bez ova tri ne baš nevažna predmeta, dok im, recimo, ostaje vjeronauk.
Naime, prema konceptu dualnog programa, u programu za trogodišnje škole ostaju hrvatski jezik, matematika, informatika, strani jezik, ali i izborni predmet vjeronauk. Takav koncept je navodno usmjeren na tržište rada pa je iz njega izbačeno sve ono što srednjoškolcima koji su upisali trogodišnju strukovnu školu navodno nije potrebno. Nije posve jasno kako se vjeronauk uključuje u tu priču.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Za recimo dimnjačara i staklara uistinu nisu bitne biologija, zemljopis ili povijest. No potreban je neki društveni predmet u kojemu ima i malo povijesti, socijalnih normi, ustavnopravi poredak itd. 
Vjeronauk definitivno nema šta radit u državnim školama laicističke države, pa je i pitanje bitnosti za ovu ili onu struku suvišno.

Max Blitz (citat):

biologiju, povijest i geografiju

Nikad neću moći prihvatit ovu normu. Zauvijek zemljopis...

VBČ (citat):

Nikad neću moći prihvatit ovu normu. Zauvijek zemljopis...

Kažu da nije samo stvar u prijevodu.

U našim se osnovnim školama podučava zemljopis, a u srednjim geografija. Također, na sveučilištima postoje odsjeci za geografiju, a ne odsjeci za zemljopis. U čemu je razlika? Većina se stručnjaka slaže da zemljopis nije adekvatan, potpun pojam na koji se može prevesti grčka složenica geografija (geo – zemlja, grafein – pisati). Naime, stari grčki geografi nisu se bavili samo opisivanjem Zemlje već su, između ostalog, mjerili njen obujam, određivali apsolutni položaj na Zemlji, služili se stupanjskom mrežom itd. Smisao grčke geografije nije bio u pukom opisivanju prostora, već u kompleksnijem predočavanju Zemlje kao cjeline njima poznate ekumene.
Prema tome, geografija je naziv struke koju su imenovali još stari Grci, a taj su izraz preuzeli i drugi narodi te se riječ geografija koristi u gotovo čitavom svijetu. Zemljopis pak označava samo opisivanje (deskripciju) određenih pojava bez istraživanja uzroka i posljedica za te pojave. Unutar nastavnog predmeta zemljopis učenici zapravo uče gradivo geografije i rabe geografske metode te samim time pojam zemljopis nije adekvatan te ne odgovara suštini predmeta.

[You must be registered and logged in to see this link.]

I ja sam u o.š. imao predmet pod imenom zemljopis, a u srednjoj geografiju, sada moja kćer u petom o.š. ima geografiju.
Svodi se na to da je geografija šire područje, tj. geografija nije samo zemljopis.

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

Nikad neću moći prihvatit ovu normu. Zauvijek zemljopis...

Kažu da nije samo stvar u prijevodu.

grčka složenica geografija (geo – zemlja, grafein – pisati).

Kad se pogleda grčka složenica, geografija bi dakle jednostavno bio zemljopis.

To sad što netko izmišlja da je zemljopis samo dio zemljopisa (geografije), je neka druga stvar.

Za kozmetičare neke grane biologije bi morale biti od velike važnosti...

Kao koje?

VBČ (citat):

Kao koje?

Histologija, na primjer. Ili bar dio o koži.

Pa eto nek uče ciljano o koži, ne treba im cijela biologija od ameba do ženah

VBČ (citat):

Pa eto nek uče ciljano o koži, ne treba im cijela biologija od ameba do ženah

To se slažem, bem ti i amebe i papučice i bičare... Koji su mi moj trebale u životu?

U YU se učilo svašta, i potrebno i nepotrebno. Praktična obuka u dotičnome zanimanju simbolično.
Stoga te svjedodžbe ili nisu, ili samo ograničeno priznate na Zapadu.

VBČ (citat):

Vjeronauk definitivno nema šta radit u državnim školama laicističke države, pa je i pitanje bitnosti za ovu ili onu struku suvišno.

Ima nekih promjena, eto moja kćer je sad peti razred o.š. i konačno je dobila mogućnost uzeti izborni predmet Građanski odgoj i obrazovanje (može i vjeronauk i to, ili/ili), a do sada izborni predmet Informatika je postao obavezan.
Tako da se taj školski vjeronauk može zaista preskočiti tko ga ne želi, a može se uzeti i osim obaveznog engleskog jezika još kao izborni njemački i/ili talijanski.
Imaju s čim popuniti školski dan itekako i bez vjeronauka.

