Š/b Galeb

Colombo, Šri Lanka, 1959.

Bojanje tijekom plovidbe u Indoneziju, da se ne uplovi s korozijom, ne bi baš bilo reprezentativno.

Na putu u Indoneziju 1958., starješine...

predvčerajšnjim sem bil malo v Kvarnerju, malo kiča opatijskega, ne moreš normalno hoditi in vrhunec na trsatu, res, noro..., dobro pa naj bo, cela trdnjava v lučeh..., pa sem gledal dol na luko kje je ta naš "galeb", komaj sem ga lociral ob pomolu, nobenega sijaja, ena jebena sivina, res je "bogi", imam slike ampak se ga ne vidi..., ma najbolje je, da ga "fiumani" dadu pondo...

Sve mi se čini da neće bit ništa od ovoga...

Obnova Galeba stajat će 75 milijuna kuna, gotovo trostruko više od planiranoga!?

Prema pristiglom natječaju za obnovu toga "ruzinavog broda" stigla je samo jedna ponuda, ona remontnog brodogradilišta 'Viktor Lenac', i to više od dvostruko skuplja od planiranoga - čak oko 75 milijuna kuna s PDV-om umjesto planiranih oko 28 milijuna kuna.
Galeb je trebao biti obnovljen do kraja 2019. godine kako bi ostalo dovoljno vremena za uređenje muzejskog postava i postavljanje restauriranog namještaja jer je planirano da brod početkom ljeta 2020. godine počne vraćati barem dio uloženog novca kroz djelatnosti muzeja, hostela, restorana…
No to sada postaje upitno, kako zbog svakoga dana kraćeg vremenskog roka izvršenja tako i zbog nedoumica oko financiranja projekta obnove broda.  Jer, Grad Rijeka je ionako u financijskom minusu od 270 milijuna kuna pa je nakon otvaranja natječajne dokumentacije za obnovu Galeba gradonačelnika Vojka Obersnela i njegove suradnike zasigurno spopala nova, malo žešća glavobolja. ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

ma gotov je, res, še enkrat, sem gledal dol s trsata, trsat res pravi "kič", ma lepo, tako mora biti za praznike - blagdane, na luko, komaj - jedva sem ga našel na privezu, vse sivo, brez nekdanjega sija, dobro barva je tako in tako malo "maskirna", ja bil je lep, ko sem ga gledal iz lućice spinut v splitu, ko so ga malo zapeljali - provozali po zalivu iz lore, nasproti pa kašteli, imate jih ohoho ... takrat leta 85 je bil še v vrhunski formi..., pa i tada je to još sve narod pozlatil..., ja galeb je bil najbolj požrešna ptica...

Ideja o potapanju ponovno oživjela? - "Ako se Galeb ne može obnoviti, neka se potopi ispred Torpeda"

Nakon što su stigle dobre vijesti iz Europske unije da će velikim dijelom sufinancirati remont 'Galeba' takvim je pričama došao kraj te se krenulo s natječajem za njegovu obnovu, ali kao što smo ekskluzivno otkrili u petak navečer došlo je ipak do komplikacija. Kako je netko uvelike pogriješio u procjeni troška, sve je izglednije da obnove 'Galeba' ipak neće biti, osim ako se ne pronađe dodatnih 32 milijuna kuna u gradu koji financijski iznimno loše stoji te u narednim godinama mora pokriti minus od 277 milijuna kuna.
To je sad kod dijela građana potaknulo oživljavanje ideje da bi 'Galeb' ipak mogao biti vrlo atraktivna ronilačka atrakcija, a to je bila tema o kojoj smo još prije dvije i pol godine razgovarali s Ferdom Hitrecom, predsjednikom Radnog tijela za ronilački turizam u Rijeci, pa je zanimljivo prisjetiti se ponovno njegovih izjava:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pitomac sa š/b Galeb u Grčkoj...

Malo novije paipirologije...

Admirali Branko Mamula i Ivo Purišić na Galebu.

uau, Galeba bodo le obnovili, lepo, sem zasledil en članek, ste brali...

TITOV GALEB

Bodo Titovega Galeba rešila evropska sredstva?

Z enim od najprepoznavnejših simbolov nekdanje države in njenega voditelja Josipa Broza - Tita so znova težave. Obnova ladje Galeb bo trikrat dražja.

