Pčelarstvo

Pčelarstvo
 
 
Košnice i pčele
Pčelarstvo je specifična grana stočarstva kojoj stočar nije nužno vezan za vlastito zemljište. Osobu koja se bavi pčelarstvom nazivamo pčelarom. U pčelarstvu razlikujemo seleće pčelarstvo (u kojem pčelar seli košnice u blizinu paše ovisno o godišnjem dobu) i stacionirano pčelarstvo kod kojeg je pčelar smješta košnice uglavnom na jednoj lokaciji i, kao noviju granu, ekopčelarstvo. Pčelari su specifična vrsta stočnih proizvođača jer ne ovise o svom zemljištu, često ga ni nemaju ili imaju vrlo malo.
Uz med, važan proizvod pčelarstva su i pčelinji otrov, matična mliječ, pčelinji vosak i propolis. Cvjetna pelud nije direktan proizvod pčela već je pčele sakupljaju sa cvijeća i unose u košnicu. U pčelarstvu nalazimo i druge proizvode koji su nastali obradom pčelinjih proizvoda kao npr. gvirc, medovina, medena rakija, liker od meda, propolis kocke, medenjaci i drugo.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Mislim da ce jedan nas clan PANON, ovo jedva docekati....
Inace sam punih 10godina aktivno vodio brigu o pcelinjim drustvima zajedno sa ocem.....Posle njegove smrti na zalost sam prekinuo sa pcelarenjem.....Sada za pocetak , samo da dodam da su vremenske prilike poslednjih dana vrlo nepovoljne, zbog cestih kisa i pljuskova, a bagrem je u cvetanju vec neko vreme (bar ovde kod mene) tako da pasa moze malo da zakasni....Isto tako ceste promene sunce-kisa, mogu iritirati pcele pa vam se moze desiti.........ovo na slici......

Nažalost se nisam bavio ovom djelatnošću ali me jako zanima!

Ja sam što se tiče pčelarstva u aktivnom posmatranju pripomaganju i tome sl........

ja sam pcelar

Pcelarstvom se bavin nekih deset godina unazad.Vise iz hobija ,ali trudim se da izvucem vec i neku materijalnu korist...Moj pcelinjak nije nesto narocito velik i uvek se vrti.tu oko oko 20-tak kosnica.To mi je sasvim dovoljno da bih pored svog posla mogao i da odradim posao i na pcelinjaku.Mada moram sda priznam da za sledecu godinu planiram da ga povecam ,za barem 10 kosnica....valjda cu uspeti da ga odradim

Nekada sam pomagao dedi da radi sa pcelama, a od ove godine imam jedno drusvo (jos jedno imam ali je mnogo slabo). Zeleo bih da dodjem do 10 tak kosnica, toliko bih, mislim, mogao da odrzavam. Imam poloske, ali hocu da radim sa kosnicama sa nastavcima.

Da se priključim i ja. Oduvek je bila po neka košnica u dvorištu. Bilo je i prekida od par godina. Ove godine sam naselio sedam društava. Košnice koje imam su malo poznate i nisu standardne. Radi se o košnici Ivana Brndušića iz Bora. Nastavljača kvadratne osnove 340*340mm visina nastavka 230mm. Devetoramna. Stecifična i po tome što nema leta na podnjači već okruglo leto 35mm u gornjem delu tela 70mm od gornje ivice. Dve najveće zablude pčelarstva su paran broj ramova i klasično horizontalno leto. Itd itd

Pčele su ok,samo što dalje od mene imao sam loše iskustvo nekada davno sa njima.Neka mi oproste pčelari što sam ovo napisao,ne mrzim pčele samo sam alergičan na pčelinji ubod tako da moram poslije svakog uboda pčele primiti zaštitnu injekciju i nije nimalo ugodno.Ipak pozdrav svim pčelarima !

