Astronomija i astronautika

[You must be registered and logged in to see this image.]

Indija lansirala svemirsku letjelicu prema Marsu – 2013.

Na današnji dan 5.11.2013. godine obavljeno je lansiranje je iz lansirnog centra Satish Dhawan, smještenog otprilike 70 kilometara sjeverno od grada Chennaia (poznatijeg pod starijim imenom Madras).
Taj se svemirski centar nalazi unutar indijske savezne države Andhra Pradesh.
Na današnji dan 2013. godine Indija je lansirala svemirsku letjelicu Mangalyaan u sklopu misije na Mars zvane Mars Orbiter Mission.
Ta je letjelica uspjela doći do Marsa i pozicionirati se u njegovu orbitu, što je bio nemali uspjeh.
Naime, time je Indija postala prva azijska zemlja s uspješno izvedenom misijom do Marsa, pretekavši čak i Narodnu Republiku Kinu.
Prije Indije do Marsa su doprijeli samo SSSR, SAD i Europska svemirska agencija (ESA).
Ime letjelice Mangalyaan na hindiju znači otprilike „Marsovo vozilo".

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kinezi stavili prvi satelit u orbitu oko Mjeseca (Chang'e 1) - 2007.

Satelit Chang’e 1 uspješno je ušao u mjesečevu orbitu, tako da je kružio na visini od 200 kilometara iznad površine Mjeseca.
Iz njegovih je snimki napravljena najdetaljnija 3D karta površine Mjeseca u dosadašnjoj povijesti.
Na današnji dan 5.11.2007. godine NR Kina uspjela je postaviti u orbitu oko Mjeseca svoj prvi satelit.
Nazvan je Chang'e 1, prema imenu kineske božice Mjeseca Chang'e.
Satelit je lansiran iz južne Kine, a trebalo mu je nešto manje od dva tjedna da dođe u blizinu Mjeseca.

Na današnji dan stavljen je satelit Chang'e 1 uspješno u mjesečevu orbitu, tako da je kružio na visini od 200 kilometara iznad površine Mjeseca.
Za svaki obilazak Mjeseca potrebno mu je bilo oko 127 minuta.

Chang'e 1 pomoću svojih je kamera počeo snimati mjesečevu površinu.
Iz njegovih je snimki napravljena najdetaljnija 3D karta površine Mjeseca u dosadašnjoj povijesti.
Ukupno je satelit kružio oko Mjeseca tijekom 1 godine, 4 mjeseca i 4 dana (čak duže nego što je bilo planirano).
Konačno, 2009. godine satelit se srušio na Mjesec i uništen je.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lansiranje prve Saturn V rakete – najveće u ljudskoj povijesti – 1967.

Navodno su vibracije pri lansiranju bile tako jake da se tresla zgrada u kojoj su bili smješteni novinari.
Na današnji dan 9.11.1967. godine lansirana je prva američka Saturn V raketa.
Radilo se o najvišoj, najsnažnijoj i najtežoj raketi ikada napravljenoj.
Naime, rakete Saturn V visoke su oko 110 metara i imaju masu od čak oko 3,000 tona.
Prvo lansiranje na današnji dan izvršeno je sa Svemirskog centra Kennedy na Floridi, a bilo je značajan medijski događaj.
Među prisutnim novinarima bio je i poznati Walter Cronkite, koji je izvještavao za CBS.
Navodno su vibracije pri lansiranju bile tako jake da se tresla zgrada u kojoj se Cronkite kao novinar nalazio.
Misija lansiranja te prve Saturn V rakete zvala se Apollo 4 i bila je bez ljudske posade.
Let te rakete protekao je bez ikakvih problema, tako da su misiju smatrali potpunim uspjehom.
Kasnije je tijekom niza godina lansirano još 12 raketa Saturn V, tako da je ukupno izvršeno 13 lansiranja.
Od toga, pomoću šest raketa NASA je uspjela poslati ljude na površinu Mjeseca.

[You must be registered and logged in to see this image.]

"Tenk" koji su sovjeti vozili po Mjesecu u doba slijetanja američkih astronauta – 1970.

Lunohod 1 vozio se po površini Mjeseca u doba kad su na njemu bile američke misije Apollo 14 i Apollo 15.
Lunohod 1 bilo je prilično veliko vozilo u usporedbi s današnjim roverima koji se šalju npr. na Mars.
Na današnji dan 10.11.1970. godine lansirano je u svemir sovjetsko Mjesečevo vozilo Lunohod 1.
Do Mjeseca je to vozilo dopremljeno svemirskom letjelicom Luna 17.
Zanimljivo je da je Lunohod 1 bilo prvo daljinski upravljano svemirsko vozilo u povijesti koje se kretalo po površini nekog stranog svemirskog tijela.
Lunohod 1 meko je spušten na površinu Mjeseca spomenutom Lunom 17, i to u područje zvano More kiša (Mare Imbrium).
Zanimljivo je da se po Mjesecu Lunohod 1 kretao samo tijekom Mjesečevog dana (u periodu kad Sunce obasjava površinu Mjeseca).
Ukupno je tijekom svoje misije Lunohod 1 prešao oko 10,540 metara po Mjesecu, tijekom 322 dana.
Vrlo je zanimljivo da je SSSR lansirao Lunohod 1 upravo u doba kad je SAD provodio Apollo program slanja ljudi na Mjesec.
Dapače, Lunohod 1 vozio se po površini Mjeseca u doba kad su na njemu bile američke misije Apollo 14 i Apollo 15.
Štoviše, Apollo 15 čak i nije bio osobito daleko od Lunohoda 1 u vrijeme njegovog kretanja po Mjesecu.
Lunohod 1 bilo je prilično veliko vozilo u usporedbi s današnjim roverima koji se šalju npr. na Mars.
Imao je masu od čak 840 kilograma i bio je visok oko 135 centimetara, što znači da mu je veličina bila slična automobilu.
U jednom nagrađenom dokumentarnom filmu Lunohod je čak nazvan Tenkom na Mjesecu (Tank on the Moon).

[You must be registered and logged in to see this image.]

Lansiran Apollo 12 – munje pogodile raketu – 1969.

