INŽENJERIJA

Ne, dužio sam klasični T-55 samo je imao montiran dozerski uređaj.

pukovnik (citat):

Ne, dužio sam klasični T-55 samo je imao montiran dozerski uređaj.

 
 
 
Nisu baš sasvim isti, ali to je 55-ica.
Je li se na svaki tenk relativno jednostavno mogao montirati dozer? Odnosno je li bilo tvornički predviđeno?

East&West (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ne mogu da nađem SMB sliku !?

Inače inžinjerija JNA je osim domaćih FAP i TAM najviše  koristila vozila KrAZ, KAMAZ i TATRA, dok vozila ZIL nije koristila.
Zilovi su korišćeni u avijaciji, PVO, ABHO, Int.službi.

Po oznakama vidim da je ovo ULT 220... U JNA su bili oni slabiji, ULT160. Čini mi se da su jednaki, samo se razlikovalo u snazi mašine i veličini utovarne lopate.

Pedesetih godina Mađarska je proizvela laki artiljerijski traktor, gusjeničar oznake K-800 (Csepel Cs-800), koji je bio gotovo identičan ranijem sovjetskom M-2 uz nešto jači motor. Vodom hlađeni diesel motor s ručnim mjenjačem imao je 5 brzina, a kabina za dva člana posluge se nalazila u centru, s krovnim otvorom za izviđanje. Na vjetrobranskom staklu su se nalazili poklopci.
 
 
 
Teretni prostor je imao mogućnost demontiranja bočnih stranica i pokrivač od ceradnog platna.
Ovjes vozila bio je identičan ovjesu ugrađenom na samohotki Su-76, sa 5 potpornih kotača i pogonskim kotačem na zadnjem dijelu.
K-800 je imao nosivost 1.8 t, i mogao je vući teret mase do 8 t.
 
Tehnički podaci:
Posada: 1+1
Masa praznog vozila: 6.4 t
Pogon: 1 x Csepel D613, 6-cilindrični motor, snage 130 KS, max brzina na putu: 35 km/h
Dimenzije vozila: dužina: 5.0 m, širina: 2.4 m
Radijus kretanja: 300 km

FAP je nešto kasnije modificirao stotinjak mađarskih K-800, te su domaći, uz oznaku GJ-800 imali diesel motor snage 120 KS i kabinu standardnog FAP-ovog programa.
 
 

 
Vučni minopolagač PMR-3-B je namijenjen za postavljanje protutenkovskih mina na površini zemlje (snijega), odnosno ispod površine zemlje, snijega ili pod maskirni sloj.
Može polagati mine u zemljištu I i II kategorije, na ravnom i ispresijecanom zemljištu i na zemljištu pokrivenim snijegom sa uzdužnim nagibom do 12 stupnjeva i poprečnim do 10 stupnjeva.
Pomoću ovog minopolagača je moguće postavljati sve vrste PT mina. Prilikom postavljanja mine nisu spremne za aktiviranje već iza minopolagača idu vojnici koji opremaju mine upaljačima i tzv. fino ih maskiraju.
Ovaj minopolagač je sa istom oznakom bio zastupljen u vojskama VU. Radni kapacitet mu je oko 400 m/h. To bi značilo da je za jedan sat moguće složiti minsko polje širine 100 metara sa 4 reda. U tablici su ostali tehnički podaci.
 
 

Minopolagač sam imao prilike videti na poligonu Cerovac kod Karlovca. Mada iz moje perspektive gledano, nisam siguran koliko je bezbedno sa njim postavljati PT mine ?!? Možda samo TM 1 i nijednu više, jer sve kasnije protivtenkovske mine su iz novije generacije sa izuzetno osetljivim hemijskim upaljačima. To povlači sa sobom realnu opasnost da se već prilikom ukopa minopolagačem aktiviraju, pogotovu one koje imaju i upaljače sa strane.