Neki ljudi (tj. ponajprije roditelji) tu nisu iskreni prvenstveno prema sami sebi.
Kad je već ponuđen vjeronauk, nekako ih je možda sram, imaju grižnju savjesti ili im je iz nekog razloga nelagodno ako tu ne upišu dijete (misle možda da ih Bog gleda   ), pa bi rado da ih država riješi dileme i muka tako da ga uopće ne ponudi u školama.

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

Vjeronauk definitivno nema šta radit u državnim školama laicističke države, pa je i pitanje bitnosti za ovu ili onu struku suvišno.

Ima nekih promjena, eto moja kćer je sad peti razred o.š. i konačno je dobila mogućnost uzeti izborni predmet Građanski odgoj i obrazovanje (može i vjeronauk i to, ili/ili), a do sada izborni predmet Informatika je postao obavezan.
Tako da se taj školski vjeronauk može zaista preskočiti tko ga ne želi, a može se uzeti i osim obaveznog engleskog jezika još kao izborni njemački i/ili talijanski.
Imaju s čim popuniti školski dan itekako i bez vjeronauka.

Neki ljudi (tj. ponajprije roditelji) tu nisu iskreni prvenstveno prema sami sebi.
Kad je već ponuđen vjeronauk, nekako ih je možda sram, imaju grižnju savjesti ili im je iz nekog razloga nelagodno ako tu ne upišu dijete (misle možda da ih Bog gleda   ), pa bi rado da ih država riješi dileme i muka tako da ga uopće ne ponudi u školama.

Iskreno mislim daa je strani jezik, kao neobavezni, korisniji od vjeronauke, koju dijete može dobiti kroz vasšitanje kod kuće...

PORUCNIK (citat):

Iskreno mislim daa je strani jezik, kao neobavezni, korisniji od vjeronauke, koju dijete može dobiti kroz vaspitanje kod kuće...

E vidiš, meni je taj školski vjeronauk čak ok, jer kćer s moje strane čisto vjerski odgoj dobije u količini nula, osim nekih više filozofskih razglabanja prilagođenih njenoj dobi, a posjeti vjerskim objektima su rijetki i iz muzejskih i umjetničkih pobuda.
Majka je odvede u crkvu kad je neka prigoda, netko se vjenčava, krsti, krizma i sl. ili na Badnjak, (ako nije sa mnom, a ja je tada ne vodim u crkvu).
Uglavnom, doživljavam ga kao dio, segment opće kulture naroda kojem pripada(mo), pa je sasvim u redu da informativno nešto zna. Također i da postoje i drugi kršćani i razni ostali drugi.
Sve u svemu, samo školski vjeronauk je skup informacija i ne može dati puninu vjerskog odgoja kakav bi bio u nekoj zaista smjernoj obitelji vjernika.

Max Blitz (citat):

PORUCNIK (citat):

Iskreno mislim daa je strani jezik, kao neobavezni, korisniji od vjeronauke, koju dijete može dobiti kroz vaspitanje kod kuće...

E vidiš, meni je taj školski vjeronauk čak ok, jer kćer s moje strane čisto vjerski odgoj dobije u količini nula, osim nekih više filozofskih razglabanja prilagođenih njenoj dobi, a posjeti vjerskim objektima su rijetki i iz muzejskih i umjetničkih pobuda.
Majka je odvede u crkvu kad je neka prigoda, netko se vjenčava, krsti, krizma i sl. ili na Badnjak, (ako nije sa mnom, a ja je tada ne vodim u crkvu).
Uglavnom, doživljavam ga kao dio, segment opće kulture naroda kojem pripada(mo), pa je sasvim u redu da informativno nešto zna. Također i da postoje i drugi kršćani i razni ostali drugi.
Sve u svemu, samo školski vjeronauk je skup informacija i ne može dati puninu vjerskog odgoja kakav bi bio u nekoj zaista smjernoj obitelji vjernika.

Upravo o tim informacijama i govorim - korisniji je jezik...
O religiji može naučiti i na internetu, što je za jezik znatno teže...

PORUCNIK (citat):

O religiji može naučiti i na internetu, što je za jezik znatno teže...

Hm, o religiji na internetu neće u dobi od 11 god. naučiti baš ništa jer je to na takav način (još) ne zanima, niti će tražiti te teme, a engleski se naprosto htio-ne htio upija s interneta. (Tko baš ciljano sve ne prevodi, stavlja domaći izbornik i dr.)
Ima i mobitel s internetom već odavno. Plus TV, američki i britanski filmovi i sl.
Kod nas se engleski zapravo podrazumijeva da ga za bilo što kasnije treba znati i obavezan je predmet od prvog razreda o.š. Drugi jezici su ponuđeni kao izborni. (U jednom malom broju škola nije od prvog razreda odmah engleski već njemački ili neki drugi ali više kao izuzetak. Službeno je obavezan jedan strani jezik.)