Reška občina, ki je pred devetimi leti za 131 tisoč evrov kupila Titovo ladjo Galeb, je sporočila, da ponudba Ladjedelnice Viktor Lenac znaša deset milijonov evrov, kar je trikrat več od sprva predvidenega. Z občine so sporočili, da zaradi nastale situacije razmišljajo tudi o drugih možnostih. Na Reki zdaj ugibajo o razveljavitvi razpisa ter objavi novega, govori se tudi o najemu kredita, črpanju evropskih sredstev ali pa celo odstopu od obnove ladje.

Galeba bi po načrtih morali obnoviti do konca letošnjega leta, s tem pa bi ostalo dovolj časa za ureditev muzeja in restavracijo prostorov do začetka leta 2020, ko bo Reka postala evropska prestolnica kulture. Z muzejskimi in gostinskimi dejavnostmi na obnovljeni ladji bi se mestu povrnil vsaj del obsežnega vložka v obnovo. Občinski sekretar za kulturo Ivan Šarar je dejal, da ima mesto, zdaj ko ponudba krepko presega oceno vrednosti obnove, na voljo več možnosti. »Razpis lahko razveljavimo ali pa poskušamo pridobiti dodatna sredstva. Glede na to, da je obnova Galeba projekt, ki ga financira Evropska unija, moramo o tem obvestiti tudi naše evropske partnerje,« je pojasnil. Evropska unija je namreč odobrila 85 odstotkov denarja (9,3 milijona evrov) za prenovo Galeba ter zaščitene kulturne dediščine upravnega poslopja nekdanje tovarne sladkorja, medtem ko bo mesto prispevalo približno 1,6 milijona evrov. Gre za najdražji projekt financiranja kulturne infrastrukture, ki ga je do zdaj na Hrvaškem financirala EU.

Muzej, kino, gledališče, delavnice
Več kot dve tretjini od 4500 kvadratnih metrov Galeba bodo namenili muzejskemu pregledu njegove zgodovine in režimov, ki so se spreminjali na Reki. Druge prostore bodo uredili za gostinske storitve pa tudi za gledališke in filmske predstave, tribune in delavnice. Prenovljeni Galeb bo zasidran ob glavnem pomolu potniškega pristanišča. Ko bodo oziroma če bodo ladjo odprli za obiskovalce, bo možen ogled rezidenčnega dela ladje, v katerem je Tito preživljal čas med številnimi svetovnimi potovanji. Na Galebu, ki predstavlja hrvaško in jugoslovansko kulturno dediščino, so med drugim sprožili pobudo za ustanovitev gibanja neuvrščenih. Ladjo so izdelali nekaj let pred drugo svetovno vojno v Genovi za prevoz sadja, v vojni so jo uporabljali za postavljanje min v Kvarnerju, leta 1944 pa je po napadu zavezniških bombnikov končala na dnu Jadrana. Leta 1948 so jo jugoslovanski delavci izvlekli na gladino, od leta 1953 pa je kot Titova rezidenčna ladja obiskala več kot 40 pristanišč v Evropi, Aziji in Afriki.
[You must be registered and logged in to see this link.]

LADJA VIS

Ladjo Vis je leta 2002 kupil na dražbi v Črni Gori privatnik iz Pule, Arsen Brajkovič. Imel jo je namen popolnoma obnoviti in spremeniti v luksuzno jahto, ki jo bo možno najeti, saj ima bogato zgodovino. Na njej so plule številne znane osebe med drugim tudi Tito, člani angleške kraljeve družini, zvezdniki in številni politiki. Zgradili so jo leta 1953 v ladjedelnici Uljanik. V dolžino meri 58m in v širino 8,5m. Ko je bila plovna je lahko razvila hitrost do 17 vozlov. Za razliko od Titove ladje Galeb, ki je predelana trgovska ladja, je bila ladja Vis grajena kot luksuzna ladja. Trup je zgrajen iz železa, medtem, ko so na krovu uporabili aluminij in tikovino, ki je ponekod debela kar 6 cm. Ko je bila Titova ladja Galeb na plovbi v tujini ali v remontu, je prevzela naloge glavnega poveljniškega plovila vojaške mornarice. Žal se plan o obnovi ladje ni uresniči. Njen lastnik se je odločil, da jo bo potopil v bližini rt Kamenjak, kjer služi kot umetni podvodni greben. Po štirih letih zbiranja dokumentacije,so jo 22.5.2016 potopili približno 250m od obale, pred zalivom Polje pri Kamenjaku. Potopljena je na globino 32m, kjer si jo lahko ogledujejo potapljači. Potapljanje ladje kot podvodne turistične atrakcije ni v svetu nič novega, je pa prvi primer na Hrvaškem. V tujini se je izkazalo, da se na takem podvodnem grebenu razvije bogata flora in favna. Po dosedanjih podatkih se število ribjega fonda v bližini poveča tudi za 400%. Organizacija Natura Historica bo vsako leto opravljala meritve na področju in z izsledki obveščala javnost.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                 Titova priljubljena potovalna ladja, s katero je obiskal 18 držav, je dolga 116,7 in visoka 8,75 metra