Tehničari na Zemlji pribojavali su se mogućnosti da su udari munja možda onesposobili padobrane na kapsuli za povratak na Zemlju.
Budući da nije bilo načina za provjeru toga, odlučili su to ne govoriti astronautima.
Na današnji dan 14.11.1969. godine lansirana je u svemir američka misija Apollo 12, druga kojom su se ljudi uspjeli spustiti na Mjesec.
Lansiranje je izvršeno oko četiri mjeseca nakon povijesno mnogo poznatijeg Apolla 11.
Na Apollu 12 bila su trojica astronauta: Charles "Pete" Conrad, Richard F. Gordon i Alan L. Bean.
Vrlo je zanimljivo da je lansiranje Apolla 12 obavljeno za vrijeme oluje na Floridi.
Tridesetšest i pol sekundi nakon uzlijetanja raketu Saturn V pogodila je munja koja je prošla dužinom rakete i ispraznila se kroz ispust njenih motora.
Strujni su krugovi reagirali, no nije došlo do oštećenja koje bi zaustavilo let.
Ubrzo zatim, još je jedna munja pogodila raketu, no ni to nije trajno onesposobilo uređaje.
Doduše, tehničari na Zemlji pribojavali su se da su ti električni udari možda onesposobili padobrane na kapsuli za povratak na Zemlju.
Budući da nije bilo načina za provjeru toga, odlučili su to ne govoriti astronautima.
Srećom, padobrani su se uspješno aktivirali i astronauti su živi sletjeli na Zemlju nakon deset dana provedenih u svemiru (od toga su otprilike 1 dan i 7.5 sati proveli na površini Mjeseca).
Zanimljivo je da je insignija misija Apollo 12 prikazivala jedrenjak, jer su sva trojica astronauta bili pripadnici Američke ratne mornarice.
Dapače, sva su trojica imala čin "commander", koji odgovara otprilike činu kapetana fregate u Republici Hrvatskoj.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Američki astronaut Reid Wiseman nakon 166 dana provedenih u svemiru vratio se konačno na Zemlju. Od maja je s kolegama živio u Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Kako bi i drugima koji nikad neće moći otići u svemir približio to nevjerojatno iskustvo, stalno je na Twitteru objavljivao fotografije pogleda na Zemlju.
Napisao je kako mu je najdraža snimka grada Pertha, a njegovim pratiteljima najviše su se svidjele Zemlja neposredno nakon svitanja i Florida i Kuba pod svjetlom Mjeseca

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jeste li znali da su i sovjeti napravili Space Shuttle? - 1988.

Projekt "Buran" (slika gore) bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta. Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada.
Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na današnji dan 15.11.1988 lansiran je u svemir sovjetski shuttle Buran.
Projekt Buran bio je odgovor na američku izradu Space Shuttlea, te je po dizajnu jako nalikovao na američkog konkurenta.
Program je započet 1974. i bio je najskuplji sovjetski svemirski projekt ikada.

Zanimljivost ovog shuttlea bila je u tome da je bio potpuno automatiziran tj. nije zahtijevao nikakvu posadu.
Lansiranje na današnji dan također je obavljeno bez posade.
Shuttle je u orbitu podigla raketa Energia, najsnažnija raketa na tekuće gorivo ikada.
U orbiti je Buran napravio dva kruga oko Zemlje i zatim uključio motore za kočenje.

Prošao je kroz atmosferu izgubivši samo pet od svojih 38,000 termalnih pločica kojima je bio zaštićen.
Potpuna automatizirano je sletio na pistu u Bajkonuru i unatoč jakom vjetru zaustavio se svega tri metra od oznake koja je uzeta za cilj.
To je shuttleu bio prvi i posljednji let, jer je sovjetski lider Mihail Gorbačov imao negativno mišljenje o projektu.
Uskoro je došlo i do raspada SSSR-a, pa je projekt napušten.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nijemac u Engleskoj koji je sagradio najveći teleskop na svijetu i otkrio planet Uran - 1738.

Znameniti astronom William Herschel rođen je u Njemačkoj, pod imenom Friedrich Wilhelm Herschel.
Osim što je bio astronom, bio je i glazbenik, a skladao je čak 24 simfonije, kao i mnoga druga glazbena djela.
Na današnji dan 15.11.1738. godine rođen je znameniti njemačko-britanski astronom William Herschel.
Po njemu se zove svemirski teleskop Herschel koji je lansirala Europska svemirska agencija uz troškove od preko 1,000,000,000 eura.
William Herschel osobito je poznat kao otkrivač planeta Urana (to je bio prvi planet koji su znanstvenici otkrili nakon antičkog razdoblja).

William Herschel rođen je u Njemačkoj, pod imenom Friedrich Wilhelm Herschel.
Rodio se u Hannoveru, gradu kojim je u to doba vladao kralj Velike Britanije George II.
Naime, dinastija Hannover zavladala je Velikom Britanijom još 1714. godine u doba Georgea I., koji je bio hannoveranski knez izbornik prije nego što je naslijedio britansko prijestolje od svojih daljnjih rođaka.

Hannover i Velika Britanija bili su, dakle, u to vrijeme povezani pa nije čudno što se Herschel u dobi od oko 19 godina preselio u Englesku.
Navodno je brzo učio engleski jezik, a koristio se imenom Frederick William Herschel (engleskom varijantom svog imena).

Herschel je u Engleskoj isprva bio zapravo glazbenik.
Međutim, s vremenom se sve više zanimao za astronomiju i matematiku  Počeo je izrađivati vlastite teleskope, čija je ogledala sam brusio i glačao, navodno i po 16 sati na dan.
Iz vrta svoje kuće u Engleskoj promatrao je zvijezde i ostale nebeske objekte.
S vremenom je gradio sve veće teleskope, da bi upravo u doba početka Francuske revolucije dovršio svoj najveći teleskop – 12 metara dug primjerak s ogledalom promjera čak 120 centimetara.
Ta je sprava tijekom 50 godina držala titulu najvećeg teleskopa na cijelom svijetu.
Herschel je poživio sve do svoje 84. godine i umro je u gradiću Slough nedaleko od Londona.

Vojnik Graničar (citat):

Znameniti astronom William Herschel rođen je u Njemačkoj, pod imenom Friedrich Wilhelm Herschel.

 
 

Sonda Philae pronašla organske molekule na planeti
[You must be registered and logged in to see this image.]

Sonda Philae pronašla je organske molekule na površini komete na koju se spustila prošle sedmice, ali naučnici još nisu saopštili o kojoj vrsti molekula je riječ.

Svmirska sonda uspjela je da emituje dokaze o prisustvu hemikalija koje sadrže karbon i vodonik prije nego što je ušla u stanje hibernacije da bi sačuvala preostalu energiju.
Organski molekuli su suštinski za postojanje života. Otkriće ovih materija na kometi 67P/Churyumov–Gerasimenko moglo bi da donese nova saznanja o tome na koji način su hemijski sastojci u dalekoj prošlosti stigli na Zemlju i omogućili nastanak života.
Mnogi naučnici vjeruju da su ovi molekuli stigli na našu planetu na asteroidu ili kometi u sudarima koji su se dogodili u ranoj historiji Zemlje.
Njemački aerosvemirski centar saopštio je da je njegov instrument "Kozak" potvrdio da je pronašao organske molekule u atmosferi komete.
Guardian piše da kasniji pokušaj bušenja površine komete i uzimanja uzoraka tla radi analize nije bio uspješan.
Philae je funkcionisao na kometi više od 60 sati prije nego što se ugasio.
Naučnici u centru misije kažu da i dalje pokušavaju da interpretiraju rezultate obavljenih istraživanja i da saznaju da li otkriveni molekuli sadrže još neke hemikalije važne za život.
Preliminarni rezultati koje je dostavio instrument "Mupus" pokazuju da se na površini komete nalazi sloj prašine debljine 10 do 20 centimetara, a ispod nje tvrd sloj leda.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sovjetski pokušaj leta na Mjesec - 1972.


Na današnji dan 23.11.1972. godine propao je posljednji pokušaj sovjeta da ostvare let na Mjesec.
Bilo je to posljednje lansiranje goleme rakete N1 – sovjetskog pandana američkim Saturn V raketama koje su ponijele ljude na Mjesec u sklopu programa Apollo.