Djeca drugačije uče, više upijaju, nego kako se kasnije treba učiti.

Max Blitz (citat):

PORUCNIK (citat):

Iskreno mislim daa je strani jezik, kao neobavezni, korisniji od vjeronauke, koju dijete može dobiti kroz vaspitanje kod kuće...

E vidiš, meni je taj školski vjeronauk čak ok...

 Mora da sam rođen u nepravo vrijeme. Kad sam u onu tamna vremena komunizma išao "dobrovoljno s velikom mukom" k vjeronauku i svake nedjelju ujutro u crkvu slušati iste stvari, bili smo crne ovce.
 Kakav Božić, pa to ne slave ni pogani!
 A sada sve obrnuto...

Max Blitz (citat):

E vidiš, meni je taj školski vjeronauk čak ok, jer kćer s moje strane čisto vjerski odgoj dobije u količini nula, osim nekih više filozofskih razglabanja prilagođenih njenoj dobi, a posjeti vjerskim objektima su rijetki i iz muzejskih i umjetničkih pobuda.
Majka je odvede u crkvu kad je neka prigoda, netko se vjenčava, krsti, krizma i sl. ili na Badnjak, (ako nije sa mnom, a ja je tada ne vodim u crkvu).
Uglavnom, doživljavam ga kao dio, segment opće kulture naroda kojem pripada(mo), pa je sasvim u redu da informativno nešto zna. Također i da postoje i drugi kršćani i razni ostali drugi.
Sve u svemu, samo školski vjeronauk je skup informacija i ne može dati puninu vjerskog odgoja kakav bi bio u nekoj zaista smjernoj obitelji vjernika.

Max, verjemi mi, da hčerka, tudi če ne bo šla k verouka,  ne bo za nič prikrajšana. Moj starejši sin  je videl že vsaj pol sveta. Obvezno si ogleduje tudi verske objekte, pa mu pri tem ne bi prav nič koristilo tudi, če bi 20 let obiskoval verouk, če ne bi obvladal aktivno vsaj dva svetovna jezika, pa še njegova žena dva. Kaj pa bi mu pomagalo, če bi n. pr. v kakšnem budističnem templju vedel, da je Marija bila devica tudi potem, ko rodila in je odšla v nebesa, skupaj s telesom (in dušo), ne bi pa razumel meniha, ki mu razlaga, da je budizem starejši kot krščanstvo (budizem sem vzel kot primer, lahko pa bi, bilo katero drugo religijo, poudariti želim, da je znanje tujega jezila bistveno pomembnejše kot  znanje svetega pisma).

arcibald01 (citat):

Max, verjemi mi, da hčerka, tudi če ne bo šla k verouka,  ne bo za nič prikrajšana. ...poudariti želim, da je znanje tujega jezila bistveno pomembnejše kot  znanje svetega pisma

I to se mogu složiti, samo mi, tj. bivša žena, kćer i ja, oko toga ne dramimo, već prihvaćamo kako sam probao objasniti. Također sam probao reći i da smo mi ljudi s identitetom, kojeg čini više faktora.
Kada vjeronauk ne bi bio ponuđen u školama, već organiziran u crkvama popodne u suprotnoj smjeni od nastave ili vikendom, strmoglavo bi pao broj djece polaznika, jer ne bi imali vremena niti im bi se dalo ići. Ok, ostali bi oni čiji su roditelji 'malo veći' vjernici. To je svima također vrlo jasno. Ne vjerujem ni da bi moja išla, ovako u školi je 'usput'.
Pratim što uče, prelistao sam udžbenike, nije ništa osobito indoktrinirajuće, zatupljujuće, uznemirujuće i sl. Bez brige. A sve teološke dileme i pitanja inače ostavljamo otvorenim za (neobaveznu) kritiku i razmišljanja.

Što se jezika tiče, osim obaveznog engleskog kojeg je već vrlo dobro svladala, od prošle godine uči talijanski kao izborni, nema 'straha' ni za to. (Btw, može se uzeti i više izbornih predmeta od minimuma.)
Puno ovisi i o samom djetetu, ima i njih već sad ovakvih i onakvih, kao i drugih, odraslih ljudi.

Mislim da kod nas nema vjeronauke u školi.
A vidim dosta djece da prolaze pored moje kuće idući na časove u džamiju. Siguran sam da roditelji ne utiču na to, jer idu vedri i raspoloženi, speciffično obučeni.

