Voćarstvo

paradajz (citat):

Kako da dunju nakalemim?

Na šta bi kalemio dunju? Koja ti je podloga?

To me zanima na koju podlogu.

Kalemljenje.
U mom kraju sada dożivljava pravu ekspanziju. U selu Miloševac,opština Modriča jedna kalemarska firma 2022 izvezla je 8 Miliona sadnica kalema.
Sada su jako popularni kalemi starih sorti voća.
Šta je kalemljenje?
Vid vegetativnog razmnožavanja.
Treba ti podloga i sam kalem,odnosno pupoljak,grančica sa dva pupoljka.
Spominješ dunju.
Na glog (podloga)ide mušmula,kruška i dunja.
Znači glog je podloga,”živ “je,negdje si ga našao,kupio…..i zasadio na željeno mjesto. Odseci što ravnije granu,prečnika recimo 4 cm,napravi procjep u njoj cijelom dužinom.
Kalem grančicu sa dva pupoljka zareži pod uglom od 45 stepeni i stavi u taj procjep tako da bude pod korom. Dvije takve grančice sa dva pupoljka,zasječene staviti znači pod koru.
Sada ti preostaje zaštititi svoj rad odnosno kalem.
Ja sam mazao balegom (sada ima kalemarski vosak), okolo grane neka tkanina ili gaza. Osigurati sa kanapom.
Staviti najlon kesu preko svega,izbuši samo dve rupice na vrhu gdje su pupoljci. Dobićemo idealnu temperaturu i vlažnost za srastanje.
Opet umotaj kanapom,stavi na pupoljke kalemarsko ljepilo.
Tako “obradjen “kalem trebao bi da se primi a osigurao si ga od životinja (preventiva da ga ne obrste)

Milutine, misli li se pod glogom na bijeli glog?

Ja sam nešto mislio da dunja može i na jabuku i krušku i obrnuto. Izgleda da drug Paradajz nema uopće podloge. A bez toga nema ni kalemljenja.

Nema kalemljenja bez podloge. Mogu se te sorte kombinovati,mislim dzanarika takodje.
Da,bijeli glog.
To kalemljenje pod koru je u principu jednostavno. Poenta je da se grančica primi,koristi korijen podloge.
Bitno je isto kada započneš kalemiti da ga i završiš.
Znači friško odsječena kalem grana,na licu mjesta je zarežeš,gurneš u procjep na podlozi.
Ostalo je manje više zaštita od spoljnih faktora.
E da,na vrh pupoljka staviti kalemarskog voska/ljepila malo.
Time obezbedjujemo da kalem grana preko korijena podloge “povuče “ hranu,vodu…

Ovo “nema kalemljenja bez podloge “je uslovno rečeno.
Naravno da ima,vrbe,topole (Salix uopšte)možeš kalemiti/razmnožavati jednostavnim presadjivanjem.
Jagodičasto voće bokorenjem i td

Nisam vidio da itko stavlja vosak na vrh pupa.

Ja sam stavljao,hoćemo hranu preko korijena a ne preko pupa.
Nisam eksperimentisao,mislim da ako ne zatvorim pup da bi (lako moguće)moglo doći do formiranja korijena na vrhu pupa.
Dugo je prošlo otkada nisam kalemio voće,nisam ni voćar po struci.

Pa kako će propupat kad ga vosak speče?

Bitno je u početku da se “spoji “ ,kasnije iduće sezone normalan proces

Znači kalemiš na pupoljak,ova sezona što se tiče pupanja je odradjena,već ga imaš. 
Iduće godine sve po redu,pupoljak,pupanje,cvjetanje,oprasivanje,listanje i td

Ja mislim da voćari ovo zovu zaspali,uspavani pupoljak. 
Ti kalemiš na neku podlogu divljaku,nebitno.
Imaš ti tu na njoj još dosta pupoljaka,odstraniš ih da ne crpe hranu i hoćeš samo novi kalem,željene sorte.
Iduće godine kada se to primi odsiječeš iznad novog kalema,gdje god si sjekao namažeš voskom,balegom,ljepilom.
I dobio si novi kalem.
Znači sve se ostrani osim tog jednog/kalem pupoljka.

Kod sadnje drveća ili voća najvažnije je sama sadnja.
Treba voditi računa o nekoliko bitnih stvari.
Najbolje je saditi u kasnu jesen,izbjegava se zalivanje,naravno treba sadnicu zaštititi od mraza i drugih faktora.
Sadnjom u jesen korijen preko zime ojača,spreman je za početak vegetacione sezone.
Treba je zaštititi i od vjetra,jednostavno kolac i vezivanje.
Bitno je neposaditi plitko i voditi računa o razmaku,veličini krošnje.
Nije isto saditi npr orah koji ima krošnju 10 ak metara ili Pančićevu Omoriku.
Treba voditi računa da drvo/voćka ima i dovoljno svjetlosti.
Za voćnjak treba veća površina zemljišta mada danas imamo veoma mnogo patuljastih vrsta idealnih za hobi voćnjak.
Kod voćki malo je komplikovano,od vrste do vrste,treba pravilno formirati krošnju,voditi računa o zaštiti,prihrani,rano cvjetanje može mraz uništiti trud mada i za to ima rješenja

Kako se radi prihrana? Ima li razlika od voćke do voćke?