Sovjetska N1 raketa bila je ogromnih dimenzija – visine 105 metara (otprilike kao tornjevi zagrebačke katedrale) i težine 2735 tona (kao manja mornarička krstarica).
Raketa je imala čak pet stupnjeva, a zanimljivo je da je potisak najjačeg – prvog stupnja – bio veći nego kod američke Saturn V rakete.
Naime, 30 motora prvog stupnja proizvodilo je potisak od čak 50.3 meganjutna (Saturn V je imao samo oko 34 meganjutna).

Sovjeti su kasnili oko 4 godine za američkim programom razvoja rakete koj bi dovela ljude na Mjesec.
Raketa N1 ukupno je testirana samo 4 puta i svaki je put došlo do katastrofe.
Najgore je bilo drugo po redu testiranje, u srpnju 1969. godine, kad je raketa N1 eksplodirala na samom lanseru.
Smatra se da je to bila najveća eksplozija nekog stroja u čitavoj ljudskoj povijesti (izuzevši nuklearne bombe).
Naime, tada je eksplodiralo oko 680,000 kilograma kerozina i 1,780,000 kilograma tekućeg kisika, što je proizvelo eksploziju snage oko 7 kilotona (za usporedbu – bomba bačena na Hirošimu imala je sangu od oko 16 kilotona).
Koliko je SSSR kasnio za SAD-om govori činjenica da je samo 17 dana nakon te eksplozije američka posada Apolla 11 sletjela na Mjesec.

Posljednji pokušaj lansiranja goleme N1 rakete dogodio se na današnji dan na sovjetskom kozmodromu Bajkonur.
Raketa je ovaj put dosegla visinu od čak 40,000 metara, ali je tada došlo do kvara. Eksplodirala je pumpa za kisik na motoru broj 4.
Čitava raketa rasprsnula se u atmosferi.
Bio je to konačni kraj sovjetskih pokušaja da dođu s ljudima na Mjesec.

Nadahnuli ga Ratovi Zvijezda:Elon Musk gradi X-Wing rakete

[You must be registered and logged in to see this image.]

Milijarder Elon Musk odlučio je ovog vikenda preko Twittera otkriti dva velika projekta na kojima gradi njegova svemirska kompanija SpaceX.

Prvo je objavio fotografiju nove rakete Falcon 9 sa zakrilcima u obliku slova X, što je mnoge automatski podsjetilo na X-Wing lovce iz Ratova zvijezda. Istina, ovdje se radi o raketi, ali ideja je blizu. Ova bi "krila" na raketi trebala poslužiti u navigaciji pri povratku iz svemira. Otvorit će se po ulasku u atmosferu i svako od ovih malih krila će imati zasebne kontrole kako bi raketa mogla sletjeti uspravno. Kako je Muskov plan rakete više puta koristiti, one moraju sletjeti na sigurno područje.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tko su bili posljednji ljudi na Mjesecu? - 1972.

Na današnji dan 7.12.1972. godine lansirana je svemirska misija Apollo 17, posljednja ikada upućena na Mjesec.
Gotovo je nevjerojatno da od tada već više od 40 godina ljudi nisu nogom stupili na Mjesečevu površinu.
Nekome iz 60-tih ili 70-tih godina vjerojatno bi se činilo nezamislivim da od tada pa duboko u 21. stoljeće ljudi više ne će imati priliku hodati po Mjesecu.
Ukupno su u sklopu svih Apollo misija Amerikanci šest puta sletjeli na Mjesec.
U svakoj od tih misija bila su po dva astronauta, pa je ukupno samo 12 ljudi u čitavoj ljudskoj povijesti hodalo po Mjesečevoj površini.
Prvi je, dakako, bio slavni Neil Armstrong, a zadnji je bio Eugene Cernan, zapovjednik misije Apolla 17 lansiranog upravo na današnji dan.
Budući da je njegov kolega ušao u vozilo za povratak prvi, Eugene Cernan je do danas ostao posljednji čovjek čija je noga bila na Mjesecu.
Cernan je još i danas živ, a za njega je osobito zanimljivo da je češkog i slovačkog porijekla.
Naime, majka mu je bila Čehinja, a otac Slovak.
Izvorno mu je slovačko prezime glasilo Čerňan, a to je tek kasnije amerikanizirano u Cernan.
Za posljednju misiju - Apollo 17 - zanimljivo je da je postavila i rekorde.
Tako je ostvarila najduži boravak na površini Mjeseca, od čak 3 dana, 2 sata i 59 minuta (za usporedbu - prvi čovjek na Mjescu, Neil Armstrong, nije bio niti jedan cijeli dan na površini).
Također, Cernan i njegov kolega Schmitt iz Apolla 17 bili su u najdužem hodu po Mjesecu.
Također, donijeli su na Zemlju i najveću količinu Mjesečevog kamenja – čak 111 kilograma.

Apolo 10 sleteo davne 1970. godine u Beograd na tadašnji trg Marksa i Engelsa 

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Posljednji čovjek na Mjesecu bio je češkog i slovačkog podrijetla - 1972.

Na današnji dan 14.12.1972. godine navršava se točno 40 godina otkako ljudska noga nije stupila na Mjesec.
Naime, tog je dana 1972. godine američki astronaut Eugene Cernan (gore na slici) napravio do sada posljednji ljudski korak po mjesečevoj površini.
Radilo se o misiji Apollo 17, posljednoj iz programa Apollo (planirano ih je još, ali su ukinute).
Eugene Cernan bio je zapovjednik te misije i na današnji dan on i Harrison Schmitt završili su posljednju astronautsku šetnju po mjesečevoj površini.
Schmitt se prvi vratio u modul za polijetanje, a Cernan je – ostavši sam na površini – dao završnu izjavu za televiziju:

"...as I take man's last step from the surface, back home for some time to come, but we believe not too long into the future
-I'd like to just (say) what I believe history will record.
That America's challenge of today has forged man's destiny of tomorrow.
And, as we leave the Moon at Taurus- Littrow, we leave as we came and, God willing, as we shall return, with peace and hope for all mankind.
Godspeed the crew of Apollo 17."

Prijevod:
"...dok radim posljednji ljudski korak s površine, vraćajući se kući na neko vrijeme, ali vjerujemo ne predugo u budućnost, želio bih samo reći što vjerujem da će povijest zabilježiti.
Da je današnji izazov Amerike oblikovao sudbinu čovječanstva u budućnosti.
Također, dok napuštamo Mjesec kod Taurus-Littrow kratera, odlazimo kao što smo došli i uz Božju pomoć, kao što ćemo se vratiti, s mirom i nadom za cijelo čovječanstvo. Bog čuvao posadu Apolla 17."

Zanimljivo je da je Eugene Cernan, posljednji čovjek na Mjesecu, zapravo bio češkog i slovačkog podrijetla.
Majka mu je bila Čehinja, a otac Slovak, pravog prezimena Čerňan, što je tek kasnije amerikanizirano u Cernan.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prvi ljudski glas emitiran iz svemira pripadao je Dwightu D. Eisenhoweru - 1958.

