"KOMANDNI MOST" - za sve ljubitelje RM - pitanja, zanimljivosti i ostalo...

Citat :

GALEB - školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. Izgrađen 1938.g., rekonstruiran 1951.g.

Za mene, bez konkurencije, najljepši brod JRM i jedan od najljepših brodova koji su ikada plovili Jadranom!

Boske (citat):

Citat :

GALEB - školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. Izgrađen 1938.g., rekonstruiran 1951.g.

Za mene, bez konkurencije, najljepši brod JRM i jedan od najljepših brodova koji su ikada plovili Jadranom!

Počeo je "karijeru" kao brod za prevoz voća, takozvana "bananjera". Počeo skromno i postao slavan.

Pandorina kutija je zatvorena Dejtonskim mirovnim ugovorom. stvarno neznam kome bi smetala fotografija broda 'Kralj Petar Krešimir IV'. lep brod steta da ide na rezanje. uostalom 20 godina starosti za jedan brod nije mnogo. ako se ovakvi kriterijumi /starost/ primene na ostalu opremu i naoruzanje /fap,tam,bov,m84/ ostali bi bez kompletne tehnike i logistike.

vladimir (citat):

Pandorina kutija je zatvorena Dejtonskim mirovnim ugovorom. stvarno neznam kome bi smetala fotografija broda 'Kralj Petar Krešimir IV'. lep brod steta da ide na rezanje. uostalom 20 godina starosti za jedan brod nije mnogo. ako se ovakvi kriterijumi /starost/ primene na ostalu opremu i naoruzanje /fap,tam,bov,m84/ ostali bi bez kompletne tehnike i logistike.

Hvala Vladimire na komentaru i razumijevanju. RTOP-11 ne ide u rezanje, nego ga MORH hoće prodati nekoj drugoj zemlji na daljnje korištenje, a nije baš jasno zašto. Stazijev odgovor je tu najbliži istini čini mi se.

Stazio (citat):

Matrix (citat):

im oni Rolls motori goriva ali su i išli i to dugo.

Ako si mislio na Higgins TČ, baš nešto o njima spremam ali mi obaveze ne dozvoljavaju da privedem kraju. Jako zanimljiva priča sa 100 oktanskim gorivom.  

Da na njih sam mislio pa kad stigneš malo ćemo ih rezonirati (mislim na sve brodove koje smo dobili za ratnu odštetu)  

vladimir (citat):

Pandorina kutija  je zatvorena Dejtonskim mirovnim ugovorom. stvarno neznam kome bi smetala fotografija broda 'Kralj Petar Krešimir IV'. lep brod steta da ide na rezanje. uostalom 20 godina starosti za jedan brod nije mnogo. ako  se ovakvi kriterijumi /starost/ primene  na ostalu opremu i naoruzanje /fap,tam,bov,m84/  ostali bi bez kompletne tehnike i logistike.

Odgovor na prvo boldano: Kao klinjo a i kasnije kao i danas sam obožavao brodove pa me ne zanima čiji je niti koju je prošlost imao jer sam na večini njih i bio.Na Galebu sam bio kao pionir i još dva puta kasnije a ostale mi se sad neda nabrajati.Petar Krešimir IV je ionako bio rađen za bivšu mornaricu a kao primjer ću dati jedan film kojeg vjerujem da ste večina gledali i navijali za te naci-jadnike u kultnom Njemačkom filmu "Podmornica".Znam da su bili naši neprijatelji ali meni ih je osobno bilo žao.Na drugo boldano je odgovor jednostavan jer se ionako sve zemlje pristupom Nato-u usklađuju s njihovim naoružanjem pa je nekima dobro i došlo da se mogu još malo nakrasti.Sjetite se kad je i nakon koliko godina Američki nuklearni nosač aviona otišao u mirovinu/penziju pa su ove dvije raketne topovnjače daleko od toga ali brdoviti Balkan je uvijek bio čudan i sarkastično duhovit

Matrix (citat):

Stazio (citat):

Matrix (citat):

im oni Rolls motori goriva ali su i išli i to dugo.

Ako si mislio na Higgins TČ, baš nešto o njima spremam ali mi obaveze ne dozvoljavaju da privedem kraju. Jako zanimljiva priča sa 100 oktanskim gorivom.  