 

Još jedna ruska mašina, BAT-M:
 

Max Blitz (citat):

BAT-M, buldožer mase 27.5 t, izrada privremenog puta 1.5-10 km/h, iskop zemljišta do 200 m3 na sat.

 
 

pukovnik (citat):

... bitno je naglasiti da se sekcija za razminiranje nije mogla montirati na svaki tenk isto kao ni dozerski uređaj. U sastavu oklopnog bataljona je bila i desetina ili vod inžinjerije koja je u svom sastavu dužila i prevozila na kamionima tri dozerska uređaja (na svaku četu po jedan a služili su za brzo ukopavanje i izradu tenkovskih zaklona) te tri sekcije za razminiranje. Lanac koji vidite između sekcija na sebi ima čelični kalem (popularno zvan pasija kost) koji se kotrlja i aktivira protupješadijske mine. Na tenku su obavezno zatvoreni svi lukovi. Prilikom nailaska na minu sekcije ju aktiviraju i dižu se u zrak uslijed detonacije koliko im dopuštaju čelična užad kojima su (između ostalog) pričvršćene za tenk te ponovo padaju na zemlju. Nakon određenog broja aktiviranih PT mina sekcije se moraju mijenjati jer se oštećuju. Tenk normalno može bojno djelovati svim naoružanjem osim što mu je smanjena manevarska sposobnost i veće je opterećenje motora. Uglavnom vrlo stresno ali i neponovljivo iskustvo. Na slici dolje možete vidjeti kako to izgleda u živo jer sam za potrebe snaga UN-a vršio određena razminirananja. Priprema i slika za uspomenu pred izvršenje zadaće (major kanadskog bataljona, ciljać Brkić, moja malenkost i vozać Bogović dok poslužitelj negdje "zuji").

[You must be registered and logged in to see this image.]

 
 

pukovnik (citat):

U pozadini okb je između ostalog postojala i inžinjerijska desetina/vod koja je dužila Sekcije za razminiranje KMT-5 (namjenjene za montiranje na tenkove T-55) ili KMT-6 (namjenjene za montiranje na tenkove M84).

 
 
Podebljao sam slikom i tehničkim karakteristikama sekciju za razminiranje KMT-5 koju opisuje Pukovnik.

Max Blitz (citat):

pukovnik (citat):

Ne, dužio sam klasični T-55 samo je imao montiran dozerski uređaj.

 
 
[center][You must be registered and logged in to see this image.]

Nisu baš sasvim isti, ali to je 55-ica.
Je li se na svaki tenk relativno jednostavno mogao montirati dozer? Odnosno je li bilo tvornički predviđeno?

Ne mogu se sad sjetiti norme za montažu ali nije bila velika. Na tenk koji je bio predviđen za dozer nisi mogao montirati sekcije za razminiranje i obratno te nije svaki tenk bio predviđen za montažu tih uređaja. To je više bilo u domeni tehničke službe ali prema skladišnom broju tenka si znao na koji se što može montirati. Da ti pokušam objasniti, recimo (skladišni broj pišem bez veze na pamet jer ga ne znam) ali sistem je bio slijedeći: skladišni broj: 2315-4753-3236, tenk T-55s (označava obični tenk T-55 sovjetske proizvodnje). Umjesto zadnje znamenke u skladišnom broju da stoji 7 to bi značilo isti tip tenka ali predviđen za montažu dozera/ralice, a da je 8 onda je isti tip tenka ali predviđen za montažu sekcija za razminiranje. Malo sam pojednostavnio ali to bi bilo to. Nadam se da si skužio.

zasto ovaj T-55 nema na sebi DSK-dusku.?

vladimir (citat):

zasto ovaj T-55 nema na sebi  DSK-dusku.?

