"KOMANDNI MOST" - za sve ljubitelje RM - pitanja, zanimljivosti i ostalo...

Ima dosta toga i po netu. Inače austro-ugarska mornarica je u to vrijeme bila najmanja od svih velikih sila toga vremena. U njoj su pretežno služili naši ljudi kao mornari a nije bio ni mali broj časnika sa ovih prostora. Inače je i sin Petra Preradovića, poznatog hrvatskog pjesnika i generala austro-ugarske vojske, bio visoki časnik KuK mornarice. Znam da je bio niz godina stacioniran u Puli a jedno vrijeme i u Splitu ako se ne varam. Imam još nekoliko slika brodova iz tog vremena, postavit ću ih nekom drugom prilikom.

Boske (citat):

Taiwan Touch Your Heart. Wagramer Strasse 19/11.OG, A-1220 Wien, AUSTRIA.

Boske, jesi možda osobno izvidio što je točno na ovoj adresi.
Ma, nije toliko važno, ali me baš zanima je li ambasada koja to formalno nije.

Max Blitz (citat):

Boske (citat):

Taiwan Touch Your Heart. Wagramer Strasse 19/11.OG, A-1220 Wien, AUSTRIA.

Boske, jesi možda osobno izvidio što je točno na ovoj adresi.
Ma, nije toliko važno, ali me baš zanima je li ambasada koja to formalno nije.

Nisam zadnjih dana prolazio tamo ali sam stvarno provjerio da Austrija nije priznala Tajvan kao suverenu državu i da na popisu ambasada nema Tajvanske. To je gospodarsko-kulturno predstavništvo koje defacto vrši diplomatske poslove. Austrijanci su dobri diplomate i ni u kom slučaju se ne žele "kačiti" sa Kinom  

Boske (citat):

Ima dosta toga i po netu. Inače austro-ugarska mornarica je u to vrijeme bila najmanja od svih velikih sila toga vremena. U njoj su pretežno služili naši ljudi kao mornari a nije bio ni mali broj časnika sa ovih prostora. Inače je i sin Petra Preradovića, poznatog hrvatskog pjesnika i generala austro-ugarske vojske, bio visoki časnik KuK mornarice. Znam da je bio niz godina stacioniran u Puli a jedno vrijeme i u Splitu ako se ne varam. Imam još nekoliko slika brodova iz tog vremena, postavit ću ih nekom drugom prilikom.

Bila je najmanja, što se pokazalo u I s.r., osim podmornica skoro nije ni isplovljavala iz luka. Pored naroda iz bivše Jugoslavije (Hrvata, Slovenaca i nešto malo Srba)  bilo je najviše Čeha, Slovaka i Italijana. Što se Splita tiče tada nije ima gotovo nikakvi vojni značaj, A-U vojne luke su bile Pula, Šibenik i Boka (i Trst kao brodogradilište).
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Na slici bojni brod Viribus Unitis, admiralski brod i ponos KuK mornarice. Potopljen u Trstu od strane Italijana 1918, trebao je da pripadne mornarici kraljevine SHS.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Moćan brod, šteta što je tako završio i što ga nismo dobili.

I još jedna zanimljivost iz KuK vremena. Unuka Petra Preradovića (kćerka njegovog sina Dušana koji je bio časnik KuK mornarice), Paula von Preradović je bila poznata austrijsko-hrvatska pjesnikinja i pripovjedačica. Ona je ujedno i autorica aktualne austrijske himne LAND DER BERGE, LAND AM STROME (gorovita zemljo, zemljo na rijeci).

Potapanje broda "Viribus Unitis" se desilo odmah po završetku rata, po nekim izvorima se smatra da je već bio preuzet i da je bio naš samo jedan dan.

Meni je iz KuK flote najzanimljivija ova teška (oklopna) krstarica:
SMS "St. Georg" (Na njoj i još nekim brodovima se desila pobuna mornara u Boki 1918)

[You must be registered and logged in to see this image.]


A vidi se i na ovoj slici u pozadini, iza Njemačkih podmornica (stacioniranih u Boki od 1916 - 1918.g.)

[You must be registered and logged in to see this image.]

O kakvoj se pobuni radilo? Je li povod za pobunu bilo nacionalno osvješćivanje i ideja jugoslavenstva ili su se mornari možda pobunili zbog lošeg snabdijevanja ili nekih drugih materijalnih razloga?

Boske (citat):

O kakvoj se pobuni radilo? Je li povod za pobunu bilo nacionalno osvješćivanje i ideja jugoslavenstva ili su se mornari možda pobunili zbog lošeg snabdijevanja ili nekih drugih materijalnih razloga?

Pisali smo nešto o tome na temi 'Kumbor '86/'87', str.13.

Da kratko ponovimo. Glad i teški uslovi najviše, svjest da je rat skoro izgubljen a onda nacionalno buđenje i odjek revolucije u Rusiji. (Imaš o tome ponešto na Wikipediji.) Moj djed je to vidio uživo i pričao mi je o tome.

Austro-Ugarska utvđenja u Boki

[You must be registered and logged in to see this image.]

Prije uvođenja radija i telegrafa komunikacija između brodova se odvijala pomoću signala i zastava.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

 
[You must be registered and logged in to see this image.]