Da na njih sam mislio pa kad stigneš malo ćemo ih rezonirati(mislim na sve brodove koje smo dobili za ratnu odštetu)  

Koliko sam do sada uspio saznati RM je dobila samo 6 higginsa od USA, ali je po njihovim planovima, u Trogiru i na Korčuli, napravila još nekih osamdeset (nije pouzdan broj) komada.
Originalni higgins je bio "strah i trepet" američke mornarice, odlične drvene građe, brzine preko 40čv. i nosio je 4 torpeda. Naša verzija je bila sa 2 torpeda. Kažu da su se Italijani stvarno bojali masovnog napada TČ JRM. Sredinom šezdesetih je 18 ovih čamaca pretvoreno u topovnjače MTOP (na znam što je bila namjera). Zadržali su se u floti do sredine sedamdesetih. Kupovani su i prepravljani za turistčke i slične namjene, mislim da  i danas još poneki plovi po Dalmaciji.
Najopasniji su bili motori na njima, koristili su 100 oktansko gorivo i rizik od požara bio je toliki da sa ni u vožnji na otvorenom nije smjelo koristiti otvoreni plamen na brodu, spremati hrana niti pušiti.

[You must be registered and logged in to see this image.]


TČ JRM

[You must be registered and logged in to see this image.]

JRM 1956, desetak godina od rata (trebalo bi da su svi brodovi dobijeni kao ratna odšteta još tu).

[You must be registered and logged in to see this image.]

napomena: Mislim da se pod oznakom DS mislilo na sva desantna sredstva a ne samo brodove.

Nisam ni znao da smo dobivali ratne brodove za odštetu. Kako je to uopće funkcioniralo? Brodove smo dobivali od Amerikanaca iako su nam Nijemci nanijeli ratnu štetu!?

U pravu si vezano za ove čamce, to je bila vojna pomoć saveznika. Najvjerovatnije višak koji je ostao u Sredozemlju i koji je podjeljen "opustošenim" mornaricama. Njemačka nije ni postojala duže vremena kao država. Kao što i sam znaš, podjeljena je u 4 okupacione zone kojim su upravljali saveznici pa se na neki način i njihova pomoć može smatrati ratnom odštetom, bar ja na to tako gledam.

Ili je to dio tkzv. "Maršalskog plana". Ipak je NOV bila na strani saveznika i to je na neki način nagrađeno. Sve u svemu zanimljiva priča. Moguće da smo na taj način dobili od Amerikanaca i tenkove M-3 Stuart i M-4 Sherman.

Vjerovatno si u pravu. Znam da je SSSR, Jugoslavija a možda i još neko dobio dio brodova Italijanske RM, najverovatnije kao ratnu reparaciju. Zanimljiva je priča o razaračima JRM.

Stazio (citat):

Vjerovatno si u pravu. Znam da je SSSR, Jugoslavija a možda i još neko dobio dio brodova Italijanske RM, najverovatnije kao ratnu reparaciju. Zanimljiva je priča o razaračima JRM.

Stazio tek je počela zima pa ćemo i to pomalo obraditi a DS su bila desantna sredstva kao što si i mislio.Oni 100 oktanci su interesantni jer su se prilikom nazovimo aukcija ili natječaja koje je vojska radila više puta godišnje rasprodali toliko brzo kao i nikad vožene konzervirane "Mahindre" koje su kupovale lokalne lole a 100 oktance ribari i osnivači današnje ponude turističke vožnje po nacionalnim parkovima uz obaveznu ugradnju dieselovih agregata.Dva još voze u mom kraju a neki stariji su čak na njima i služili vojsku,interesantno

Matrix (citat):

Stazio tek je počela zima pa ćemo i to pomalo obraditi a DS su bila desantna sredstva kao što si i mislio.Oni 100 oktanci su interesantni jer su se prilikom nazovimo aukcija ili natječaja koje je vojska radila više puta godišnje rasprodali toliko brzo kao i nikad vožene konzervirane "Mahindre" koje su kupovale lokalne lole a 100 oktance ribari i osnivači današnje ponude turističke vožnje po nacionalnim parkovima uz obaveznu ugradnju dieselovih agregata.Dva još voze u mom kraju a neki stariji su čak na njima i služili vojsku,interesantno