Na današnji dan 18.12.1958. godine lansiran je u svemir prvi američki telekomunikacijski satelit.
Projekt se zvao SCORE (Signal Communications by Orbiting Relay Equipment – Signalna komunikacija pomoću orbitirajuće relejne opreme).
Bilo je to doba napete utrke između SSSR-a i SAD-a u osvajanju svemira, a SSSR je do tada vodio jer je prvi uspio lansirati satelit u Zemljinu orbitu (poznati Sputnik 1957. godine).
Amerikanci su željeli novom tehnologijom nadmašiti sovjete.
Na današnji dan lansirali su satelit koji je imao mogućnost odašiljanja prethodno snimljene glasovne poruke.
Radilo se o poruci predsjednika Dwighta D. Eisenhowera snimljenoj na kazetu.
Satelit je imao dva kazetofona, što je bila sreća jer je jedan od njih tijekom misije otkazao.
Funkcionirajući kazetofon puštao je predsjednikovu poruku, a radijski odašiljač na satelitu emitirao ju je iz svemira prema Zemlji.
Glasovna poruka predsjednika Eisenhowera glasila je:
"This is the President of the United States speaking.
Through the marvels of scientific advance, my voice is coming to you via a satellite circling in outer space.
My message is a simple one: Through this unique means I convey to you and all mankind, America's wish for peace on Earth and goodwill toward men everywhere."
Prijevod: „Govori vam predsjednik Sjedinjenih Država.
Putem čuda znanstvenog napretka moj glas dolazi do vas preko satelita koji kruži u svemiru.
Moja je poruka jednostavna: Na ovaj jedinstveni način šaljem vama i cijelom čovječanstvu američku želju za mirom na Zemlji i dobru volju prema ljudima posvuda."

Ovako, već duže vrijeme pratim svijetle točke koje lete po "nebu", vidljive su od zalaska sunca pa na dalje kakvih dva-tri sata. Možda su vidljive i kasnije, ali ja sam u to doba već u kući, završio sam sa radom u farmi. Neke su svijetlije, neke manje, a sada već otprilike znam u koji dio neba gledati da ih uočim. Ja mislim da se radi o satelitima i njihovim odsjajima sunca, jer avioni imaju svjetleću signalizaciju na sebi, i znam koji su im koridori tu kod nas. Da li je tko od vas viđao te svijetle točke?

Seveda,že veliko let.Sateliti in podobni predmeti.

mirko bratuš (citat):

Seveda,že veliko let.Sateliti in podobni predmeti.

Na jednoj drugoj temi pitao sam te Mirko jel Miro Navračić kojeg spominješ svirao harmoniku?
(Spominješ ga da ste se zajedno vračali iz vojske.)

Gradnja će koštati deset milijardi dolara

Rusi će za deset godina izgraditi veliku bazu na Mjesecu

 
[You must be registered and logged in to see this image.]
Foto: Ilustracija
Privatna ruska kompanija "Lin industrijal" namjerava da u narednih deset godina podigne bazu na Mjesecu.  

Gradnja će koštati deset milijardi dolara, a podizanje baze trajaće deset godina. 
U prvoj fazi, u misiju na Mjesec ići će dvoje ljudi, a kasnije bi im se pridružio veći broj. 
Prema riječima glavnog inženjera kompanije Aleksandra Iljina, u projektu će  biti korištena postojeća tehnologija, ali i oprema koja bi trebalo da bude proizvedena u idućih pet godina. 
Kompanija namjerava da koristi modernizovanu verziju rakete "Angara", koja bi služila kao nosač za modul astronauta. 
Predviđeno je da u pet godina bude čak 37 letova posade na Mjesec, s ciljem gradnje i održavanja baze. 
Lokacija za ljudsku koloniju na Mjesecu ista je kao i kod ostalih misija - riječ je o južnom polu, ravnom terenu u blizini planine Malapert. 
S tog mjesta direktno se vidi Zemlja i ono pruža dobre uslove za komunikaciju i slijetanje. 
- Sunce na planini sja 89 posto dana. Noć se događa samo nekoliko puta godišnje i ne traje duže od tri do šest dana - opisuje Iljin.

Udovica Nila Armstronga, prvog čoveka koji je kročio na Mesec, nedavno je pronašla torbu sa opremom koju je njen suprug koristio tokom misije Apolo 11.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sudar ruskog i američkog satelita u orbiti pri brzini od oko 42,000 km/h – 2009.

Na današnji dan 10.02.2009. godine prvi su se put u povijesti pri velikoj brzini sudarila dva umjetna satelita u orbiti oko Zemlje.
Radilo se o ruskom satelitu Kosmos-2251 i američkom satelitu Iridium 33.
Ruski je satelit imao masu od oko 900 kilograma i bio je u trenutku sudara već izvan funkcije (još 1995. godine prestao je funkcionirati, no i dalje se nalazio u orbiti).
Naprotiv, američki satelit bio je aktivan, kao dio globalne satelitske mreže Iridium, namijenjene telefonskoj komunikaciji (ta mreža raspolaže sa 66 aktivnih satelita u orbiti, a oni omogućavaju korištenje satelitskih telefona na Zemlji).

Budući da su se sateliti jedan drugom približavali iz različitih smjerova, sudarili su se pri ukupnoj brzini od čak 42,120 kilometara na sat.
Dakako, takav sraz oslobodio je veliku količinu energije, a proizvedeno je i mnogo krhotina.
Postojala je bojazan da bi svemirske krhotine mogle ugroziti druge objekte u orbiti, osobito Međunarodnu svemirsku postaju.
Naime, NASA je procijenila da je pri sudaru nastalo čak oko tisuću krhotina većih od deset centimetara, te još vrlo velik broj manjih komadića.
Sudar satelita dogodio se na visini od 789 kilometara, iznad poluotoka Tajmir u Sibiru.

Ovo bi moglo da se stavi i u Slike iz EX YU, ali sadržajem ovde spada.

Izložba na sajmu u Beogradu, jedino ne znam godinu

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

(Fotografija iz mjesta Žrnovnice)

Prekrasan prizor: Konjukcija Marsa, Venere i mladog Mjeseca


Brojne zvjezdarnice, uključujući onu na Mosoru, obećavaju istinski nezaboravan spektakl.
Ako želite pojačati dojam, naoružajte se fotoaparatom s teleobjektivom ili dalekozorom.

U petak i subotu nakon zalaska Sunca na zapadnom obzor "družit" će se Venera (zvijezda Danica), Mars i prekrasan tanki srp Mjeseca.
Takvo prividno grupiranje nebeskih objekata zove se konjunkcija.

U subotu će posebno blizu biti Venera i Mars.
Sličan bliski susret ponovno će se moći vidjeti tek 5. listopada 2017.

Brojne zvjezdarnice, uključujući onu na Mosoru, obećavaju istinski nezaboravan spektakl.
Ako želite pojačati dojam, naoružajte se fotoaparatom s teleobjektivom ili dalekozorom.
No konjunkcija će se lijepo vidjeti i golim okom te snimati običnim mobitelom.

U priloženoj galeriji pogledajte konjukciju u petak navečer iznad Opuzena i Žrnovnice.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U svemiru postoji nebesko tijelo imena Croatia - 1906.

Rijetkima je poznato da objekt s imenom Croatia postoji i u svemiru.
To je planetoid (asteroid) promjera 28.45 kilometara koji se nalazi na putanji između planeta Marsa i Jupitera, na udaljenosti od otprilike 469 milijuna kilometara od Sunca.
Otkriven je na današnji dan 1906. godine sa zvjezdarnice Königstuhl-Heidelberg u Njemačkoj.

