Astronomija i astronautika

KAKO ĆE LANDER "InSight" BUŠITI MARS



Evo jedan video koji pokazuje što će na Marsu raditi Lander "InSight" vrijedan 850 miliona dolara.
Zanimljivo je to što su dosada NASA-ini roveri uspjeli iskopati površinu Marsa do dubine od nevjerojatnih pola inča ili ako to po naši slikovito kazano kao duljina pilule aspirina.
Ovaj Lander InSight će svoj klin (bušilicu) u 40 dana zabiti u površinu Marsa do dubine od 16 stopa.
Slikovito kazano to je kao duljina automobila.
Na videu je pokazano na koji način radi ta bušilica.

Zbogom Opportunity

[You must be registered and logged in to see this image.]

Službeno okončana misija Marsovog rovera Opportunity

Nakon gotovo 15 godina i višemjesečnih pokušaja "buđenja", NASA se ovoga tjedna oprostila od svojeg najdugovječnijeg marsovskog rovera

NASA je ovoga utorka prema svojem roveru Opportunity na Mars poslala posljednje naredbe koje su ga imale za cilj "probuditi" i pokrenuti njegova računala.
Međutim, nakon osam mjeseci, otkako se od 10. lipnja prošle godine zbog velike oluje Opportunity nije javio kontroli misije, odgovora s Marsa i dalje nije bilo.
Svi pokušaji resetiranja ili pobuđivanja pričuvnih sustava su iscrpljeni, pa je nakon preko 800 pokušaja prema roveru odaslana i posljednja, oproštajna poruka.

Nakon toga NASA je okupila sve vodeće ljude ove misije i organizirala konferenciju za medije na kojoj je i službeno proglasila misiju Opportunity završenom.
Originalno osmišljen kao marsovsko vozilo koje će istraživati geološku strukturu i kemijski sastav Marsa, te proputovati oko kilometar i snimati svoj okoliš, Opportunity je nadživio sva očekivanja.
Na Marsu je izdržao, zahvaljujući vrhunskim baterijama i činjenici da su mu tamošnji vjetrovi čistili solarne kolektore, 5.498 dana, prevalivši pritom čak 45 kilometara.



Najemotivniji ispraćaj jednog robota ikad

Ovu, u punom smislu riječi maratonsku misiju, NASA-ini ljudi zaključili su gotovo pa posljednjim ispraćajem, na kojem su svoje nekrologe sa suzom u oku redali čelni ljudi te agencije.
Bio je tamo glavni direktor Jim Bridenstine, kao i voditelji misije Opportunity koji su je nadgledali kroz protekle godine.
Tijekom neplanirano produljenog životnog vijeka ovog rovera u NASA-i su, kažu, stasale generacije znanstvenika pa su oni koji su misiju sada ispratili u povijest na njezinom početku još bili srednjoškolci.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Službeno okončana misija Marsovog rovera Opportunity
Nakon gotovo 15 godina i višemjesečnih pokušaja "buđenja", NASA se ovoga tjedna oprostila od svojeg najdugovječnijeg marsovskog rovera


NASA je ovoga utorka prema svojem roveru Opportunity na Mars poslala posljednje naredbe koje su ga imale za cilj "probuditi" i pokrenuti njegova računala.
Međutim, nakon osam mjeseci, otkako se od 10. lipnja prošle godine zbog velike oluje Opportunity nije javio kontroli misije, odgovora s Marsa i dalje nije bilo.
Svi pokušaji resetiranja ili pobuđivanja pričuvnih sustava su iscrpljeni, pa je nakon preko 800 pokušaja prema roveru odaslana i posljednja, oproštajna poruka.

Nakon toga NASA je okupila sve vodeće ljude ove misije i organizirala konferenciju za medije na kojoj je i službeno proglasila misiju Opportunity završenom.
Originalno osmišljen kao marsovsko vozilo koje će istraživati geološku strukturu i kemijski sastav Marsa, te proputovati oko kilometar i snimati svoj okoliš, Opportunity je nadživio sva očekivanja.
Na Marsu je izdržao, zahvaljujući vrhunskim baterijama i činjenici da su mu tamošnji vjetrovi čistili solarne kolektore, 5.498 dana, prevalivši pritom čak 45 kilometara.


Najemotivniji ispraćaj jednog robota ikad
Ovu, u punom smislu riječi maratonsku misiju, NASA-ini ljudi zaključili su gotovo pa posljednjim ispraćajem, na kojem su svoje nekrologe sa suzom u oku redali čelni ljudi te agencije.
Bio je tamo glavni direktor Jim Bridenstine, kao i voditelji misije Opportunity koji su je nadgledali kroz protekle godine.
Tijekom neplanirano produljenog životnog vijeka ovog rovera u NASA-i su, kažu, stasale generacije znanstvenika pa su oni koji su misiju sada ispratili u povijest na njezinom početku još bili srednjoškolci.


"Sprovod" Opportunityja bio je, kao da se radi o čovjeku, slavlje njegova života i postignuća, sjećanje na mnoge probleme, izazove, ali i gotovo nevjerojatna otkrića – od kojih je vjerojatno najzvučnije odjeknula potvrda da je na Marsu nekad postojala tekuća voda.

Nakon Opportunityja na Marsu ostaje aktivan rover Curiosity, kao i nedavno tamo pristigli InSight lander koji nastavljaju s istraživanjem ovog planeta.
NASA im planira u srpnju sljedeće godine poslati i društvo, novi rover Mars 2020 koji je trenutno u završnim fazama razvoja u Laboratoriju za reaktivni pogon (JPL).
Njegova glavna misija bit će otkriti je li krater Jezero (nazvan po mjestu u BiH), za koji je utvrđeno da je nekad sadržavao velike količine tekuće vode, u to doba nudio uvjete za razvoj života.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Opportunity je ukraden....

Brkakougar (citat):

Opportunity je ukraden....

Jel to iz tvojih obavještajnih izvora.!?

Da, pomenuti objekat Nasa je pokusala da unisti aktivacijom samounistenja radi cudnog ponasanja i dobijanja informacija koje su pocele da izazivaju sumnju da je neko resetovao i potpuno funkcionalnost uredjaja usmerio na neki drugi rezim rada..........

Pogled na planet zemlju sa Voyager-a.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pripremite se na svemirski sudar.
U našu galaksiju će udariti galaksija Andromeda.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Anromeda se kotira za srednju galaksiju od 19 planeta, ako se ne varam, ili mozda nije bas tako?

Brkakougar (citat):

Anromeda se kotira za srednju galaksiju od 19 planeta, ako se ne varam, ili mozda nije bas tako?

U Mliječnoj stazi, našoj galaksiji, ima između 200 i 400 milijardi zvijezda, a u Andromedi i više.
Planeta ima tko zna koliko.
U Mliječnoj stazi npr. ima cca 17 milijardi planeta sličnih Zemlji, a ukupno bar 10 puta više.

To bi valjalo viđet'

PORUCNIK (citat):

To bi valjalo viđet'

Ja sam do sada doživio 2 države, 5 predsjednika, 2 vojske, 2 državljanstva, 2 valute....
Pa što je problem i ovaj sudar dočekati.  

Brkakougar (citat):

Anromeda se kotira za srednju galaksiju od 19 planeta, ako se ne varam, ili mozda nije bas tako?

Varaš se.
I to debelo.
Što je 19 planeta u galaksiji Andromeda...
Ništa.
Tih 19 planeta u galaksiji Andromeda je kao zrno soli u svim morima na zemlji.
Galaksija ima milijarde planeta bez ostalih objekata kao što su sunca, komete, itd...

Dakle ovo je vise nego ozbiljno, samo pomeranje dzinovske galaksije uzrokuje sabijanje ili otpor elektromagnetnog polja manje galaksije mogu nestati a neke planete mogu eksplodirati, sto se tice nase planete pa mi smo gotovi izbacivanjem iz ose orbite za samo 2cm, ili se debelo varam?

Brkakougar (citat):

Dakle ovo je vise nego ozbiljno

Ozbiljno ili ne, ne razbijaj glavu oko toga, jer mi to nećemo doživiti.
Tko zna što će se na zemlji sve događati i prije nego dođe do tog sudara galaksija.
Kako smo počeli ne piše nam se dobro jer sami sebe uništavamo.