Razlika je prevashodno od tipa zemljišta.
Zemljište je stijena koja se sastoji od vazduha,vode i mineralnih materija.
U većim voćnjacima trebalo bi utvrditi ph zemljišta,grubo rečeno utvrditi da li je zemljište kiselo ili lužično.
Iskusan voćar,seljak,domaćin bazira se na iskustvo.
Siguran znak da voćkama nedostaje Nitrogen (N) /Azot/Dušik je opadanje ploda.
U fazi formiranja i nalivanja ploda biljki treba najviše hrane (N).
Znači u periodu kasnog proljeća i tokom ljeta.
Treba oko voćke otkopati i dodati stajnjak,zatim vratiti zemlju.
Ukoliko nema stajnjaka vršimo prihranu sa vještačkim djubrivom.
Urea ili KAN imaju visoku koncentraciju Azota ,KAN je “pojačan “sa dolomitom.
U ovisnosti od voćke može i NPK tip vješt djubriva (azot,fosfor,kalijum,gdje bi odnos bio duplo više azota.

Ako vršiš prihranu sa vještačkim djubrivom vodiš računa o kiši,bacaš pred kišu.
Ukoliko nema kiše moraš navodnjavati.
U protivnom sav azot ode u vazduh,džaba trud.

Čime se najbolje prihranjuje vinova loza?

Malo iskustva imam oko loze.
A nisam ni voćar.
Dok sam živeo na selu imali smo veliki voćnjak,većinom šljiva raznih sorti.
Nešto kruške viljamovke,trešnje,višnje,kajsije,jabuke i orasi.
Ovdje voćar iz hobija,par viljamovki,jabuke,kajsije i dva stabla trešnje.
Sve ukupno 15 ak.
Hobi bašta takodje.
Sve organsko,moje sjeme,sam proizvodim rasad.
Favoritna povrtlarska kultura bundeva
Mislim da sam u svojim ranijim postovima ubacivao dosta slika u podforum “Vrt “.

PS: kod mene u bašti i voćnjaku stajnjak i kompost je osnova svega.
Od rasadničke proizvodnje,preko sadnje povrtlarskih kultura i naravno pripreme zemljišta,obogaćujem ga sa stajnjakom.
Presadjujem rasad u stajnjak,šaka stajnjaka jedna biljka.
Priprema zemljišta:dodam i tzv “pitmus “(djubrivo od musa) zbog zadržavanja vlažnosti.

Najbolji vrtlar na forumu je Zoran1, Slovenac.
Ima manji plastenik,postiže fantastične rezultate u proizvodnji povrća,naročito krompira.
Stručnjak za lozu,fermentaciju vina,preradu voća uopšte.
Ima svu tehnologiju.

Imam nešto loze divljaka.
Čisto radi arhitekture pejzaža,bude nešto roda.
Sjećam se jednog proleća završio obrezivanje .
Nisam siguran da li sam postirao ovdje ili na FB?
Sjećam se komentara “lacoša “, iskusnog vinogradara:”nećeš imati roda ove godine “.
Bio je u pravu

do pocetka rata   izvoz jabuka u Rusiju bio dobar posao. 150 000tona iz Srbije svake godine islo u izvoz.zanimljivo da je zlatni i crveni delises popularan na trzistu bivseg SSSR. KIRGISTAN JE VELIKI UVOZNIK  sadnica iskljucivo zlatnog i crvenog delisesa. zasto bas ove dve sorte sadnica idu masovno u Kirgistan? nasi izvoznici tvrde da ova sorta  odlicno uspeva u Kirgistanu a i da tamosnji narod voli slatke jabuke

umesto domacih jabuka u ino marketima  tipa Lidl  su uvozne jabuke  pink lady iz italije. TAKO TO IDE kad se trgovine prodaju strancima. srecom u Srbiji na svakom cosku ima pijaca na kojoj se moze kupiti domace voce i povrce po znatno nizim cenama  jabuke,kruske,breskve 0.8 eur kg

Dunja je zahvalna voćka.
Dugo traje,30-40 godina,najviše voli padine.
Nema mnogo posla oko nje,ne napadaju je insekti ili bolesti.
Stižu u ovo vrijeme,mada ima i ona pjesma:” Dunje ranke,kruške karamanke “ .
U mom kraju nije bilo dunja ranki,bilo je krušaka karamanki.
Spremala se marmelada i slatko od njih.
Marmelada se koristila najviše za kolače a slatko onako uz kafu se služilo i iznosilo pred goste uvijek sa čašom vode.
Marmelada ako se čuvala na suvom,hladnom i mračnom mjestu (špajz kod mene) mogla je opstati 15 ak godina.
Provjerio:1986 napravili smo marmeladu od dunja ostavili u špajzu,zaboravili na nju.
Nisam niti ulazio u taj špajz sve do Septembra 2000 godine.
Pronadjem slučajno teglu,otvorim je.
Marmelada u savršenoj kondiciji,pravi delikates.