Citat :

 Mora da sam rođen u nepravo vrijeme. Kad sam u onu tamna vremena komunizma išao "dobrovoljno s velikom mukom" k vjeronauku i svake nedjelju ujutro u crkvu

 Ali nije sve crno odnosno dril je dril, još uvijek znam i u ponoć Oče naš i Zdrava Mariju, a iz JNA posle skoro 30 godina rasklopiti pušku i brojiti do deset po albansko.
 To poslednje sam učio dobrovoljno, iz dosade, znatiželje ali i iz inata.

PORUCNIK (citat):

Mislim da kod nas nema vjeronauke u školi.
A vidim dosta djece da prolaze pored moje kuće idući na časove u džamiju. Siguran sam da roditelji ne utiču na to, jer idu vedri i raspoloženi, speciffično obučeni.

Ovdje je u školama koliko znam, kako gdje, ovisno o nacionalnoj i vjerskoj strukturi stanovništva, tj. gdje postoji osnovana potreba, ponuđen katolički, pravoslavni i islamski vjeronauk.
Također je u većim gradovima bogatija ponuda ostalih, izvannastavnih sadržaja, sportskih i kulturnih, te je veća mogućnost bavljenja raznim hobijima, i sl.
Teško da će mlađi dječak radije ići na vjeronauk nego na trening nogometa, pogotovo ako bi se poklapali termini.
Tako da sam, kad dobro razmislim, skon pomisliti da ovako s vjeronaukom uklopljenim u školsku nastavu stvari nisu loše postavljene, uz napomenu da zaista nije obavezan.
Vjerske zajednice u svakom slučaju imaju i dodatne sadržaje za djecu u samim vjerskim objektima i/ili u njihovom sastavu, ali to je stvarno na slobodnu volju ljudima.
Osobno ne namećem ništa djetetu već ponudim uz obrazloženje, u slučaju otpora, ne mora se što nije (školski) obavezno, ali je rijetko dijete koje nije zainteresirano baš ni za što. Treba se potruditi pronaći afinitete i talente koji možda i nisu odmah vidljivi.

Djevojčica se ispisala iz Nadbiskupske gimnazije nakon što ju je napao otac njezinog kolege: 'Zašto si bliska s mojim sinom? Ne druži se više s njim!'

Roditelj učenika prvog razreda Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu u listopadu je prošle godine grubo verbalno napao jednu od učenica i zabranio joj da se druži s njegovim sinom, sjemeništarcem. Djeca su išla u isti, mješoviti razred, a ocu je očito ozbiljno zasmetala bliskost njegova sina, budućeg svećenika, s razrednom kolegicom.

Škola je potvrdila da se radilo o verbalnom i emocionalnom nasilju, ali druge mjere predviđene protokolima postupanja u takvim slučajevima nije poduzela. Inspekcija je u školu ipak došla nakon što je majka djevojčice alarmirala nadležne institucije - osim samoj upravi škole, slučaj je prijavila policiji i nadležnom ministarstvu, a policija proslijedila nadležnom centru za socijalnu skrb.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), nadzorom je utvrđeno da je škola ispravno ocijenila postupak spomenutog roditelja kao 'čin verbalnog i emocionalnog nasilja odrasle osobe usmjerenog prema maloljetnoj učenici'. Ali, osim konstatacije da se dogodilo nasilje, nije poduzela ništa. Prema objašnjenju MZO-a, nije postupila u potpunosti u skladu s obvezama propisanim člankom 8. Pravilnika o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Max Blitz (citat):

Djevojčica se ispisala iz Nadbiskupske gimnazije nakon što ju je napao otac njezinog kolege: 'Zašto si bliska s mojim sinom? Ne druži se više s njim!'

Roditelj učenika prvog razreda Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu u listopadu je prošle godine grubo verbalno napao jednu od učenica i zabranio joj da se druži s njegovim sinom, sjemeništarcem. Djeca su išla u isti, mješoviti razred, a ocu je očito ozbiljno zasmetala bliskost njegova sina, budućeg svećenika, s razrednom kolegicom.

Bome se ovaj otac iz članka doslovno bori za svijetlu budućnost sina kao svećenika, tako da napada i djevojke koje se oko njega motaju.
Mislim da ima tu posla i za Centar za socijalnu skrb, kako bi se utvrdilo je li i koliko mladić-maloljetnik pod kakvim ozbiljnim pritiscima od roditelja inače.
(Ovaj prikaz nije stvarna reklama već parodija.   )

Šesti prosvjed sekularnih udruga za raskid Vatikanskih ugovora, subota, 27. listopada 2018. od 12 sati.


Organizatori:
udruga Protagora
Pokret za sekularu Hrvatsku
udruga LiberOs
Ateisti i agnostici Hrvatske

- Ne želimo nastavak netransparentnog financiranja crkvenih institucija sredstvima iz državnog proračuna i novcem SVIH građana;
- Ne želimo obrazovanje u službi religijske indoktrinacije;
- Ne želimo diskriminaciju građana utemeljenu na njihovim svjetonazorima!
- Ne želimo zaštitu svećeničke pedofilije veleizdajničkim ugovorima.