Brkakougar (citat):

samo pomeranje dzinovske galaksije uzrokuje sabijanje ili otpor elektromagnetnog polja manje galaksije mogu nestati a neke planete mogu eksplodirati

Oko elektromagnetnog polja se baš ne razumjem.
Ali u sudaru galaksija vjerojatno će nastati jedna velika galaksija.
Tako će i naš planet zemlju nešto pogoditi.
Mogao si preko interneta vidjeti što se na zemlji dogodi ka je pogodi jedan meteor.



Ovisi koliko je velik, što je veći , veći je problem.
Mi na zemlji još nemamo obranu od tih meteora, pogotovo da naiđe neki mjesec ili planet koji će nas pogoditi.
A kad se to dogodi, pitanje je koliko će trebati vremena da se formira novi planet koji će imati sve što ima naša zemlja.!?

Brkakougar (citat):

sto se tice nase planete pa mi smo gotovi izbacivanjem iz ose orbite za samo 2cm, ili se debelo varam?

Sumnjam da će se zemlji nešto desiti ako se pomakne za 2 centimetra.
Problem smo opet mi koji je zbog kojekakvih zagađenja sunce zagrijava više nego što treba i tim uništava život na zemlji jer se topi led, životinje izumiru.....

Hvala na opsirnom pojasnjenju...

Brkakougar (citat):

Hvala na opsirnom pojasnjenju...

Nisam baš ja stručnjak za svemir, ovo je jedno obično razmišljanje.

Izraelska sonda na putu prema Mjesecu snimila selfie

Fotografija nastala tijekom putovanja sonde Beresheet prema Mjesecu prikazuje dio same letjelice i planet Zemlju u pozadini

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prva privatno financirana letjelica prije nešto manje od dva tjedna poletjela je prema Mjesecu.
Izraelski lunarni lander Beresheet (berešit, hebrejski: početak), sa Zemlje je ponijela također privatna raketa Falcon 9 kompanije SpaceX i pustila ga u kompliciranu putanju kojom će ova sonda za otprilike mjesec dana doći do našeg prirodnog satelita.
No, kako putovanje od mjesec i pol ne bi bilo dosadno, Izraelci su ga odlučili obogatiti – snimanjem selfija.

Sonda Beresheet tako je jučer, na udaljenosti od 37.600 kilometara od Zemlje, aktivirala kameru, okrenula se prema našem planetu, te snimila zanimljiv selfie.
Na njemu se vidi dio same sonde, izraelska zastava, poruka o "maloj naciji i velikim snovima", te kao savršena pozadina – južna polutka Zemlje.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kako bi još jednom privukli pažnju na svoj projekt, iz kompanije SpaceIL koja je za njega zaslužna, ovaj su selfie ponosno podijelili na društvenim mrežama.
Uspije li slijetanje Beresheeta na Mjesec Izrael će postati četvrta zemlja koja je tamo uspjela prizemljiti neku svoju sondu, nakon SAD-a, Kine i Rusije.
Također, bit će to prvi puta da je Zemljin prirodni satelit posjetila neka privatna letjelica.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Smatram da je proleće počelo 17.3.2019. godine

[You must be registered and logged in to see this image.]

Razočaravajući kraj svemirskog leta: izraelska letjelica srušila se na površinu Mjeseca

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izraelska svemirska letjelica Baresheet srušila se na površinu Mjeseca u četvrtak nakon niza tehničkih kvarova tijekom slijetanja, čime je okončan povijesni izraelski pokušaj kontroliranog slijetanja na površinu Mjeseca.

Bespilotna letjelica povremeno je imala problema s kvarom motora i komunikacijama tijekom 20-ak minuta slijetanja, kazao je tim podrške.

Beresheet, čije ime u prijevodu s hebrejskog označava biblijsku frazu "u početku" putovao je kroz svemir sedam tjedana u više orbita oko Zemlje, a prošlog je tjedna ušao u gravitaciju Mjeseca.

Posljednjim manevrom u srijedu svemirska letjelica je ušla u usku eliptičnu orbitu oko Mjeseca, koja je udaljena između 15 i 17 kilometara od površine Mjeseca. Nakon toga je uslijedio razočaravajući kraj.

Zasad su samo tri zemlje uspjele izvesti "meko" slijetanje na površinu mjeseca. To su Ujedinjene Države, Sovjetski Savez i Kina.

Slobodna Dalmacija

NASA odabrala najbolje kuće za život na Marsu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gdje i kako živjeti na Marsu pitanje je kojim su se bavili dizajneri u natječaju kojeg je organizirala NASA
Poznati su finalisti natječaja za dizajn najbolje i najprikladnije kuće, tj. staništa na Marsu.
Natječaj je organizirala NASA i cilj mu je dizajnirati najbolju 3D printanu kuću za život na Marsu, i u mnogim svjetovima još i dalje.

U izazovu koji je započeo 2015. godine timovi su trebali dizajnirati prikladna skloništa za život na Mjesecu i Marsu a možda i negdje drugdje.
U ovoj fazi 11 timova trebalo je kreirati cjelovite slike svog dizajna uz pomoć softvera za modeliranje uz kratak video koji objašnjava njihov izbor.
Svaki se model ocjenjuje po arhitektonskom izgledu i estetici, kao i po izvedivost njihove konstrukcije, piše CNN.

Prvu nagradu osvojio je tim SEArch+/Apis Cor sa svojom jedinstvenom uvrnutom strukturom, s malim rupama.



Drugoplasirani tim Zoperhous predložio je da se njihove modularne strukture ispišu roverom, a Inkubator Mars, skupina inženjera i umjetnika, pokazala je modularni dizajn koji se sastoji od četiri različita prostora, uključujući i jedan za uzgoj biljaka.
Tri ekipe su podijelile nagradu od 100.000 dolara.
U sljedećem krugu, početkom svibnja, finalisti će isprintati 3D makete svog dizajna a natječu se za nagradu od 800.000 dolara.



Ovaj je natječaj dio razvoja misija za slanje ljudi na Mjesec i Mars.
Krajem prošle godine agencija je objavila da devet američkih kompanija ispunjava pravo za ponudu na 2,6 milijardi dolara ugovora tijekom 10 godina kako bi isporučili usluge na Mjesec. 2017. predsjednik Donald Trump potpisao je Space Policy Directive 1 kako bi "preusmjerio američki svemirski program na ljudska istraživanja i otkrića".
"To je prvi korak u povratku američkih astronauta na Mjesec nakon 1972. godine, za dugoročno istraživanje i korištenje", rekao je.
"Ovaj put nećemo samo staviti našu zastavu i ostaviti otiske stopala, već ćemo sagradit temelje za eventualnu misiju na Mars, a možda i jednog dana, u mnoge svjetove još i dalje", poručio je.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Usporedba maše planete zemlje sa ostalim planetama i suncima.  
Mila majko koliko smo mali.
Premao tim suncima smo kao zrno prašine.
I na dobrom smo putu da sami sebe unuštimo, zagadimo....
A za sada zamjene nema.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Snimljen prvi potres na Marsu

NASA-ina geološka sonda InSight koja snima atmosferu i kretanja tla na Marsu ovih je dana zabilježila i ono zbog čega je tamo poslana – prve znakove seizmološke aktivnosti tog planeta

[You must be registered and logged in to see this image.]

Maleni lander InSight koji je na Mars sletio u studenome prošle godine do sada je izrodio neke javnosti zanimljive rezultate.
Već smo izvještavali o tome kako njegovi senzori šalju meteorološka izvješća s Marsa, bilježe neočekivane anomalije u tlaku tamošnje atmosfere, te snimaju zvukove marsovskih vjetrova.
No, sonda InSight službeno se zove Interior Exploration Using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport – što bi značilo da ima zadatak snimati seizmičke događaje i na temelju njih dati podatke o aktivnosti površine ovog planeta i o sastavu njegove unutrašnjosti.