 
Mornarice vole da čuvaju tradiciju pa su i danas očuvane u ovom obliku:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Naletio sam u jednoj knjizi na neke uzrečice koje se odnose ne temu: žena i more.

Nastale su u davna vremena kad su oceanima plovili slikoviti i lijepi brodovi - jedrenjaci:


Pučina je mnogo sigurnija nego vjera jedne žene!
(Ciceron)

Od mora barem sol, od žene samo nesreća!
(Španjolska)

Kad se more ne bi nikad razbjesnilo, sve bi žene bile kapetani!
(Baskija)

Žena ili fratar na koverti, brod na siki ili groti!
(Hrvatsko primorje)

Povedeš li ženu na brod, izgubit ćeš brod, a žena će ti ostati!
(Portugal)

Od morskih pasa, samo je žena grabežljivija!
(Arapska)

Postojanost žena, vjetra i sreće, kratka je vijeka!
(Sicilija)

Stazio (citat):

NI ŽIV, NI MRTAV, NI POMORAC.

Nisam to nikad čuo.... otkud je?

Prvi put sam to čuo u jednoj Štulićevoj pjesmi (3N) ali nije njegovo. Mislim da sam na to naišao još nekoliko puta ali se sada ne mogu sjetiti, inače ovo je, u neku ruku, u doba jedrenjaka a i kasnije bila istina.

Stazio (citat):

Prvi put sam to čuo u jednoj Štulićevoj pjesmi (3N) ali nije njegovo. Mislim da sam na to naišao još nekoliko puta ali se sada ne mogu sjetiti, inače ovo je, u neku ruku, u doba jedrenjaka a i kasnije bila istina.

Štulića sam potpuno smetnuo s uma.
Ove izreke su 100% istina, to je iskustvo mudrih ljudi i kapetana!

Evo još tri broda koja su bili u sastavu KuK pomorskih snaga


SMS Erzherzog Friedrich

[You must be registered and logged in to see this image.]


SMS Kaiserin Elisabeth

[You must be registered and logged in to see this image.]


SMS Warasdiner

[You must be registered and logged in to see this image.]

Boske evo ti jedan zanimljiv website o toj temi:
[You must be registered and logged in to see this link.]

KuK brodovi u Boki početkom 20. vijeka

[You must be registered and logged in to see this image.]

IZ POVIJESTI MORNARIČKE PJEŠADIJE:

Poslužit ću se izvorom, priručnikom Z.Oštrić, D.Predragović: 'Osnove taktike Ratne mornarice', koji sam pronašao u antikvarijatu. Vrlo zanimljivo štivo, osobito iz kuta povijesnog odmaka.

Ovisno o zadacima koji se postavljaju pred ratne mornarice i ekonomskim mogućnostima njihovih zemalja, one mogu imati u svom sastavu različite snage i sredstva, načelno: pomorske snage, riječne i jezerske snage, mornaričku avijaciju, mornaričko-desantne jedinice, jedinice obalne obrane, komande i ustanove na kopnu.
Prvi podaci o mornaričkoj pješadiji datiraju iz 17. stoljeća. Najprije je formirana u Nizozemskoj ratnoj mornarici u doba nizozemsko-engleskih ratova. Nakon njih, mornaričku pješadiju formiraju Englezi i Amerikanci, a u 20. st. i mnoge druge zemlje.

Do II. svjetskog rata mornarička pješadija je izvršavala zadatke koji danas ne spadaju u njenu nadležnost. Njeni prvenstveni zadaci su bili abordažna borba, obrana isturenih baza, obala, itd. Mornarička pješadija je dobila svoje pravo mjesto tek u II. svjetskom ratu, budući da se pojavila suvremenija obalna artiljerija, mine, torpeda, a osobito avijacija. Koncepcija o izvođenju pomorskog desanta postaje rizik koji se, obzirom na moguće velike gubitke snaga, ne bi isplatio.
Velike mornarice su smatrale da je izvođenje desanta moguće, ali da je za uspjeh ovih operacija potrebna mornaričko-desantna pješadija sa zadatkom stvaranja čim povoljnijih uvjeta za uvođenje kopnenih snaga u borbu. Englezi i Amerikanci su najviše učinili u na izradi taktičkih načela upotrebe mornaričko-desantne pješadije.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mornaričko-pješadijski desant na Normandiju 1944.g.


Nekoliko godine prije drugog svjetskog rata, izrađeni su prvi priručnici za taktičku upotrebu mornaričko-desantne pješadije u pomorskim desantima.
Zbog uspjeha u početku II. svjetskog rata, mornarička pješadija se brojno povećavala u svim ratnim mornaricama. Najjače takve snage su imale SAD, pri kraju II. svj. rat, brojčano stanje je bilo gotovo 600.000 ljudi.
U sastavu jugoslavenske ratne mornarice, prve jedinice mornaričko-desantne pješadije su formirane u srpnju 1944.g. Od tada, pa sve do oslobođenja, te jedinice su izvršile mnoge uspješne zadaće na obali i otocima, samostalno i u sudjelovanju sa snagama KoV, a naročito u završnim operacijama za oslobođenje obale i otoka. Posljednje djelovanje u tijeku NOR-a je bilo oslobođenje Pule......
(nastavak slijedi.....)

