Život je nastao 5 i pol milijardi godina prije nastanka Zemlje?!

Prema najnovijim istraživanjima, moguće je da je život nastao izvan Sunčevog sistema i to čak 5 i pol milijardi godina prije nastanka našeg sustava i Zemlje uopće.
 
Do tog je zaključka došla skupina genetičara, primjenjujući teoriju eksponencijalnog povećanja brzine operacija računalnog mikroprocesora, poznate pod nazivom Mooreov zakon.
 
Taj zakon opisuje povećavanje broja tranzistora na čipu tokom vremena i glasi: "broj tranzistora koji se po najpovoljnijoj cijeni mogu smjestiti na čip udvostručava se otprilike svake dvije godine". To znači da se svake 2 godine udvostručava broj tranzistora i integriranih krugova na procesorima. Iako je u jednom radu Gordona Moorea (po kojem je dobio ime) postavljen daleke 1965. godine, ovaj zakon vrijedi i dan danas.
 
Primijenivši taj zakon na polje proučavanja života i njegova razvoja, grupa znanstvenika došla je do rezultata da se život pojavio prije otprilike 10 milijardi godina, odnosno 5 i pol milijardi godina prije nastanka Zemlje i Sunčeva sustava, piše Daily Mail.
 
Ova teorija pritom podupire ideju tzv. panspermije, princip koji podrazumijeva utjecaj solarne radijacije koja stvara deflekciju ekstramofilnih mikroorganizama i međuzvjezdane prašine, koji putuju kroz svemir na asteroidima, meteorima ili kometima nastalim nakon sudara planeta na kojima je postojao život s golemim asteroidima te tako 'sjeme' života uspijeva 'preživjeti' kozmička putovanja.
 
Teorija panspermije
 
Prema ovoj teoriji, ti oblici života mogu golemu količinu vremena provesti putujući svemirom dok ne padnu na planet ili neko drugo svemirsko tijelo koje pruža uvjete za njihov razvoj. Kada se to dogodi, kaže teorija, bakterije se ponovno aktiviraju i kreće novi proces evolucije.
 
Ipak, i sami znanstvenici koji su proveli ovo istraživanje naglašavaju da njihov rad 'drži vodu' samo teoretski, jer je utemeljen na mnogim hipotetskim elementima, među kojima je upravo teorija životnih 'spora' što lete svemirom ključna te jednako tako nedokazana i sporna.
 
Dnevnik.hr

Smatram da je ova teorija moguća.

Ukoliko prihvatimo današnje znanstvene spoznaje po kojima je sam Svemir star između 13.7 i 15 milijardi godina.
Zemlja i Sunčev sustav su prema istim spoznajama stari oko 4.6 milijardi godina.
Život na Zemlji je počeo prije oko 3.5 - 3.8 milijardi godina.
Za nekih 5 milijardi godina će Sunce postati crveni div i spržit će planete Merkur i Veneru. Prema nekim fizičarima, spržit će i Zemlju, a prema nekima će nas 'otpuhati' u Svemir, gdje će Zemlja postati hladna beživotna stijena. Možda Zemlju tad privuče neka nova zvijezda u svoju orbitu i krene sve ispočetka. Nije nemoguće.

Prema kreacionistima, Adam je stvoren oko 4000 g.p.n.e., pa oni smatraju da je tada nastao svijet.
A za svaku godinu neki moderan prorok predvidi siguran smak svijeta.

Max je napisao:
citat: Za nekih 5 milijardi godina će Sunce postati crveni div i spržit će planete Merkur i Veneru. Prema nekim fizičarima, spržit će i Zemlju, a prema nekima će nas 'otpuhati' u Svemir, gdje će Zemlja postati hladna beživotna stijena. Možda Zemlju tad privuče neka nova zvijezda u svoju orbitu i krene sve ispočetka. Nije nemoguće.   ...... kraj citata.
 
Nadam se da ću do tada otplatiti kredit!  

bojnik (citat):

Nadam se da ću do tada otplatiti kredit!

Nisu ti sigurna ova tvoja nadanja...


Da, smatra se da je planet Zemlja i Sunčev sustav negdje na pola svog životnog vijeka.
Još ovoliko. Cca 5 milijardica godinica.

Max Blitz (citat):

...Da, smatra se da je planet Zemlja i Sunčev sustav negdje na pola svog životnog vijeka.
Još ovoliko. Cca 5 milijardica godinica.

Zaboravljaš "ljudski faktor", granice ljudske destruktivnosti su nemjerljive.

Stazio (citat):

Max Blitz (citat):

...Da, smatra se da je planet Zemlja i Sunčev sustav negdje na pola svog životnog vijeka.
Još ovoliko. Cca 5 milijardica godinica.

Zaboravljaš "ljudski faktor", granice ljudske destruktivnosti su nemjerljive.

Ok, ali ipak ne možemo Zemlju potpuno uništiti u fizičkom smislu, niti zatrti baš svaki oblik života na njoj.
Ovdje sad pričam o nekim ekstremima. Također se često zaboravlja da evolucija traje i dalje, nije prestala.
Za nekoliko milijuna godina ni ljudska rasa neće izgledati sasvim isto kao danas, a kamoli za nekoliko milijardi godina.
Također su brojne biljne i životinjske vrste izumrle potpuno neovisno o štetnom djelovanju čovjeka. Priroda jednostavno zaključi da evolucijski pravac određene vrste nije išao u dobrom smjeru i eliminira je. Jednostavno rečeno, ali je tako. Možda i nama namijeni ovakvu sudbinu prije pravog 'smaka svijeta'.