I upravo ono zbog čega je InSight poslan na Mars dogodilo se prvi puta 6. travnja.
Tada je ova sonda svojim senzorima zabilježila prvi događaj koji bi se mogao okarakterizirati kao zemljotres (ili "marsotres").
NASA je seizmografom InSighta zabilježila vibracije tla.
Kako bi ih se moglo prezentirati ubrzali su snimku događaja 60 puta i objavili snimku ovih zvukova.



Na snimci se čuju tri različite vibracije – one uzrokovane vjetrom, kretanjem robotske ruke sonde, te događaj koji je vrlo vjerojatno potres na površini Marsa.
Ovo je prvi puta da je iz pozadinske buke izoliran ovakav događaj, što je označilo i početak nove grane istraživanja, tzv. marsovske seizmologije, poručio je Bruce Banerdt, vođa projekta u NASA-inom Laboratoriju za reaktivni pogon (JPL).

Zanimljivo, prvi podaci iz seizmografa na Marsu slični su onima koje su zabilježili NASA-ini instrumenti na Mjesecu između 1969. i 1977. godine, koje su tamo postavili astronauti iz misija Apollo.
Događaj od 6. travnja nije jedini koji je zabilježen, no znanstvenici i dalje rade na izoliranju i analizi još najmanje tri nedavno snimljena seizmička signala koji bi mogli označiti manje potrese površine Marsa.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Hubble i dalje oduševljava!
Ponovno snimio fotografiju koja oduzima dah!

[You must be registered and logged in to see this image.]

NASA-in teleskop Hubble načinio je fotografiju spiralne galaksije NGC 2903.

Ova ljepotica, NGC 2903, udaljena je 30 milijuna svjetlosnih godina i bila je dio Hubbleovog istraživanja, objavljeno je na Twitter stranici teleskopa Hubble.

Za ovu je galaksiju karakteristično to što se u njenoj centralnoj regiji netipično brzo stvaraju nove zvijezde.
Spiralne galaksije najbrojnije su u svemiru, budući da ih je oko 75 posto spiralnih.

U istom istraživanju uhvaćeno je još stotinjak sličnih galaksija, a one bi trebale pomoći astronomima u razumijevanju crnih rupa.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Hubble je snimio zapanjujuću fotografiju koja otkriva samo djelić našeg supermasivnog svemira

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zahvaljujući preko 7500 fotografija stopljenih u jednu sliku, znanstvenici NASA-e i ESA-e stvorili su prizor od kojeg zastaje dah

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kako gledati fotografiju?

Najlakši način na koji možete pogledati fotografiju je pomoću ove poveznice.
Napominjemo, da ju ispišete u kvaliteti fotografije, trebao bi vam komad papira dug 2.16 metara.

Na sreću, ne treba vam toliko mjesta da biste sliku mogli pregledati - na raspolaganju su vam kontrole za zumiranje koje rade kao kod standardnih mobilnih fotografija, dok na računalu iste možete aktivirati pomoću virtualnih tipki na rubu prikaza.

ČLANOVI JNA FORUMA PRIJAVITE SE

Još jedna prilika za poslati svoje ime na Mars

NASA, kao i nekoliko puta do sada, šalje na Mars imena zainteresiranih Zemljana na posebnom čipu koji će biti lansiran na Mars 2020 roveru

[You must be registered and logged in to see this image.]

U misijama Orion i InSight NASA je prikupljala imena svih koji su to željeli, ugravirala ih na poseban čip, te sva tako dobivena imena poslala svojim landerima na Mars.
Tako će biti i u narednoj misiji koja bi se trebala prema Crvenom planetu uputiti u srpnju 2020.
Misija Mars 2020 poletjet će s Cape Canaverala na Floridi i planirano je da na Mars stigne 18. veljače 2021. godine.
Tamo će spustiti novi i unaprijeđeni NASA-in rover u krater Jezero, gdje bi najmanje 687 zemaljskih dana, odnosno jednu marsovsku godinu, isti trebao obavljati znanstvena istraživanja.

I na ovom će roveru, kao i na prethodnima, biti poseban čip s imenima ljudi koji se upišu na vrijeme – a to vrijeme je sada. NASA je otvorila prijave na ovoj stranici, gdje svatko može upisati ime i prezime te zemlju iz koje dolazi.
Svi ovi podaci poletjet će u ljeto sljedeće godine prema Marsu.

[You must be registered and logged in to see this image.]
Ako sve ispunite kako treba dobit će te ovakvu kartu-propusnicu da će vaše ime biti poslano na planet Mars

Nakon prijave svaki će "putnik" za Mars dobiti propusnicu (boarding pass) koji će jamčiti da će njegovo ime biti poslano na spomenutom čipu. Iz Hrvatske je do sada svoje ime za slanje na Mars upisalo tek nešto preko 200 ljudi, pa još imate priliku biti jedan od rijetkih sunarodnjaka koji će se moći pohvaliti da im se ime nalazi na drugom planetu.

Kad već ne možemo tamo preseliti, kao što nam je nedavno preporučio astronaut Buzz Aldrin, barem da nešto svojega pošaljemo.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prijenos uživo iz pogona gdje se sastavlja NASA-in marsovski rover za 2020.

Misija Mars 2020 bit će lansirana sljedećeg ljeta, a trenutačno je u tijeku finalno sastavljanje njezinog glavnog dijela, robotskog rovera.
NASA je omogućila streaming tog procesa uživo

U sklopu misije Mars 2020, čije je lansiranje zakazano za srpanj sljedeće godine, NASA će na Mars poslati, među ostalim, maleni helikopter, imena svih koji se prijave za ovaj put, kao i veliki znanstveni robotizirani rover.
Misija rovera bit će, kao i kod Curiosityja i Opportunityja, obavljanje raznih znanstvenih istraživanja na površini Marsa, bušenje tla, uzimanje uzoraka, potraga za organskim molekulama i općenito ispitivanje terena za buduće ljudske misije na ovaj planet.

Trenutačno je u NASA-inom Laboratoriju za reaktivni pogon (JPL) u Pasadeni u Kaliforniji u tijeku finalno sastavljanje ovog rovera.
Američka svemirska agencija tim je povodom omogućila javnosti prilično jedinstven uvid u ovaj proces.
U čistu prostoriju u kojoj stručnjaci sastavljaju marsovsko vozilo postavili su kameru i prijenos uživo pustili na YouTube.

Uživo iz JPL-a
Prijenos uživo aktivan je 24 sata na dan, a svakog radnog dana iza 17 sati po hrvatskom vremenu na njemu je moguće vidjeti inženjere i znanstvenike koji rade na ovom roveru.
NASA je na YouTubeu čak zakazala i moderirane chatove koji će se događati od ponedjeljka do četvrtka s početkom od 20 i 1 sat poslije ponoći, a na kojima će se moći raspravljati o cijeloj misiji.

Ne znate li, dakle, što biste gledali na televiziji predvečer kad dođete s posla, uključite se u ovaj live stream – barem nećete naletjeti na neku ljetnu reprizu.

Uz Međunarodni dan asteroida - 30 lipnja.

Izložba: 'Impaktori, impakti, impaktni krateri i njihove posljedice' u Tehničkom muzeju Zagreb
Autori: Dr. sc. Tihomir Marjanac, Marina Čalogović, Karlo Bermanec

Izložba je otvorena od 30. lipnja do 7. srpnja 2019. i može se razgledati za vrijeme otvorenosti Muzeja za posjetitelje. Za posjet izložbi vrijedi ulaznica za zbirke Muzeja.

Međunarodni Dan asteroida proglasila je Generalna skupština UN u prosincu 2016. godine, a obilježava se po cijeloj Zemlji s ciljem podizanja svijesti o prijetnji koju asteroidi predstavljaju za našu civilizaciju, pa i cjelokupni život na planetu. Danom asteroida proglašen je 30. lipanj, dan kada se dogodila poznata Tunguska eksplozija uslijed sudara Zemlje s malim asteroidom ili jezgrom komete. Znatno slabija eksplozija malog asteroida iznad Čeljabinska u Rusiji 2013. godine (koja je izazvala veliku materijalnu štetu i ranjavanje preko 1000 ljudi) upozorila nas je na stalnu opasnost koja nam prijeti iz svemira, od koje trenutno nemamo zaštitu.
Međunarodni dan asteroida ove godine se obilježava u Hrvatskoj u organizaciji udruge ProGEO-Hrvatska (u kojoj znanstveno-popularizacijski djeluju naši istraživači asteroida i njihovih udara) i Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

VIDEO: Dron će na Titanu tražiti znakove života

Dragonfly će na Titanu letjeti s lokacije na lokaciju i istraživati organske materijale.