[You must be registered and logged in to see this image.]
Tito je na Galebu zasnoval pobudo za ustanovitev gibanja neuvrščenih, ki je v času hladne vojne opravljalo vlogo mostu med blokoma.

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                              Velik del notranjosti bodo morali restavrirati, saj že vrsto let propada

Zoran I (citat):

LADJA VIS

Ladjo Vis je leta 2002 kupil na dražbi v Črni Gori privatnik iz Pule, Arsen Brajkovič. Imel jo je namen popolnoma obnoviti in spremeniti v luksuzno jahto, ki jo bo možno najeti, saj ima bogato zgodovino. Na njej so plule številne znane osebe med drugim tudi Tito, člani angleške kraljeve družini, zvezdniki in številni politiki.

'Vis' je bio komandni brod flote, ali ne i brod za reprezentaciju, tj. Tito na njemu nije nikada boravio, a ni zvijezde, ni političari. Nije ni imao luksuz najviše klase.
Šira javnost za njega nije zapravo ni znala niti je bio reklamiran kao 'Galeb'.
Na 'Visu' su uživali admirali, dalje od novinara i kamera, a prisutnost Tita bilo gdje nije značila udobnost i opuštanje za druge oficire i posadu.
Ok, zavisno kako tko gleda, ali je 'Vis' jedan nebitan brod.
Potopljen je, a što se tiče obnove koja sad više nije tema, uz ogromna ulaganja bi se dobio vrlo upitan rezultat za daljnju komercijalnu upotrebu.

Galeb 1976. godine

Na putu u Indoneziju kroz Sueski kanal, 1958.

Sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća na Sredozemlju je cvjetala trgovina južnim voćem. Jedna od najvećih kompanija bila je talijanska Regina Azienda Monopoli Banane iz Genove - kratica RAMB.
Da bi zadovoljila tržište Europe kompanija RAMB naručila je 1936. godine četiri brza motorna dizel broda. Brodovi su od 1937. građeni u talijanskom brodogradilištu Ansaldo Genova. Bila su to četiri ista broda od 3.667 BRT metalne konstrukcije, dužine 123,6 m, širine 15 m, visine trupa 7,53 m, i gaza 4,95 m.
Nadgrađe je bilo u sredini s po dvije teretne skladišne komore za pothlađivanje tereta banana, u pramčanom i krmenom dijelu broda. Pogonska grupa sastojala se od dva suvremena dizel stroja FIAT od 7.200 KS, koji su im omogućavali najveću moguću brzinu od 18,5 čvorova.
Kada je Italija najavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj tri broda su odmah angažirani u ratu. Naoružani RAMB I, II, III. postali su prateće krstarice. RAMB IV. preuređen je u brod bolnicu.
RAMB III. (budući Galeb) osim uloge prateće krstarice dobio je zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji. Brod se, na današnji dan, 30. lipnja 1941. godine po tom zadatku nalazio u libijskoj luci Bengazi kada ga je u pramac pogodilo torpedo iz britanske podmornice. Oštećenje se nije moglo popraviti te brod nije mogao isploviti. Kapetan Giuseppe Aneti rasporedio je teret tako da je brod mogao isploviti i to unazad, odnosno krmom naprijed jer je tako mogao ploviti. Brod je tako plovio 900 milja od Libije do Sicilije. Iz Sicilije je dovučen tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu. ...