Kod nas je bio brod-restoran Astarea, bivši Atlasov turistički brod. Na žalost, prije 15godina, izvučen je vani i ubrzo propao. Spominjali su da je bivša "topovnjača". Ne mogu sada naći ni jednu sliku da uporedim sa prepravljenim higginsima, sjećam se da je paluba (i drvo uopšte) bilo takvo da se ne bi ni jedna jahta "zastidjela". Postoji i mogućnost da je bio neki stariji minolovac. Nadgrađe je toliko bilo promjenjeno da samo po sjećanju ne mogu "provaliti". Sve ovo govorim jer sam oduševljen kvalitetom drvene brodogradnje iz tog vremena.  

Nešto općenito o topovnjačama:



Raketna topovnjača, raketni čamac, a u literaturi poznat i kao brzi borbeni čamac, mali je ratni brod koji kao glavno naoružanje ima protubrodske rakete. Zbog male veličine, ovi brodovi se koriste u priobalnom području i na mirnim morima, a upotrebljavalju ih najviše države koje ne žele ili nemaju sredstava za razvijanje skupe i velike ratne mornarice.
Ova vrsta ratnih brodova se počela razvijati 60-tih godina 20.st., a razvili su se iz ideje torpednih čamaca iz II svjetskog rata, na način da su torpedne cijevi zamijenjene raketnim lanserima. Termin raketna topovnjača je uvela i koristila JRM za klasifikaciju brodova iz svoje flote.
Raketni čamci su brodovi velike brzine i dobrih manevarskih osobina. Deplasman raketnih topovnjača se kreće od 150 do 640 tona, dužina je od 36 do 64 m, brzina do 50 čvorova, a daljina plovidbe i do 6100 milja.


[You must be registered and logged in to see this image.]


Jedna od dvije finske raketne topovnjače klase FNS, stavljene u otpis, a koje je kupila HRM. Obje topovnjače imaju sposobnost protupodmorničke borbe. Hrvatska se nada sposobnošću protupodmorničkog djelovanja dobiti priliku sudjelovanja u NATO-vim pomorskim operacijama na Jadranu i istočnom Sredozemlju.
Osnovno naoružanje su ipak rakete tipa brod-brod, a na sebi najčešće imaju 2 ili 4 raketna lansera. Uz to, imaju topničko naoružanje kalibra 20 do 76 mm. Doktrina upotrebe raketnih čamaca se temelji na načelu pokretljivosti koje je ispred načela obrane, budući da noviji raketni projektili mogu probiti i najbolje oklopljeni trup broda, a težište je stavljeno na pokretljivost, kako bi brod zauzeo što bolji položaj u odnosu na neprijatelja, i na taj način se zaštitio. U zapadnoj literaturi se i raketne korvete svrstavaju u kategoriju raketnih topovnjača.......

bez uvrede.ubedjen sam da u hrvatskim brodogradilistima mogu napraviti mnogo bolje brodove od FSN.

vladimir (citat):

bez uvrede.ubedjen sam da u hrvatskim brodogradilistima mogu napraviti mnogo bolje brodove od FSN.

Naravno da mogu, ali je skupo i ne znaju što bi s tim za sad, jedino ako NATO upotrijebi HRM za neki 'pomoćni posao'. Ovaj gornji post je pomalo i ironičan, jer kupuju brodove koje su otpisale druge mornarice, a RTOP-11 hoće prodati, već smo o tom pričali. Nema kvalitetnog zapovjednog kadra i mornara , brod ima tko napraviti, brzo i kvalitetno....

vladimir (citat):

bez uvrede.ubedjen sam da u hrvatskim brodogradilistima mogu napraviti mnogo bolje brodove od FSN.

Ako su kapaciteti Hrvatske brodogradnje ostali na nivou SFRJ, ili su unapređeni, siguran sam da mogu. RTOP klase "Končar" su bile izvrsni brodovi a njihova modernizacija mogla ići u pravcu savremenijih oružnih sistema i elektronike. Rakete P21 i P22 Sovjetske proizvodnje su već bile zastarele, glomazne su i teške za održavanje. Siguran sam da je i Beogradsko brodogradilište "Tito" bilo u stanju da napravi nešto takvo.
Danas su u trendu brodovi-katamarani, više se "izdižu" iz vode i imaju manju dodirnu površinu sa morem pa samim tim i veću brzinu. Druga osobina kojoj se danas teži je postizanje "stealth" osobina sa izlomljenim površinama i upotrebom specijalnih premaza-boja. USA, Švedska i Kina su već u tome odmakli ali to nisu nedostižne stvari za zemlje koje ulažu u tehnologiju.