Planetoid je otkrio astronom dr. August Kopff, a nazvan je Croatia prema prijedlogu direktora zvjezdarnice, profesora Maxa Wolfa, i to u čast utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu (današnja Zvjezdarnica Zagreb u Popovom tornju na vrhu Opatičke ulice).
Taj planetoid obilazi Sunce otprilike svakih 5 i pol godina, a promjerom je veći od naseljenog područja grada Zagreba.

Vidite li austronauta na ovoj slici?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kanađani spremaju dosad neviđen izum: Planiraju izgraditi ‘svemirski lift'!


[You must be registered and logged in to see this image.]



Kanadska kompanija dizajnirala je “svemirski lift”, koji će biti visok 20 kilometara i nositi astronaute u svemir.
Ove planove je odobrio Patentni zavod SAD-a, pa će kanadska firma Thoth Technology moći nastaviti sa projektom.
Svemirski toranj bi bio 20 puta viši od dosadašnjih najviših građevina na svijetu.
“Astronauti bi se penjali 20 kilometara električnim liftom. Sa vrha tornja svemirske letjelice bi se lansirale u orbitu, vraćajući se na vrh kako bi dopunile gorivo i ponovno poletjele”, kazao je izumitelj Brendan Quine.
Time bi se uštedjelo više od 30 posto goriva.
Kako je objavio Američki ured za patente (USPTO), toranj bi se, također, mogao koristiti za komunikacije i turizam.
Caroline Roberts, predsjednica kompanije Thoth Technology, vjeruje da bi svemirski toranj, zajedno sa tehnologijama za samostalno slijetanje raketa, mogao biti nova era svemirskog transporta.
“Svemirski lift” ima segmentarnu strukturu jezgre, a svaki segment formira najmanje jednu ćeliju pneumatskog pritiska, piše Al Jazeera.
Ćelije pritiska mogu biti ispunjene zrakom ili drugim gasom. Strukturu stabilizuju žiroskopi i aktivne kontrolne mašine.
Kompanija smatra kako bi bilo efikasnije da se svemirski brodovi pokrenu iz stratosfere zbog smanjene potrošnje goriva.

(Da mi je znati za što su ga zakačili ovaj lift na visini od 20 kilometara, možra za nebo.!? )

I posle komunizam zamajavao široke narodne mase??...Što ne zamole Ruse da ih lansiraju 
bez ikakvih troškova??

Pada li nekome na pamet otkuda se ovaj lift radi sa neba ili sa zemlje.!?

Pa sa neba....imaju već iskustvo...

2.epizoda...

Večeras je Krvavi Mjesec.

[You must be registered and logged in to see this image.]

ZAGREBAČKA astrologinja Anđelka Subašić, koja se specijalizirala za poslovnu i političku astrologiju,
a koja među klijentima ima i stranačke i državne dužnosnike, poduzetnike i bankare,
tumači kako astrolozi vjeruju da pun Mjesec u Ribama snažno utječe na čovjekovo fizičko, ali i psihičko stanje.

Znanstvenici su odavno ustanovili da pun Mjesec ima poseban utjecaj na ljudsko ponašanje,
a ovaj koji će se vidjeti danas, 29. kolovoza, bit će, u razmaku od svega nekoliko sati,
istovremeno najtamniji i najsvjetliji pun Mjesec ove godine.

Riječ je o prirodnoj pojavi koju astrolozi nazivaju Krvavi Mjesec ili Supermjesec,
a neki čak smatraju kako nagoviješta svojevrsnu apokalipsu.
Ima li u tome istine i kako astrolozi zapravo tumače njegovo djelovanje na čovjeka,
upitali smo ovu zagrebačku astrologinju.

"Čovjek i Zemlja neodvojivi su dio beskonačnog svemira.
Zemlja živi u zajedničkom ritmu s drugim planetima, a najsnažnije je povezana sa svojim satelitom Mjesecom.
Plimni utjecaj Mjeseca je velik zbog njegove blizine Zemlji.
Pun Mjesec, zbog reflektiranja sunčevih zraka, obasjava površinu Zemlje.
Iako mi to ne vidimo, na isti način i Zemlja obasjava Mjesec.
Ta pojava se zove 'pepeljasta svjetlost'.
Najpoznatiji utjecaj Mjeseca je dokazano onaj na plimu i oseku,
što je još davno objasnio znanstvenik Marko Antonio de Dominis.

Mjesec svojim gravitacijskim utjecajem privlači zemljinu površinu okrenutu prema njemu više nego središte Zemlje pa tako uzrokuje dizanje oceana.
Na drugoj strani dolazi do otpuštanja vodene mase okrenute od Mjeseca pa tako dolazi do ritmičkog uzdizanja i spuštanja vodene površine.
Plima i oseka utječu na mnoge biološke procese",
tumači astrologinja dodajući da je dokazano da je u vrijeme punog Mjeseca povećana fermentacija stoga ne savjetuje buteljiranje vina u tom razdoblju.

"Puni Mjesec utječe i na stupanj zgrušavanja krvi, odnosno produžuje krvarenja (izbjegavajte operacije  do 1. rujna).
Školjke oštrige se otvaraju i hrane upravo kada Mjesec prolazi iznad njih" objašnjava astrologinja te dodaje da pun Mjesec utječe na naša psihološka,
ali i fizička stanja: povećava emocionalnost, melankoličnost, plačljivost i nervozu.
"Pogodan je za začeće, no treba izbjegavati operacije I čuvati se krvarenja", savjetuju astrologinja.

Pošaljite svoje ime na Mars

[You must be registered and logged in to see this image.]

NASA je pružila priliku zaljubljenicima u Mars da pošalju svoje ime na Crveni planet u sklopu njihove misije zakazane za iduću godinu.

Ljudi iz svih krajeva svijeta mogu sudjelovati u NASA-inoj misiji prijavom svojega imena na web stranici NASA-e do sutra, 8. rujna.
Imena će biti dodana na silicijski mikročip koji će biti na brodu InSight Mars Lander.
Letjelica InSight bit će lansirana iz Vandenberg Air Force baze u Kaliforniji u ožujku 2016. Slijetanje na Mars predviđeno je za 28. rujna 2016.
U prosincu prošle godine, imena 1,38 milijuna ljudi “odletjela” su na Mars ma prvom letu NASA-ine letjelice Orion.

Evo da se pohvalim da sam vjerojatno prvi član F.B.P.N. JNA koji je dobio ukrcajnu propusnicu, tj. prijavio sam svoje podatke koje će NASA poslati letjelicom INSIGHT na planet Mars.  

(ovdje sam zamrčio svoje podatke da se ne reklamiram) 

[You must be registered and logged in to see this image.]

Velika slika: [You must be registered and logged in to see this link.]

Bit ću daleko od zemlje: 479.271.181 kilometara.!

Ovdje se možete upisati za put na Mars: [You must be registered and logged in to see this link.]

U ove rubrike upišite svoje podatke (Nemojte zaboraviti upisati ona grbava slova sa desne strane).

[You must be registered and logged in to see this image.]