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Rezultati 24-satne ankete na fb grupi Riječka enciklopedija - Fluminensia.
- 78.8 % za potapanje Galeba
- 11.6 % za obnovu Galeba
- 9.6 % razno
1248 glasa

Riječki gradski vijećnici nisu izglasali 44 milijuna kuna za Titov Galeb

Gradsko vijeće Grada Rijeke u četvrtak ujutro započelo je sjednicu na kojoj je trebalo izglasati davanje suglasnosti gradonačelniku na novo kreditno zaduženje u iznosu od 44 milijuna kuna, od čega bi najznačajniji dio bio namijenjen za obnovu broda Galeb. Gradonačelnik Vojko Obersnel žestoko je branio projekt koji velik broj građana, zbog velikog troška i upitne koristi, ne podržava.
Na početku sjednice Gradskog vijeća Obersnel je imao većinu, no do večeri su u vijećnicu stigli i oporbeni vijećnici koji nisu bili nazočni ujutro. Odnos snaga iza 21 sat navečer je bio 18-18.

Oporba poziva da se točka povuče s dnevnog reda i ponovno stavi na dnevni red za dva tjedna kad će se znati je li se tko javio na natječaj za obnovu Galeba kao i koju su cijenu istaknuli za obnovu Galeba.
"On zaista s Rijekom nikakve veze nema" na sjednici je za Galeb rekao Tihomir Čordašev iz Akcije Mladih. "Njegova veza s Rijekom je to što je bio potopljen tri godine u Riječkoj luci, a brojni Riječani smatraju da bi ga trebalo opet potopiti."
Nakon što je postalo jasno da neće biti donesena nikakva odluka, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je na glasanje stavio prijedlog odgode sjednice za 24.7. što je prihvaćeno većinom glasova vijećnika.

[You must be registered and logged in to see this link.]



Hm, i još nešto interesantno... Galeb su utrpali pod 'spomenike riječke industrijske baštine', a nije mi jasno po kojim kriterijima. Po čemu je Galeb 'riječka industrijska baština'?
Osim što je izgrađen u Genovi u Italiji, njegova velika rekonstrukcija nakon Drugog svjetskog rata je obavljena u pulskom brodogradilištu, a ne u Rijeci.

Jedno mišljenje s FB, R. Selimović:

Poštovani Gradonačelniče i gradski vijećnici Grada Rijeke,
vezano za podizanje kredita za adaptaciju broda Galeb uputio bi Vam zamolbu da još jednom razmislite. Suglasnost za uzimanje bespovratnih sredstava iz EU dali ste u najboljoj vjeri i pod utjecajem loše prezentacije budućih troškova. Sada se vidi da su troškovi adaptacije u potpunosti drugačiji nego što su Vam bili prezentirani i da bi dovršavanje Galeba jako opteretilo buduće proračune Grada kao i svakog građana ponaosob.
Ukoliko sve prođe prema predviđenom troškovniku, što je upitno, to bi trebalo izgledati ovako:
Utrošit će se 13.593.000,00 kn sredstava iz spomeničke rente.
Uzet će se kredit od 44.000.000,00 kn. Što će na godišnjoj osnovi biti oko 4.500.000,00 kn otplate.
Troškovi broda: naknade, vez, održavanje, struja, troškovi zaposlenika broda, troškovi zaposlenika muzeja, čuvara i ostalo iznosit će minimalno još 4.500.000,00 kn godišnje.
To ukupno iznosi 9.000.000,00 kn godišnje obaveze ili 24.660,00 kn dnevne obaveze Grada za Galeb, brod muzej.
Ti iznosi sa puno nula su teško čitljivi i shvatljivi, zato sam to preračunao u dnevnu obavezu Grada i obavezu svakog građana Grada Rijeke narednih 10 godina.
Podijeljeno na 365 dana to je obaveza Grada za Galeb 24.660,00 kn dnevno.
Podijeljeno na 128.624 stanovnika, svaki će stanovnik grada (bio on dojenče, dijete, školarac, nezaposlen, radnik, umirovljenik, …) godišnje davati 70,00 kn za brod Galeb. Znači prosječna riječka četveročlana obitelj će godišnje izdvajati 280,00 kn za Galeb, odnosno u idućih 10 godina morat će dati 2.800,00 kn za taj brod.
Molim Vas, bez obzira na stranačku pripadnost, budete svjesni da odlučujete o velikom novcu svoga Grada i svojih građana koji su Vas birali. Siguran sam da većina građana na to ne bi pristala, da se njih pita. Ako odlučite Grad opteretiti s 24.660,00 kn dnevno za idućih 10 godina budite svjesni da neće biti sredstava za važnije potrebe, te da vam to ljudi neće zaboraviti. Svaki pogled na Galeb podsjećat će ih na što ste potrošili toliki njihov novac i zašto njihova obitelj izdvaja 280,00 kn godišnje.
Zato predlažem da se odustane od adaptacije Galeba, koji svakako ne može biti završen do 2020. za EPK što je bio cilj, te da se sredstva vrate EU, a penali prema EU plate s 13.593.000 kn predviđenog iznosa skupljenog od spomeničke rente.

