Vojni objekti - Nekad i sad

Stvarno ne znam da li postoji knjiga. Ove objave su iz drugih izvora a nemam u formi knjige ili publikacije.

Bio je svojedobno jako dobar feljton o vojnim objektima i utvrdama u Puli, u časopisu Vojna povijest, sa mnoštvom fotografija i grafičkih prikaza. Isti takav feljton je bio i o bunkerima i utvrđenim skloništima.
A ovdje bi valjalo druže Slobo da razmisliš o objavljivanu neke ilustrirane monografije ( sa fotografijama i opisima bivših vojnih objekata i kasarni JNA, sa njihovim starim nazivima, i kako se sad zovu za što se koriste ). Nama, ali i drugoj zainteresiranoj javnosti bi to bilo jako zanimljivo!

Doktor Živago (citat):

Bio je svojedobno jako dobar feljton o vojnim objektima i utvrdama u Puli, u časopisu Vojna povijest, sa mnoštvom fotografija i grafičkih prikaza. Isti takav feljton je bio i o bunkerima i utvrđenim skloništima.

Ono što je izašlo u Vojnoj povijesti sublimirano je u dvije knjige koje su izašle ove godine: Tvrđava Pula i Fort Punta Christo.
No, postoje bolje knjige (detaljnije obrađuju kasarne, utvrđenja, naoružanje, ljudstvo...) od te dvije spomenute, a to su:

Festung Pola - knjiga o pulskim kasarnama/utvrdama/vojnim objektima izašla je 2003. u Austriji i prikazuje stanje u vrijeme Prvog svijetskog rata - doba Austro-Ugarske, ali i zatečeno stanje na početku 21. stoljeća.
Pulska kruna 1 i 2 - knjiga je izašla 2008. u Hrvatskoj i prikazuje detaljno stanje u doba Austro-Ugarske, ali ima ponešto podataka do 1991. Te zatečeno stanje na početku 21. stoljeća.
Werk - knjiga o crnogorskim kasarnama utvrdama/vojnim objektima izašla je 2012. u Crnoj Gori, a prikazuje vrijeme Prvog svijetskog rata - doba Austro-Ugarske. Također ima i zatečeno stanje na početku 21. stoljeća.

Danas se ta područja više ne smatraju vojnim tajnama pa je moguće objavljivanje fotomonografija o vojnim objektima iz SFRJ. I ja se veselim prelistati i pročitati tu knjigu kada izađe. Tko god da bio autor, Sloba1 ili netko drugi.

Nego, mene bi zanimalo je li Front (časopis JNA) imao feljton o vojnim objektima i utvrdama u Puli. Vjerujem da nije to objavio jer bi onda naše glavešine rekle da je to otkrivanje vojne tajne iako to tajna nije bila za strane vojne sile. Naime, pulske kasarne i utvrđene vojne objekte je izgradila Austro-Ugarska, nadopunila fašistička Kraljevina Italija, koristili Treći Reich te britansko-američka vojna uprava... prije nego ih je preuzela JNA.

Ovaj dio tvog pitanja za Front i njegove objave je prije upućen bivšim oficirima JNA, kao što je naš drug Poručnik ili pak netko drugi sa ovoga Foruma, a možda bi to znao i Vojnik Graničar kojeg međutim ima pa nema iz poznatih razloga ( krepalo mu računalo), a ne nama ostalima, koji nismo bili aktivo zaposleni u JNA.
U to vrijeme je to bila sigurno kvalificirana vojna tajna, i teško mogu zamisliti takvu objavu...no sve je moguće.

Berač šparuga na utvrdama (citat):

Nego, mene bi zanimalo je li Front (časopis JNA) imao feljton o vojnim objektima i utvrdama u Puli. Vjerujem da nije to objavio jer bi onda naše glavešine rekle da je to otkrivanje vojne tajne iako to tajna nije bila za strane vojne sile. Naime, pulske kasarne i utvrđene vojne objekte je izgradila Austro-Ugarska, nadopunila fašistička Kraljevina Italija, koristili Treći Reich te britansko-američka vojna uprava... prije nego ih je preuzela JNA.