USA

[You must be registered and logged in to see this image.]


Švedska

[You must be registered and logged in to see this image.]


Kina

[You must be registered and logged in to see this image.]

   

Ovaj me posljednji šarenilom podsjeća na daždevnjake (salamandre), jedino što su daždevnjaci crno-žuti!

I meni je čudna ovakva Kineska upotreba maskirnih boja. Lično mislim da je to više reklamna priča (demonstracija nove svjetske sile) nego praktična.
Inače grade novu moćnu flotu koja bi trebalo da parira USA, Rusiji i Indiji u tom dijelu svijeta.

Što se ljepote tiče ovi stari, klasični brodovi mi se deset puta više sviđaju! Čak je i ovaj "finac" pravi ljepotan u odnosu na ove monstrume koji mi izgledaju kao tenkovi na vodi

Iransko rješenje za raketne čamce.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Mali, jeftini i brzi brodovi. Naoružani raketama "kowsar" dometa 15-20 km (koriste se i sa obalnih lansera).

[You must be registered and logged in to see this image.]

Da li se masovnom upotrebom ovakvih sredstava može parirati brodovima USA i saveznika u Persijskom zalivu?

Ja mislim da su ovi njihovi čamci više namijenjeni unutarnjoj politici kao svojevremeno albanski bunkeri

Stazio (citat):

I meni je čudna ovakva Kineska upotreba maskirnih boja. Lično mislim da je to više reklamna priča (demonstracija nove svjetske sile) nego praktična.
Inače grade novu moćnu flotu koja bi trebalo da parira USA, Rusiji i Indiji u tom dijelu svijeta.

Ova klasa kineskih katamarana se trenutačno gradi na navozima čak šest kineskih brodogradilišta. Projekt prvog borbenog katamarana je rezultat suradnje kineskog vojnobrodograđevnog sektora s australskom kompanijom AMD, koja je već diljem svijeta prodavala svoje katamarane različitih veličina. Od 1993.g. do 2000.g. Kina je već kupila sedam AMD-ovih katamarana od 16 do 30 m duljine, koji su bili namijenjeni za riječni nadzor, lučke poslove, te za lokalni trajektni prijevoz.
Kompanija AMD je u Kini osnovala s domaćim partnerima zajedničku kompaniju pod imenom Sea Bus International, sa sjedištem u Guangzhou, za projektiranje i izgradnju ovakvih plovila, te za njihovu prodaju na trećim tržištima. Od porinuća prototipa 2007.g., izgrađeno je petnaestak ovakvih plovnih jedinica.
Trenutačno se u sastavu triju kineskih flota nalazi više od 40 ovih brzih napadnih stealth (slobodni prijevod: kradomice, skriveno) katamarana. Do kraja 2015.g. trebalo bi biti izgrađeno 70 ovakvih brodova, a neki spominju i brojku od 100 plovnih jedinica koje će biti izgrađene za kinesku ratnu mornaricu. ..............

Boske (citat):

Ja mislim da su ovi njihovi čamci više namijenjeni unutarnjoj politici kao svojevremeno albanski bunkeri  

Kina je previše ozbiljna država da bi se bavila samo time, Tajvan je njihov sledeći cilj, odnosno "ujedinjenje Kine" kako oni to zovu. Za takve ambicije potrebna je jaka flota i mislim da se "ne šale".  

Boske (citat):

Ja mislim da su ovi njihovi čamci više namijenjeni unutarnjoj politici kao svojevremeno albanski bunkeri

Mislim da je Boske mislio na iranske raketne čamce, a tu je dosta blizu istini. Kina je druga stvar, mada i oni vole zadiviti vlastiti narod. Prije par godina su Kinezi, predstavljajući novi borbeni avion vlastite proizvodnje na javnoj TV, pustili kadrove iz filma 'Top gun', kao da je to taj njihov novi avion. Svi su skužili o čemu se radi i nikom ništa, 'prošlo je' kod naroda.