[You must be registered and logged in to see this image.]

NASA je predstavila misiju istraživanja Titana koja će biti lansirana 2026. godine, a 2034. bi trebala stići na Saturnov mjesec s obiljem organskih struktura.

Obzirom na Titanovu gustu atmosferu i nisku gravitaciju, NASA je na zagonetan Saturnov mjesec odlučila poslati Dragonfly lander koji je ujedno i dron koji će nakon slijetanja imati mogućnost leta na razne lokacije, na kojima će istraživati sastav organskih površinskih materijala i razvoj predbiološke kemije, kao što možete vidjeti u ovom videu.



Znanstvenici vjeruju da će na Titanu pronaći brojne važne "građevinske" blokove života, uz mogućnost da tamo pronađu i sam život u nekom obliku.

Titan je vrlo sličan vrlo ranoj Zemlji i mogao bi nam otkriti kako je na našem planetu nastao život, a Dragonfly će ujedno istraživati i njegova atmosferska i površinska svojstva, kao i podzemni ocean i tekuće rezervoare metana, a njegovi senzori će biti u stanju tražiti znakove postojećeg ili bivšeg života.

NASA vjeruje da će dron preletjeti više od 175 km, što je dvostruko veća udaljenost nego što su prešli svi roveri zajedno koji su istraživali Mars.

[You must be registered and logged in to see this link.]

U četvrtak, 11. srpnja u 20 sati u kino dvorani Tehničkog muzeja u Zagrebu, Savska cesta 18, održat će se popularno znanstveno predavanje na temu:
Mjesec - Zemljin vjerni pratitelj
Predavač je Zvonimir Drvar, voditelj planetarija, a ulaz na predavanje je slobodan.
21. srpnja obilježava se 50 godina od spuštanja ljudi na Mjesec. Misija Apollo 11 na površinu Mjeseca spustila je u Mjesečevom modulu astronaute Neila Armstronga i Buzza Aldrina, prve ljude na Zemljinom prirodnom satelitu. Bio je to iznimno važan događaj u povijesti svemirskih letova. Tehnički muzej 'Nikola Tesla' priključit će se obilježavanju obljetnice prigodnim predavanjima. ...

VBČ (citat):

Prenio sam obavijest o predavanju sa stranice Tehničkog muzeja.
Što nije jasno?

Kad smo kod mjeseca evo pronašao ovaj zanimljivi detalj o ljudima na mjesecu.

Zbog glupiranja na Mjesecu jedan američki astronaut umalo je poginuo

Charlie Duke je na vlastitoj koži osjetio zašto nije pametno baviti se u svemiru bilo čime što niste prethodno uvježbali

U subotu, 20. srpnja, bit će 50 godina od trenutka kad je prva letjelica s ljudskom posadom sletjela na površinu Mjeseca.
Astronauti koji su sudjelovali u tom i drugim pothvatima tim se povodom prisjećaju avantura u svemiru.

Jedan od njih je Charlie Duke, pilot lunarnog modula tijekom misije Apollo 16, koji je s 36 godina bio najmlađe ljudsko biće koje je hodalo po Mjesecu.
Nedavno je rekao kako mu je to priuštilo jedan od najstrašnijih trenutaka u životu.

Bilo je to 1972. godine, približavale su se Olimpijske igre u Muenchenu pa su se astronauti dogovorili kako će održati svoje Olimpijske igre na Mjesecu.

Duke je sa svojim zapovjednikom Johnom Youngom odlučio iskoristiti zadnje minute svemirske šetnje po Mjesecu kako bi iskoristio značajno nižu gravitaciju i oborio nekoliko zemaljskih atletskih rekorda.

Počeli su se, kako je rekao, glupirati i izvoditi skok uvis.
Uspio je skočiti kojih 120 centimetara uvis, što nije loše ima li se u vidu kako je bio u svemirskom odijelu.
Ali, usred skoka je ispravio tijelo, što je bila velika pogreška.

Umalo fatalan pad

Naime, svako od svemirskih odijela težilo je na Zemlji više od 136 kilograma.
Na Mjesecu je to nešto manje od 23 kilograma, od čega je većina smještena u naprtnjači.

Pogađate, odijelo nije bilo dizajnirano za skok uvis.
Naprtnjača od fiberglasa, u kojoj su bili svi sustavi nužni za održavanje Duekovog života, pretegnula ga je.
Pokušao je kotrljanjem ublažiti pad, ali u tome je samo djelomično uspio.

Pao je na naprtnjaču.
Da je pukla ili da je oštetio odijelo, bio bi gotovo sigurno mrtav jer ga Young i kolege ne bi stigli na vrijeme odvući do lunarnog modula, zatvoriti letjelicu i ponovno uspostaviti tlak.


'Srce mi je tuklo. Moj zapovjednik je došao, pogledao me i rekao kako to nije bilo pametno.
Zamolio sam ga da mi pomogne ustati i zašutio', prisjetio se Duke, a prenosi Business Insider.

Osluškivao je rad sustava za održavanje života kako bi provjerio je li sve u redu.
Mogao je čuti pumpe, što je bio znak kako nište nije bilo oštećeno.
No, naučio je lekciju: u svemiru ne smije raditi ništa što nije uvježbano.

Kamera je zabilježila taj trenutak, iako se ne vidi u potpunosti:



Astronauti često padaju

Dukeu to nije bio jedini pad na Mjesecu.
Pao je glavom naprijed dok je postavljao instrumente i spotakao se nakon što je odskočio kako bi pokupio alat.
I drugim se astronautima to događalo jer ljudsko tijelo nije naviknuto na rad u gravitaciji znatno nižoj od Zemljine.

Usprkos mjesecima intenzivnog treninga, astronaute su u velikoj mjeri ograničavala njihova velika, teška i nezgrapna odijela.
Bilo je to kao da radite u prenapuhanom krutom balonu.
Gotovo je bilo nemoguće sagnuti se i pokupiti nešto pa su se morali oslanjati na druge alate.



Za buduće misije na Mjesec i Mars u američkoj svemirskoj agenciji NASA-i i tvrtkama za istraživanje svemira rade na razvoju novih svemirskih odijela, koja su lakša, bolje balansirana i fleksibilnija.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Želite "uživo" doživjeti prvo spuštanje na Mjesec? Sad imate priliku

Na stranici se nalazi više od 11 tisuća sati digitaliziranih i restauriranih snimki iz kontrolne sobe, a neke od njih sad se prvi put mogu čuti.

Prije 50 godina misija Apollo pomaknula je granice ljudskog istraživanja svijeta oko sebe.
Prvi je put ljudska noga kročila drugim nebeskim tijelom.

Oni koji su 1969. pratili cijeli događaj, opisuju ga kao nešto posebno.
No što je s onima koji su rođeni nešto kasnije ili nisu mogli uživo pratiti spuštanje na Mjesec?

Grupa filmaša i dizajnera osmislila je web-stranicu koja posjetiteljima omogućuje praćenje Apolla 11 u stvarnom vremenu.
Sve je napravljeno kako bi ostavilo dojam da ste se zaista vratili u 1969.
Od glavnog sata koji odbrojava minute i sekunde do spuštanja preko originalnih snimaka iz kontrolne sobe i onih koje su napravili sami astronauti.



Posjetitelji mogu odabrati i pogledati bilo koji trenutak u misiji, ali se i "uživo" uključiti u trenutak spuštanja i čuti legendarne riječi Neila Armstronga.

Na stranici se nalazi više od 11 tisuća sati digitaliziranih i restauriranih snimki iz kontrolne sobe, a neke od njih sad se prvi put mogu čuti. Posjetitelji također mogu pregledati više od 2000 fotografija, čuti komentare o samoj misiji, ali i vidjeti kako je TV prijenos takvog jednog događaja izgledao prije 50 godina.