Pokojni djed se bavio pčelarstvom. Imao je ponekad do 30-tak košnica i još se živo sjećam slasnog meda koji, nama djeci uvijek iznosio na kušanje. Naročito sam ga volio žvakati direktno iz saća
Duboko mi je ostalo u sjećanju kako me vodio u šetnju između košnica; upozorio bi me da se mirno i opušteno krećem, zapalio bi svoju lulu i onda bismo krenuli u razgledanje. Nikada me u tim šetnjama
nije ubola pčela. On nije pčelarstvo učio iz knjiga, bio je totalno samouk ali vrlo uspješan i cijenjen u cijelom kraju.

Što se tiče uboda pčele to je jako zdrava stvar. Boli me kuk ovih dana pa sam danas uhvatio pčelu te je stavio na bolno mesto da me ubode. Nastavljam i sutra sa terapijom.

ja sam pcelar vec 20 godina

pozdravigasokoleejsokole (citat):

ja sam pcelar vec 20 godina

Gdje su ti pčele?u Lici?

pcelarstvo je divan zanat

Sećam se da je pri Intendantskoj upravi JNA bio i odsek za pčelarstvo, neki major makedonac (ne sećam mu se imena) bio je načelnik tog odseka. To znam jer je samnom bio na administrativnom kursu 1987. godine.

zastavnik (citat):

Sećam se da je pri Intendantskoj upravi JNA bio i odsek za pčelarstvo, neki major makedonac (ne sećam mu se imena) bio je načelnik tog odseka. To znam jer je samnom bio na administrativnom kursu 1987. godine.

da nije Naum Bandzov?

zastavnik (citat):

Sećam se da je pri Intendantskoj upravi JNA bio i odsek za pčelarstvo, neki major makedonac (ne sećam mu se imena) bio je načelnik tog odseka. To znam jer je samnom bio na administrativnom kursu 1987. godine.

Nisam imao pojma da se JNA na vojnim ekonomijama bavila i pčelarstvom.
Pa gdje je taj med onda završavao? Mi smo dobijali onaj 'industrijski' ujutro za mazanje na kruh. Bilo bi zanimljivo da se na policama trgovina nalazio med 'product of JNA' ili nešto slično ('vojni med').

Mislim da sam otkrio gdje je nestao vojni med!

Evo ga! Pun kamion meda!

Čuo sam jedan dobar ovih dana, kad se spominjao misteriozni 'vojni med':

"Pojeli generali i med i orahe, al' ne pomaže, kapetani p*jebaše sve živo!"

Bravo za kapetane! Nije ni med što je nekad bio. Danas smo malo gledali naše pčelice. Stanje odlično. Vreme takođe samo da nam ne dođe neki duži ledeni talas.

10 god.pčelarskog staža,60-tak LR i DB košnica i širimo se dalje.Pozdrav kolegama

Todore imaš li iskustva sa dvojnim društvima u db 12 košnicama?

Nemam,pčelarim DB 10 a imam umesto polunastavka LR nastavak na njima. Planiram da na prikolici ugradim LR koja ima na vrhu drugu maticu,tako da mogu da pojačavam kad zatreba.Pozdrav kolega.

panon (citat):

zastavnik (citat):

Sećam se da je pri Intendantskoj upravi JNA bio i odsek za pčelarstvo, neki major makedonac (ne sećam mu se imena) bio je načelnik tog odseka. To znam jer je samnom bio na administrativnom kursu 1987. godine.

da nije Naum Bandzov?

 
Da!
 

 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
[You must be registered and logged in to see this link.]

Kad god procitam nesto o pcelarstvu sjetim se svog  prijatelja iz starog kraja.Na zalost umro je veoma mlad pre par godina.Bio je vrstan pcelar,zaljubljenik u prirodu.Na starom kucistu(djedovina)napravio je pravo malo etno selo sa pcelinjakom,ribnjakom,dosta pomocnih zgrada,sve u etno stilu.Prilikom zadnje posjete zavicaju u ljeto 2008 proveo sam divne trenutke sa njim na tom imanju.
Zvali smo ga shef,imao je svoju kafanu u selu,sinovi su uspjesno nastavili njegov posao.Pored pcelarstva i pcelinjih proizvoda imao je i svoj autentican brend,nadaleko cuveni Trebavski Prsut,skupljao je i ljekobito bilje,pravio izuzetno kvalitetnu domacu sljivovicu.
Poslije njegove smrti posvetio sam mu pjesmu-evo par stihova.