Max Blitz (citat):

Boske (citat):

Ja mislim da su ovi njihovi čamci više namijenjeni unutarnjoj politici kao svojevremeno albanski bunkeri  

Mislim da je Boske mislio na iranske raketne čamce, a tu je dosta blizu istini. Kina je druga stvar, mada i oni vole zadiviti vlastiti narod. Prije par godina su Kinezi, predstavljajući novi borbeni avion vlastite proizvodnje na javnoj TV, pustili kadrove iz filma 'Top gun', kao da je to taj njihov novi avion. Svi su skužili o čemu se radi i nikom ništa, 'prošlo je' kod naroda.  

U pravu si , pogrešno sam protumačio Bosketovo pitanje. Ne mislim samo da su za paradu, Iran se očajnički bori da ojača svoje vojne potencijale s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi. Ovo je jeftino i masovno rješenje, uz samoubilačku taktiku moglo bi biti opasno oružje.

Stazio (citat):

Ovo je jeftino i masovno rješenje, uz samoubilačku taktiku moglo bi biti opasno oružje.

Osobito ovako, u svakom slučaju. Tu si u pravu.

Kina naravno hoće (ako već i nije) biti veliki igrač ne samo na vojnom nego i na ekonomskom planu i ne vjerujem da će se u skoro vrijeme upuštati u kakve ratne avanture. Mislim da oni razmišljaju na dulje staze. Radio sam jedno vrijeme s Kinezima i znam da je jedna od njihovih vrlina strpljivost. Bili su strpljivi što se tiče Hong-Konga i mislim da će istu takvu taktiku primjeniti i po pitanju Tajvana.

Max Blitz (citat):

Stazio (citat):

Ovo je jeftino i masovno rješenje, uz samoubilačku taktiku moglo bi biti opasno oružje.

Osobito ovako, u svakom slučaju. Tu si u pravu.

Da ali Iranci za ovakve borbene čamce moraju negdje imati skladišta goriva i raketa i to je njihova slaba točka jer Ameri (i Izraelci) vjerojatno već znaju gdje su ta skladišta i imaju sredstva da ih, u slučaju eventualnog sukoba, unište.

Boske (citat):

Kina naravno hoće (ako već i nije) biti veliki igrač ne samo na vojnom nego i na ekonomskom planu i ne vjerujem da će se u skoro vrijeme upuštati u kakve ratne avanture. Mislim da oni razmišljaju na dulje staze. Radio sam jedno vrijeme s Kinezima i znam da je jedna od njihovih vrlina strpljivost. Bili su strpljivi što se tiče Hong-Konga i mislim da će istu takvu taktiku primjeniti i po pitanju Tajvana.

Tu mi je jedan scenario najrealniji. Istrgovati će sa Amerikancima oko Tajvana a kada ovi ostanu bez zaštite neće prezati ni od vojne akcije. Na ovo se neće puno čekati, možda se sve ostvari u narednih desetak godina.

Stazio (citat):

Istrgovati će sa Amerikancima oko Tajvana a kada ovi ostanu bez zaštite neće prezati ni od vojne akcije. Na ovo se neće puno čekati, možda se sve ostvari u narednih desetak godina.

Tajvanci su ne tako davno pretendirali na cijeli teritorij Kine pod imenom Republika Kina. I bili jedini predstavnici u UN kao Rep. Kina. U nekim starijim atlasima svijeta možete pročitati kod Republika Kina, u zagradama piše: 90% teritorija pod okupacijom. Tu se naravno misli na kopneni dio.
Danas je situacija bitno drugačija. Tajvanci više ne polažu prava na cijelu Kinu, već bi samo htjeli da ih se na neki način 'pusti na miru' i da ih svijet i UN prizna kao nezavisnu državu. Kako smanjeni apetiti odjednom! Međutim, neće im to proći glatko, ako im uopće prođe. Vjerojatniji je scenarij 'jedna država - dva sustava', koji se koristi kod Hong Konga i Macao-a.
Danas Tajvan kao samostalnu državu formalno ne priznaje gotovo nitko. Čak ni SAD, zbog dobrih odnosa s Kinom. Naravno, SAD ima tijesnu suradnju s Tajvanom na druge načine, kroz razna kulturna i trgovinska predstavništva. Ali službenih veleposlanstava nema.
Boske, možda nisi znao, nemoj se uvrijedit ako jesi, Austrija je jedna od rijetkih država na svijetu, koja kao neutralna država, ima diplomatske odnose s Tajvanom. Možda još koja u svijetu ima (mislim Finska i neki pacifički otoci).
Ako želite putovati na Tajvan, možete slobodno, ali prije toga morate skoknuti u Beč u tajvansko veleposlanstvo srediti papire. Možda se može i poštom, nisam siguran.