Mornarička pješadija je osnovni tip jedinica za izvođenje pomorskog desanta, iskrcavanja na neprijateljsku obalu. Pomorski desant je jedna od najsloženijih vojnih operacija i gotovo je nemoguće izvesti bez sadejstva drugih snaga (brodovi i avijacija posebno). Jedan od prvih primjera izvođenja takve operacije je iskrcavanje saveznika na Tursku obalu u I svjetskom ratu. Loše pripremljen, još lošije izveden pokušaj završio je katastofalnim gubicima i neuspjehom. Idejni vođa ove operacije je bio Vinston Čerčil, tadašnji ministar mornarice, koji je zbog toga podnio ostavku. U II svjetskom ratu, zahvaljujući detaljnim i sveobuhvatnim pripremama, saveznici su uspjeli u Normandiji da izvedu najveće iskcavanje u istoriji (uz dosta sreće). Na Pacifiku su marinci nizali pobjede od ostrva do ostrva, prilazeći Japanu, ali uz velike gubitke. Za završnicu je ipak upotrebljena A-bomba.

Spomenuo bih ovdje svakako još neke značajnije pomorske desante u daljoj i bližoj prošlosti:


- Prvi značajniji desant su izvršili Perzijanci 490.g.p.n.e. (100.000 vojnika i 600 trirema). Desant je izvršen u Maratonskom zaljevu sa ciljem zauzimanja Atene.
- 1066.g. desant Vilima Osvajača iz Normandije na Englesku sa 60.000 vojnika.
- 1798.g. desant Napoleona na Egipat sa snagama od 30.000 vojnika, 320 transportnih brodova, 13 bojnih brodova i 6 fregata.
- 1805.g. desant Napoleona na Irsku (Bulonjska ekspedicija) sa 120.000 vojnika i 2000 brodova. Međutim, ovaj desant je za razliku od ostalih, propao već na moru.
- 1915.g. saveznički desant na Dardanellima s 200.000 ljudi, koji je spomenuo Stazio.

U II. svjetskom ratu izvršeno je mnogo desanata i skoro svi su bili uspješno izvedeni. Pored ostaloga, zadovoljili su dva osnovna ratna principa - koncentraciju i iznenađenje.

U slučaju Normandije iznenađenje nije bilo samo iskrcavanje već mjesto na kom će se desiti. Ovo je bio plod ogromnih napora u obmanjivanju Njemaca. Njemačke oklopne divizije čekale su kod Calaise-a, pitanje je kako bi se sve završilo da su znali gdje će biti iskrcavanje.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Podjela pomorskih desanata prema cilju:

- Strategijski - Cilj mu je otvaranje novog fronta, snage su od korpusa na više (npr. u II. svjetskom ratu desanti u Africi, na Siciliji, Normandiji).
- Operativni - Cilj mu je pomaganje operacija KoV na njenom primorskom krilu ili zauzimanje važnijih otoka. Snage su jedinice od puka do divizije (npr. u II. svj. ratu Anzio, Salerno, u Korejskom ratu - Inchon).
- Taktički - Cilj mu je taktičko sudjelovanje sa snagama KoV na primorskom krilu. Snage su od bataljona do puka (desanti na Pag, Rab, Cres, Istru, u tijeku NOR-a).
- Diverzantski - Cilj mu je uništenje pojedinih mornaričkih objekata. štabova, žive sile... Snage su manje grupe (do bataljona). Nakon izvršenja zadataka snage se vraćaju u bazu (npr. u II. svj. ratu Narvik, Saint Nazaire, Pag, itd.).

U strategijskim i operativnim desantnim operacijama važnu ulogu imaju sva tri vida oružanih snaga, dok taktičke i diverzantske desante mogu vršiti snage RM. Važno je da se u području izvođenja operacije u suradnji sa ratnim zrakoplovstvom postigne prevlast u zraku. Kod strategijskih i operativnih desanata je to posebno važno za vrijeme koncentracije u ukrcajnim bazama, kod prevoženja morem i nakon samog iskrcavanja jedinica. Kod izvođenja svih desanata se teži iznenađenju, a naročito kod diverzantskih i taktičkih operacija.

Snage i sredstva u pomorskom desantu:

U desantu, načelno sudjeluju jedinice mornaričko-desantne pješadije, inženjerije, KoV-a, plovne jedinice, jedinice obalne obrane, avijacija i zračno-desantne snage.