Irci su na referendumu odlučili da se ljude više neće kažnjavati za bogohuljenje
Za ukidanje krivičnog djela blasfemije iz Ustava glasalo je 65 posto ljudi

Irska se sa 65 posto glasova izjasnila za ukidanje krivičnog djela blasfemije iz Ustava, po konačnim rezultatima referenduma od petka, prenose agencije u nedjelju.
Nakon "da" ozakonjenju pobačaja u svibnju i homoseksualnog braka 2015., ovaj referendum ponovno pokazuje da se zemlja distancira od svoje snažne katoličke tradicije iako bogohuljenje, krivično djelo smatrano zastarjelim, nikada nije bilo primijenjeno u nedavnoj povijesti.
"Oduvijek sam smatrao da takvoj odredbi nije mjesto u našem ustavu", izjavio je ministar pravosuđa Charlie Flanagan. "Irska je s pravom ponosna na svoj ugled modernog i liberalnog društva".
Blasfemija je definirana u irskom zakonu iz 2009. kao izraz kojim se označava korištenje imena Boga ili božanstava na način koji određena religija ili njezine vlasti smatraju nedopustivim i uvredljivim, odnosno svetogrđem.
Članak 40.6.1 Ustava određivao je njezinu zabranu i određivao kaznu od 25.000 eura. Posljednje krivično gonjenje zbog blasfemije zabilježeno je 1855., prije nezavisnosti zemlje, protiv svećenika koji je kazao kako je slučajno zapalio Bibliju, ali je na kraju oslobođen.
Blasfemija je postala ponovno aktualna 2015. kad je britanski glumac i redatelj Stephen Fry (Jeeves iz poznate britanske serije "Jeeves and Wooster") nazvao Boga "glupim" jer je stvorio svijet pun "nepravde", na irskoj televiziji. Otvorena je istraga koja nije dovela do krivičnog gonjenja.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Teolog i ugledni svećenik fra Bono Zvonimir Šagi za Globus: 'U vrijeme komunizma imali smo više vjernika nego sada. Nije trebalo uvesti vjeronauk u škole...'

- Nije trebalo uvesti vjeronauk u škole, nego su škole trebale dopustiti izbornim predmetima slobodno vrijeme da se vjeronauk može odvijati u crkvi. U crkvi, ne u školama. Sjećam se, u Ljubljani je jednom bila neka konferencija i onda je biskup iz Graza rekao: "Nemojte s vjeronaukom ići u školu, mi imamo loše iskustvo!" I Njemačka ima loše iskustvo...
- Loše je to što se vjeronauk svodi samo na znanje, a ne na vjeru. Jer vjeronauk je uvođenje u vjeru, a ne samo uvođenje u nekakvo znanje.
Ja nemam ništa protiv toga da tu bude i povijest različitih religija, ali čovjek mora biti vjernik, mora ući u vjeru. A to se ne uvodi. Sad imamo vjeroučitelja kojeg nikad ne vidiš na misi, ili rijetko kada.

Vidite, mi smo nekad imali i srednjoškolce i studente i sve druge za vjeronauk, a sad nemaš ni osnovnoškolca do kraja. Završi sv. potvrdu i više nikada neće doći na vjeronauk!
Dakle, nismo ništa dobili s vjeronaukom u školi. Mi smo prije imali više vjernika nego sada. U vrijeme komunizma smo imali više vjernika nego sada! - koliko god to sada nekima izgledalo smiješno...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Broj svećenika u Europi na 100.000 stanovnika, po državama:
Prema podacima stranice jodi.graphics koja obrađuje statističke podatke kako se navodi iz više izvora, na 100.000 ljudi u Grčkoj dolazi 87.7 svećenika i time je na prvom mjestu među zemljama Europe.
Druga je Italija s 82.8 svećenika, Rumunjska je treća s 80.1, a Poljska četvrta sa 71.1 svećenikom. Hrvatska je sedma s 56.1, a Slovenija osma s 55.7 svećenika. Rusija i Ukrajina su prilično nisko na listi, i za njih se navodi da imaju 27.9 i 25.2 svećenika na 100.000 ljudi. Na začelju su Njemačka s 22.3, Mađarska 22.2, Nizozemska 20.1 i Češka s 18.9, dok je Bugarska od obrađenih zemalja posljednja s 12 svećenika. Kako se vidi, na ovoj stranici nisu dostupni podaci iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije, Bjelorusije i još nekih zemalja. Detaljnije brojke za ostale zemlje u linku:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Max Blitz (citat):