Porinuće broda RAMB III 1938. u Genovi uz Mussolinijeve vojne dužnosnike...

MOST: Očekujemo da će trošak obnove Galeba porasti na 150 milijuna kuna

[You must be registered and logged in to see this link.]

TITOV GALEB

Reka bo obnovila nekdanjo Titovo ladjo Galeb

Reški mestni svet je včeraj potrdil zahtevo za posojilo za obnovo ladje Galeb, s katero je nekoč potoval jugoslovanski voditelj Josip Broz Tito. Reka je sicer želela ladjo najprej prodati, zdaj pa se je odločila, da jo obnovi.

Za obnovo so glasovali tudi trije člani opozicijske Liste za Rijeku, tako da je zahtevo za posojilo potrdilo 21 svetnikov, 16 pa jih je glasovalo proti. Svetniki so tako potrdili posojilo v višini 44 milijonov kun (dobrih 5,9 milijona €), s katerim naj bi poleg Titove ladje obnovili tudi tamkajšnjo Sladkorno palačo, ki je bila zgrajena leta 1752 in predstavlja del hrvaške kulturne dediščine.

Izropano ladjo je leta 2001 črnogorska vlada prodala grškemu ladjarju. Ta jo je prepeljal na popravilo v reško ladjedelnico, leta 2009 jo je Reka odkupila, hrvaške oblasti pa so jo razglasile za nacionalno dediščino.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Končno so na Reki odobrili popravilo Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
Tito je na Galebu sprejel veliko državnikov, med njimi Nehru, Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Brežnjev, Hruščov,
                                                     Gadafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen in mnogi drugi...

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                     Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba v prostorih muzeja na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                            Restavrirane slike iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                           Shramba restavriranega Titovega pohištva iz Galeba v prostorih muzeja na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Restavrirane slike iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                          Končno rešitev za Titov Galeb

evo, danes sem dobil slike s kostrene, da "galeba" vlečejo v "viktor lenac"-a, preverite, da nisem kaj zah....

TITOV GALEB - II.

Evropski novac za Hrvatski brod Muzej

Titov Galeb zaplovio prema svojoj Kraljevici

Ususret blagdanu Svetog Nikole, iz riječkog Porto Baroša prema Kraljevici uz pomoć remorkera zaplovio je jedan od najpoznatijih jadranskih brodova - Galeb. Nekadašnji školski brod i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita za iznos od 58 milijuna kuna od hrpe željeza pretvorit će se u moderan muzej. Radovi će se obaviti u tvrtki Dalmont, u neposrednoj blizini škvera koji je nekoć nosio ime Titovo brodogradilište Kraljevica.

Autorica dizajna budućeg postava na samom brodu je Nikolina Jelavić Mitrović, a autorice stalnog postava su djelatnice Muzeja grada Rijeke Nataša Babić i Ema Makarun, uz suradnju povjesničara Tvrtka Jakovine. Muzejski postav će se prostirati na 4500 četvornih metara broda. Multimedijalni i interaktivni stalni postav broda muzeja sastoji se od četiri cjeline: povijesti broda od 1938. do 1990., uloge Josipa Broza Tita i njegovih putovanja na brodu u razvoju Pokreta nesvrstanih, života na školskom brodu i predstavljanja broda kao tehnološkog dostignuća svog vremena.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Predviđeno je da nakon obnove duge 14 mjeseci brod muzej bude privezan uz Molo longo u Gradskoj luci. Brod Galeb obnavlja se i prenamjenjuje u brod muzej u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture.

Galeb je sastavni dio projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine za koji je Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Titov Galeb vlečejo proti Kraljevici

bil sem na Reki, galeba res ni več v reški luki..., pomol je prazen...

TITOV GALEB - IV.