.........................................

A shefu,ko shefu zadrhte ruke
Dok bere travke i slaze ih redom
Kelnerskom rukom stavlja pred nas
Trebavski prsut i casu s medom.
.................................................

Neka mu je laka zemlja zavicajna.

Matica i njenje pratilje
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Pozdrav svim bivsim kolegama JNA

Jesu li ovo radilice ili trutovi čekaju na red?  

Obelezivanje matice, mnogo bitan posao u pcelarstvo....
 
Ja to radim na sledeci nacin:

1.uzimam maticu za krilca
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
2. hvatam je za grudni kos (tvrdi deo) , nikako zadnji deo da je ne povredimo
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
3 .Nezno je dodirujem obelezivacem
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
4. Obelezana
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
5. hvatam je ponovo  za krilca, ovaj put obelezana
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
5. stavljam maticu u stipku
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
6. pustim je u zajednicu
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
7. Obelezana matica je uspesno prihvacena
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Sada bez šale, što znači to "prihvatanje matice"? Zar nije ona ta koja okuplja roj oko sebe?

Stazio (citat):

Sada bez šale, što znači to "prihvatanje matice"? Zar nije ona ta koja okuplja roj oko sebe?

 
Svaka pcelinja zajednica  poznaje svoju maticu  po mirisu- feromonom koji luci .Znaci ako u jednu pcelinju zajednicu dodamo odmah drugu maticu pcele ce da je ubiju ,pcele se moraju upoznati feromonom nove matice pa da je prime . Zato ima tehnika dodavanje nove matice. Zasto menjamo maticu???? Posto je matica stara ,neproduktivna nosi trutovsko leglo ( matica trutosa),ako ima sareno leglo odnosno preskakanje celije,i zbog mnogih  drugih razloga sto sada nemoze se opisati posto je to dugacka tema, zato matica menjamo svake druge godine a to radimo na sledeci nacin.......
 
Zamena matice radim na sledeci nacin.
Pcelinja zajednica obezmaticim. izvadim staru maticu, tako da drustvo  bude jednu noc bez maticu.
 
1.Potrebni stvari
 
-secerno testo, kafez za matice, spricalka u kojim ima sirup koji mirise na limon ili matocine
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
2.Trebamo znati i pravila za unesenje matice u kafez.
 
Ovaj postupak unosenja je pogresan ,ovako mozemo samo povrediti maticu, nemojte nikako ovako
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
3.Matica znamo da se stremi da ide ugore, zato to moramo iskoristiti odnosno postavimo otvor kafeza  tako da matica udze bez problema, samo maticu treba drzati za krilca ,glava matice se ubaci u otvor kafeza ,maticu pustimo i ona bez problema ulazi u kafez.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
4.Matica je uspesno unesena u kafez
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
5.Otvor kafeza zatvorim secernom testom
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
6.Kafez postavljam u obezmaticenu zajednicu, no prijem da bude sigurni kafez premackujem medom koji pripada obezmaticenoj zajednici, mnogo je vazno i postavljenje pozicija kafeza zato kafez postavimo sa otvorom da bude ugore , nikako otvor da bude dole ili sa strane, kako bi mogla matica da izadze iz kafeza.
Obezmaticena zajednica poprskujem sirupom koji mirise na limon ili matocine.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
7.Za kratko vreme pcele pocinju sa gostevanjem razmackanog meda i secernom testu, a matica svojim feromonom opija pcele.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
8.Sledeceg dana matica je oslobodzena odnosno izasla iz kafeza
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
9. I proverujem da je uspesno prihvacena
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
Pozdrav

Marjan Petrovski (citat):

...zato matica menjamo svake druge godine a to radimo na sledeci nacin.......

Zamena matice radim na sledeci nacin.
Pcelinja zajednica obezmaticim. izvadim staru maticu, tako da drustvo bude jednu noc bez maticu.

 

 
A odakle ti nova matica?
 