Broj svećenika u Europi na 100.000 stanovnika, po državama:
Prema podacima stranice jodi.graphics koja obrađuje statističke podatke kako se navodi iz više izvora, na 100.000 ljudi u Grčkoj dolazi 87.7 svećenika i time je na prvom mjestu među zemljama Europe.
Druga je Italija s 82.8 svećenika, Rumunjska je treća s 80.1, a Poljska četvrta sa 71.1 svećenikom. Hrvatska je sedma s 56.1, a Slovenija osma s 55.7 svećenika. Rusija i Ukrajina su prilično nisko na listi, i za njih se navodi da imaju 27.9 i 25.2 svećenika na 100.000 ljudi. Na začelju su Njemačka s 22.3, Mađarska 22.2, Nizozemska 20.1 i Češka s 18.9, dok je Bugarska od obrađenih zemalja posljednja s 12 svećenika. Kako se vidi, na ovoj stranici nisu dostupni podaci iz BiH, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Albanije, Bjelorusije i još nekih zemalja. Detaljnije brojke za ostale zemlje u linku:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Grci izgleda najviše pažnje posvećuju duhovnosti.

Prema istraživanju:
Ljudi su po prirodi miroljubivi. Religije ih čine nasilnima.

Ljudi su po prirodi miroljubiva vrsta, međutim, u okolnostima u kojima su ugrožena suštinska religiozna vjerovanja koja definiraju njihov identitet spremni su postati vrlo nasilni, pokazala je nova studija, prva u kojoj su korišteni psihološki modeli umjetne inteligencije.

Rad je posebno aktualan u okolnostima u kojima radikalni desni populisti jačaju diljem Europe pa i svijeta na krilima straha od imigranata koji se predstavljaju kao drugi i drugačiji, odnosno kao uzurpatori koji prijete da će preplaviti domicilne kulture i religije. Autori se nadaju da će sustav koji razvijaju vladama država omogućiti da bolje razumiju, predviđaju i smiruju vjersko nasilje.
Istraživanje je predstavljeno u časopisu The Journal for Artificial Societies and Social Simulation, a u njemu su sudjelovali znanstvenici s više sveučilišta među kojima i iz britanskog u Oxfordu, američkog u Bostonu i norveškog u Agderu.
Autori su pokušali pronaći odgovore na dva ključna pitanja: jesu li ljudi prirodno nasilni ili neki faktori poput religija mogu u odnosima među različitim skupinama pojačati ksenofobiju i tjeskobu koje mogu dovesti do nasilja?
Naime, poznato je da religije potiču povezivanje ljudi unutar istih grupa, no da istovremeno jačaju nepovjerenje i neprijateljstvo prema onima izvan grupa, odnosno prema pripadnicima drugih i drugačijih grupa.
Rezultati istraživanja pokazali su da su ljudi po prirodi miroljubiva vrsta. Čak i u kriznim vremenima kao što su primjerice prirodne katastrofe skloni su povezivanju, udruživanju i zbližavanju. Međutim, postoji cijeli niz konteksta u kojima su spremni na nasilje, što posebno dolazi do izražaja kada neke skupine zaprijete njihovim vjerovanjima.

Opširnije:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Apsolutno nespojivo s laicističkom državom i jednakošću svih religijskih ubjedjenja. 
Ne znam koliko je to sve sukladno ustavu.

VBČ (citat):

Apsolutno nespojivo s laicističkom državom i jednakošću svih religijskih ubjedjenja. 
Ne znam koliko je to sve sukladno ustavu.

I ovdje se tako radi, kada je škola novootvorena ili na početku školske godine, a moguće je da bude/ispadne ovako:

[You must be registered and logged in to see this link.]


To je sve skupa u nekoj sivoj zoni, prolazi uglavnom nezapaženo dok ponekad netko javno ne upita zašto i kako.

[You must be registered and logged in to see this link.]


Meni je sasvim jasno zašto je to tako i osobno mi jako ne smeta jer shvaćam/prihvaćam kao dio šire opće kulture i identiteta, te oblik folklora, jbg, kad je npr. Božić, svima je Božić.

alexandar (citat):

Nije obavezno prisustvo bogosluzenjima i verskim obredima bilo gde, pa i u skoli

Jasno, nije obavezno, no Pravobraniteljica za djecu ipak upozorava na moguće negativne konotacije odvajanja djece u tim i takvim prigodama.