Koliko je meni poznato, Front nije imao takve feljtone. 
Ja sam bio pretplatnik od 1978-1983/4 i ne sjećam se takvih tekstova. Siguran sam da bih znao o tome da je bilo objavljeno, jer sam '85 stigao u Pulu i sve mi je to još bilo relativno svježe. 
Imao sam impresivnu kolekciju tog časopisa, kao i još nekih drugih revija, romana i stripova kao i albuma sa sličicama. Međutim u vrijeme mog boravka u Puli, svoj toj papirnoj masi se zagonetno gubi trag, a do dana današnjeg nitko nije priznao svoju odgovornost za "čišćenje polica".

Ova mi ne izgleda zapušteno..sigurno je prenamijenjena

Nemam više podataka, i meni deluje da ima drugu namenu, što je svakako bolje nego da zarasta u korov.

Sloba1 (citat):

Čapljina, bivša kasarna Jugoslovenske narodne armije "Miro Popara".


[You must be registered and logged in to see this image.]

V stavbi na levi je bila v času mojega služenja stražarnica in "čuza".

Sloba1 (citat):

[size=64]Gospić, bivša kasarna Jugoslovenske narodne armije "Staniša Opsenica".[/size]


[size=64][You must be registered and logged in to see this image.]
[/size]

Ovo su stare slike. Sada je vojarna i krug oko i u vojarni obnovljen. Sada je ona sjedište HV-a.

Pa, kod svih kasarni na ovoj temi su stare slike. Tamo gde ima u opisu da je druga namena onda i napišem. Ovde nisam imao podatak o novoj nameni.

Nisam nista rekao samo sam nedavno prosao onuda i vidio očite promjene, tim vise sto tu kasarnu dobro poznam jer sam u njoj služio vojni rok u JNA.
Nije mi bila namjera da kritiziram tvoj post druze Slobo.

Doktor Živago (citat):

Nisam nista rekao samo sam nedavno prosao onuda i vidio očite promjene, tim vise sto tu kasarnu dobro poznam jer sam u njoj služio vojni rok u JNA.

Doktore, ti sledece put kada tu prolazis, napravi jednu kafe pauzu pa dokumentiraj tu promenu. verujem da ce puno njih biti zahvalni za to.

Bih ja,ali je strogo zabranjeno fotografiranje, jer je vojni objekt.

A ja se uvijek držim slova zakona.

Doktor Živago (citat):

Bih ja,ali je strogo zabranjeno fotografiranje, jer je vojni objekt.

A ja se uvijek držim slova zakona.

Ništa ti dragi Doktore ne brini. Samo ti stani i okini par fotki. 
Ako te netko bude pitao što radiš, samo kaži da si ovlašteni foto izvjestitelj našeg portala. 
Ako te ni onda ne budu pustili, samo mi se javi gdje si. Dolazim u kratkom vremenu i donosim ti keks i sok. 
I par knjiga ili skandinavki (križaljki, a ne šveđanki) da ti ne bude dosadno

goran9030 (citat):

Ništa ti dragi Doktore ne brini. Samo ti stani i okini par fotki. 
Ako te netko bude pitao što radiš, samo kaži da si ovlašteni foto izvjestitelj našeg portala. 
Ako te ni onda ne budu pustili, samo mi se javi gdje si. Dolazim u kratkom vremenu i donosim ti keks i sok. 
I par knjiga ili skandinavki (križaljki, a ne šveđanki) da ti ne bude dosadno

Posto nisam u blizini, saljem dnevnu stampu (Svedsku).

[You must be registered and logged in to see this image.]

SveJug (citat):

goran9030 (citat):

Ništa ti dragi Doktore ne brini. Samo ti stani i okini par fotki. 
Ako te netko bude pitao što radiš, samo kaži da si ovlašteni foto izvjestitelj našeg portala. 
Ako te ni onda ne budu pustili, samo mi se javi gdje si. Dolazim u kratkom vremenu i donosim ti keks i sok. 
I par knjiga ili skandinavki (križaljki, a ne šveđanki) da ti ne bude dosadno

Posto nisam u blizini, saljem dnevnu stampu (Svedsku).

[You must be registered and logged in to see this image.]

Še dobro,da razumem švedsko.