A u ovoj rubrici provjerite da li ste upisani kod NASA-e za put na Mars.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ukoliko se ne pronađete očito se nešto falili, pokušajte ponovno.
Vidimo se na Marsu.

rješeno ranom zorom, vidimo se na letu 04. ožujka 2016.g.

upravo se zapljunuo i ja 

bojnik (citat):

rješeno ranom zorom, vidimo se na letu 04. ožujka 2016.g.

013gonzo (citat):

upravo se zapljunuo i ja 

NASA nas nestrpljivo čeka, ne žele ni pomisliti da krenu bez nas.!  

I prigodna pesma 

Tehnički muzej u Zagrebu organizira edukativno-informativnu izložbu, predavanja i radionice 'Sunčev sustav' u trajanju od 15. rujna do 25. listopada 2015.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Riješena misterija Marsa, šta je NASA pronašla?

NASA je danas najavila da se sprema da predstavi “veliko naučno otkriće” na velikoj pres konferenciji zakazanoj za ponedeljak u Vašingtonu.

Američka svemirska agencija objavila je listu učesnika i saopštila da će dio konferencije, nazvane “Rješena misterija Marsa”, biti posvećen kratkim pitanjima putem haštaga #AskNASA.
Na osnovu nekoliko imena naučnika sa liste, novinari smatraju da bi NASA mogla da saopšti da je na Marsu pronašla vodu, a gdje ima vode – ima mogućnosti i za nastanak živog svijeta, piše Business Insider.
Konferencija, koja će biti održana u ponedeljak, 28. septembra, u 11:30 časova po lokalnom vremenu, biće emitovana uživo, putem NASA televizije i veb sajta agencije.

Prepisano odavde: [You must be registered and logged in to see this link.]

Eksponat beogradskog Muzeja istorije Jugoslavije 'Kamen s Mjeseca', prvi put je izložen izvan Beograda i to u Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci.
Radi se o originalnom segmentu mjesečevog tla, poklonu američkog predsjednika Richarda Nixona predsjedniku Titu i narodima Jugoslavije. Izložena je i zastava SFRJ koju su astronauti nosili na Mjesec.
'Kamen s Mjeseca' izložen je u okviru izložbe "Povratak na Mjesec: Kratka istorija budućnosti", koja će biti otvorena do 27.05.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedna od najvećih tragedija u dosadašnjoj povijesti istraživanja svemira dogodila se 28. siječnja 1986.
Tog dana je space shuttle Challenger (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-099) eksplodirao 73 sekunde nakon lansiranja desete i posljednje misije STS-51-L, pri čemu je poginulo svih 7 astronauta na njemu. To nije bio Challengerov prvi let, a prethodnih devet obavljeno je uspješno.
Nakon te nesreće, američki svemirski program letenja space shuttleovima blokiran je na dvije i pol godine. Do nesreće je došlo kad je popustila brtva na jednom od raketnih motora, pa je vrući plin zapalio susjedni spremnik s gorivom. Uslijed toga došlo je do eksplozije koja je raznijela shuttle. Postoje teorije da je uzrok za popuštanje brtve bila niska temperatura.
Od sedam članova posade Challengera (Michael J. Smith, Francis R. 'Dick' Scobee, Ronald McNair, Ellison Onizuka, Gregory Jarvis, Christa McAuliffe i Judith Resnik), dvije su bile žene. Mnogo ljudi pred televizijskim ekranima pratilo je let upravo zato što je na njemu bila Christa McAuliffe, prva učiteljica iz projekta Učitelj u svemiru (Teacher in Space Project). Ona je bila srednjoškolska učiteljica koja je izabrana između 11.000 prijavljenih učitelja i trebala je u svemiru održati satove nastave za djecu. Nakon nesreće mnoge su škole nazvane po njoj (četrdesetak škola širom svijeta).

Iz svemirskih letjelica spustimo se na zemlju i zavirimo u noćno nebo.

Bilješka o prividnoj veličini nebeskih tijela

Promatrajući nebeski svod vidimo zvijezde i druga nebeska tijela kao više ili manje sjajne. U stvarnosti nije riječ o sjaju (to je u astronomiji posebna kategorija) nego o prividnoj veličini ili magnitudi - onako kako ih vidi obično ljudsko oko.
Već su stari Grci podijelili zvijezde u šest kategorija prividne veličine. One najmanje koje još vidi ljudsko pripadaju 6. prividnoj veličini, a one najveće 1. prividnoj veličini. U zvijezde 6. veličine pripadaju sve zvijezde s magnitudom od 5,5 na više, u zvijezde 5. prividne veličine zvijezde s magnitudom od 4,5 do 5,49 itd.
Prividno najveće su zvijezde 1. prividne veličine. Na čitavom nebu ima ih ukupno 21, od kojih je sa naših zemljopisnih širina vidljivo 15. Kako među njima ima velikih razlika, a zbog malobrojnosti su svrstane u istu kategoriju 1. prividne veličine, magnituda nekih zvijezda označava se s 0, dok četiri zvijezde imaju magnitudu koja se označava negativnim predznakom (-).
Slijedi popis zvijezda 1. prividne veličine poredanih po magnitudi. Redom su navedeni ime zvijezde, u zagradi hrvatsko i latinsko ime zviježđa u kojem se nalazi, te prividna veličina. Stilom bold italic su označene one zvijezde koje se kod nas ne vide:
1. Sirius (Veliki pas, Canis Major) -1,46
2. Canopus (Kobilica, Carîna) -0,72
3. Rigil Kentaurus, Alpha Centauri (Centaur, Centaurus) -0,27
4. Arcturus (Volar, Boötes) -0,04
5. Vega (Lira, Lyra) 0,03
6. Capella (Kočijaš, Auriga) 0,08
7. Rigel (Orion, Orion) 0,12
8. Procyon (Mali pas, Canis Minor) 0,38
9. Achernar (Eridan, Eridanus) 0,46
10. Betelgeuse (Orion, Orion) 0,50
11. Hadar, Beta Centauri (Centaur, Centaurus) 0,61
12. Acrux, Alpha Crucis (Južni križ, Crux) 0,76
13. Altair (Orao, Aquila) 0,77
14. Aldebaran BIK[You must be registered and logged in to see this image.], Taurus) 0,85
15. Antares (Škorpion, Scorpius) 0,96
16. Spica (Djevica, Virgo) 0,98
17. Pollux (Blizanci, Gemini) 1,14
18. Fomalhaut (Južna riba, Piscis Australis) 1,16
19. Becrux, Beta Crucis (Južni križ, Crux) 1,25
20. Deneb (Labud, Cygnus) 1,25
21. Regulus (Lav, Leo) 1,35

Zviježđe Veliki Pas (Canis Major) s prividno najvećom zvijezdom stajačicom Sirius:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zvijezda Canopus snimljena iz Venezuele:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zviježđe Orion s 2 zvijezde 1. prividne veličine i 5 zvijezda 2. veličine. Gore lijevo Betelgeuze (magnituda 0,50) i desno Bellatrix (1,64), dolje lijevo Saiph (2,07) i desno Rigel (0,12). U Orionovom pojasu (u narodu Jakovljev štap ili Kosci) Alnilam (1,69), Alnitak (1,88) i Mintaka (2,20):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na kraju valja spomenuti i prividnu veličinu drugih nebeskih tijela (magnituda planeta varira u odnosu na položaj prema Suncu i Zemlji):
- Sunce -26,74
- Pun Mjesec -12,74
- Merkur od 5.7 do -2,6
- Venera od -3,8 do -4.9
- Mars od 1,6 do -3,00
- Jupiter od -1,6 do -2,94
- Saturn od 1,47 do -0,24
- Uran od 5,9 do 5,32
- Neptun od 8,02 do 7,78