  Vjerojatno misliš na DŠK protivzrakoplovnu strojnicu 12,7 mm. Nema ju zato što je ovo vjerojatnije starija slika jer prvotni T-54/55 nisu imali te strojnice već samo top i koaksijalne strojnice SGMT. Dvije su bile unutar fiksnih kutija na blatobranima sa po 500 metaka i njima je rukovao vozać. Modernizacijom tih tenkova uklonjene su strojnice SGMT (sa blatobrana u potpunosti) a dodan je PKT (kao spregnuta strojnica sa topom) i DŠK strojnica za obranu od helikoptera jer protiv sve softiciranijih zrakoplova nisu bili učinkoviti.

 
Izgradnja aerodroma Zalužani kod Banja Luke

 
Radovi na aerodromu Udbina 1988.

 
 
Slika s FB.
Nije tenk nosač mosta, već kamion.
Izgleda starije, je li tko to kad vidio?
I što žele napravit na ovoj vježbi? Premostit ovu rijeku ne...  

Pozdrav svim članovima Foruma!

Kako je u periodu JNA izgledala formacija (ratna) amfibijske čete koja je bila u organskom sastavu pontb??

Kakve su bile taktičke norme upotrebe amfibijske čete u b/d??

stanislavk (citat):

Prvi put vidim tu amfibijsku skelu .... mi smo to radili od dva članka, a pokretao ju je remorker...

 

 

Max Blitz (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

 
Radovi na aerodromu Udbina 1988.

U tekstu se spominje Orić Drago. Ja sam bio 1984 u njegovor "plavskoj" inženiriji na Plesu.

Na Pleso bi dolazili nakon obuke inženjerci iz Karlovca i tamo bili rukovaoci mašina. Pričalo se da je bilo dobro za vojnika pa sam se nekako i ja potajno nadao da ću upravo tu dobiti prekomandu. Ali, nije se uvek snilo ono što je čoveku milo... Štip je stajao na spisku za prekomandu pored mog imena i ja odoh u prekomandu 1100 kilometara !?!  

Kolega, pa treba da se upozna cijela domovina,sad ti je sigurno drago na toj odluci 

Kaplar M (citat):

Na Pleso bi dolazili nakon obuke inženjerci iz Karlovca i tamo bili rukovaoci mašina. Pričalo se da je bilo dobro za vojnika pa sam se nekako i ja potajno nadao da ću upravo tu dobiti prekomandu. Ali, nije se uvek snilo ono što je čoveku milo... Štip je stajao na spisku za prekomandu pored mog imena i ja odoh u prekomandu 1100 kilometara !?!  

Ja sam došao na Pleso iz Karlovca, kao desetar. To sam več pisao u temi Pleso

Maxe-citaj pazljivo sta cu napisati.One dve grdosije na vodi su POLU skele i kada se spoje cine skelu za prevoz teskih vozila,npr-tenka prvenstveno a posle sve ostalo.Kada se razdvoje onda su samo samohotna vozila koja imaju gusenice za tlo a kada udju u vodu njih gase a pale propelere.Mislim da idu po pet vojnika na jednu skelu,dva vozaca,dva pomocnika i komandir skele.  

Ja sam sluzio inzinjriju u Strumici u pionirskoj ceti,klasa 85/86AUGUST:Komandir cete je bio Kapetan Darko LOVREKOVIC; astariji vodnik MILAN JAKSIC;DESETAR TOLIC FRANJO;VOLIO BI KAD BI SE NEKO JAVIO OD MOJE KLASE ;JOSIP POPOVIC;

sasa staza (citat):

Maxe-citaj pazljivo sta cu napisati. One dve grdosije na vodi su POLU skele i kada se spoje cine skelu za prevoz teskih vozila,npr-tenka prvenstveno a posle sve ostalo.Kada se razdvoje onda su samo samohotna vozila koja imaju gusenice za tlo a kada udju u vodu njih gase a pale propelere.

 
 
 
Ne znam zašto si mi posebno ukazao pažnju na to, kad sam dobro shvatio o čemu se radi.  
 