Samo malo za v razmislek:

DA LI STE ZNALI ŠTO SU SVE UNIŠTILI POSLIJE RAZBIJANJA SFRJ, OVI ŠTO SU DANAS NA VLASTI?


1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Patike "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio je 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 500L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi  isključivo twingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je  zračne filtere za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore, "Rekord" gume a "IMR" traktore i motore za avione koji su se izvozili po celom svetu. Svi su ugašeni a na mestu"Rekorda" je nikao šoping mol.
28. Postojalo je nekoliko tvornica auto guma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Europsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli  i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice sijalica - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex Adria" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku 
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" , "Meblo" i" Simpo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinkovanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine  koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta
57. Auto ventil Užice je proizvodio ventile za cijeli Mercedes, Škodu, Opel i druge automobilske fabrike, ventile za brodske motore


Trebalo je biti super talentiran pa sve to upropastiti. Ne gre sicer za vojne objekte, gre pa za uničene objekte, ki so dajali delo tisočim delavcem.

arcibald01 (citat):

Samo malo za v razmislek:

DA LI STE ZNALI ŠTO SU SVE UNIŠTILI POSLIJE RAZBIJANJA SFRJ, OVI ŠTO SU DANAS NA VLASTI?


1. "Levi Srauss" je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. "Lee Cooper“ - Beko
3. "Wrangler" se proizvodio u Makedoniji
4. Patike "Puma" u Borovu
5. "Adidas" - Planika (Slovenija), ...''Nike'' nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. "Boss" se radio u Diorku, Kragujevac
7. "Javor" iz Ivanjice proizvodio je 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. "22.decembar" proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. "Elan" proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak Stenmark
10."Tomi" majoneza, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. "Podravka" iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. naša, ''roland'' klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a mi smo bili najveći izvoznici
13. ''Zastava'' je proizvodila 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s ''Fiatom'' model Fiat 500L, ali je omjer ugrađenih dijelova obrnut - 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi  isključivo twingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela ... u njenoj ljevaonici radili su se blokovi za Mercedes, BMW...
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere..
20. "Ikarbus" je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore ...njihova ''penta'' bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Tvornice Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u suradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske tvornice "Saturnus" su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je  zračne filtere za Mercedes, Moris, Fiat...
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake... za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ (sada ugašen) proizvodio je motore, "Rekord" gume a "IMR" traktore i motore za avione koji su se izvozili po celom svetu. Svi su ugašeni a na mestu"Rekorda" je nikao šoping mol.
28. Postojalo je nekoliko tvornica auto guma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Europsko tržište
31. "Prvomajska" Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli  i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskoj razini i proizvodila su za strane naručitelje najveće prekooceanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. "Uljanik" - generatore za te brodove
35. Tvornice "Obod", "Cer", "Gorenje", "Iskra", "Rudi Čajavec", proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a "Borac"- Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. "Insa" iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su 3 tvornice telefona. Jedan model iz ''Iskre'' proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti
40. Postojale su 2 tvornice sijalica - "Tesla" Pančevo i "TIZ" Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su 3 tvornice šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice - sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. "Jugodent" iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. "Soko", Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektirane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom tvornica u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu... samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprijevoznik - "Inex Adria" koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku 
48. Farmaceutska industrija snabdijevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije ..."Lek", "Krka", "Pliva", "Galenika", "Zdravlje", "Alkaloid"
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektirali su i izvodili "Energoprojekt" i bosanski "Energoinvest" - od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. "Šipad" Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i i druge objekte u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. "Slovenjiales", "Lesnina" , "Meblo" i" Simpo" gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. "Jelovica" i "Šipad" izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare u Skopju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, tvornicu pocinkovanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine  koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale svijeta
57. Auto ventil Užice je proizvodio ventile za cijeli Mercedes, Škodu, Opel i druge automobilske fabrike, ventile za brodske motore


Trebalo je biti super talentiran pa sve to upropastiti. Ne gre sicer za vojne objekte, gre pa za uničene objekte, ki so dajali delo tisočim delavcem.

Da, sve ovo i još puuuuuno više. A kako bi post ostao na ovoj temi, ja ću samo dodati poveznicu:
- i barem 80% bivših vojnih objekata u kojima smo mi proveli dio života i koje smo održavali na neki način, pa makar ribajući podove i čisteći ih na "generalkama"

A ja bi dodao ovo:

[You must be registered and logged in to see this image.]

