Mornarica črno-rumene (crno-žute) monarhije

arcibald01 (citat):

ianmarkk (citat):

možda znaš kom rodu je pripadao oficir i koji čin ima??
( Kar se pa tiče punc ti pa zavidam, jaz jih bol malo gledam,

Sliko sem poslal tudi kolegu, ki je poznavalec činov v K u K, ko me obvesti za kakšen čin gre ti sporočim.
PS: Glede punc, več ali manj ostane pri opazovanju, ima pa brat kolega, ki veliko potuje. Običajno, ko gre v Bolgarijo s seboj pripelje vedno mlajšo deklico, toliko, da so polnoletne. Zadnjič je imel že eno, da so (smo) vsi samo gledali, same noge so je bile. Pa sva spet zašla s teme, ostaniva raje pri K u K, da ne bova banana.

Imaš prav ženske so strup. Bom pogeldal čine v mornarici, ker si začel to temo. 

mirko bratuš (citat):

Tu najdeš vse o prvi vojni

[You must be registered and logged in to see this link.]

Hvala Mirko!

Činovi u mornarici KuK Kriegsmarine:

[You must be registered and logged in to see this image.] 

Klik za još veću:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Kapa mornara dosta liči na kasnije kapu mornara JRM, pogledo sam malo na netu pa i DDR imala sličnu kapu i ruska mornarica; a one što imaju američki mornari, nekako mi deluju neobično i za moj ukus ružne... 

ianmarkk (citat):

Činovi u mornarici KuK Kriegsmarine...

Od 1910.

Klik za veću:
[You must be registered and logged in to see this link.]


Klik za veću:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Ovdje ima čudo toga:

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Potonuce bojnog broda Szent István nakon sto je pogodjen od strane italijanske podmornice. Vrlo redak snimak potonuca bojnog broda i jedini takav iz WWI.

BEOGRAD (citat):

Potonuce bojnog broda Szent István nakon sto je pogodjen od strane italijanske podmornice. Vrlo redak snimak potonuca bojnog broda i jedini takav iz WWI.

Zanimiv snimak, kaže komentator, da je potopljena u Jadranskom moru.  

Ianmarkk, a gdje je mogao biti potopljen austrougarski brod nego na Jadranu?
Postoji još samo jedan snimak potonuća, radi se o bojnom brodu Royal navy Barham, on je kod prevrtanja eksplodirao (vjerojarno je došlo do eksplozije municije)

K&K mornarica je najveci deo rata provela u lukama, osim kratkotranih patrola na po Jadranu. Tu su bili zatvoreni od strane saveznicke eskadre koja je blokirala Otran i gotovo da nije bilo pokusaja proboja te blokade.

Minolovac (citat):

Ianmarkk, a gdje je mogao biti potopljen austrougarski brod nego na Jadranu?
Postoji još samo jedan snimak potonuća, radi se o bojnom brodu Royal navy Barham, on je kod prevrtanja eksplodirao (vjerojarno je došlo do eksplozije municije)

Pa moglo bi se dogoditi i u sredozemskom moru i njihovi brodovi su išli svuda, znači nije sve 100%. Sigurno je, da su u glavnom bili u Jadranskom ali....ipak vrlo zanimljivo  

BEOGRAD (citat):

K&K mornarica je najveci deo rata provela u lukama, osim kratkotranih patrola na po Jadranu. Tu su bili zatvoreni od strane saveznicke eskadre koja je blokirala Otran i gotovo da nije bilo pokusaja proboja te blokade.

Nisam znao, nisam ni dosta čitao, više sam se bavio 2. sv. ratom, znači oni bi išli i u druga mora ali nisu mogli, šteta  

Da li se zna tačna lokacija potonuća bojnog broda A-U mornarice i da li je on ikad izvađen sa morskog dna?

semsudin (citat):

Da li se zna tačna lokacija potonuća bojnog broda A-U mornarice i da li je on ikad izvađen sa morskog dna?

Potopljen brod kod otoka Premuda, pogođen sa 2 torpeda. 10.6.1918  

Brod još uvek leži u dubini 66m, a torpediranje snimala grupa kamermana sa broda Tegetthoff. Prvi put su snimali brod godine 1976.