..."Ističemo da ne dovodimo u pitanje održavanje prigodnih misa i blagoslova u povodu početka školske godine i povodom obilježavanja Dana kruha i drugih vjerskih blagdana u crkvi, ali sporno je uključivanje vjerskih sadržaja u programe u školi koji su namijenjeni svim učenicima. Time se djecu drugih svjetonazora može dovesti u neugodnu situaciju u kojoj nemaju slobodu izbora. Očekivati da će djeca koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijesti sama napustiti takvo događanje, potpisati da u njemu neće sudjelovati i slično, znači grubo zanemariti potrebe, osjećaje i prava te djece i njihovih roditelja.

Smatramo da je blagoslov učenika i zajednička javna molitva u prostoru odgojno-obrazovne ustanove u povodu početka školske godine, obilježavanja Dana kruha i drugih katoličkih blagdana neprimjereni postupak u državnoj ustanovi. Obvezivanje svih učenika da sudjeluju u vjerskim sadržajima može dovesti do diskriminacije učenika koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijesti po osnovi vjere i/ili uvjerenja, u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije te predstavlja povredu Konvencije o pravima djeteta kojom se jamči sloboda misli, savjesti i vjere."...

[You must be registered and logged in to see this link.]

U ovoj situaciji ucenici nisu obavezni prisustvovati verskom obredu , odnosno izostanak iz skole tog dana je opravdan. 
Sloboda izbora postoji....

alexandar (citat):

U ovoj situaciji ucenici nisu obavezni prisustvovati verskom obredu , odnosno izostanak iz skole tog dana je opravdan. 
Sloboda izbora postoji....

U praksi to izgleda tako da je dio roditelja i djece zadovoljan, dijelu, ali ne i zanemarivom je svejedno, a jedan roditelj od njih 50 ili 100, i to onaj ateističkih tj. liberalnih nazora ili tzv. aktivističkih, no redovito ne i inovjerac malo digne frku, pa zivka medije i Pravobranitelja.

Pa......na kraju se ipak time samo bave pravobranitelji , roditelji , ateisti ili vernici , po neki politicar........sta bi i radili drugo....
A oni za cija se prava svi toliko upinjemo su srecni....

Deca su srecna , skracena nastava , koje najcesce i ne bude , slobodni......lopta , igraliste....nema skole tog dana 

Od prvog dana obdanista do zadnjeg dana koledza imao sam dijete u jezuitskim skolama. 
Sve vjerske obrede i manifestacije ucenici su imali slobodu izbora da prisustvuju ili ne, nezavisno od vjeroispovijesti.

pera84 (citat):

Od prvog dana obdanista do zadnjeg dana koledza imao sam dijete u jezuitskim skolama. 
Sve vjerske obrede i manifestacije ucenici su imali slobodu izbora da prisustvuju ili ne, nezavisno od vjeroispovijesti.

Ovdje je drugačiji koncept školstva, koje je barem 90-95% državno, od vrtića do fakulteta, pa bi onda trebalo podrazumijevati i sekularnost osim u "posebnim prilikama".

A tko bira npr. vrtić koji vode časne sestre ili Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, Pravoslavnu ili Islamsku gimnaziju nema onda što puno mudrovat o "pravima". Oni, koji tu posebno po nekom kriteriju, izboru, želji... ne pripadaju, jednostavno se ne upisuju.

U Zagrebu čak postoje dvije osnovne škole, ona samo za dječake i samo za djevojčice koje drži Vjerničko društvo "Roditeljski institut za odgoj i obrazovanje (RINO)", pravna osoba Katoličke crkve, no to je vrlo rijedak izuzetak.

Citat :

A tko bira npr. vrtić koji vode časne sestre ili Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, Pravoslavnu ili Islamsku gimnaziju nema onda što puno mudrovat o "pravima". Oni, koji tu posebno po nekom kriteriju, izboru, želji... ne pripadaju, jednostavno se ne upisuju.

Izbor skole nebi trebao da se zasniva na (ne)pripadanju ovoj ili onoj vjeri nego na kvalitetu obrazovanja koje se tu dobije. Ne znam kako je tu, al' vec sam negdje pisao da npr. u ovdasnjim katolickim skolama podjednako se izucavaju i biblijsko tumacenje nastanka svijeta i Darwin.

pera84 (citat):

Izbor skole nebi trebao da se zasniva na (ne)pripadanju ovoj ili onoj vjeri nego na kvalitetu obrazovanja koje se tu dobije. Ne znam kako je tu, al' vec sam negdje pisao da npr. u ovdasnjim katolickim skolama podjednako se izucavaju i biblijsko tumacenje nastanka svijeta i Darwin.

Darwin je obavezan u javnim i privatnim školama s pravom javnosti u predmetima priroda i biologija.
Druge teorije se mogu/smiju podučavati u nastavi izbornog predmeta vjeronauk ili kao neobavezne kroz neobavezne tečajeve i sl. No, koliko znam katolicizam nema problem s Darwinom, već neke protestantske sljedbe/ogranci kojih ili nema u Hr ili u vrlo malom broju pripadnika.