SPOMINI


[You must be registered and logged in to see this image.]
Josip Broz Tito, Koča Popović, sekretar za zunanje zadeve FLRJ, in Joža Vilfan, generalni sekretar predsednika FLRJ, ladja Galeb, 1944

zoran, 1944 ???, a ni bil pondo... v reki...

TITOV GALEB - V.

DOKUMENTARNI FILM "GALEB"

Svetovna premiera 90 minutnega dokumentarnega filma o Titovi ladji "Galeb", v režiji Ivana Živkovića Žike, bo prikazan na Puljskem festivalu 20.julija 2020 ob 23 uri.

Na teh potovanjih je bil dogovorjeno gibanje neuvrščenosti, največje gibanje po Združenih državah, takratni tretji blok Hladne vojne. V gibanje so prišle: Indija, Indonezije, Egipt ter zbrali veliko dekoloniziranih držav sveta. Jugoslavije je bila lider Neuvrščenih, Tito pa njihov vodja.

Uoči svjetske premijere razgovarali smo s redateljem, scenaristom i producentom Ivanom Živkovićem Žikom (Šibenik, 1982.). Njegov prvi film bio je dokumentarac o Ćiri Blaževiću u kojem je "hvatao" show koji je Ćiro napravio u Bosni i Hercegovini dok je bio tamošnji izbornik. Autor je uspješnog dokumentarnog serijala "Varoški amarcord" koji se prikazivao na HRT-u. U četiri epizode serijal se bavio fizikom i metafizikom pomaknutog kvarta "Varoš" u četiri dalmatinska grada: Šibeniku, Splitu, Sinju i Zadru. Vodeća epizoda, iz koje je i krenuo serijal, priča je o zajedničkom odrastanju fantastičnog trojica popularne kulture - Arsena Dedića, Vice Vukova i Miše Kovača koji su rođeni u krugu 50 metara šibenskog Varoša.

- Nisam napravio ideološki film. Ovaj je film lišen stavljanja Tita u bijeli ili u crni format, što me inače strašno živcira. On je kao povijesna ličnost imao i dobre i loše osobine. Ja osobno sam potpuno lišen i privilegija Titovog doba i obiteljske žrtve Titovog režima. Ne nosim nikakav teret svojih očeva ili djedova. Potječem iz radničke obitelji, čiji su članovi postali privatnici čim se to omogućilo, kaže redatelj Ivan Živković, koji je rođen dvije godine nakon Titove smrti.
Pojašnjava da je snimanje dokumentarca bila ideja njegovog pokojnog kolege i prijatelja Denisa Kuljiša.
- U jutro tog dana pred noć u kojoj se srušio, Denis Kuljiš je nazvao: "Žiko, sve je spremno". Luksuzna jahta "Seagull 2", zapravo nekadašnji brod "Vladimir Nazor", koju je Juroslav Buljubašić obnovio pa joj dao ime po uzoru na Titov original, čekala nas je u Boki Kotorskoj, simboličnom mjestu, iz kojeg je Tito 1953. krenuo "Galebom" na povijesni susret u London Churchillu, pojašnjava redatelj Živković. Na toj su jahti snimili sugovornike, pa i vlasnika Buljubašića koji je zanimljiva pojava: brodovlasnik, kapitalist, a titofil.
Na Titu je Kuljiš radio pet godina, objavio dvije knjige, a film o Nesvrstanima trebao je biti jedan od derivata tog bavljenja. U filmu je trebao biti u formi naratora, moderatora, provokatora, s upečatljivom pojavnosti.

- Bez Denisa, film za mene u tom trenutku nije imao smisla, a onda je na sahrani njegova udovica i još nekoliko ljudi izrazilo želju da bi bilo lijepo to napraviti. Upustio sam se u tu priču i sad mi je drago da je film snimljen. Da je Denis ostao živ, film bi zasigurno bio drukčiji, s njegovom autorskom personom. Kuljiš se trebao odjenuti u neki afrički plemenski haljetak što ga je kupio na internetu, da bude u duhu teme i da paše uz glazbu etiopijskog jazz genija Mulatua Astatkea, kojeg smo obojica obožavali i u filmu našli mjesto za njegov sound, kaže redatelj Živković.
Predstavljajući sugovornike u filmu, prvim navodi posljednjeg živućeg aktera tih događanja Budimira Lončara, Titova diplomata koji je gradio Nesvrstane, zatim beogradskog redatelja Stanka Crnobrnju, sina Bogdana Crnobrnje, Titovog sekretara, koji je po očevim bilješkama objavio knjigu o Nesvrstanima.
U filmu govori i Tanja Petovar, legendarna beogradska odvjetnica i aktivistica, kćerka Titovog generala Rudolfa Petovara, koja je odrasla u kući do Titove na Dedinju, provodila ljeta na Brijunima i dječjim očima gledala partijsku nomenklaturu, da bi 1968. s Latinkom Perović demistificirala svijet koji je bio zatvoren za šire mase. Sugovornik u filmu je i Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i tajnik Nesvrstanih.
Živković ističe impresivan arhivski materijal, pogotovo jer je sniman vrlo profesionalno.

