Kristologija

VBČ (citat):

Doktor Živago (citat):

Molim te samo da se sjetiš i ne zaboraviš

Ma kako mogu zaboravit moj najdraži kristološki nauk? 

To slijedi...

Ajde de...hvala Bogu.

Bogočovjek. Toliko se približio nama da je uzeo i ljudski lik,i na kraju je i umro za nas i uskrsnuo. Istovremeno je imao i obilježja Boga iako ljudima nije bilo jasno Sv.Trojstvo odn. Bit trojedinoga Boga, tj. Boga oca,njegovog sina Isusa Krista kao i Duha svetoga.

Ne bih se u cijelosti složio sa svime ovdje napisanim.
Naime, Biblija se sastoji od Starog i Novog zavjeta.
Zavjet je u prijevodu ugovor - Savez.
U Starom zavjetu je to bio Ugovor odn. Savez između Boga i židovskog naroda kao Izabranog naroda, kojemu Bog objavljuje dolazak Mesije, odn. priprema Izraelce za dolazak svog sina koji će se žrtvovati za grijehe svijeta.
U Novom pak zavjetu je to bio Ugovor odn. Savez između Isusa Krista i njegovih apostola, odn. nove Crkve. On govori o životu Isusa Krista.
Ja ovo pišem vrlo pojednostavljeno, da bi me razumjeli svi članovi Foruma, koje zanima ova tema.
Stari zavjet podjednako poštuju Muslimani, Židovi i kršćani, a u koje zadnje i sebe ubrajam.
Isus Krist i njegovi učenici nisu imali Novi zavjet, a ja mislim da su ga oni sami i stvarali, jer su Evanđelja ( 4 su, i to Matejevo koje je najteže razumljivo, Markov, Lukino i Ivanovo) pisana po kazivanju očevidaca odn. po predaji, i ona su na neki način nastavak Starog Zavjeta.
Evanđelja opisuju Isusa Krista, odn. njegov život, i naučavanje, dok ostali dijelovi osim opisa mlade Kristove crkve daju opise našeg duhovnog života i djelovanja nakon Isusovog ukrsnuća

VBČ (citat):

U početku su kristološke razlike bile najodgovornije za podjele u kršćanstvu. 
Kasnije su razlozi postajali složeniji. 

[You must be registered and logged in to see this image.]

Najbliže ranom kršćanstvu smo ako istražimo Asirsku Crkvu. 

Rimokatolicima je dozvoljena pričest u Asirskoj Crkvi, ako nisu u stanju u blizini nać katoličku crkvu. A što ne bi bilo dozvoljeno, kad su tu bliže Izvoru?!

Tri najvažnija kristološka nauka:

Monofiziti vjeruju u jednu prirodu Krista. Njegovo božanstvo je upilo njegovu ljudsku prirodu kao što ocean apsorbira jednu kap vode koja u njega padne. Monofiziti su Kopti, Etiopljani, Armenci.

Duofiziti vjeruju u dvije prirode Krista, onu božansku i onu ljudsku. One su nepomiješane, ali i nerazdvojive.
Duofiziti su katolici, pravoslavci, luterani, anglikanci...

Nestorijanci vjeruju takodjer u dvije prirode Krista, s tim što su one na neki način ipak razdvojive. Ovaj kristološki nauk zastupa Asirska Crkva. I sam Kalvinizam naginje na ovu stranu.

Veliko pitanje koje se stavlja pred kršćane je smrt na križu.
Odnosno, koja priroda Krista je umrla.

Svi će se složiti da je umrla ljudska priroda, jer Bog ne umire. No problem koji imaju monofiziti je ta da oni u Kristu vide samo božansku prirodu.

Duofiziti poznaju doduše obje prirode, ali ako su one nerazdvojive, postavlja se pitanje kako se desilo da je umrla ljudska priroda, a božanska nije.

Nestorijanci vjeruju da je baš smrt na križu dokaz da su ljudska i božanska priroda razdvojive.

Reform-Adventisti se ponovo vraćaju onom kristološkom nauku kojeg su imali njihovi rani pioniri. Tako odbacuju trojstvo, no njihovo poimanje Krista se ipak temelji na Pismu. Krist je dakle zasebna osoba od Oca, i ne čini s njim dvojstvo. On je sin Božji, rođen od Oca, i tako baštini božansko u sebi. Razlikuju Boga po položaju i Boga po naravi. Samo je Otac Bog po položaju, iznad svega je. Sin je po položaju ispod Oca, a po naravi Bog kao i Otac.