Slika broda u muzeju u Novigradu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brod je potonuo za 3 minuta ali je samo 86 mornara izgubilo zivot. Austougarska  mornarica je imala obaveznu obuku u plivanju i tu je bila ispred ostalih.

BEOGRAD (citat):

Brod je potonuo za 3 minuta ali je samo 86 mornara izgubilo zivot. Austougarska  mornarica je imala obaveznu obuku u plivanju i tu je bila ispred ostalih.

To stvarno nije puno a na brodu bilo oko 1000 mornara.

semsudin (citat):

Da li se zna tačna lokacija potonuća bojnog broda A-U mornarice i da li je on ikad izvađen sa morskog dna?

Brod je potopljen kod otoka Premuda u zadarskom arhipelagu i leži na dubini od 66-68 metara.
Prvi put je točno lociran 1970. i od tada je atraktivna lokacija za ronioce, ali ipak one iskusnije.

Olupina leži preokrenuta palubom prema dnu, s topovima još uvijek okrenutim prema lijevo. Bakreni natpis imena broda, kao i neki ostali dijelovi danas se nalaze u Pomorskom muzeju u Puli, a preminuli mornari pokopani su na Mornaričkom groblju u Puli.
To je bio jedini brod Austro-Ugarske koji je služio mađarskom dijelu monarhije. Mađarska ga je dobila u zamjenu za veliki ulog koji je dala za gradnju brodova te klase.

Kod olupine je 2008. postavljena spomen ploča:

Veća:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Kad kažeš Max da samo oni iskusni ronioci mogu pretražiti brod vjerovatno si mislio na čitave labirinte hodnika i kabinica koji u vodi nakon toliko godina izgledaju sablasno.Imao sam malo iskustvo rada od 3 mjeseca na izradi velikih brodova tj kruzera u Genovi-Italija.Par dana sam bio i na onom nasukanom COSTA CONCORDIJA a ostalo na COSTA SIERA brodu.I u početku sam se znao i izgubiti na tom brodu od tih silnih ulaza i izlaza a svi su slični jedan drugom.

semsudin (citat):

Kad kažeš Max da samo oni iskusni ronioci mogu pretražiti brod vjerovatno si mislio na čitave labirinte hodnika i kabinica koji u vodi nakon toliko godina izgledaju sablasno.Imao sam malo iskustvo rada od 3 mjeseca na izradi velikih brodova tj kruzera u Genovi-Italija.Par dana sam bio i na onom nasukanom COSTA CONCORDIJA a ostalo na COSTA SIERA brodu.I u početku sam se znao i izgubiti na tom brodu od tih silnih ulaza i izlaza a svi su slični jedan drugom.

Hrabri ti ronioci, ne bih ja tamo, ko zna šta se sve promenilo u dubini i tami mora, dobro, da su izašli živi.

semsudin (citat):

Kad kažeš Max da samo oni iskusni ronioci mogu pretražiti brod vjerovatno si mislio na čitave labirinte hodnika i kabinica koji u vodi nakon toliko godina izgledaju sablasno.

I ne samo to. Dubina na kojoj je brod nije za 'amatere' i početnike.

Ianmarkk (citat):

Hrabri ti ronioci, ne bih ja tamo, ko zna šta se sve promenilo u dubini i tami mora, dobro, da su izašli živi.

Sad malo pretjeruješ, s druge strane, za iskusnog ronioca, dubina nije prevelika, sunčevo svjetlo još dobro do tu dopire, nije tamno kao u velikim dubinama.
Svjetlo dopire do nekih 150 m dubine.

Max Blitz (citat):

Ianmarkk (citat):

Hrabri ti ronioci, ne bih ja tamo, ko zna šta se sve promenilo u dubini i tami mora, dobro, da su izašli živi.

Sad malo pretjeriueš, s druge strane, za iskusnog ronioca, dubina nije prevelika, sunčevo svjetlo još dobro do tu dopire, nije tamno kao u velikim dubinama.