[You must be registered and logged in to see this link.]

VIDEO: Raketa Proton-M lansirana sa 2 satelita u orbitu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Raketa nosač Proton-M sa busterom Breeze-M poletela je sa kosmodroma Baikonur u Kazahstanu, kako bi postavila u orbitu evropski satelit Eutelsat-5VB i američki satelit MEV-1, navodi se na stranici Ruske državne svemirske korporacije Roscosmos.


Gornji deo rakete Proton-M sa dva satelita treba da se odvoji od treće faze 582,3 sekunde (oko deset minuta) nakon izlaska.

Nakon toga, buster Breeze-M će pet puta upaliti svoje motore kako bi doveo satelite u naznačenu orbitu.

Eutelsat 5VB treba da se odvoji od bustera Breeze-M 15 sati i 36 minuta nakon lansiranja, u 04:53 po moskovskom vremenu 10. oktobra, dok će se američki MEV-1 odvojiti nekoliko minuta nakon toga, u 05:12 po moskovskom vremenu .

Postavljanje satelita u njihovu orbitu, od poletanja do njihovog odvajanja od bustera, trajat će rekordnih 15 sati i 54 minuta. Roscosmos je objasnio za TASS da je tako dugotrajna misija povezana sa orbitama satelita.

Prethodni rekord postavila je sonda EkoMars lansirana u martu 2016. uz pomoć rakete Proton-M. Raketni booster Breeze-M postavio je interplanetarnu stanicu na njenu maršutu leta za Mars za oko 11 sati.

U početku je lansiranje bilo zakazano za 30. septembar 2019. godine, ali je let odgođen zbog potrebe da se održe dodatni testovi upravljačkog sistema buster faze. Izvor iz domaće svemirske industrije objasnio je za TASS da je lansiranje odloženo jer je američki satelit pogrešno pričvršćen za gornju fazu.

Šef Roscosmosa Dmitrij Rogozin potvrdio je novinarima da je problem povezan sa interfejsom između ruskog upravljačkog sistema i elektronike satelita uzrok kašnjenja lansiranja. 27. septembra državna komisija donijela je odluku da odgodi lansiranje za 9. oktobar.

Kompanija International Launch Services potpisala je 2016. Ugovor sa evropskim operatorom satelitskih komunikacija Eutelsat za lansiranje rakete nosača Proton-M sa uparenim korisnim teretom koji sadrži Eutelsat-5Vb i prvi satelit za produženje životnog veka svemirskih vozila MEV-1. .

Hubble poslao prilično jezivu fotku iz Svemira:
Baš u prigodno vrijeme za Noć vještica

Teleskop Hubble je u prostranstvima Svemira uočio lice koje izgleda poput jezivog gula.
NASA je objavila sliku koja prikazuje dvije galaksije u međusobnom sudaru na udaljenosti od 704 milijuna svjetlosnih godina, prenosi MSN.

Nos i lice ovog "gula" oblikovao je prsten intenzivne zvjezdane formacije, a dva oka su zapravo dvije galaksije.

Prsten će trajati 100 milijuna godine, a galaksije će se u potpunosti spojiti kroz jednu do dvije milijarde godine.
Ovaj je događaj zapravo vrlo rijedak i u našem se svemirskom susjedstvu odvijao tek nekoliko stotina puta.
Da bi se dogodio, potrebno je da se galaksije sudare na pravi način kako bi se stvorio ovakav prsten.

Sudari galaksija su prilično česti, ali nije uobičajeno da stvore ovakvo "lice gula".

"Međusobni položaj dvaju središnjih izbočina zvijezda iz galaksija koje smo vidjeli, također su neobični", piše ESA (The European Space Agency) u izjavi.
"Obzirom da se izbočine koje formiraju 'oči' čine kao da su jednake veličine, može biti sigurni da su galaksije u ovom sudaru također jednake po veličini.
Ovo je različito od uobičajenih sudara u kojima velike galaksije pojedu one malene", objašnjavaju.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Sustav galaksije je nazvan Arp-Madore 2026-424 (AM 2026-424) u kataloškoj knjizi "Catalogue of Southern Peculiar Galaxies and Associations".

Astronom Halton Arp je objavio ovaj kompendij sastavljen od 338 neobičnih galaksija od 1966. godine pa nadalje.
Astronom Barry Madore je proširio pretragu za galaktičkim susretima na južnom nebu, a u kompendiju se nalazi nekoliko tisuća galaksija.

[You must be registered and logged in to see this link.]

VIDEO: OVO JE ROVER KOJI ĆE TRAŽITI DOKAZE O ŽIVOTU NA MARSU

Šalju ga u osušeno korito jezera koje je dobilo ime po općini u Bosni i Hercegovini

[You must be registered and logged in to see this image.]

NASA se približava dovršetku svog robotskog rovera koji će iduće godine tražiti dokaze o životu na Marsu i postaviti temelje za misiju slanja ljudi u duboki svemir.

Američka svemirska agencija u petak je predstavila svoj Mars 2020 rover čije će službeno ime biti izabrano početkom iduće godine.

NASA će u veljači poslati rover u floridski svemirski centar Kennedy gdje će biti sastavljen do kraja.
Bit će lansiran u srpnju, a odredište mu je osušeno korito jezera na Marsu koje je veličine Manhattana.

Rover s četiri kotača, veličine automobila, istraživat će Marsov krater Jezero, imenovan po općini u središnjoj Bosni i Hercegovini.
Tamo bi trebao sletjeti u veljači 2021. godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vjeruje se da krater sadrži velike količine 3,5 milijardi godina starih sedimenata za koje se znanstvenici nadaju da bi mogli sadržavati fosile života na Crvenom planetu.

Rover će prikupiti 30 uzoraka tla koji će biti vraćeni na Zemlju budućom svemirskom letjelicom koju planira NASA.

Zamjenik voditelja projekta Matt Wallace otkrio je da bi uzorci mogli na naš planet stići 2026. godine.
Čovječanstvo zasad još nijednom nije to učinilo.



Misija na Mars bit će ključna i za buduće ljudske misije na tom planetu, uključujući i potencijal stvaranja kisika na njegovoj površini, kazao je Wallace.

Rover će ponijeti opremu koja može pretvoriti ugljični dioksid u kisik.

Ako bude uspješan, ovaj rover će biti peta NASA-ina misija na Marsu.

Jedina druga država kojoj je uspjelo sletjeti na taj planet bio je bivši Sovjetski Savez.

Jutarsnji.hr

Ovih dana u predvečerje može se nad jugozapadnim obzorjem lijepo vidjeti planet Venera, najsjajniji objekt na nebu nakon Sunca i Mjeseca. Toliko je sjajna da neupućeni ljudi misle kako je riječ o avionu ili NLO-u.
Pažljivo oko će u donjem dijelu slike (lijeva strana) primijetiti i planet Saturn, no on se u međuvremenu izgubio iza sunčevih zraka i za mjesec-dva će biti vidljiv ujutro na jugoistoku:

[You must be registered and logged in to see this image.]

(Foto: Peter Lowenstein, Zimbabwe, 7.12.2019.)

Otkriven misterij nevjerojatnog ulova kod Mljeta:
uređaj je stigao iz NASA-e!;
Ribar potvrdio da Amerikanci traže da im ga vrati:
I hoću, ali pod jednim uvjetom

[You must be registered and logged in to see this image.]

Imam 50 godina i ribarim od svoje 16-te, a nikad ništa slično mi se nije uvatilo u mrižu ni napravilo takvu štetu!
Sinoć oko 18 sati smo nas trojica, tamo negdje između Mljeta i Svetog Andrije, povukli sa 140 metara dubine jedan teški uređaj koji nam je totalno uništio mriže.

Ja imam 140 kila, ali to je bilo toliko teško za izvući da smo se nas trojica dobro namučili dok ga nismo izvukli - priča nam Darko Kunac Bigava, ribar iz Podgore, suvlasnik ribarskog broda Marian II.

Nakon što su fotografije misterioznog uređaja koji je ribarima iz Podgore napravio veliku štetu završile na društvenim mrežama, o događaju je izvijestio specijalizirani  portal Morski.hr.