- Jedinice mornaričko-desantne pješadije - načelno formirane u brigade. U većim svjetskim mornaricama, postoje i veće formacijske jedinice od brigade. Naoružanje je pretežno automatsko, jedinice raspolažu jakom vatrenom moći, ali troše puno streljiva. M-d pješadija može biti naoružana i protutenkovskim naoružanjem.
- Zračno-desantne jedinice - Obzirom na mogućnost upotrebe helikoptera za prebacivanje desantnih jedinica, mogu izbjeći neke negativne pojave koje su se pojavljivale u II. svj. ratu pri njihovoj upotrebi (npr. rasipanje jedinica prilikom izbacivanja iz aviona). Dio ovih jedinica se može prebaciti s brodova koji mogu nositi helikoptere.
- Topništvo/Artiljerija - zbog velikih gubitaka prvih valova desanta, iskrcane trupe podržava pored brodske, i zemaljska artiljerija. Naročito je to potrebno kada je veliki vremenski razmak između valova napada. (Nužan pratilac trupa je PAA, a među prvima se iskrcavaju PAM-ovi.) Samohodna oruđa i oružja se iskrcavaju poslije mitraljeza.
- Oklopne jedinice - u prvim valovima desanta je poželjno prisustvo tenkova. Nakon formiranja bataljonskih mostobrana, iskrcavaju se jače tenkovske snage. U prvom valu napada je mala vjerojatnost iskrcavanja većih tenkovskih snaga. Poželjni su specijalni tenkovi: amfibijski i tenk bacač plamena.
- Inženjerija - posebne jedinice mornaričke inženjerije imaju zadatke izviđanja obale, otklanjanje prepreka i mina u vodi, uređenje prilaza obali i izgradnju istovarnih pristana.
- Transportne plovne jedinice - veliki i manji desantni brodovi.
- Jedinice obalne obrane - njihovo sudjelovanje dolazi u obzir u slučajevima kada se ruta desanta odvija uz vlastitu obalu ili u sklopu podrške primorskog krila KoV-a.
- Zrakoplovstvo - Mornarička avijacija u načelu sudjeluje sa snagama neposrednog osiguranja i zaštitnog odreda, a ostale zadatke obavljaju snage ratnog zrakoplovstva.

Evo link sa pričom vezanom za posjetu Britanske flote Boki Kotorskoj 1933 godine.

[You must be registered and logged in to see this link.]

U prethodnim postovima smo pričali o pomorskim desantima, stoga moramo nešto reći i o protudesantnoj obrani:

PROTUDESANTNA OBRANA predstavlja zajedničko djelovanje snaga RM, KoV i RZ koja imaju za cilj obraniti vlastitu obalu od neprijateljskog desanta nizom prethodnih radnji ili borbom na kopnu. Ovisno o snagama kojima raspolaže zaraćena strana koja se brani, težište udara može biti i na kopnu i na moru.

Priprema protudesantne obrane - Dio priprema za protudesantnu obranu (PDO) obavlja se u doba mira (fortifikacija, organiziranje obalne artiljerije, sredstva osmatranja, postavljanja prepreka, itd.) Neposredna priprema uvjetovana je blagovremenim otkrivanjem neprijateljskih snaga, sredstava i njegovih namjera. U uvjetima uskog mora, teško je sakriti pripreme desanta. Na osnovu uočenih priprema neprijatelja, važno je procijeniti kada, gdje i kojim će se snagama on iskrcati.
Ukoliko su točno procijenjeni pravci iskrcavanja, obavlja se dopunsko uređenje područja u protudesantnom smislu. Kostur obrane na cijeloj obali čine mine i obalna artiljerija, ali se cijela obala ne može podjednako urediti za PDO. Postojeći sustav obrane OA se dopunjava polaganjem mina, dopunskim inženjerskim uređenjem, manevrom pokretne OA, hidronavigacijskim obezbjeđenjem, itd.
U etapi pripreme branitelj tuče mjesta koncentracije neprijateljskih snaga avionima i plovnim jedinicama. Ove radnje se primjenjuju naročito ako branitelj ima jake zrakoplovne i podmorničke snage.

Napad na desant za vrijeme ukrcavanja - Područje ukrcavanje je redovito manje nego sektor iskrcavanja. Kada se neprijateljske snage koncentriraju na ukrcajnim mjestima, branitelj ima najpovoljnije mogućnosti za napad. Da bi se to otkrilo na vrijeme, koristi se svim sredstvima izviđanja. Osim napada na snage koje se ukrcavaju, tuku se i druge snage, da bi se popravio odnos snaga. U ovoj fazi napadač izvodi prethodne udare, a branitelj teži tome da ih spriječi.

Lansiranje protubrodske rakete


Napad na desant pri otplovljenju i na maršu - Branitelj bi morao znati elemente desanta: kurs, brzinu, sastav i poredak. Za vrijeme desanta vrši se prethodni ili glavni udar s ciljem slabljenja desanta. Pored ostalih mjera, desant se slabi i polaganjem aktivnih minskih prepreka, a pred neprijateljskim lukama i polaganjem manevarskih prepreka. Kod izvođenja prethodnih i glavnih udara, prvenstveno su ciljevi napada sredstva koja prevoze trupu i materijal. Već kod formiranja marševskog poretka, branitelj nastoji izvršiti prethodni udar podmornicama, a u tijeku marša lakim snagama i zrakoplovstvom. Najpovoljnije je udar izvršiti u obalnom području gdje se djelovanja pomorskih i zračnih snaga branitelja izvode uz podršku OA i sustava zaprečavanja.


Sprječavanje iskrcavanja desanta - Podilazeći obali, desant nailazi na najveće prepreke. Tu se branitelj brani brodovima i avijacijom. Na mjesto izvođenja glavnog udara utječu važni čimbenici: blizina baza, koja daje mogućnost upotrebe svih sredstava RM, upotreba brodova slabijih pomorskih osobina, mogućnost najvećeg korištenja zračnih snaga zbog blizine aerodroma, mogućnost udara po desantnim snagama za vrijeme njihovog prolaska kroz minsko polje, te na koncu, poznavanje vlastitog područja.
Manevarski aktivni prostor obuhvaća sljedeće elemente: minske zapreke, manevarski sektor, obalnu artiljeriju, inženjersko uređenje, uređena komandna mjesta, sredstva veze i hidronavigacijsko uređenje. Obrambeni pojas je prednji (krajnji domet OA), glavni (najveća prepreka za desant, neprijatelj se probija kroz uske razminirane prolaze) i dopunski (postavljen s ciljem zaustavljanja snaga koje su se uspjele probiti kroz glavni obrambeni pojas).