Zavisi i vreme i struje i sve to utiče, mi smo jednom ronili samo do 25-30 m a več postalo dosta tamnije, možda tamo nije i ima više svetlosti  

Bojni brodovi austrougarske flote nisu imali potrebe za isplovljavanjem na sredozemlje. Jedini put je flota isplovila prema Otrantu 1914 radi prihvata njemačkog bojnog krstaša Goeben i krstarice Breslau koji su ipak, progonjeni od francuza i engleza otišli u Tursku i ušli u sastav turske flote. Drugi put je cijela flota bila na moru u vrijeme objave rata od strane Italije koja je po običaju vjerolomno prešla na stranu Antante. A-U flota je bombardirala obalne gradove u
Italiji, mostove i željeznička čvorišta kako bi zakomplicirala mobilizaciju. Talijanska flota, ne da je odgovorila nego nije ni pokušala ući u Jadran. Francuzi i Englezi su u početku nešto pokušavali, ali poslije gubitaka par brodova (uglavnom od podmornica) odustali su od toga, šaljući samo podmornice (a i one se nisu dobro provele) Flota u Puli je bila snažna strateška pričuva i zahvaljujući njoj saveznici nikad nisu pokušali granatirati gradove, kao ni neki desant. Zadovoljili su se postavljanjem Otrantske baraže, mreže načičkane minama koje su trebale otežati prolazak A-U i njemačkim podmornicama "u lov" na sredozemlje. Lake krstarice tipa Spaun su izvele uspješan napad na baražu 1917. god, potopivši nekoliko "driftera" (brodova koji su teglili mreže", a zatim se povukle pred jačim talijansko-engleskim snagama. U prihvatu je sudjelovao Sankt Georg oklopni krstaš koji je potjerao savezničke snage.
1918 je admiral Horthy planirao napad na Otrantski baraž u velikom stilu. Napad su opet trebale izvršiti brze krstarice (rapidkreutzer) i navući protivnika na glavninu flote koju su činile 2 divizije bojnih brodova (4 drednota tipa Tegetthoff i 3 predrednota tipa Radetzky)
Nesretnim potapanjem Szent Istvana napad je obustavljen, prvenstveno jer su pokreti brodova otkriveni i efekat iznenađenja bi izostao.
Szent Istvan nije služio u nikakvoj mađarskoj mornarici jer ona jednostavno nije postojala. Bio je u sastavu KuK Kriegsmarine kao i svi drugi brodovi. Radi popuštanja Ugarskom dijelu Monarhije, kako bi mađarski parlament lakše izglasao budžet za gradnju brodova, odlučeno je da se jedan bojni brod gradi u mađarskom brodogradilištu Danubius u Rijeci. To brodogradilište nikad nije sagradilo brod veći od razarača, pa je to bio uzrok mnogih problema. Između ostalog je promjenjen originalni projekt pa je brod bio puno nestabilniji i sporiji od svoje subraće.
Szent Istvan je torpediran u 3.31, a potonuo u 6.12, znači skoro 3 sata, a ne 3 minute. Spašeno je 1005 članova posade.

I samo mala opaska, model iz muzeja je Viribus Unitis a ne Szent Istvan. SI nikad nije imao protutorpednu mrežu (crna traka po boku) a imao je veliku reflektorsku platformu između dimnjaka koju raniji brodovi nisu imali. Baš ga radim pa evo detalja gdje se vidi ta platforma.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Minolovac (citat):

I samo mala opaska, model iz muzeja je Viribus Unitis a ne Szent istvan. SI nikad nije imao protutorpednu mrežu (crna traka po boku) a imao je veliku reflektorsku platformu između dimnjaka koju raniji brodovi nisu imali. Baš ga radim pa evo detalja gdje se vidi ta platforma.

Na stranici gde je detaljno opisan brod Szent Istvan je bila slika koju sam stavio, muzej u Novigradu, evo stavit ču i link: [You must be registered and logged in to see this link.]

Minolovac (citat):

Szent Istvan nije služio u nikakvoj mađarskoj mornarici jer ona jednostavno nije postojala. Bio je u sastavu KuK Kriegsmarine kao i svi drugi brodovi.

Točno, ali su ga Mađari i onda, a i sad ga smatraju svojim brodom i njeguju posebnu uspomenu na njega, ne kao na bilo koji austrougarski brod.

Ronioci mađarske vojske postavili su spomen ploču kod olupine Szent Istvana.

Jedno je što su sentimentalni radi imena, ali on nije imao nikakav poseban status u KuK Kriegsmarine. Čak ni zapovjednik Seitz nije bio Mađar. A bio je njihov isto koliko i naš.

ianmarkk (citat):

Minolovac (citat):

I samo mala opaska, model iz muzeja je Viribus Unitis a ne Szent istvan. SI nikad nije imao protutorpednu mrežu (crna traka po boku) a imao je veliku reflektorsku platformu između dimnjaka koju raniji brodovi nisu imali. Baš ga radim pa evo detalja gdje se vidi ta platforma.