- Ti materijali danas izgledaju kao kvalitetno režirani igrani film. Tito je na sva svoja putovanja vodio snimatelja Stevana Labudovića. Neke su snimke baš senzacionalne i dosad neviđene, ističe redatelj, dodajući da i Filmske novosti, kao i Muzej Jugoslavije u Beogradu, imaju prave dragulje za ovu temu, te da i britanski Fate ima sjajne snimke Tita s putovanja "Galebom" 1953. u Londonu, gdje drži govor na engleskom.
Govoreći o luksuzu Titovog broda, Živković pojašnjava da "Galeb" i nije rađen da bude ekskluzivan. Bio je to teretni brod, vozio banane, pa ratni brod, pa potopljen i izvučen iz mora te "prokuhan" da se očisti od soli i obnovljen tek 50-ih kada ulazi u funkciju rezidencijskog broda koji je bio glavni instrument u tom velikom Titovom projektu stvaranja trećeg svjetskog bloka.
- Luksuzno je bilo u dijelu Titovih odaja, njegovom salonu s kinoprojektorom, dvije sobe za njega i suprugu Jovanku. U sredini je bio salon gdje je primao državnike na razgovore. Kupaonica mu je bila ekstra dizajnirana za to doba. Što ste bliže stroju, sve postaje mizernije, veli Živković. U filmski atraktivnoj dionici, povjesničara dr. Tvrtka Jakovinu snimatelj Lutvo Mekić snimio je kamerom iz ruke za njegova ulaska sa svjetiljkom u utrobu broda.
Saznajemo i da se pričalo da Tito nije baš dobro podnosio more, posebno duga putovanja "Galebom" koja su znala trajati mjesecima, uz mijenjanja klimatskih zona. Češće je putovao brodom nego avionom jer su njegovi izlasci u lukama bile predstave. "Galeb" je za putovanja imao obrambene brodove sa strane, kao i brod bolnicu s najboljim kirurzima u slučaju da se Titu nešto dogodi. Neki od sugovornika smatraju da je postojao i Titov strah od atentata, da je mislio da bi mu avion mogli oboriti i da je brod sigurniji način putovanja.

- Titov vladalački stil bio je faraonski, a s tim u skladu bio je i njegov nastup u lukama država u koje bi uplovio sa svojim rezidencijalnim brodom i pratećom mornaričkom flotom, uz avione dalekog doleta koji su pratili njegove ekspedicije, kaže Živković. Anegdota s "Galeba" svakako je i svojedobni slučajan pad Titovog admirala s broda u more, kada se doznalo da ne zna plivati.
Brod "Galeb" bio je važan instrument realizacije Titove vanjske politike, od trenutka kad je s njim pošao na prijelomno putovanje u Veliku Britaniju 1953. godine i tamo teatralno uplovio Temzom, pa ondje s Churchillovom vladom dogovorio repozicioniranje Jugoslavije u međublokovskim odnosima. Čim je postigao dogovor s Churchillom, isplovio je u Solun, Atenu i Istanbul te uspostavio Balkanski pakt u obrani od sovjetske intervencije.