Prema prvim informacijama znalo se samo da je riječ o plutači s lancima i utegom, opremljenom elektronskom opremom bez natpisa i jasnog identiteta pripadnosti plovilu, institutu ili naciji.

– Cilu zimu kočamo tu i ništa ovako nikad nismo uhvatili, a i gambeti i kadene (kopče i karike lanca) novo, sve se sjaji, a nije inox – ispričao je Darko Kunac Bigava iz Podgore, pojašnjavajući da ovaj uređaj očito nije bio dugo u moru.

I njega je u startu jako zanimalo tko je to tamo ostavio, da zna adresirati naknadu štete od oko 20 tisuća kuna koja se dogodila paranjem mreža.

Kako je izvijestio Morski.hr, uređaj najvjerojatnije pripada američkom vojnom oceanografskom brodu USNS Bruce Heezen, koji je bio na redovitom remontu u brodogradilištu.

Darko Kunac Bigava je za Slobodnu jutros potvrdio da mjerni uređaj zaista pripada američkom brodu.

- Maloprije su me zvali iz Hrvatske obalne straže, jer je navodno jedan hrvatski časnik ukrcan na taj američki brod i tražili da im vratim uređaj.
Nema šanse da im vratim, ako mi ne plate štetu!
Radije ću ga opet bacit u more.
Pare na ruke ili ništa od uređaja!
Zamislite, i još su me lagali da je na Radio Dubrovniku bio oglas da je zabranjen ribolov na tom dijelu, a ja sam ih nazvao i to uopće nije točno! - ljuti se Darko Kunac Bigava, pa još dodaje:

- Na stranu to šta su mi napravili štetu, ali je sramota za hrvatsku državu i hrvatski narod da se ovo događa.
Šta američki brodovi imaju ispitivat po našem moru, kao da mi nemamo brodove našeg Hidrografskog instituta - pita se ribar iz Podgore, koji samo može pretpostavljati čemu taj uređaj služi.

Morski.hr je u međuvremenu dobio dokument koji potvrđuje da je uređaj u Hrvatsku stigao u studenom i to s adrese Stennis Space Centar, odnosno američkog svemirskog centra NASA-e!

Doznaju i to da su Amerikanci upoznati s razlogom zašto je uređaj tamo, ali to ne mogu komentirati za medije.
Izvor portala Morski.hr nije smio reći više osim da se na adresi pošiljatelja nalazi Maritim tactical controle (ili pomorski taktičko-zapovijedni centar) koji je vlasnik uređaja.

Morski.hr je pitao stručnjaka koji je radio na tehničkim sustavima i bivšeg djelatnika Hrvatske ratne mornarice, o čemu se ovdje radi?

– Čini da se doista radi o mjernom instrumentu. Na prvi pogled, jedan dio uređaja izgleda kao sonarni ili akustični otpuštač.
On se aktivira zvukom i odradi nešto, recimo da otkači tu bovu da izleti na površinu.
Može biti da služi i za podvodnu komunikaciju, ukoliko je ovo vojno – kazao im je stručnjak.

Možda služi podvodnoj komunikaciji s podmornicom ili nekakvim ronilicama?

– Da, ali sumnjam da bi to baš bacali u ribolovno područje.
Osim ako to nije označeno u peljaru, onda zašto ne?
Možda naši imaju nešto s tim. Uostalom, Split i Lora su NATO luka za odmor otkako je zadnji put bila tamo cijela američka flota s nosačem zrakoplova.
Ovo je zasigurno seizmički senzor.
Ne vidim da bi moglo bit išta pametnije.
Uostalom, ako je na ovoj oznaka TC-2, to znači da postoji još najmanje jedna “TC-1” sonda ili u moru ili su je skupili, a možda ih ima i još – komentirao je ovaj bivši djelatnik u HRM-u.

– Ipak, vojska može koristiti kao ispomoć civilnim strukturama, npr.
Jer svi ti državni instituti su kratki s novcem. Pa u toj teoriji ako je to bacio i vojni brod, ne mora biti striktno vojno.
Kao što je naša mornarica sudjelovala u čišćenju Marjana ili zrakoplovstvo daje helikopter za hitan medicinski prijevoz.
Samo kod Amerikanaca nikad nije besplatno, ali može biti drastično jeftinije.
Usput bi to njima mogla biti vježba polaganja podvodnih sondi.
U ovom slučaju će naučiti da se takvo što ne baca u ribolovno područje – kaže pomalo šaljivim tonom.

– Izgleda da ovi uređaji idu u paru, pa si mjere udaljenost međusobno.
Moguće je da mjere klizanje podmorskog tla.
Na ovoj poveznici se mogu naći tehničke specifikacije takvih modula koji idu na drugu stranu, a koja se ne vidi na slikama.
Prema ovim specifikacijama, taj uređaj može mjeriti lokaciju u točnosti +- 0.02m, precizniji je od GPS-a.
To je HIPAP – acoustic underwater positioning and navigation systems čiji je vijek trajanja baterije je 16-102 dana ovisno o režimu rada transpondera.

U principu služi za podvodnu navigaciju podmornice ili rovera na dnu mora, ali i pomorsku navigaciju općenito.
Dakle, ovisno o senzorima koji se dodaju na jedan kraj kućišta, uređaj može poslužiti za komunikaciju i/ili mjerni senzor za precizno određivanje položaja.
Dakle može biti bilo šta.
Uređaj sprema podatke sa svojih senzora kod sebe i to se akustičnom podvodnom komunikacijom može očitati ili poslati drugoj sondi – zaključuje ovaj vojni stručnjak.

Slobodna Damacija

Čudno ponašanje zvijezde Betelgeuze - sprema se spektakularna supernova?

Betelgeuze ili α Orionis je jedna od dvaju zvijezda prve prividne veličine u zviježđu Orion. Smještena je u Orionovom desnom ramenu ili, gledano očima laika, u gornjem lijevom kutu velikog četverokuta u čijoj sredini se nalazi Orionov pojas (u narodu Jakovljev štap ili Kosci).

Zviježđe Orion i Betelgeuze:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zvijezda Betelgeuze je takozvani crveni superdiv, udaljen od Sunčevog sustava 650 svjetlosnih godina. Ako bi se nalazila na mjestu našeg Sunca njezina zapremina bi se protezala sve do orbite planeta Jupitera. S prosječnom magnitudom od 0.50 Betelgeuze je na 11. mjestu liste najsjajnijih zvijezda na čitavom nebu. No kako je promjenjiva zvijezda (variable star) prividna veličina joj varira od 0.2 do 1.3.
Kao crveni superdiv Betelgeuze je jedan od najizglednijih kandidata za supernovu, katastrofičnu eksploziju zvijezde od koje nastaje ili crna rupa ili svemirska maglica.

Betelgeuze snimljena kroz teleskop:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Usporedba veličina nekih zvijezda (Sun = Sunce):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovih dana je nastalo veliko uzbuđenje među astronomima jer je Betelgeuze prividno slabija nego obično i magnituda joj se spustila na samo 1.6. Time se sa 11. spustila na 22. mjesto liste najsjajnijih zvijezda i zašla u područje 2. prividne veličine, te se gotovo izjednačila sa susjednom zvijezdom Bellatrix (γ Orionis) magnitude 1.64.
Astronomi ovu pojavu tumače kao pripremu za katastrofičnu eksploziju i novu supernovu. Kada se to dogodi magnituda Betelguezea će prema procjenama biti oko -12 ili kao pun Mjesec, a posljedice po naš planet će biti katastrofalne.
Ali je još rano za paniku - predviđa se da će Betelgeuze evoluirati u supernovu tokom idućih 100.000 godina.

Asterizmi i Veliki zimski šesterokut

Asterizam je u astronomiji naziv za lako prepoznatljivu prividnu skupinu zvijezda koja se ne ubraja u službena zviježđa. Asterizmi mogu biti unutar jednog zviježđa ili mogu zahvaćati dva i više zviježđa.