I kako znaš da je dobra, odnosno je li svaka dobra?
O ovome ne znam ništa, pa ću postavit koje pitanje što mi se učini zgodno.

Max Blitz (citat):

Marjan Petrovski (citat):

...zato matica menjamo svake druge godine a to radimo na sledeci nacin.......

Zamena matice radim na sledeci nacin.
Pcelinja zajednica obezmaticim. izvadim staru maticu, tako da drustvo bude jednu noc bez maticu.

 

A odakle ti nova matica?
 
I kako znaš da je dobra, odnosno je li svaka dobra?
O ovome ne znam ništa, pa ću postavit koje pitanje što mi se učini zgodno.

 
 
Eto ,vidite da je pcelarstvo  odlican plemenit posao i ima mnogo tajne i pitanja .
Matice dobijemo na vise nacina .Najbolje matice su rojidbene matice, matice tihe smene ,matice koji proizvodimo mi pcelari pomocu presadzivanja larvi kineskom iglom  i raznih aparata ( Jenter i Nikot ) a tome vodimo racuna da obezbedimo najbolje karakteristika matice ( mirnoca,medonosna, higijensko ponasanje i drugih karakteristika)
 
Pokazacu vam kako ja proizvodim matice......
 
Ovo je metod presadzivanja najmladzih larvica kineskom iglom, to radim na sledeci nacin...
 
Kao nosac maticnjaka koristim cep od akumulatora i na njega pricvrstujem osnova maticnjaka
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Za odredzivanje starosti larvice, koristim izolator ali u ovom slucaju larvice odabiram po iskustvu, odnosno  pokazatelj starosti larvice je trodnevno zalegnuto jaje.
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Presadzivanje je zavrseno i osnove maticnjaka namestim na ram nosac maticnjaka
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Formiram jak starter sa mnostvo mladim pcelama koje imaju sposobnost gajiti larvice odnosno hraniti ih mlecom
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Ram stavljam u starter
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Rezultat rada
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Mticnjake obezbedzujem kafezima kako ne bi propao celi posao.....
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Nakon 14 dana starosti, maticnjaci rasporedzujem po oplodnjacima
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 
Nakon izlaska matice iz maticnjaka za 5 do 7 dana polovo sazreva ,a nakon 12 do 15 dana proveravam dali je oplodzena i odma obelezim maticu
 
Matica iz 2012 godine obelezana lakom za nokte
 
[You must be registered and logged in to see this image.],[You must be registered and logged in to see this image.],[You must be registered and logged in to see this image.]

Što bi rekao o ljekovitosti pčelinjeg uboda (u razumnoj mjeri  )?

I dobro došao na forum Marjane...  

Dobro došao,

Max, prvi put čujem da je pčelinji ubod za išta koristan  

A znam da neki imaju ozbiljne alergije na ubod.

U Sloveniji ima dosta ljudi što se bave pčelarstvom, može da se nabavi i med od pravih proizvođača, ali nešto sumnjam u kvalitet u trgovinama. Popularna je i ''medica'', blaža rakija pomešana sa medom. Naravno opet nije isti kvalitet, iz trgovine, ili od pravog proizvođača. Nekoliko puta sam dobio od prijatelja pravu medicu iz kučne radinosti....mmmm... iako ne pijem žešče stvari, ali to je bilo stvarno ukusno. Ukusa, kao da bi ga dao i deci (bez brige nemam dece i da imam nebi jim dao ništa sa alkoholom).

Mi imamo na dva balkona puno glicinija, kad cveta, sve zuji od pčela. Ma skoro ceo moj život raste ta glicinija. Nikad me nije nijedna ubola, one rade svoj posao ja svoj. Iako neznam odakle su, pčelara nema u blizini.

A svaka čast pčelarima, radite dobar posao. Med ima puno zdravih stvari. A i podelite neko iskustvo sa nama, možda ču se naučiti nešto novo, iako se neču baviti time.

Max Blitz (citat):

Što bi rekao o ljekovitosti pčelinjeg uboda (u razumnoj mjeri  )?

I dobro došao na forum Marjane...  