P.S. Austrija nije priznala Tajvan kao nezavisnu državu, Boske provjerio putem neta. Ali ipak se tamo mogu vaditi vize, ima predstavništvo. Tajvan to tako rješava po svijetu, putem kulturnih predstavništava, koji su onda puno više od toga. Može ići pod našu devizu 'Snađi se druže'.

Hm..ja ipak mislim da ti griješiš Max. Dobro poznajem Beč i prolazio sam pored svih mogućih veleposlanstava ali se ne sjećam da sam vidio tajvansko. Mislim da Tajvan od strane Austrije nije priznat kao samostalna država ali ne isključujem mogućnost da postoji nekakvo predstavništvo ili ured ali ne u rangu veleposlanstva (ambasade)!

Italijani imaju zapaženo mjesto u istoriji pomorstva, njihova ratna mornarica je često znala da bude mnogo ispred svih u svijetu sa idejama i rješenjima. Evo jedan primjer vezan za ovu temu:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
Raketni hidrokrilni čamci klase Sparviero, u upotrebi od 1973, brzine 50 čvorova. Koristile su ih mornarice Italije (do 2000 g.) i Japana do prije nekoliko godina.

Jel' ovo oseka pa se nasukao ili stvarno ovako lebdi iznad vode

Boske (citat):

Hm..ja ipak mislim da ti griješiš Max. Dobro poznajem Beč i prolazio sam pored svih mogućih veleposlanstava ali se ne sjećam da sam vidio tajvansko. Mislim da Tajvan od strane Austrije nije priznat kao samostalna država ali ne isključujem mogućnost da postoji nekakvo predstavništvo ili ured ali ne u rangu veleposlanstva (ambasade)!

Prijatelj mi živi i radi na Tajvanu i tako mi je on rekao. Za svu papirologiju koju je trebao srediti išao je u Beč. A i lako je provjeriti putem neta, nisam provjeravao, ali budem. Ima logike za Austriju. Ona je nakon II svjetskog rata prihvatila i obavezala se na neutralnost, tako da joj nitko neće zamjeriti ako je priznala Tajvan.

Papirologija se da srediti i u tom uredu ako postoji, ne mora to značiti da postoji veleposlanstvo i da je Austrija priznala Tajvan kao samostalnu državu. Odoh to izguglati jer neću moći zaspati u dilemi

Boske (citat):

Jel' ovo oseka pa se nasukao ili stvarno ovako lebdi iznad vode

Sjećaš li se ovih brodova, bilo ih je i po Jadranu i na Dunavu?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Google sve zna! Evo našao sam odmah:

Taiwan Touch Your Heart. Wagramer Strasse 19/11.OG, A-1220 Wien, AUSTRIA.


Znači to je ured za gospodarstvo i kulturu i oni vjerojatno daju usluge glede viza i ostale papirologije. Često prolazim tom ulicom pa ću virnuti jednom da vidim kako to izgleda. Sigurno je to neupadno i smješteno u nekoj poslovnoj zgradi. Najčešće samo neka ploča na ulazu ukazuje na to da se tu nalazi neka vrsta diplomatskog predstavništva. Austrija nije priznala Tajvan kao državu, provjerio sam i to!
Inače u istoj ulici se nalazi i Viena International Centre tj. UNO predstavništvo u Beču.

Stazio:

Citat :

Sjećaš li se ovih brodova, bilo ih je i po Jadranu i na Dunavu?

Viđao sam takvo što ali ovaj talijanski mi nekako izgleda ekstremno izdignut iznad vode.

Isti princip - skijanje na vodi.

Koja je svrha tog "izdizanja"? Zaštita od torpeda?