Obalna artiljerija ne može osigurati na cijelom obalnom rubu potrebnu gustoću vatre koja je potrebna u slučaju neprijateljskog napada na obalu. Stoga se vatrena moć OA prema potrebi dopunjuje pokretnom OA ili zemaljskom artiljerijom. Varta svih raspoloživih artiljerijskih oruđa se dijeli na sljedeći način: oruđa 180 mm se bore s brodovima artiljerijske podrške, oruđa srednjeg kalibra tuku transportne brodove i brodove neposredne podrške, a posebne baterije tuku TČ, desantna sredstva i trupe u trenutku iskrcavanja.
Inženjerijsko uređenje sektora obuhvaća razne vrste prepreka pod vodom, na kopnu i u dubini obalnog ruba. Uređenje komandnih mjesta usaglašava se sa principima kao u KoV.


Na prednjem obrambenom pojasu je neprijatelj prisiljen na razvoj svog borbenog poretka i na određivanje glavnog pravca napada. Kod dolaska na glavni obrambeni pojas, on primjenjuje brzi proboj kroz minsku prepreku, metodično probijanje ili obilazak prepreke. Zbog maskiranja glavnog pravca udara napadač se često služi demonstrativnim radnjama, što izaziva rasipanje snaga branitelja.
Već u samoj pripremi operacije, branitelj određuje snage po zadacima, u načelu na sljedeći način: grupu taktičkog izviđanja (avijacija, TČ, podmornice), grupu borbenog obezbjeđenja (PBR, PČ), udarne grupe (za prethodni, glavni i rezervni udar), grupu za savladavanje prepreka i grupu za spašavanje oštećenih brodova.
Mogućnosti udara branitelja se određuju prema objektu izvršenja udara (odredu proboja, osnovnim snagama, brodskoj podršci itd.), vremenu izvršenja udara (dan, noć, magla, kiša) i pravcu neprijateljskog napada.



DBM-81 'Cetina' (desantni brod minopolagač) u sastavu HRM, klasa 'Silba' JRM-a, izgrađen u Brodosplitu, porinut 1992.g. Brod je prema svom dizajnu ro-ro brod, na pramcu i krmi ima ulazno-izlaznu rampu. Brod je namijenjen za transport oružja, opreme i vojnika. Ima posadu od 33 člana i može prevesti do 300 vojnika. Naoružan je sa dva dvocjevna topa AK-230 kalibra 30 mm dometa 4 km, četverocjevnim topom M-75 kalibra 20 mm dometa 3 km i četverostrukim lanserom MTU-4 za protuzračne projektile Strela 2-M. Može nositi i do 100 morskih mina MNS-M90 (mina nekontaktna sidrena).
HRM ima i DBM-82 'Krka' iste klase, koji ima nešto drugačije naoružanje, pramčani top Bofors L70 kalibra 40 mm, dva topa Hispano 20 mm, a može nositi 94 mine SAG-1. Prevozi šest tenkova (460 tona tereta), ili također kao i 'Cetina' do 300 vojnika.

U brodogradilištu "Montmontaža-Greben" u Veloj Luci na Korčuli porinuta su dva nova patrolna broda koja se u tom hrvatskom brodogradilištu grade po narudžbi Uprave policije Crne Gore – Sektora granične i pomorske policije.
Oba plovila crnogorskoj policiji bit će predana na upotrebu na posebnoj svečanosti koja bi se uskoro trebala održati na Korčuli, u nazočnosti visokih dužnosnika obaju država.
Brodove pogone po dva diesel motora "Volvo Penta" snage po 800 KS, kojima postižu maksimalnu brzinu od čak 45 čvorova, uz ekonomsku brzinu od 25 čvorova.
Gradnju dvaju novih modernih patrolnih brodova u Hrvatskoj, u jednom od tamošnjih najrenomiranijih brodogradilišta za proizvodnju čamaca za spašavanje ljudi na moru i izgradnju specijalnih policijskih brodova, MUP Crne Gore naručio je uz  podršku delegacije Europske Unije u Podgorici.


Novi patrolni brodovi su napravljeni od legure aluminija, dugi su 15 m, a široki 45.4 m, a visina do glavne palube iznosi 2.3 m.
Prvi brod je dobio ime 'Herceg Novi' i taktičku oznaku P-110, a njegov blizanac, brod 'Bar' ima oznaku P-101.