Na stranici gde je detaljno opisan brod Szent Istvan je bila slika koju sam stavio, muzej u Novigradu, evo stavit ču i link: [You must be registered and logged in to see this link.]

Pogledaj i sam što sam opisao, možeš i usporediti sa slikama gore. Ovaj model ima protutorpednu mrežu. Netko je nešto pogrešno napisao, a to nisam ja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Malo sam povećao sliku, da se bolje vide detalji. Evo zašto je ovo Viribus Unitis;
1.koloturnici za protutorprdnu mrežu i oblice - SI to nije imao
2.Protutorpedna mreža SI nije imao
3.mala platforma za 2 reflektora, SI nije imao
4.Poklopci dimnjaka, SI je imao visoko izdignutu mrežu protiv bombi, domnjaci su bili oko 1,5 m viši
5.Na ovom mjestu je SI imao veliku platformu sa 6 reflektora koja se protezala od početka navigacijskog mosta do polovice drugog dimnjaka
6. Ove sohe za čamce SI nije imao
Ima još nekih detalja, ali presitni su, pa ih neću navoditi. Neznam da li je u muzeju netko polupao lončiće ili onaj tko je stavljao na wikipediju, ali sigurno je greška. Nisi ti kriv, prenosiš ono što stoji, ali eto...

Evo što kažu Mađari o svemu tome:   

[You must be registered and logged in to see this link.]

Da dopunim priču: Pored KuK flote u Boki je postojao i odred Njemačkih podmornica kao pojačanje i kao podrška. One su imale nešto više akcije i izlazile su i do Malte a operisale su i po Egeju. Kretale su se i do Turske koja je bila saveznik i čije su luke takođe koristile.
Brod blizanac (sister ship) Titanika - "HMHS Britannic", korišten kao bolnički brod kao i za prevoz trupa, je najverovatnije stradao od Njemačkih podmornica u blizini Grčkog ostrva Kea.

Zar nije barem deo tih podmornica prevozen vozom iz Nemacke a onda sklapan u Puli ili Rijeci? Davno sam citao i sve mi se cini da su ih tako doveli u Jadran.

Mislim da si u pravu ali pročitao sam na net-u da su se i neke provukle pored Gibraltara.

Minolovac (citat):

Malo sam povećao sliku, da se bolje vide detalji. Evo zašto je ovo Viribus Unitis;
1.koloturnici za protutorprdnu mrežu i oblice - SI to nije imao
2.Protutorpedna mreža SI nije imao
3.mala platforma za 2 reflektora, SI nije imao
4.Poklopci dimnjaka, SI je imao visoko izdignutu mrežu protiv bombi, domnjaci su bili oko 1,5 m viši
5.Na ovom mjestu je SI imao veliku platformu sa 6 reflektora koja se protezala od početka navigacijskog mosta do polovice drugog dimnjaka
6. Ove sohe za čamce SI nije imao
Ima još nekih detalja, ali presitni su, pa ih neću navoditi. Neznam da li je u muzeju netko polupao lončiće ili onaj tko je stavljao na wikipediju, ali sigurno je greška. Nisi ti kriv, prenosiš ono što stoji, ali eto...

Imaš pravo, ja sam samo stavio sliku, koja je bila na stranici o Szent Istvanu, sad kad sam video tvoje objašnjenje i ja se slažem, da to nije taj brod  

Dve sliki Viribus Unitis:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Szent Istvan

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovaj model je od papira  

[You must be registered and logged in to see this link.]

Minolovac (citat):

Ovaj model je od papira  

[You must be registered and logged in to see this link.]

To možda znači, da se ga lakše sastavi, znam firmu Revell koja je u glavnom pravila modele od plastike, sam sam sastavljao ali uništeni svi sa strane mladjih brata i sestre  

Ima cijela grana maketarstva od papira i vjeruj mi, nije to nimalo lako sastaviti, a konačni uradak može biti nevjerojatan.

Minolovac (citat):

Ima cijela grana maketarstva od papira i vjeruj mi, nije to nimalo lako sastaviti, a konačni uradak može biti nevjerojatan.