Hvala ,na dobrodoslici
 
"Što je u većim dozama otrov, u malima je lijek".
Ovaj se slogan najbolje može primijeniti na pčelinji otrov.
Za razliku od poznatih pčelinjih proizvoda poput meda, propolisa i matične mliječi, pčelinji otrov, unatoč neospornoj učinkovitosti, znatno se manje rabi u cilju liječenja.
Ipak, pčelinji otrov – apitoksin - moćan je lijek za mnoge bolesti i u pravilu neusporedivo efikasniji od uobičajenih sintetskih lijekova.
Prema istraživanjima uglednih stručnjaka, opaženo je više od 30 pozitivnih učinaka apitoksina na ljudski organizam.
Liječenje pčelinjim otrovom poznato je iz davnina.
Prve zapise o njegovoj primjeni ostavio je Hipokrat, međutim, smatra se da su ga Egipćani u terapeutske svrhe koristili još prije 5000 godina.
 
Ubodi pčela donose zdravlje
 
U istraživanjima provedenima u svijetu, osobito u Rusiji, zanimljivo opaženo je kako su pčelari općenito dobrog zdravlja i dugovječniji od ostatka populacije.
Također, opaženo je da znatno rjeđe obolijevaju od tumora i drugih autoimunih bolesti.
Ta činjenica ponajviše se pripisuje utjecaju pčelinjeg otrova, budući da tijekom rada s pčelama povremeno trpe njihove ubode.
Apitoksin je gorka bezbojna tekućina po sastavu slična zmijskom otrovu. Ta se jedinstvena tvar sastoji od oko 18 biološki aktivnih sastojaka, od kojih je pojedine nemoguće umjetno sintetizirati.
Ovaj je otrov najučinkovitiji kad se uzima od živih pčela i to u razdoblju od kasnog proljeća do rane jeseni, kada imaju na raspolaganju obilje peluda. U zimi im otrov nije toliko moćan.
 
Količina otrova koju pčela unese jednim ubodom iznosi približno 0,1 mg. Vrlo je malo ljudi alergično na pčelinji ubod, a mala oteklina na mjestu uboda posve je normalna reakcija.
 
Kako djeluje apitoksin
 
Pčelinji otrov posjeduje protuupalna, protugljivična, antibakterijska i antipiretska svojstva.
U pučkoj medicini odavno je poznat kao djelotvorno sredstvo protiv reume, a s vremenom je opaženo da učinkovito uklanja bol.
Također, dobro djeluje na povećanje apetita, nesanicu, migrenu, energiju i imunitet. Općenito je odlična preventiva protiv zaraznih bolesti.
Ruski znanstvenici otkrili su da ima sposobnost širenja krvnih žila, čime pojačava prokrvljenost i izmjenu tvari.
Uslijed nadražaja, u trenutku uboda aktivira se imunološki sustav pri čemu krv počinje jače cirkulirati, a jača cirkulacija i veća oksidacija sprečavaju razvoj bakterija.
Apitoksin otvara stijenke kapilara, čime omogućuje organizmu lako i brzo izbacivanje otpadnih tvari. Na taj se način metabolizam ubrzava, a tijelo puni kisikom.
Terapija apitoksinom pokazala se korisnom kod:
artroze i artritisa
upale živaca (neuritis, išijas)
multiple skleroze
Parkinsonove bolesti
cerebralne paralize
visokog tlaka
povišenog kolesterola
slabe cirkulacije
upale krvnih žila
astme i alergije
urtikarije
psorijaze
rana i ožiljaka
upale jajnika i jajovoda
ovisnosti
 
Akupunktura i apiterapija
 
Tradicionalna kineska medicina razvila je metodu liječenja ubodima pčela u akupunkturne točke. Zadovoljavajući učinak može se postići i injekcijama apitoksina u tkivo ili akupunkturne točke.
Prednost tog načina je mogućnost kontroliranja unesenog otrova. Također, na tržištu je moguće pronaći masti i kreme koji sadrže apitoksin.
Za primjenu apitoksina koriste se i sofisticirane tehnike poput elektroforeze i ultrasonoforeze (unošenje lijekova ultrazvukom), ali samo pod stručnim nadzorom.
Novija, vrlo optimistična istraživanja američkih znanstvenika vezana uz ciljano eliminiranje tumorskih stanica, uključuju primjenu pčelinjeg otrova uz pomoć medicinske nanotehnologije.
 