Vlada Crne Gore je nedavno dala odobrenje na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova da se dosadašnja dva najveća plovila crnogorske granične i pomorske policije – patrolni brodovi P-01 'Bar' i P-03 'Herceg Novi', prodaju kao sekundarna sirovina.
Mornarica Vojske SCG crnogorskoj policiji je, zajedno sa zadatkom osiguranja državne granice na moru, 2003.g. predala četiri patrolna čamca tipa 'mirna' koji su bili u sastavu 16. graničnog odreda MVSCG. Brodovi su ranije bili u sastavu JRM.
Od ta četiri broda policija je, značajno smanjivši njihovo naoružanje i opremu, u svoj sastav formalno uvrstila patrolne čamce PČ-174 'Učka' koji je dobio novu oznaku i ime PB-01 'Bar', odnosno PČ-178 'Kosmaj' koji je postao PB-03 'Herceg Novi'.
Vojska je policiji predala i patrolne čamce PČ-175 'Grmeč' i PČ-179 'Zelengora' ali oni nikada nisu uvedeni u operativnu upotrebu policije koja ih je 2007.g. prodala jednom privatniku iz Biograda u Hrvatskoj. On je ova dva broda rekonstruirao u plovila za prijevoz turista i dao im nova imena 'Nada' i 'Ilirija'.

Kada je obezbjeđenje državne granice prešlo sa vojske na policiju prestala je potreba za takvim brodovima u RM. Brodovi su predati policiji ali zbog skupog održavanja i nedostatka sredstava nikada nisu zaživjeli u svojoj ulozi. Vjerovatno će novi, moderniji i ekonomičniji brodovi mnogo kvalitetnije preuzeti obezbjeđenje granice na moru.

Ophodni brod 'Triglav' (slovenski: hitra patruljna ladja) novi je ratni brod Mornaričkog diviziona Slovenske vojske. Riječ je o višenamjenski ratnom brodu klase 'Svetljak', odnosno izvoznoj inačici iz Projekta 10412, koji se osim u floti Ruske ratne mornarice nalazi i u floti Vijetnamske ratne mornarice. Brod je u slovenske teritorijalne vode doplovio u 21. studenog 2010. Triglav je drugi ratni brod SV - prvi je HPL-21 'Ankaran'.

Vrijednost ugovora za ovaj brod iznosi 35 milijuna američkih dolara, i dobili su ga od Rusije kao dio otplate klirinškog duga bivšeg SSSR-a. Slovenska inačica opremljena je topom AK-306 promjera 30 mm, dvama gumenim čamcima, komorom za dekompresiju namijenjenu roniocima, dvjema strojnicama promjera 14.5 mm, ima 16 lakih protuzračnih raketnih sustava tipa Igla, radijski navođeni protubrodski raketni sustav Šturm i infracrvene mamce tipa PK-10. Slovenski ratni brod pokreće tri motora tipa 4000 njemačkog proizvođača MTU Friedrichshafen GmbH snage 2.880 kW svaki. Dugačak je 49 metara, a širok 9.2 metra.



HPL-21 'Ankaran' je 25-metarski brzi patrolni brod Slovenske vojske u sastavu 430. mornaričkog diviziona u Ankaranu.
Sagrađen je u brodogradilištu Aircraft Industries u Izraelu. 'Ankaran' je 620-ti takav brod sagrađen u tom brodogradilištu za razne svjetske mornarice. Radi se o brzom patrolnom brodu izraelske klase Super Dvora MK II. Dug je 25.4 m, širok 5.67 m, pogonjen dvama dieselskim motorima koji mogu razviti brzinu do 45 čvorova. Naoružan je sa dva 20 mm topa i dvije strojnice kalibra 7.62 mm. Ima 11 članova posade.

Prvi razgovori o kupnji novoga policijskoga plovila počeli su 1991.g. godine. Među mnogim ponudama iz Italije, Skandinavije, te domaćih brodogradilišta, izabrali su talijansko brodogradilište Avionautica iz Viareggia. Nakon potpisivanja ugovora o gradnji, rok isporuke novog plovila bio je koncem 1992.g. godine. P-111 je siguran brod s jakim motorima, dobrim plovnim sposobnostima i iskusnom posadom.
Osnovne značajke P-111:
Dužina preko svega 19,86 m, širina 5,00 m, gaz 1,80 m, bruto tonaža 44 tona, motori Caterpillar C32, snaga 2 x 1.652 KM ili 2 x 1.231 KW kod 2.300 okretaja, najveća brzina 37,0 čvorova, brzina krstarenja 32,4 čvora, gorivo 6.000 l, voda 3.000 l, posada 4 člana, brodogradilište Avionautica S.r.l. Viareggio, u službi  Slovenske pomorske policije.

BROD NA SOLARNI POGON


Türanor je navjeći svjetski katamaran koji za pogon koristi solarnu energiju. Dobio je ime inspirirano Tolkienovim "Gospodarima prstenova", a znači 'Snaga Sunca'. Težak je 85 t i dug 31 m. Opremljen je sa 38.000 visoko efikasnih solarnih ćelija. Ove ćelije pune litij-ionsku bateriju koja je toliko velika da može pokretati brod brzinom 7.5 čvorova čak 72 sata bez sunca. Brod može primiti do 40 putnika.

Vlasnik katamarana je Immo Ströher i sa ekspedicijom je krenuo na putovanje koje je imalo za cilj obići cijeli svijet. Türanor je prešao 63.000 km. Ova ekspedicija je putovala ekvatorijalnim pojasom na kojem ima više sunčeve energije, a skipere na putovanju navodili su francuski meteorolozi koji su ih savjetovali kako ploviti kroz trenutno najosunčanija područja.