Vjerskih škola (definicija vjerske škole?) ovdje zapravo nema, izuzev sjemeništa za svećenička zvanja, to su obične škole s pokojim specifičnim pravilom i dodatnim izbornim/različitim predmetima.
Ono obavezno je barem 80% 'isto' za sve, ovisno i s kojom drugom školom se uspoređuje, gimnazijom ili strukovnom...
Pod školom mislim na ustanove koje imaju dopusnicu i akreditirane su od Ministarstva obrazovanja, ostale vrste poduke tu ne računam.

U prilog onome što si ti htio reći evo, ovdje se npr. navodi da je jedan nemusliman upisao Islamsku gimnaziju u Zagrebu, koja je pak, više-manje, gimnazija kao i sve druge:

[You must be registered and logged in to see this link.]
Općenito:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Također, npr.:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Opći je interes da se oformi krovna organizacija muslimana u Njemačkoj

Intervju s Benjaminom Idrizom; rođen je u Skoplju 1972., predsjednik je Islamskog foruma u Münchenu, muslimanski je predstavnik Međureligijskog vijeća u Münchenu te član Vijeća Akademije za islam u nauci i društvu (AIWG) pri Univerzitetu Goethe u Frankfurtu. Hafiz Benjamin Idriz za govori o izazovima s kojima se susreću muslimani u Njemačkoj, potrebi i mogućnostima za osnivanje krovne organizacije muslimana u ovoj zemlji, nacionalnim i mezhepskim barijerama i mogućnostima njihovog nadilaženja.

"Tri su elementa koja mogu ujediniti muslimane u Njemačkoj: prvo je islam, kao zajednička identifikacija koju ćemo staviti ispred mezheba i etniciteta; drugo je njemački jezik kao jezik koji nas sve spaja, koji ima svoju bogatu kulturnu baštinu, a na kojem bismo trebali i pisati, govoriti i držati hutbe; i treći element jeste identifikacija s Njemačkom kao državom.
To je integrativni model koji bi mogao riješiti mnoge probleme muslimana u Njemačkoj. On ne znači odvajanje Bošnjaka od Sarajeva ili Turaka od Ankare, već upravo podrazumijeva neraskidivu duhovnu vezu s našim centrima. Jedino što taj model dodatno podrazumijeva jeste naša veza s Berlinom."

"Mi imamo ozbiljan problem imidža islama i muslimana u Evropi. Bez jake, uredne i jedinstvene institucije teško ćemo moći suzbiti te predrasude. Ne samo muslimani pojedinačno nego i njihove džamije i institucije žive u getu - čast izuzecima. Mnoge muslimanske zajednice uporno misle da mogu nastaviti onako kako su do sada radile. Međutim, mi sada imamo novu generaciju, rođenu ovdje, kojoj je njemački maternji jezik, koja Njemačku doživljava kao svoju matičnu državu, a u zemlje svojih očeva odlazi turistički. Naravno, utopija je očekivati da se vjerske zajednice s nacionalnim predznakom odreknu svoje matice."

[You must be registered and logged in to see this link.]

Francuski i njemački biskupi s porukom prije europskih izbora
Kardinal Reinhard Marx, predsjednik Njemačke biskupske konferencije: 'Desničari ne mogu očekivati podršku. Većina Europljana su proeuropejci. Samo 'mala manjina' podupire populističko skretanje'.

U Parizu je početkom tjedna održan treći kolokvij u organizaciji Francuske, Njemačke i Švicarske biskupske konferencije pod naslovom "Dijalog o zajedničkom europskom dobru".
Tri biskupske konferencije od 2015. godine organiziraju svake dvije godine zajednički kolokvij koji se bavi ključnom temom od zajedničkog interesa. Prvi je sastanak bio u Rimu 2015. i bavio se Sinodom o obitelji, dvije godine poslije u Berlinu tema je bila migracija. Ove je godine to Europa. Kardinal Marx: 'Većina Europljana su proeuropejci. Samo ‘mala manjina’ podupire populističko skretanje'.
Francuska biskupska konferencija tijekom kolokvija objavila je deklaraciju 'Europski izbori, kakvu Europu želimo?'. Francuski su biskupi jasno detektirali da se projekt građanima EU čini 'udaljenim, tehnokratskim i neučinkovitim'. Kao put za rješavanje tog problema predlaže se izlazak 'katolika i svih građana' na izbore na kojima se ne treba voditi 'nacionalnim temama', nego europskima.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nešto nemam empatiju, čak da mu ovako bde do kraja života