Postizanje veće brzine, izdizanjem na "skije" smanjuje se dodirna površina sa vodom pa samim tim i otpor vode. Klasične konstrukcije brodova teško svojim oblikom mogu dostići preko 30-35 čvorova a i to uz ogroman utrošak energije. Kod brodova postoji kategorija ekonomska brzina plovidbe, kada je odnos brzine i potrošnje najpovoljniji. Obično je to negdje oko 2/3 maksimalne brzine.

zar nisu italijani iz malog torpednog camca potopili krstaricu St. Istvan. mislim sto se Jadrana tice da nije presudna velicina broda.obzirom da Hrvatska ima veliki broj ostrva i ovakvi camci bi zavrsavali posao

Tako je koristili su MAS (Motoscafo Armato Silurante) torpedne čamce. U I s.r. to su bili prepravljeni civilni brzi čamci a kasnije su namjenski pravljeni. Pored "St. Ištvana" potopili su i i stariji drednot (preteča bojnih brodova) "Beč" u Trstu.

[You must be registered and logged in to see this image.]


Što se tiče taktike malih brodova o kojoj si pisao, tako nekako je i izgledala strategija upotrebe JRM na Jadranskom vojištu 70-80tih godina.

SMS 'Szent Istvan'


Bio je austrougarski dreadnought bojni brod klase Tegetthoff. Njegova izgradnja je počela u Rijeci, a dovršen je u Puli 1914.g. To je bio jedini A-U brod koji je služio mađarskom dijelu monarhije. Mađarska ga je dobila u zamjenu za veliki ulog koji je dala za izgradnju brodova te klase. Imenovan je prema prvom mađarskom kršćanskom kralju Szent Istvanu (Stjepan I. Sveti), a matična luka mu je bila Pula.


[You must be registered and logged in to see this image.]


Pred kraj I. svjetskog rata, bojni brodovi SMS 'Szent Istvan' i 'Tegetthoff' napustili su Pulu 9. lipnja 1918.g. navečer, pod pratnjom razarača i šest torpednih čamaca. Kasnili su zbog kvara na lučkim barikadama. Da bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, brodovima je naređeno da povećaju brzinu. Krenuli su prema Otrantskim vratima, gdje je pokrenuta ofanziva protiv talijanske flote, usporedno s kopnenim operacijama na rijeci Soči.
Neočekivano, motori 'Szent Istvana' su se počeli pregrijavati, tako da je brzina smanjena. Međutim poslije sljedećeg pokušaja povećanja brzine, brod je počeo jako dimiti, tako da je postao uočljiv neprijateljskoj grupi od dva torpedna čamca.
'Szent Istvan' dobija direktni pogodak torpeda, te se naposlijetku izvrnuo i potonuo nakon tri sata agonije. Potonuće broda je snimljeno sa 'Tegetthoffa'. To je jedan od dva filmski snimljena gubitka bojnog broda na moru. Drugi snimak je iz II. svjetskog rata.
'Szent Istvan' je uzeo živote 89 mornara, uglavnom onih koji su radili u strojarnici. .................

Ako se dobro sjećam, dugo su ga čuvali u Puli i mislim da mu je to bio prvi borbeni zadatak.
Inače KuK monarhija je u Boki imala drugu po snazi ratnu luku. Odavde su polazile podmornice na zadatke ka Otrantu, pored A-U podmornica bila je smještena i flotila Njemačkih podmornica kao ispomoć.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brodovi KuK ratne mornarice (KuK Kriegsmarine):

SMS Prinz Eugen (Fotografie 1920)

[You must be registered and logged in to see this image.]


SMS Radetzky

[You must be registered and logged in to see this image.]


SMS Zrinyi, später USS Zrinyi

[You must be registered and logged in to see this image.]


SMS Erzherzog Karl

[You must be registered and logged in to see this image.]

Boske
Kada bi imao vremena da zađeš po Bečkim arhivima našao bi dosta zanimljivog materijala o mornarici (brodovima, lukama i utvrđenjima) koja je više od sto godina boravila na našoj obali i ostavila duboke tragove. Mornarici pravljenoj za ratovanje na Jadranu i Mediteranu a kada je rat izbio, gotovo da nije ni učestvovala u njemu.