Hvala za informaciju, nije lako ni sa plastikom, još trebalo farbati i.... 

KuK Kriegsmarine, svi brodovi, torpedni čamci, podmornice, itd.: [You must be registered and logged in to see this link.]  

Razarač  Warasdiner sa hidroavionom Hansa Brandenburg CC. Sagrađen za Kinu kao Lung Tuan, ali nije isporučen zbog početka rata. Najeksploatiraniji brod KuK Kriegsmarine, brojne zadaće tegljenja, spašavanja, patroliranja, borbena djelovanja. Sa parnim strojevima 6700 KS postizao je 30,6 čvorova. Naoružanje 6 topova 66 mm, 4 torpedne cijevi 450 mm. Posada 70 ljudi, dimenzije 67x6,2x1,80 m. Možete zamisliti smještaj toliko ljudi na tako malom prostoru, a dvije trećine broda su zauzimale 4 kotlovnice i velika strojarnica.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Minolovac (citat):

Razarač  Warasdiner sa hidroavionom Hansa Brandenburg CC. Sagrađen za Kinu kao Lung Tuan, ali nije isporučen zbog početka rata. Najeksploatiraniji brod KuK Kriegsmarine, brojne zadaće tegljenja, spašavanja, patroliranja, borbena djelovanja. Sa parnim strojevima 6700 KS postizao je 30,6 čvorova. Naoružanje 6 topova 66 mm, 4 torpedne cijevi 450 mm. Posada 70 ljudi, dimenzije 67x6,2x1,80 m. Možete zamisliti smještaj toliko ljudi na tako malom prostoru, a dvije trećine broda su zauzimale 4 kotlovnice i velika strojarnica.

Dosta savremen za onoa doba, a posada mesta, ko u podmornici  

Da nadaljujem na tem mestu  s slikami, ki so sicer že bile prikazane na tem forumu, vendar so iz kasnejšega obdobja. Že predstavčjena slika je iz leta 1898, spodnja slika pa je iz leta 1910. Gre za isto vojaško pristanišče, samo vojne ladje so že malo drugačne.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tudi slika kasarne na spodnji sliki je že bila predstavljena na forumu, vendar je bila to takrat še kasarna AO. Na spodnji sliki iz leta 1922 pa so lastniki kasarne že drugi gospodarji, Italijani.

[You must be registered and logged in to see this image.]

In še spomenik admiralu, ki je stal v času AO v Puli. Gre seveda za Tegethoffa, ki bi ga nekateri radi naredili za Slovenca, čeprav v resnici to nikoli ni bil, razen, da je bil rojen v Mariboru.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izvor: DN Vijesti, autor S. Luković

arcibald01 (citat):

Da nadaljujem na tem mestu  s slikami, ki so sicer že bile prikazane na tem forumu, vendar so iz kasnejšega obdobja. Že predstavčjena slika je iz leta 1898, spodnja slika pa je iz leta 1910. Gre za isto vojaško pristanišče, samo vojne ladje so že malo drugačne.

[You must be registered and logged in to see this image.]

To su tvoje razglednice, iz tvoje zbirke?

arcibald01 (citat):

In še spomenik admiralu, ki je stal v času AO v Puli. Gre seveda za Tegethoffa, ki bi ga nekateri radi naredili za Slovenca, čeprav v resnici to nikoli ni bil, razen, da je bil rojen v Mariboru.

[You must be registered and logged in to see this image.]

baš me zanima šta se dogodilo sa tim Tegethoffom?

ianmarkk (citat):

...baš me zanima šta se dogodilo sa tim Tegethoffom?

Prilično nevojnički kraj, ... vrlo običan za ono doba.

Umro od upale pluća u 43. godini 1871.

Max Blitz (citat):

Prilično nevojnički kraj, ... vrlo običan za ono doba.

Umro od upale pluća u 43. godini 1871.

Umro vrlo mlad, šteta.  

Seveda so slike moje, gre za razglednice Pule, ki jih imam več in vse razen ene so iz obdobja AO. Pa tudi vse so za svojo starost zelo dobro ohranjene. Dobra razglednica mora praviloma biti napisana, poslana in mora imeti še vedno znamko (razen feldpost) in žig na katereme se vidi datum, ko je bila razglednica poslana.