Najspektakularnija pojava na nebu - supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde u kojoj se oslobađa toliko energije da svojim sjajem zasjeni ostatak galaktike. Ime potječe od latinske riječi ''nova'', što znači upravo kako i piše - nova. Naime, antičkim astronomima (koji nisu imali teleskope) pričinilo bi se da je riječ o novoj zvijezdi jer je ranije nisu vidjeli.
U astronomiji se razlikuju dvije kategorije ''novih'' zvijezda:
- nova, gdje se ne radi o eksploziji čitave zvijezde već samo vanjskog dijela, pa se po završetku prividna veličina vraća na raniju razinu
- supernova, gdje se radi o eksploziji čitave mase zvijezde; te od nje ili nastaje neutronska zvijezda (pulsar) ili zvijezda kolabira u tzv. crnu rupu
Supernove se pojavljuju vrlo rijetko. Samo jedna od stotinu zvijezda sposobna je eksplodirati kao supernova, samo rijetke od njih su u konačnoj fazi svoga životnog vijeka, a još su rjeđe dovoljno blizu da bi se mogle vidjeti prostim okom kao neuobičajeno sjajne zvijezde. Takve spektakularne supernove nastaju u našoj galaktici - Mliječnom putu ili Kumovoj slami.
Astronomi imaju puno više prilike vidjeti supernove, jer ih zahvaljujući moćnim teleskopima mogu naći u drugim galaktikama. Jednu supernovu, tragajući za Planetom X, pronašao je i otkrivač Plutona Clyde Tombaugh, a svemirski teleskopi poput Hubble Space pružaju neslućene mogućnosti za promatranje.

Supernova u dalekoj galaktici snimljena kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U novijoj ljudskoj povijesti poznato je nekoliko slučajeva spektakularne pojave supernove. Posljednja je zabilježena 1604. godine (SN 1604) u zviježđu Ophiucha ili Zmijonosca (Ophiuchus, Serpentarius), a prije nje zabilježene su SN 1572, SN 1054 i SN 1006.

SN 1604

U zviježđu Ophiuchusa ili Zmijonosca pojavila se 1604. godine posljednja ljudskom oku vidljiva spektakularna supernova, SN 1604. Poznata je i kao Keplerova zvijezda, po njemačkom astronomu i matematičaru Johannesu Kepleru (1571.-1630.) koji je ostavio njen opis. Zvijezda koja je eksplodirala bila je udaljena od nas 20.000 svjetlosnih godina, a dosegla je magnitudu od -2,5.

Zviježđe Ophiuchus ili Zmijonosac, prepoznatljivo po karakterističnom trapezu (gornji dio slike):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Johannes Kepler:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kepplerov crtež SN 1604. Zvijezda se nalazi u desnoj nozi i označena je slovom N (nova):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ostaci SN 1604 snimljeni kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

SN 1572

Pojavila se 1572. godine u zviježđu Kasiopeja (Cassiopeia), a njenu pojavu opisao je i protumačio danski astronom Tycho Brahe u knjizi ''De Stella Nova'' koja ga je učinila poznatim u čitavoj Europi. Stoga je zovu i Tychovom zvijezdom.
Zvijezda koja je eksplodirala kao supernova bila je udaljena 7.500 godina svjetlosti i nije bila ranije vidljiva ljudskom oku. Narasla je do prividne veličine -4 i izjednačila se s planetom Venerom, pa su je oni s oštrijim vidom mogli vidjeti i danju. Za ljudsko oko nestala je 1574. godine.

Zviježđe Kasiopeja (Cassiopeia):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tycho Brahe:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Braheov crtež s položajem supernove (označena slovom I):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ostaci SN 1572 snimljeni kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

SN 1054

Pojavila se 4. srpnja 1054. godine u zvježđu Bika (Taurus), a njenu pojavu zabilježili su i opisali kineski astronomi. Zapise o njenoj pojavi također su ostavili Japanci i Arapi, a zabilježena je i u Europi i Meksiku. Zvijezda koja je eksplodirala kao supernova bila je udaljena 6.500 godina svjetlosti. Narasla je do prividne veličine -6 i bila je znatno sjajnija čak od planeta Venere pa je neko vrijeme bila vidljiva danju. Zadržala se dvije godine i onda nestala za ljudsko oko. Ostatak SN 1054 danas je poznat kao Rakova maglica ili Rakovica (Crab Nebula).

Zviježđe Bik:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Simulacija izgleda supernove 1054:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Rakova maglica ili Rakovica (Crab Nebula), ostatak SN 1054 snimljen kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Henrik III. Crni, car Svetog rimskog carstva, pokazuje supernovu 1054. prije pohoda na Tivoli:

[You must be registered and logged in to see this image.]

SN 1006

Pojavila se 30. travnja 1006. godine u zviježđu Vuk (Lupus). Zabilježena je u Kini, Japanu, Iraku, Egiptu i u Europi, a postoji vjerojatnost i da je zapisana na kamenim pločama u Sjevernoj Americi. Zvijezda koja je eksplodirala kao supernova bila je udaljena 7.200 godina svjetlosti.
SN 1006 je zvijezda najveće prividne veličine zabilježena u pisanoj povjesti ljudskog roda (dakako ne računajući Sunce). Dosegla je veličinu od -7,5 što odgovara svjetlosti Mjeseca u fazi četvrti, pa se uz nju navodno moglo čak i noću čitati.

Zviježđe Vuk:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Simulacija izgleda SN 1006 - obratite pažnju na odraz svjetlosti u vodi:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ostaci SN 1006 snimljeni kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izgledni kandidati za supernovu u našoj galaktici

Među velikim zvijezdama u našoj galaktici (Mliječni put, Kumova slama) astronomi su prepoznali nekoliko izglednih kandidata za supernovu. Među njima su i tri zvijezde prve prividne veličine: Antares (Alpha Scorpii), Betelgeuse (Alpha Orionis) i Spica ili Klas (Alpha Virginis). Uz njih se najčešće spominju još i Rho Cassiopeiae, Eta Carinae, RS Ophiuchi, U Scorpii, VY Canis Majoris i Gamma Velorum.
Nama najbliži kandidat za supernovu je zvijezda IK Pegasi u zvježđu Pegaz (Pegasus). Udaljena je 150 svjetlosnih godina, a iskusno astronomsko oko je vidi kao zvjezdicu 6. prividne veličine. Kada to bukne naši daleki potomci će imati na nebu dva sunca. O katastrofalnim posljedicama po Zemlju nema svrhe razmišljati - do tada će proći dosta tisuća godina pa nam je svejedno.