No, odmah poslije toga poći će na dugo putovanje "Galebom" u Indiju i Burmu, s pristajanjem u Suezu prilikom povratka, kad se upoznao s pukovnikom Naserom, koji još nije preuzeo vlast u Egiptu. Nitko još nije razumio smisao tog posjeta kojim se počela uspostavljati njegova politika međublokovske nesvrstanosti, koja će biti formulirana tek u budućnosti.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
To je zgodba o ladji s katero je Tito potoval 14 krat, obiskal 18 držav na treh kontinentih in se zasidrala v 29 pristaniščih v
                                                              nekaterih tudi večkrat) v 479 dneh plovbe

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Intervju z zgodovinarjem Tvrtkom Jakovinom

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                   Snemanje dokumentarnega filma o Galebu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                       Buljubašićeva ladja Seagull 2

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Sogovorniki v dokumentarnem filmu, na desni strani režiser Živković


                   Svetovna premiera 90.minutnega dokumentarnega filma "GALEB"

AZBEST S TITOVEGA GALEBA SKLADIŠČIJO V ZADRU, V MESTU OGORČENI

Prebivalci Zadra so ogorčeni. V mesto so namreč pripeljali 78 ton odpadkov s Titove ladje Galeb, ki jo prenavljajo na Reki. Odpadke z ladje, ki je razglašena za kulturno dediščino, naj bi po zagotovilih deponije in inšpekcije skladiščili v skladu z zakoni. Prebivalci mesta pa so zdaj zaskrbljeni za svoje zdravje in napovedujejo protest.

"Zaskrbljen sem za svojega otroka, za svojo družino in zahtevam odgovore, ki jih še nismo dobili," je povedal mestni svetnik Mate Lukić. Na lokacijo, kjer domnevno nepravilno skladiščijo azbest s Titove ladje, so se odpravile tudi hrvaške novinarske ekipe.

Prokurist podjetja Odlagalište sirovina Miho Zrnić Marinović je za Dnevnik.hr povedal, da podjetje z azbestom postopa po pravilih ter da ni nobene možnosti, da bi se snov lahko širila v okolju. Zagotovil je, da je njihovo podjetje zgolj posrednik v poslu, odpad pa so prevzeli od podjetja z Reke. Čez 60 dni naj bi snov tudi odpeljali iz Zadra. "Azbest bomo premestili na deponije, ki sicer tudi sprejemajo azbestni odpad. Gre za podjetja iz Hrvaške in tujine. Kam točno bo premeščen odpad, pa je odvisno od odkupne cene," je dejal.

Obisk inšpekcije in protest občanov

Zrnić Marinović je povedal, da sta jih obiskali dve inšpekciji, ki sta ugotovili, da je azbest skladiščen po predpisih. To so za Dnevnik.hr potrdili tudi pri državnem inšpektoratu, ki ni odkril nepravilnosti.

Na nevarnost odpadkov pa opozarjajo v zadrskih civilnih iniciativah. "Po zadnjih podatkih zaradi azbesta letno umre nekaj več kot 100 ljudi. Azbest ni nevaren, dokler ne vdihnete enega delca. Ta je lahko smrtno nevaren, manifestira pa se tudi čez 25 do 35 let," je povedal Nenad Maljković, predsednik združenja Moj otok.

Tako člani in podporniki več mestnih iniciativ napovedujejo protest v soboto. "V našem kraju si ne želimo nevarnega odpada. Ta primer nam je odprl oči. Ne vem, kdo je dovolil, da se je znašel v našem mestu," je povedal Tome Stanić iz Iniciative Sinjoretovo. "Bojimo se bolezni. V okolici živi 4000 prebivalcev. Bojimo se, da bi zboleli naši otroci. Do zdaj sploh vedeli nismo, da so v bližini odlagali nevarne odpadke."

Muzej, gostinski obrat, kino in prostor za delavnice

Medtem pa se na Reki nadaljuje prenova ladje. Kot je doslej znano, bo prenovljena ladja namenjena več dejavnostim. Osrednja ponudba na 4500 m2 velike površine bo seveda muzej, v katerem si bodo lahko obiskovalci ogledali zgodovino mesta in menjavo režimov v njem. V preostalih prostorih pa bodo začeli obratovati prostori za delavnice, tribune, restavracija, gledališče in kino.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                            Titov Galeb so 23.julija 2020 prepeljali v ladjedelnico Viktor Lenac na obnovo

[You must be registered and logged in to see this image.]
Titovega Galeba očitno čakajo boljši časi. Obnova ladje in preureditev v muzej bosta končani do prihodnje pomladi, pravijo na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                        Titov Galeb gre končno na popravilo

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                          78 ton odpadkov iz Galeba so prepeljali na skladiščenje v Zadar

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Prebivalci Zadra so ogorčeni