Neki poznati asterizmi

Najpoznatiji primjer asterizma su Velika kola u zviježđu Veliki medvjed (Ursa major):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Laici poistovjećuju Velika kola s Velikim medvjedom, no riječ je samo o manjem dijelu zviježđa. Točnije, u zamišljenoj slici velikog medvjeda Velika kola zahvaćaju samo rep, dio leđa i zadnjicu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Drugi lako prepoznatljiv asterizam je slovo W u zviježđe Kasiopeja (Cassiopeia). Pronalazi se i prepoznaje vrlo lako jer se nalazi točno nasuprot Velikim kolima u odnosu na Sjevernjaču ili Polarnu zvijezdu (Stella polaris). Kasiopeja je jedno od sedam cirkumpolarnih zviježđa i vidljiva je cijele godine:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Još jedan prepoznatljiv asterizam je Sjeverni križ u zviježđu Labud (Cygnus):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Jedan od lako prepoznatljivih asterizama je i Trapez Zmijonosca u zviježđu Ophiuchus ili Zmijonosac (Ophiuchus, Serpentarius), kojeg dopunjuje i jedna zvijezda iz susjednog zviježđa Herkul (Hercules). Asterizam čine zvijezde Ras Alhague (α Ophiuchi), Ras Algethi (α Herculis), Cebalrai (β Ophiuchi) i bezimena zvijezda κ Ophiuchi. Trapez je vidljiv u gornjem dijelu slika:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najspektakularniji asterizam - Veliki zimski šesterokut

Ljubitelji astronomije mogu ovih vedrih noći uživati u najljepšem dijelu neba. Zvijezde prve prividne veličine Capella (α Aurigae), Aldebaran (α Tauri), Rigel (β Orionis), Sirius (α Canis Majoris), Procyon (α Canis Minoris) i Pollux (β Geminorum) omeđuju asterizam poznat kao Veliki zimski šesterokut (Great Winter Hexagon). Unutar šesterokuta nalazi se još jedna zvijezda prve prividne veličine - Betelgeuse (α Orionis).

Veliki zimski šesterokut:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Šesterokut zahvaća sedam zviježđa - Orion (Orion), Bik (Taurus), Kočijaš (Auriga), Blizanci (Gemini), Veliki pas (Canis Major), Mali pas (Canis Minor) i Jednorog (Monoceros). Sadrži sedam zvijezda prve prividne veličine i devet zvijezda druge prividne veličine, te mnoštvo manjih zvijezda. To je prava Kalifornija na nebu, spektakl za sve koji vole noćni nebeski svod. Najbolje se vidi od prosinca/decembra do ožujka/marta u večernjim satima.

Nekoliko riječi o cirkumpolarnim zviježđima

Već i laik koji je totalno neupućen u astronomiju zna da Veliki medvjed nikada ne zalazi i da je Sjevernjača ili Polarna zvijezda vidljiva cijele godine. Takva zviježđa se zovu cirkumpolarna, a u našim zemljopisnim širinama ima ih sedam - Veliki medvjed (Ursa major), Mali medvjed (Ursa Minor), Kasiopeja (Cassiopeia), Cefej (Cepheus), Zmaj (Draco), Žirafa (Camelopardalis) i Ris (Lynx).

Cirkumpolarna zviježđa (Polaris = Sjevernjača):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Broj cirkumpolarnih zviježđa ovisi o zemljopisnoj širini. Što smo bliži Zemljinom polu njihov broj je veći. Na polovima su sva vidljiva zviježđa cirkumpolarna, a na ekvatoru ni jedno.
Osvrnimo se ukratko na cirkumpolarna zviježđa koja su vidljiva iz naših krajeva.

Veliki medvjed (Ursa major) i Mali medvjed (Ursa minor)

O zviježđu Veliki medvjed već je bilo riječi, stoga samo kratka napomena. Veliki medvjed je prostorom veliko zviježđe i treće je po veličini na čitavom nebu. Vrlo lako se prepoznaje po asterizmu Velika kola s šest zvijezda 2.prividne veličine i jednom zvijezdom 3. prividne veličine. Sâmo zviježđe ima 93 vidljive zvijezde od 2. do 6. prividne veličine.
Mali medvjed se također može lako prepoznati po asterizmu Mala kola, a na vrhu ruda je Sjevernjača ili Polarna zvijezda (Stella polaris) magnitude 1.97. U Malim kolima nalazi se još jedna zvijezda 2. prividne veličine Kochab (β Ursae Minoris) magnitude 2.07.
Imena Velikog i Malog medvjeda potječe iz starorimske mitologije. Po toj priči vrhovni bog Jupiter je bacio oko na nimfu Callisto, a ljubomorna supruga Junona pretvorila ju je u medvjedicu. Kada je Callisto rodila sina Arcasa Junona je bila uvjerena da je on sin Jupiterov. Arcas je zamalo ubio medvjedicu ne znajući da mu je to majka, pa ih je Jupiter oboje smjestio na nebo, jedno uz drugog, kao Velikog i Malog medvjeda.
Između oba medvjeda savija se dugačak:

Zmaj (Draco)

I Zmaj je veliko zviježđe, na rang-listi na 8. mjestu. Ima jednu zvijezdu 2. prividne veličine (γ Draconis) i pet zvijezda 3. prividne veličine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

U starogrčkoj mitologiji zviježđe predstavlja Ladona, zmaja kojeg je ubio Herkul. U grčko-rimskoj legendi zviježđe je zmaj kojeg je ubila boginja Minerva, tako što ga je bacila na nebo iznad sjevernog pola gdje se smrzao.

Zviježđa Zmaj i Mali medvjed u zborniku Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kasiopeja (Cassiopeia) i Cefej (Cepheus)

Zviježđe Kasiopeja ne može promašiti ni oko potpunog amatera jer se lako prepoznaje po rastegnutom slovu W, a nalazi se točno nasuprot Velikih kola u odnosu na Sjevernjaču. Zviježđe ima tri zvijezde 2. prividne veličine i tri zvijezde 3. prividne veličine. Za prepoznavanje zviježđa Cefej potrebno je već imati nekog znanja iz astrognozije, no i početnik ga može lako pronaći uz pomoć nebeske karte. Zviježđe ima jednu zvijezdu 2. prividne veličine i četiri zvijezde 3. prividne veličine.
Prema starogrčkoj mitologiji Kasiopeja je bila supruga kralja Cefeja i kraljica Etiopije (Αἰθιοπία, Aithiopia), zemlje koja se u pradavno doba prostirala u gornjem toku Nila, a kasnije je smještaju južno od Sahare i u Magreb. Kasiopeja je bila majka princeze Andromede, za koju je govorila da je ljepša od morskih nimfi Nereida. Uvrijeđeni Posejdon je poslao Kasiopeju na nebo gdje je morala hodati oko Sjevernog pola vukući za sobom svoje prijestolje. Andromedu je dao privezati uz stijenu na morskoj obali gdje je čekala da je proždere morsko čudovište Cetus. Spasio ju je junak Perzej, koji je kasnije postao njezin suprug. Svi glavni likovi ove legende smješteni su na nebo jedan do drugoga i tvore zviježđa Kasipopeja, Cefej, Andromeda (Andromeda) i Perzej (Perseus).

Zviježđa Kasiopeja i Cefej, zbornik Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Žirafa (Camelopardalis)

Žirafa je jedno od rijetkih zviježđa koje je stvoreno u Novom vijeku. Formirao ga je 1613. godine astronom Petrus Plancius od nekadašnjeg zviježđa Leteća vjeverica (Sciurus Volans), a prihvatili su ga u svojim nebeskim atlasima Pieter van den Keere, Jakob Bartsch i Johannes Hevelius.

Zviježđe Žirafa, zbornik Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ris (Lynx)

I Ris je stvoren u Novom vijeku. Formirao ga je poljski astronom Johannes Hevelius 1687. godine od 19 malih zvijezda između Velikog medvjeda i Kočijaša (Auriga). Pronaći ga mogu samo dobri poznavatelji neba.