Brod je u stvari katamaran dug 31 m i širok 35 m, te je prekriven sa 470 kvadratnih metara solarnih ćelija i ima baterije težine 13 tona. Radi se o najvećem brodu na svijetu kojeg pokreće sunčeva energija. Izgrađen je u njemačkom Kielu i vrijedi 12.5 milijuna eura. Na ideju o putu oko svijeta došli su skiperi Raphael Domjan i Gerard d'Aboville.

Sa 7,5 čvorova neće daleko stići, standardni teretni brodovi u ekonomskoj brzini idu oko 15 čv.
Kao eksperiment veoma zanimljivo ail još daleko od neke komercijalne priče.

Austrougarski obalski topovi na poluostrvu Luštica:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Stazio (citat):

Austrougarski obalski topovi na poluostrvu Luštica:

Što je od toga sad tamo?
Sjećam se kad sam bio u JRM da smo u nešto gledali, izblijedilo mi je....

Max Blitz (citat):

Stazio (citat):

Austrougarski obalski topovi na poluostrvu Luštica:

Što je od toga sad tamo?
Sjećam se kad sam bio u JRM da smo u nešto gledali, izblijedilo mi je....

Ostale su polusrušene tvrđave (Njemačka vojska minirala 1944) u kojima je nekad bilo smješteno po 4 ovakva topa na vrhu a na nivoima ispod: municija, voda, prostorije za ljude, liftovi za municiju i t.d. Sjajna vojna arhitektura i kvalitet izrade.

Mornarički manevri JRM (Dozvolite da se obratimo)

Max Blitz (citat):

Mornarički manevri JRM (Dozvolite da se obratimo)

Manevri su: združena taktička vježba Podgora '72 (može se vidjeti po brodovima koji su učestvovali, n.pr. R11 je bio aktivan do 1974, hignisi su još tu, stigli shersen TČ  i osa RČ ...)

Vježba mornarice i avijacije Vojske Crne Gore:

Vježba Slovenske mornarice (sudjeluju oba broda):

GALEB u Rijeci (2011)



Noviji članci o brodu 'Galeb':

[You must be registered and logged in to see this link.]

Jezerska četa Armije Makedonije:



Granična jezerska jedinica ARM na Ohridskom jezeru

Snimak je dosta loš, pogotovo zvuk! To nije do ovog foruma, ako će netko pomislit.
Tako je bilo, skinuto s YT. Nisam uspio naći ništa bolje.


Patrolni čamci ARM su bili u sastavu Jezerske čete JRM o kojoj ima na:

[You must be registered and logged in to see this link.]

SSV-33 “Ural“ (NATO – „Kapusta“)
nuklearni komandni brod za elektronsko izviđanje (projekt 1941)

[You must be registered and logged in to see this image.]

1981 položena je kobilica za još jedan nuklearni nosač aviona klase „Kirov“ a 1983 na "do pola" izgrađenom brodu prekinuti su radovi (poletna staza je bila nedovoljna za novije avione a sovjetski inžinjeri nikada nisu riješili katapultiranje aviona na kvalitetan način). Brod je 5 godina ležao u takvom stanju a onda je odlučeno da se na njemu napravi novo nadgrađe, opremi za elektronsko izviđanje i bude komandni centar flote. Uz ogromne troškove brod je ušao u upotrebu 1989 godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gigant, 265 metara dugačak sa istisninom oko 35.000 tona, dva nuklearna generatora i skoro 1000 članova posade bio je opremljen sredstvima za praćenje situacije u vazduhu, na moru i u moru kao i za nadgledanje satelita i rano upozoravanje i otkrivanje interkontinentalnih nuklearnih projektila (ICBM). Ipak svoje postojanje nije opravdao: astonomska cijena izgradnje i održavanja, oprema koja je svojim isijavanjem ugrožavala druge sisteme i posadu na brodu nije nikada mogla biti u punoj upotrebi, natjerala je mornaricu da ga povuče iz upotrebe 2002 godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Brod je za svoju veličinu bio skromno naoružan: 2 topa 76mm, 4 PAT AK630, 4 dvocjevna mitraljeza 12,7mm, 4x4 PAR „igla“ i 4 četvorocjevna bacača dubinskih mina 122mm.

Od 2008 vezan je na doku u blizini Vladivostoka i služi kao nuklearna elektrana. U šali su za ovaj brod govorili da je jedini brod na svijetu bez pacova jer kada se upali elektronska oprema svi pocrkaju.

Stazio (citat):

SSV-33 “Ural“ (NATO – „Kapusta“)
nuklearni komandni brod za elektronsko izviđanje (projekt 1941)

Gigant, 265 metara dugačak sa istisninom oko 35.000 tona, dva nuklearna generatora i skoro 1000 članova posade

Meni je prelijep!
Obožavam ovakve stvari! I još na nuklearni pogon!
Super, odlično! Šteta da ne plovi više. Baš bih bio mornar na njemu.

Spada u onu kategoriju ruskih ratnih čudesa kao ekranoplani.