Veliki deo naucnih i kvazi-naucnih prognoza o sudbini planete zemlje su prilicno katastroficne.

Prije 3.5 milijardi godina kopno nije bilo podijeljeno na kontinente, a praoceani su bili vrući. Većina tvari koje izgrađuju neživu prirodu (anorganske tvari) u tadašnjim su uvjetima Zemlje, kao što su vulkanske erupcije, ultraljubičaste zrake i električna pražnjena, mogle oblikovati tvari koje izgrađuju živa bića (organske tvari).
Različita su mišljenja o mjestu nastanka jednostavnih organskih tvari. Mogle su doći meteorima iz svemira, nastati u atmosferi, u plitkim dijelovima oceana ili u odušcima morskih dubina. Jednostavne organske tvari udruživale su se u sve složenije tvari pod utjecajem svjetlosne i toplinske energije (svjetlo, toplina, energija). Tako su nastale prve bjelančevine, masti i složenije nukleinske kiseline (bjelančevina, kiselina). Pretpostavlja se da su se vremenom pojavile molekule koje su se mogle samoumnažati, što je uvjet za održavanje života. U određenim uvjetima molekule su se mogle početi udruživati, a oko njih se vjerojatno stvorila prva tanka opna.



[You must be registered and logged in to see this link.]

U zapadnoj Australiji je pronađen fosil star 3.49 milijardi godina, a sastoji se od stanica modrozelenih bakterija (cijanobakterija). Ovi organizmi nisu imali potpuno izgrađenu stanicu, već su imali jezgrin materijal koji nije okružen jezgrinom ovojnicom. Modrozelene bakterije mogu same sebi stvarati hranu procesom fotosinteze iako nemaju kloropaste već samo klorofil. To su bili prvi proizvođači organske tvari na Zemlji.

Za nastanak prvih životnih oblika trebalo je mnogo vremena. Bio je to izuzetno spor proces s puno pokušaja i promašaja prije nego što je nastala prava stanica koja je uspjela osigurati svoje potomstvo (sebi slične jedinke). Iz predstaničnih oblika razvili su se prvi jednostanični oblici koji su se mogli hraniti, razmnožavati i komunicirati sa svojim okolišem.
Time je započela biološka evolucija na Zemlji koja traje i danas. Sve vrste na našem planetu se mijenjaju i vrste koje su živjele prije 100 milijuna godina nisu iste kao njihovi današnji potomci.

Izgled Zemlje nije uvijek bio kakav je danas i okolišni uvjeti su se drastično mijenjali kroz povijest planete Zemlje. U jednom periodu bilo je veoma vruće, a drugom veoma hladno, razina kisika je u bila toliko niska da čovjek u takvoj atmosferi ne bi mogao preživjeti. Da se vrste ne mijenjaju, život ne bi imao izgleda. Teoriju evolucije postavio je engleski prirodoslovac Charles Darwin u kojoj objašnjava nastanak i promjenjivost vrsta.


Kako se Zemlja formirala i postepeno hladila, kiša se više nije pretvarala u vodenu paru, već se zadržavala na zemlji što je dovelo do stvaranja prvih oceana. Prvi oblici života nastali su upravo u tim praoceanima, prvi jednostanični oblici, prokarioti, u koje svrastavamo bakterije i arhebakterije (bakterije koje žive u ekstremnim uvjetima, visokoj temperaturi ili na izrazito slanim staništima). U Zemljinoj praatmosferi nije bilo kisika. Budući da kisik uvjetuje nastanak ozona, nije, dakle, bilo niti ozonskog sloja koji bi zaštitio tadašnje životne oblike od ultraljubičastog (UV) zračenja.
Prvi organizmi nastali su u atmosferi u kojoj mi danas ne bismo mogli preživjeti. Morali su živjeti s visokim temperaturama i visokim tlakom, nedostatkom kisika i s plinovima koji su toksični. Je li uopće moguće da u takvim uvjetima bilo što preživi? Naravno!

Mnogo zaključaka o procesima koji su se nekada događali donosimo na temelju onoga što znanstvenici mogu proučavati i danas. Tako su hidrotermalni izvori koje nalazimo na dnu oceana (nekoliko tisuća metara dubine) karakterizirani upravo ovakvim uvjetima; visokim temperaturama, ali bez sunca. Toksičnim, ali za neke opet vrlo hranjivim elementima. Život je oko ovih izvora izrazito bujan.

Stromatoliti su najstariji fosilni ostaci okamine cijanobakterija koje su oblika polukugle, u koncentričnim slojevima. Stari su otprilike 3.5 milijarde godina.


Cijanobakterije provode fotosintezu koja je identična fotosintezi kod algi i biljaka. Upravo su zbog toga dugo smatrane algama te su bile poznate pod nazivom modrozelene alge. Stanice cijanobakterija izlučuju oko svoje stijenke sluzavi ovoj koji se ne razlikuje bitno od kapsule ostalih bakterija. On može nekim cijanobakterijama poslužiti za kretanje klizanjem. lako su cijanobakterije jednostanični organizmi, njihove stanice mogu biti povezane zajedničkim sluzavim ovojem u kuglaste ili nitaste nakupine - stanične kolonije.

Evo koje su planete najpogodnije za život izvanzemaljaca!
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
Prema indeksu sličnosti sa Zemljom, najsličniji nam je egzoplanet (planet izvan Sunčevog sustava) u sustavu Gliese 581 udaljen oko 20.5 svjetlosnih godina.

 

Postoje naznake da je život mnogo stariji od planeta Zemlje.