Zviježđe Ris, zbornik Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Južna nebeska hemisfera

Možda je netko od naših starih vojničina potražio životnu sreću južno od ekvatora, pa vrijedi ukratko osvrnuti se i na južnu hemisferu da ne budu zakinuti oni down under. Cirkumpolarna zviježđa na jugu zavise, naravno, od zemljopisne širine promatranja, a najviše ih mogu vidjeti stanovnici južnog dijela New Zealanda.
Oko južnog nebeskog pola nema zamjetnijih zviježđa ni sjajnijih zvijezda. Neposredno ga okružuju sitna zviježđa Oktant (Octans), Rajska ptica (Apus), Kameleon (Chamaeleon) i Stol (Mensa). Drugi krug je već bogatiji, a čine ga zviježđa Leteća riba (Volans), Zlatna riba (Dorado), Hidra ili Morska zmija (Hydrus), Tukan (Tucana), Paun (Pavo), Južni trokut (Triangulum australe), Šestar (Circinus), Muha (Musca) i Kobilica (Carina). Koja su od nabrojanih zviježđa cirkumpolarna ovisi o zemljopisnoj širini promatranja.
Za razliku od sjevernog nebeskog pola južni pol nije obilježen svjetlijom zvijezdom. Najbliža polu je Sigma u zviježđu Oktant (σ Octantis), slabašna zvjezdica 5. prividne veličine (magnituda 5.45) koju mogu vidjeti samo ljudi s oštrim vidom. Za pronalaženje južnog nebeskog pola koriste se zamišljene linije. Za to služe zvijezde Rigil Kentaurus (α Centauri) i Hadar ili Agena (β Centauri) u zviježđu Centaur (Centaurus) koje Australci zovu pointers (pokazivači smjera), te zvijezde Gacrux (γ Crucis) i Acrux (α Crucis) u zviježđu Južni križ (Crux).

Da ne kompliciramo, južni nebeski pol se pronalazi ovako:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ljubavna priča na nebeskom svodu

U jučerašnjem prilogu spomenuta su cirkumpolarna zviježđa Kasiopeja i Cefej, a njima u susjedstvu su Andromeda i Perzej. Na nebo su ih okupili starogrčka mitologija i pradavni astronomi.

Andromeda (Andromeda)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Neupućeni promatrači ne mogu ovo zviježđe baš odmah pronaći jer nema neki karakterističan oblik, ali nas do njega može dovesti lako prepoznatljivo slovo W u Kasiopeji. Treba samo pogledati ispod:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U Andromedi se nalaze tri zvijezde 2. prividne veličine - Sirrah (α Andromedae), Mirach (β Andromedae) i Almach (γ Andromedae), koje čine prepoznatljivu tzv. ''slomljenu crtu Andromede''. Najzanimljiviji objekt u ovom zviježđu je svemirska maglica M 31 (Messier 31, NGC 224), poznata Andromedina maglica koja je vidljiva i prostim okom kao ''zvijezda'' 3. prividne veličine (magnituda 3.44).

Andromeda u zborniku Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Andromedina maglica (M 31):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Perzej (Perseus)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Perzej je veliko i vrlo lijepo zviježđe, koje se nalazi u Kumovoj slami ili Mliječnom putu. Zvijezda najveće prividne veličine u Perzeju je Mirfak (α Persei) s magnitudom 1.79. U zviježđu se nalazi još jedna zvijezda 2. prividne veličine, Algol (β Persei) s magnitudom 2.09, te šest zvijezda 3. prividne veličine. U zviježđu se nalazi ishodište (radijant) meteorskog roja Perzeida, koji svake godine u kolovozu/augustu priređuje spektakl na nebu.

Perzeja je također lako naći u susjedstvu Kasiopeje i njezinog slova W:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Perzej u zborniku Urania Mirror:

[You must be registered and logged in to see this image.]

U zvježđu Perzeja, u dijelu koji se zove Meduzina glava, nalazi se Algol, jedna od najpoznatijih dvojnih i k tome promjenjivih zvijezda. Promjena sjaja odvija se u pravilnom razmaku od cca 69 sati (točno 68 h i 49 min). Algol se uobičajeno vidi kao zvijezda druge prividne veličine, no u trenutku kratkotrajne promjene pada na razinu šeste veličine (granična vidljivost za normalno ljudsko oko).

Algol:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Odsjeci glavu i oženi Andromedu

Andromedu i Perzeja veže mitološka ljubavna priča, koja se ovdje iznosi u nešto drugačijem obliku od već ispričane crtice o Kasiopeji i Cefeju. Po toj verziji mita Kasiopeja je bila lijepa žena, ali arogantna i tašta. Hvalila se da su i ona i njezina kćer Andromeda ljepše od Nereida, prekrasnih morskih nimfi, kćeri morskog boga Nereja. To hvalisanje je razljutilo Posejdona koji je odlučio uništiti njezinu zemlju Etiopiju. Po drugoj verziji mita poslao je morsko čudovište Cetusa da uništi zemlju.
U pokušaju da izbjegnu takvu sudbinu Cefej i Kasiopeja savjetovali su se s amonskom proročicom, koja im je rekla da je jedini način izbjegavanja katastrofe žrtvovanje njihove kćeri Andromede. Privezali su je za stijenu na obali, gdje je čekala Meduzu Gorgonu koja je svojim pogledom ljude pretvarala u kamen. Tada se pojavio Perzej, koji je rekao da će spasiti Andromedu ako je potom dobije za ženu. Roditelji su pristali, a on je Meduzi odsjekao glavu i oženio Andromedu.
Mitološka priča govori da je Andromeda bila prvobitno obećana drugome (po jednoj verziji Fineju, po drugoj Agenoru). Stoga je na svadbi došlo do svađe, koju je Perzej riješio na način da je izvadio iz torbe Meduzinu glavu i pretvorio svog suparnika i njegove ljude u kamen.
Nakon svoje smrti Kasiopeja, Cefej, Andromeda i Perzej smješteni su na nebo. Posejdon je smatrao da Kasiopeju još uvijek treba kazniti, pa ju je smjestio kao zvježđe u blizini Sjevernog pola gdje kruži naglavačke kao cirkumpolarno zviježđe.

Giuseppe Cesari, Perzej spašava Andromedu:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pad meteora zabilježila kamera u Senju – pogledajte video!



PAD METEORA Putanja ukazuje na završetak leta u Sloveniji. Potraga sve neizvjesnija jer je pronalazak meteorita teško moguć

Koordinator Hrvatske meteorske mreže Damir Šegon je iz do sada prikupljenih podataka o jučerašnjem padu meteora napravio analizu i sastavio sljedeće izvješće.

puno statičkih fotografija
4 video zapisa, od toga 3 iz automobila, jedan sa fiksne lokacije
seizmički zapisi soničnog udara prema senzorima zavoda iz Hrvatske i Slovenije, ali vjerojatno postoje i iz Austrije i Italije
NASA - Centar za mala tijela - [You must be registered and logged in to see this link.]

prolet meteora: 2020-02-28 09:30:34 UT
procijenjena energija: 0,34 kT
procijenjena brzina: preko 20 km/s
procijenjena masa: 5.5 t
procijenjena veličina: 1.5 m
Rezultati IMO Fireball reporta - [You must be registered and logged in to see this link.]

70 očevidaca iz Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije
mnoštvo snimaka, za sada 4 videa
putanja ukazuje na završetak leta u Sloveniji
Za precizniju analizu potrebna je kalibracija video zapisa i statičkih snimaka (snimak istog dijela neba istim uređajem noću, i to tako da se na snimci vidi što više zvijezda).
U kontaktu smo sa Slovenskim astronomima koji se organiziraju u smislu analize njima dostupnih podataka i razmatraju mogućnost postojanja meteorita, po čemu će vjerojatno organizirati potragu.
Prema višegodišnjem iskustvu, ovako brzm meteori ne ostaju krupniji meteoriti već sav materijal "izgori" u atmosferi.
Moguće je međutim da sitniji komadi veličine do 10-ak grama prežive eksploziju, te se rasprše na širem području.

Sažetak trenutnih spoznaja:

28. veljače 2020. nešto nakon 10:30 CET
udar svemirskog tijela veličine oko 1.5 metara
putanja ukazuje da je let završilo iznad Slovenije
Ukoliko dođemo do dodatnih informacija, napravit ćemo precizniju analizu u suradnji sa slovenskim kolegama.

Glas Istre

Mozda je meteor doneo ili prouzrokovao corona virus....