Plačem kad vidim Luna kako propada!
(p.s. vidi str.1 ove teme)

Max Blitz (citat):

Stazio (citat):

SSV-33 “Ural“ (NATO – „Kapusta“)
nuklearni komandni brod za elektronsko izviđanje (projekt 1941)

Gigant, 265 metara dugačak sa istisninom oko 35.000 tona, dva nuklearna generatora i skoro 1000 članova posade

Meni je prelijep!
Obožavam ovakve stvari! I još na nuklearni pogon!
Super, odlično! Šteta da ne plovi više. Baš bih bio mornar na njemu.
Spada u onu kategoriju ruskih ratnih čudesa kao ekranoplani.
Plačem kad vidim Luna kako propada!  
(p.s. vidi str.1 ove teme)

Upravo tako, postoji neka posebna privlačnost Sovjetskog/Ruskog dizajna ratnih brodova.

To se Stazio zove ljubav na prvi pogled!



Pogledaj ovu bebu.....


Ekranoplani klase Lun iz 60-tiih godina prošlog stoljeća u SSSR-u.
Križanci broda i zrakoplova.....

Nova generacija britanskih razarača (tip 45): HMS Daring - Air Warfare Destroyer

Brodovi namjenjeni prvenstveno za PVO zaštitu flote i borbenih grupa NATO mornarica

[You must be registered and logged in to see this image.]


prikaz strukture razarača

[You must be registered and logged in to see this image.]


uporedna tablica za "Air Warfare" razarače:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Gradnja nuklearnog nosača aviona.

Nove ruske korvete i fregate

Od raspada SSSR-a ruski vojno-brodograđevni kompleks nije izgradio za potrebe vlastite mornarice ni jednu klasu novih površinskih ratnih brodova u većoj seriji. Golemi problemi s kojima je vojna pomorska flota Rusije bila suočena, po mnogim su pokazateljima dobrim dijelom prevladani. Mornarica je dobila financijsko-politički poticaj čiji se prvi rezultati vide u porinuću nekoliko novih nuklearnih i klasično pokretanih podmornica, ali i kroz prizmu riješenosti da se površinska flota opremi novom generacijom najsuvremenijih plovnih jedinica stealth-dizajna koje bi u sljedećim desetljećima trebale postati udarnom snagom ruske flote. Glavni predstavnici tog novog trenda pod ruskom zastavom su korveta Stereguščij i fregata Sergej Gorškov.

Korveta 'Stereguščij' tijekom probne vožnje

Raketne korveta 'Stereguščij' predstavlja samo međukorak prema novim razvojnim konceptima koji nastaju na crtaćim daskama ruskih konstruktora i nose radne nazive "Korveta XXI -1" i "Korveta XXI -2", "Korveta XXI -3" i Korveta XXI -4".

TEHNIČKI PODACI BRODA:
Deplasman: standardni 1800 tona, puni 2100 tona
Dimenzije: duljina preko svega 104.5 metara, širina preko svega 13.0 metara
Gaz: srednji 3.7 metara, gaz preko kućišta sonara 7.8 metara
Posada: ukupno 100, časnika 14
Autonomija: 15 dana
Glavni pogonski strojevi: tip Dieselov D49 Kolomenski zavod JSC, pogonski koncept CODAD broj motora 4
Instalirana snaga: 20 000 KS (?)
Broj i vrsta propulzora: 2 x propeleri sa zakretnim krilcima
Brzine: maks 28+/(30+ s PT) čvorova, ekonomska 15 čvorova
NAORUŽANJE I SENZORI:
Protubrodske rakete: tip sustava 3M24 URAN-E, broj lansera 2; tip lansera transportno-lansirni kontejner, broj raketa u lanseru 4, bojni komplet 8 raketa, brzina raketa visoko podzvučna, domet raketa 130-150 km
Protuzračni raketno-topnički sustav: tip sustava KORTIK-M (3R87ME) - Hibridni, broj paljbenih modula 1, broj raketnih lansera 2, broj vođenih raketa u lanseru 4, bojni komplet 64 rakete 9M311, broj topničkih oruđa 2, broj cijevi po oruđu/kalibar 6/30 mm, tip topničkog oruđa AK-630, bojni komplet 1200 granata, samostalni protuzračni topnički sustav AK-630
Glavni topnički sustav: tip sustava AK-190, broj topničkih oruđa 1, broj cijevi po oružju 1, kalibar 100 mm, sustav upravljanja paljbom Puma-Univerzal
Protupodmorničko naoružanje: tip sustava Vodopad, sustav za upravljanje paljbom Onjega, broj raketno-torpednih lansera 2, broj cijevi po lanseru 2, tip raketno-torpednog lansera RTPU TR-203, bojni komplet 16 PPD vođenih raketa Vodopad-NK (83 RN ili 84) ili 16 torpeda 53-56 K (opcija SET-65)
Zrakoplovna komponenta: tip helikoptera Kamov Ka-27PL , Ka-28, Ka-31, broj ukrcanih helikoptera 1
Oprema platforme: optičko-svjetlosna, tip hangara strukturni (dio nadgrađa)
Elektronička oprema: motrilački radar Pozitiv-M1, radar za odabir ciljeva raketama m-m Monument
sustav za elektronsko ometanje TK-25, sustav lansera pasivnih dipolnih ometača PK-10 (4 x10 - 120 mm), 2 x MR-231, navigacijski radar Zarja, sonar s antenom u bulbu Minotaur, sonar s tegljenom antenom