NOVA NADA: Pčelinji otrov napada HIV!
 
Novo istraživanje medicinskog univerziteta iz Vašingtona otkrilo je da pčelinji otrov sadrži veoma moćnu supstancu nazvanu melitin, koja bukvalno buši rupe na membrani HIV virusa.
 
Ovaj otrov se ne ograničava samo na HIV, nego su njegovi sastojci efikasni i u ubijanju ćelija tumora.
Vodeći istraživač ove medicinske ustanove dr Hud, kaže da je prednost melitina u tome, što ovaj otrov napada suštinski deo virusne strukture dok lekovi koji se koriste u borbi protiv HIV-a sprečavaju virus da se replicira.
Neki sojevi virusa su mutirali, pa je korišćenje određenih antivirusnih lekova postalo beskorisno.
 
Pošto melitin napada neselektivno dvoslojne membrane, on zato, nije ograničen samo na HIV, a imajući u vidu da se mnogi virusi uključujući i hepatitis B i C oslanjaju na istu vrstu zaštitnog omotača, biće u potpunosti ranjivi na ovaj otrov.

Dobro došao Marjane, ovo je bilo zanimljivo i poučno.

 

I ja  
Vredne i radne.Izuzetno korisne , i ja sam ih gajio

Ovakav komentar je također spam.

Nedavno sam ja i nas nekoliko imali bliski susret s jednim odbjeglim rojem pčela na jednom parkiralištu.....ufffff....što je pala bježanija,naime mislim(znam)da imam reakciju na njihove ubode.Zašto pčele pobjegnu,znam da ostanu bez hrane u košnici pa traže drugu a i mjenjaju kuću što bi trebalo značiti zanemarivanje od strane vlasnika ili?

Taj događaj se zove rojenje a zbog čega to rade neznam točno.

Šta se dešava sa takozvanim pčelama ubicama?, dali imaju jači otrov? ili su samo nervoznije pa je problem broj ujeda

Pčela te ubode sa želom i taj ostane u tvojoj koži - iztrče se iz tela pčele. Zbog toga pčela umre.
Neka me neko od stručnjaka ispravi ako sam pogrešio. za koju drugo životinju se kaže da je poginula a za pčelo da je umrla. I to zato, jer je veoma važna za život.
Kad če nestati pčela, nestat če i ljudi

zokika (citat):

Kad če nestati pčela, nestat če i ljudi

Ne znam vrijedi li za sve kukce i koje, ali bez pčela i mravi nije moguć život na Zemlji ovakav kakav jest.
Pre važna su karika u prirodnom lancu.

Možda su pčele ubice deo nekog paklenog plana,sobzirom da uništavaju domaće pčele?!

dinosaurus (citat):

Možda su pčele ubice deo nekog paklenog plana,sobzirom da uništavaju domaće pčele?!

 
 
Tu ima nešto:
 
[You must be registered and logged in to see this link.]
 
[You must be registered and logged in to see this link.]

Znači da će planetu spašavati pčelica Maja i Pavo a ne zvezdani ratnici !!!

Šala na stranu ali mislim da je barem sumnjivo

 
 
[You must be registered and logged in to see this link.]

purger (citat):

Taj događaj se zove rojenje a zbog čega to rade neznam točno.