Naveo sam već ranije na str. 3 ove teme:
 

Max Blitz (citat):

To je ova skela, sastoji se iz dva dijela, lijevog i desnog:

Izvini MAXE,mislio sam da malo objasnim o njima ali vidim da poznajes dosta tih stvari sto mi je milo em drago. 

boyan64 (citat):

Kaplar M (citat):

Na Pleso bi dolazili nakon obuke inženjerci iz Karlovca i tamo bili rukovaoci mašina. Pričalo se da je bilo dobro za vojnika pa sam se nekako i ja potajno nadao da ću upravo tu dobiti prekomandu. Ali, nije se uvek snilo ono što je čoveku milo... Štip je stajao na spisku za prekomandu pored mog imena i ja odoh u prekomandu 1100 kilometara !?!  

Ja sam došao na Pleso iz Karlovca, kao desetar. To sam več pisao u temi Pleso

Pretpostavljam da si bio u Kamenskom... Koji bataljon i koje godine si bio? Ja sam bio u B 1 april 1984. g.

Kaplar M (citat):

boyan64 (citat):

Kaplar M (citat):

Na Pleso bi dolazili nakon obuke inženjerci iz Karlovca i tamo bili rukovaoci mašina. Pričalo se da je bilo dobro za vojnika pa sam se nekako i ja potajno nadao da ću upravo tu dobiti prekomandu. Ali, nije se uvek snilo ono što je čoveku milo... Štip je stajao na spisku za prekomandu pored mog imena i ja odoh u prekomandu 1100 kilometara !?!  

Ja sam došao na Pleso iz Karlovca, kao desetar. To sam več pisao u temi Pleso

Pretpostavljam da si bio u Kamenskom... Koji bataljon i koje godine si bio? Ja sam bio u B 1 april 1984. g.

 
Da iz Kamenskog sam došao.
To smo več obradili na temi Kamensko....

sasa staza (citat):

Izvini MAXE,mislio sam da malo objasnim o njima ali vidim da poznajes dosta tih stvari sto mi je milo em drago.

 
 
Ma sve ok.
 
Nemam (skoro) nikakva iskustva s inženjerijskim i pontonjerijskim strojevima i sredstvima, ali me zanimaju, pa sam tražio okolo po netu što sve ima...
Fasciniraju me ove ruske mašine za kopanje...

O masinama za kopanje neznam ama bas nista ali zato poznajem malo ove polu skele i amfibiske transportere.To su toliko masivne i mocne masine da ne mozes da zamislis.Estetski nisu napravljenje bas lepo ali je zato jacina i masivnost jaca strana.Samo je nestrucan vozac mogao da ih polomi ili unisti.   

 
 
Ovaj KrAZ-214 namijenjen je za transport i postavljanje lansirnog mosta TMM-3 (Тяжелый механизированный мост).
Most se sastoji iz četiri elementa (svaki element se posebno prenosi), ukupna nosivost mosta je 60 t; dužina jednog elementa 10.5 m; cijelog mosta 42 m; vrijeme potrebno za sklapanje - 72 min.
 

Karakteristike TMM-3:
 
- Ukupna dužina mosta - 42 m
- Širina kolnika mosta - 3.8 m
- Širina traga - 1.5 m
- Izgraditi most tijekom dana - 60-72 minuta
- Izgraditi most noću - do 90 minuta
- Prosječna brzina vožnje na neasfaltiranim cestama - 30-35 km/h
- Maksimalna brzina - 55 km/h
- Ljudstvo za sklapanje - 12
 
Izvor: Priručnik za vojnu inženjeriju sovjetske armije - M. Voenizdat 1966.
 