Dvostruka zvijezda IK Pegasi u usporedbi sa Suncem (desno):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedan od kandidata za supernovu - crveni superdiv Antares u zviježđu Škorpion (Scorpius):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prije nego što su lansirali prvog čovjeka u svemir, Amerikanci su 31. siječnja 1961. na testni let poslali čimpanzu Ham (Ham the Astrochimp). Lansirana je u letjelici Mercury-Redstone 2.
Ime Ham odabrano je kao kratica za Holloman Aerospace Medical Center, ime centra koji je pripremio i trenirao čimpanzu za svemirski let. Ham je bio prva čimpanza u svemiru, izabran je između 40 čimpanzi koje su trenirane za istu svrhu i imao je značajnu ulogu.
Trebao je pokazati mogu li živa bića u svemiru izvršavati voljne radnje i upravljati letjelicama. Naučili su ga da povuče polugu kad ugleda bljeskajuće plavo svjetlo, a tako je istreniran pomoću laganih elektrošokova i nagrade u obliku banane.
Pokazalo se da je za vrijeme leta u svemiru povlačio polugu samo djelić sekunde sporije nego na zemlji te se uspješno vratio na Zemlju i poživio je još 17 godina u zološkom vrtu. Nakon toga su Amerikanci bili spremni slati ljude u svemir.

8. srpnja 2011. izvršeno je posljednje lansiranje space shuttlea u dosadašnjoj povijesti. Radilo se o misiji STS-135, za koju je upotrebljen shuttle Atlantis (Orbiter Vehicle Designation: OV-101), pretposljednji u nizu od šest space shuttleova koji su izgrađeni za NASA-u. Noviji od Atlantisa bio je samo space shuttle Endeavour, koji je izgrađen 1991. kao zamjena za tragično izgubljeni Challenger.
Atlantis je bio u upotrebi još od 1985., što znači da je pri tom posljednjem letu bio star već više od četvrt stoljeća, a STS-135 je bila njegova 33. misija po redu. Više svemirskih misija od Atlantisa, 39, napravio je samo space shuttle Discovery. Dva shuttlea koja su doživjela katastrofe, Challanger i Columbia, bila ujedno i prva dva koja su napravljena za svemirske letove. Prototip Enterprise, nije izrađen za svemirski let, već je korišten za testiranja.
Shuttle Atlantis obavio je najviše spajanja sa svemirskim postajama od svih shuttleova, čak 19. Na završnoj misiji bila su u njemu samo četiri astronauta: Christopher Ferguson, Douglas Hurley, Sandra Magnus i Rex Walheim. To je brojčano bila najmanja posada u proteklih više od 18 godina. Misija STS-135 trajala je 8 dana, 15 sati i 21 minutu, a slijetanje je izvršeno 21. srpnja 2011.
Posljednjom misijom shuttlea Atlantis priveden je kraju tridesetogodišnji američki space shuttle program. Planirano je da će ih zamijeniti svemirske letjelice tipa Orion, ali to se vjerojatno neće dogoditi prije 2023. godine. U međuvremenu će se američki astronauti koristiti ruskim letjelicama Sojuz kako bi stigli do Međunarodne svemirske postaje (ISS).

[You must be registered and logged in to see this image.]

NASA: Pošaljite nam svoje ime pa ćemo ga zabilježiti na Suncu.
Od danas možete postati prvi JNA vojnik koji je došao do Sunca i ostavio svoj trag u istraživanju Zemljine zvijezde.
Sve što trebate je na stranici NASA-e ostaviti svoje podatke i oni će biti zabilježeni.


Ovog ljeta dodirnut ćemo Sunce, riječi su poznatog američkog glumca Williama Shatnera koji je bio kapetan James Kirk u poznatom serijalu Zvjezdane Staze.

Naime, Shatner u video kojeg je objavila američka svemirska agencija NASA poziva ljude da pošalju svoja imena koja će u sondi biti poslana do Sunca.



Tako možete postati prvi JNA vojnik koji je došao do Sunca i ostavio svoj trag u istraživanju Zemljine zvijezde.
Sve što trebate je na stranici NASA-e upisati svoje ime, prezime te e-mail adresu.

Prijave traju do 27. travnja 2018. godine.
Nakon prijave, vaše ime bit će zabilježeno u memorijskoj kartici koja se nalazi na sondi.
Lansiranje je predviđeno za 31. srpnja, a sonda će oko Sunca proći 24 puta u sljedećih sedam godina na udaljenosti od svega 6,2 milijuna kilometara, što je sedam puta bliže nego što je neka sonda prišla Suncu.

Pomoću četiri instrumenta tražit će odgovore na pitanja, zašto je sunčeva kruna toliko toplija od fotosfere i kako se ubrzava sunčev vjetar? Znanstvenici tvrde kako će ovo pružiti revoluciju znanja o porijeklu i evoluciji sunčevog vjetra.

Putna karta izgleda ovako.!

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ukoliko želite ispuniti NASA-in formular to možete uraditi ovdje:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Kad ispunite sve to i pritisnete ovo žuto dugme SUBMIT dobijete ovu poruku.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nakon toga na vašu e-mail adresu iz NASA-e stiže jedna poruka u kojoj je jedan link kojeg morate kliknuti.
Tada se pojavi ova poruka.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tad još jedino trebate pritisnuti ovo zeleno "dugme" da bi potvrdili svoje podate i to je to.!!!

Mislim da sam ja prvi vojnik graničar bivše JNA koji se upisao u ovu NASA-inu evidenciju.  
Pridružite se i vi ako ste zainteresirani.

OVO JE MALI KORAK ZA JNA VOJNIKE ALI VELIKI ZA ČOVJEČANSTVO

Tekst uz male izmjene ukrao odavde:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Na današnji dan, 24. travnja 1990. pomoću space shuttlea Discovery lansiran je svemirski teleskop Hubble (Hubble Space Telescope).
Radilo se o misiji STS-31, u kojoj je sudjelovalo pet astronauta američke NASA-e u suradnji s Europskom svemirskom agencijom.
Teleskop Hubble postavljen je u orbitu oko Zemlje na visinu od 540 kilometara. Na toj visini teleskop obilazi naš planet svakih 95.48 minuta, tj. oko 15 puta na dan, pod nagibom od 28.5 stupnjeva pri brzini od 28.000 km/h. Masa pri lansiranju iznosila mu je 11.110 kilograma, a duljina 13.2 metara. Zrcalo promjera 240 centimetara isprva se pokazalo pogrešno izbrušenim, no kasnije je taj problem ispravljan dodavanjem optičkog pomagala. Slanje teleskopa u orbitu bilo je zamišljeno puno prije lansiranja teleskopa Hubble u svemir. Ipak, moralo se pričekati da znanost i tehnologija napreduju. Gradnja je započeta 1977. i odlučeno je da se teleskop nazove po američkom astronomu Edwinu Hubbleu (1889-1953). Telekop je završen 1985, a nakon odgode zbog katastrofe koja se dogodila Challengeru 1986. teleskop je lansiran 1990. godine.
Zato što se nalazi izvan Zemljine atmosfere teleskop Hubble omogućio je snimanje dalekih svemirskih objekata u vrlo visokoj rezoluciji, kojoj nisu ravni ni mnogo veći teleskopi na površini planeta.
Neke zanimljive slike snimljene pomoću teleskopa moguće je pogledati na poveznici: [You must be registered and logged in to see this link.]