A ja bih dodao da je podatak točan, ali ne pripada ovoj temi ...

ILIRSKA BISTRICA

TRNOVO

CASERME 23o ARTIGLIERIA CAPITANO TRUA

Ko je Primorska pripadala fašistični Italiji, je bilo na tem ozemlju zgrajenih veliko vojaških in civilnih poslopij. Ilirska Bistrica je takrat postajala pomembno vojaško mesto, saj so Italijani nad starim mestnim jedrom sredi 20. let prejšnjega stoletja začeli graditi velik kompleks vojaških stavb, med letoma 1932 in 1934 pa so postavili še manjšega v Trnovem, ki je dobil ime Caserme 23o Artiglieria Capitano Trua.

Po drugi svetovni vojni je stavbe prevzela JLA, kompleks vojašnice Trnovo so razširili z garažami za tanke. Prav iz te vojašnice so se dan pred uradnim začetkom vojne za Slovenijo, 26. junija nekaj po 13. uri, začeli premiki dveh kolon tankovskih in motoriziranih enot JA, usmerjeni proti mejnima prehodoma Lipica in Krvavi Potok.

JLA je trnovske vojašnice zapustila oktobra 1991, Slovenska vojska pa jih ni nikoli zasedla. Velika večina zgradb je prešla v zasebne roke. Uredili so obrtno cono, bencinski servis, policijsko postajo in nov gasilski dom, velika stavba nekdanje vojašnice pa je leta 1992 postala center za begunce z vojnih območij ob razpadu Jugoslavije. V eni od zgradb je bila osnovna šola za bosanske otroke. Po zaprtju begunskega centra 1996. je bila nekdanja vojašnica prepuščena usodi in zbirateljem plemenitih kovin, ki so odnesli večino vrednih predmetov, tudi lepo kovano ograjo in veliko kovinsko kuhinjo, kupljeno s humanitarnimi sredstvi.

Poslopja s 5500 kvadratnimi metri tlorisne površine in pripadajočim zazidljivim zemljiščem (6906 kvadratnih metrov) je ministrstvo za obrambo na nedavni javni dražbi ponujalo za izklicno ceno 360.000 €, a razen dveh telefonskih klicev zanimanja ni bilo. Tokrat jih je Mors prodajal že šestič, prvič leta 2006, cena pa je do danes padla za skoraj 200.000 €. Stavba kljub klavrnemu videzu še kljubuje zobu času, tudi zaradi dobre gradnje, a dolgo ne bo zdržala. Poznavalci bistriškega nepremičninskega trga pa dvomijo o njeni uspešni prodaji in obnovi, čeprav je cena glede na kvadraturo stavbe in zemljišča smešna v primerjavi z okolico, saj nam izračun samo za zemljišče v središču obrtne cone poda ugodno ceno 50 € za m2. A za obubožano bistriško gospodarstvo je tudi to preveč in stavba bo najverjetneje še naprej propadala. Da bi ministrstvo za obrambo poskrbelo za nujna sanacijska dela, pa je, sodeč po kupu propadajočih »vojaških« stanovanj in stavb, le utopična želja.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                     Villa del Nevoso - Caserme 23o Artiglieria Capitano Trua.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Vojašnica Trnovo v Ilirski Bistrici nezadržno propada ob glavni magistralni cesti proti
 Hrvaški, na desni strani slike je bivša komanda v viola barvi, ki je lepo ohranjena in
                                             negovana še danes
[You must be registered and logged in to see this image.]
Skozi mogočen vhod je nekoč vstopalo in izstopalo na deset
                          tisoče vojakov in beguncev

Zaključno: Totalna devastacija i nebriga države za sve objekte koji se više ne koriste. Grozno!

Još otplaććujemo kredite za njihove trapove  i još im se neki zbog toga dive?Sj.Koreja je u duhu mnogih.

gerard ford (citat):

Još otplaććujemo kredite za njihove trapove  i još im se neki zbog toga dive?Sj.Koreja je u duhu mnogih.

Izvini, nisam te dobro razumeo, na čega ciljaš!