Rojenje  je  prirodna osobina pčela i zahvaljujući toj osobini pcela su se kao vrsta održale.
Do rojenje dolazi kada bez posla ostane deo strktura pcela a to je mlada pcela koja je stara od 12 do 18 dana i te  pcele se zove graditeljice koje luce vosak iz njihovih zljezda koje su  tom periodu nabujale.
Do rojena dolazi na sledeci nacin......
Kad ima bogata medonosna pasa ako se ne stvori dovoljan prostor da pcele graditeljice se oslobode voska, odnosno nema prostora gde mogu da naprave novo sace u koje pcele stavljaju med, onda se prekine celi lanac rada pcela.Izletnice kad se vracaju sa pase nemogu da predaju nektar drugim pcelama u kome oni nemogu da deponuju novi nektar zbog nedostatka slobodnih celija a tada i matica ostaje bez posla posto i ona nema slobodnih celija da polozi svoje leglo i kao rezultat toga dolazi i do visak pcela koje gaji leglo matice i dolazi do blokada raspolozivog prostora u kosnici unetim nektarom i polenom.
Posto pčele sada, ne samo da sve nemaju posla oko negovanja legla, gradnje saća, unosa i prerade hrane, već, pošto njihov broj i dalje raste, teško mogu i fizički da se smeste unutar košnice, pa počinju da se grupišu izvan kosnice da nervozno setaju neznajuci sta da rade i nakon toga formirajući velika brada koja moze biti i zbog nedostatka ventilacije posto postaje vruco u kosnici, na ovo  utice i prekomerna izloženost košnica suncu .
Prenatrpanost pčela u košnici otežava normalno kretanje matice i pčela, koje sa njom dolaze u kontakt, pa je time otežano prenošenje i razmena matičnog feromona (supstance) između jedinki unutar društva, što ima za direktnu posledicu pojavu prirodnog nagona za izgradnju matičnjaka, jer se pčele, u neku ruku, osećaju obezmatičene, a do toga dolazi i ako je matica stara zbog toga i manje luci maticni feromon i zbig iznetih razloga pcele pocinju praviti maticnjake po donjim krajevima saca i ima ih obicno po 20 -30 -40 odnosno se formira novi roj od svih struktura pcela i sa starom maticom po ljepom vremenu napusta svoj dom i hvata se na grani drveta pa pcele ividzacice traze novi dom u koji bi se smestio celi roj.  U stari dom ostaje deo pcela sa mladom maticom iz rojevih maticnjaka koja je prethodno porusila sve maticnjake da bi ona ostala glavna . POZDRAV

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovo sam snimio prije 2 dana.
A onda slušam na TV-u i čitam što stručnjaci pišu o tom:


MEĐU hrvatskim pčelarima zavladala je panika - zbog neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine više od 50 posto pčelinjih zajednica u kontinentalnoj Hrvatskoj do proljeća bi moglo nestati! Matice su već počele s razvojem legla, zbog čega ubrzano troše hranu. U slučaju zahlađenja bez hrane, čeka ih sigurna smrt.

Kako upozoravaju pčelari, zbog neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine pčele su veoma aktivne i troše previše hrane, što nije uobičajeno za ovo doba godine. A dođe li do naglog zahlađenja, pčele će se skupiti u klupko i većina legla će ostati nepokrivena. Zbog toga će pčele trošiti još više hrane i na kraju ostati gladne, a naposljetku i uginuti.

Pomor pčela zahvatio je gotovo cijelu Hrvatsku, a pčelari su u strahu od ponavljanja scenarija iz 2009. godine, kada je izumrlo više od 20 posto pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Zbog neuobičajeno visokih temperatura pčele su zbunjene i dezorijentirane te izlaze iz košnica, misleći da je proljeće. Tada nastaju problemi jer pčele vani ne mogu pronaći hranu te troše onu u košnicama. Također, problem nastaje kada matica počne leći jajašca, a mlade pčele počnu trošiti zalihe hrane.

Za pčelare nema dobrih vijesti - ovakvo vrijeme trebalo bi se nastaviti i u idućih tjedan dana. Temperature će se nastaviti kretati oko 10 stupnjeva u kopnenoj, odnosno oko 15 stupnjeva na obali Hrvatske.

Pomor pčela nije samo problem Hrvatske, već i skoro cijele Europe, koja se ove zime suočava s neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine. Budući da pčele sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani, odnosno da su glavni faktor u oprašivanju našeg prirodnog hranidbenog lanca, nastavi li se ovakvo stanje, u budućnosti nam prijete velike štete i katastrofa.

Udruge pozivaju pčelare da prijave probleme

Pčelarske udruge Propolis i Pčelinjak te Hrvatska poljoprivredna agencija pozvale su sve hrvatske pčelare da hitno ispune Upitnik o ovogodišnjim gubicima pčela i dostave ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Ovaj apel uputili su jer s terena dolaze informacije o naglom slabljenju brojnih pčelinjih zajednica i njihovom odumiranju, a ovo toplo vrijeme može nas dovesti u dosad nezapamćene gubitke na pčelinjacima diljem Hrvatske.

Što pčelari mogu učiniti odmah?

"Najhitnije treba pregledati sve zajednice i u onima gdje su pčele izbile na satonošu, njima treba ODMAH staviti po šećernu pogaču na samu satonošu upravo na mjesto na kojem su pčele proključale. Važno je naglasiti ŠEĆERNU POGAČU, a ne okvire meda. Pogotovo ne okvire meda iz zajednica koje su ostale bez pčela. Jer ako je u pitanju bilo kakva bolest time ćemo samo ubrzati propadanje već ionako oslabljenih zajednica. Ne treba okretati niti prevješavati okvire u samoj košnici jer to oslabljenim zajednicama koje imaju mlado leglo neće biti od nikakve koristi, a u ovo doba godine bit će potpuno kontraproduktivno.

Svakako treba uzeti uzorke mrtvih pčela i pospremiti ih u papirnatu ambalažu na neko hladnije mjesto (nije potrebno držati mrtve pčele u frizeru) kako bi se u narednom periodu mogle dati na analizu uzroka uginuća.

Pozivamo SVE hrvatske pčelare, koji imaju i koji nemaju gubitke, da ispune ANKETNI UPITNIK O GUBICIMA PČELINJIH ZAJEDNICA U  2013/2014. godini te da ga HITNO dostave u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju. Upitnik se može dobiti elektronskom poštom ako se kontaktira HPA ili UP „Pčelinjak“. Ova anketa je od izuzetne važnosti jer se bilo kakva akcija može poduzeti tek kad prikupimo egzaktne podatke o stvarnom stanju pčelinjeg fonda u Hrvatskoj u ovom trenutku. I tu nam jedino može pomoći Hrvatska poljoprivredna agencija!!! Stoga apeliramo na sve pčelare da animiraju čelnike svojih udruga kako bi organizirali isprint i podjelu upitnika kojeg je ponudila HPA. Također bi bilo dobro da se ispunjeni upitnici od članova organizirano prikupe i što prije dostave Agenciji (adresa je u Upitniku).

Agronomski fakultet u Zagrebu će pristigle upitnike obraditi i analizirati, te po potrebi dati preporuke o širim aktivnostima u koliko prikupljeni podaci potvrde crne vijesti o enormnim gubicima pčela.

Na žalost u zadnjih nekoliko godina interes hrvatske pčelarske javnosti za sustavnim praćenjem zimskih gubitaka pčela opada što nam se u ovim trenucima osvećuje.

Hrvatska poljoprivredna agencija izradila je analizu zimskih gubitaka pčela u zadnjih pet godina iz kojih podataka bi se dalo zaključiti da je situacija na našim pčelinjacima svake godine sve bolja. Kako je sve manje pristiglih Upitnika tako se bilježi i sve manje gubitaka. No stvarno stanje je vjerojatno daleko od idilične slike koju nam daje ovaj izvještaj i to isključivo krivnjom nas pčelara jer smo suzdržani u davanju službenih izvještaja o gubicima", priopćili su u zajedničkom pozivu stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatske poljoprivredne agencije, Veleučilišta Marko Marulić u Kninu te udruge plečara "Pčelinjak".

Pozdrav svima. Odnedavno sam na forumu.
Bavim se pcelarstvom nekoliko godina, poceo sam sa 2 kosnice 2010. sad imam 22. 
Niko od mojih se nikada nije bavio pcelarstvom. 
Ako ste zainteresovani, pronadjite par knjiga, nabavite kosnice, rojeve prodaje svaki pcelar, nisu potrebne visoke skole za taj zanat.
Med je lek, uz malo rada mozete ga priustiti sebi i svojima.