Lansirni bejli most ... radio ga u vojsci i bio mi je VES

Sto je ovo cudo tesko-nemogu vam opisati.Onaj ko nije postavljao ovaj BEJLI most nezna sta je muka,jer znam iz iskustva.   

stanislavk (citat):

Lansirni Bejli most ... radio ga u vojsci i bio mi je VES

 
1936. godine građevinski inženjer Donald Bailey je konstruirao i ponudio britanskoj vojsci novi tip mosta, međutim u početku, najviše zbog nedostatka financijskih sredstava ideja nije prihvaćena.
Kada je Drugi svjetski rat u Europi već počeo i kada se vidjelo da je britanskoj vojsci možda i najveći problem osiguranje kretanja, odlučeno da se krene u realizaciju Baileyeve ideje.
Britanci su do tada imali mostove koji su bili sposobni svladati prepreke za lake tenkove, međutim u upotrebu su uvedeni srednji tenkovi i takvi mostovi su postali beskorisni.
Bailey krajem 1940. (zaposlen u Ministarstvu rata) sreće glavnog kraljevskog inženjera i objašnjava mu svoju ideju koju ovaj prihvaća.
Za samo 2.5 mjeseca došlo se do prototipa mosta, a u svibnju 1941. u tijeku ispitivanja, most je postavljen kao lansirni za samo 36 minuta. Dužina mu je bila 70 m.
Vojska u prosincu iste godina most definitivno usvaja, a prvi primjerci su 1942. isporučeni britanskim jedinicama u Africi. Tijekom Drugog svjetskog rata, samo u Italiji je za dvije godine izgrađeno 3000 mostova tipa Bailey ukupne dužine 70 km.
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
Za potrebe proizvodnje mosta, u Velikoj Britaniji je tijekom rata bilo angažirano oko 650 poduzeća koja su upotrijebila 500.000 tona čelika za proizvodnju elemenata mosta, koji bi poredani jedan do drugog zauzeli duljinu od 2500 km. Bailey mostovi su postavljani i 1944. za vrijeme operacije savezničkog iskrcavanja u Normandiji.

saban (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

 

Bailey most u JNA krajem 80-tih:
 
 
Obavljano je testiranje prednaprezanja u raznim pritiscima i mjerenja koliko se pri kom zatezanju - prednaprezanju putem sajli most izdiže na gore. Probno opterećenje predstavlja ovaj buldožer BAT-M; mjerio se ugib u trenutku kada je opterećenje na sredini raspona.

Vidim na prvoj i drugoj slici nekakve sajle u donjem delu BEJLI mosta i pitam se cemu sluze.   Kada sam ja postavljao most 91 god. te sajle uopste nisu postojale niti postavljane vec su se samo clanci pakovali jedan za drugi .  

sasa staza (citat):

Vidim na prvoj i drugoj slici nekakve sajle u donjem delu BEJLI mosta i pitam se cemu sluze.   Kada sam ja postavljao most 91 god. te sajle uopste nisu postojale niti postavljane vec su se samo clanci pakovali jedan za drugi .  

 
 
To su sajle za prednaprezanje mosta, kojima se ispituje žilavost i čvrstoća materijala.
(Piše već i u prethodnom postu.)
 
Slike su sa testiranja, ne s 'redovnog' korištenja mosta.   

Hvala MAXE sto si me joj jednom naucio stvarima koje sam radio pa zaboravio.   

dobro srce, i jake ruke za ovaj most..tesko

AUUUUUU-mnogo brate tesko za nas mladjane vojnike od 18-19 godina.Pucala je kicma a labudove stvari silazile u pete.   

Ovaj beli je stvarno bila muka. Tada sam imao oko 57kg.
Dobro da smo sa njim vježbalu samo dva, tri puta.

Mislim da sam radio sa njim samo dva puta ali osecaj je ostao jos i danas ga se secam.

Evo ga još:

ovdje se vidi samo lansirni bejli most. pošto sam ja bio u pontonjeriji mi smo radili pontonski bejli most ...

Remorker koji se koristio pri sklapanju pontonskih mostova: