O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.

Sovjetsko Finski rat ili rat za nikl bez kojeg nebi postojala vojna industrija SSSR.

Stanko1 (citat):

Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.

Max Blitz (citat):

Stanko1 (citat):

Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.

To je u načelu točno, iako je priča malo složenija.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Stanko1 (citat):

Finci su ipak prešli bivšu granicu sa SSSR što se vidi iz ove mape....

Ok, ali kod samog Lenjingrada minimalno ili je to to bilo....
Što bi uopće Finci radili u tako velikom gradu i da su ušli?
Znali su dobro da nije njhiov i samo bi natovarili probleme s tim, od uličnih borbi i svega ostalog.....
Plus veći revanš Rusa nakon 45., što se već moglo naslutiti....

Meni taj rat nije poznat, to sam i ranije već jednom rekao, i sada ga ovde učim i izučavam i čudim se otkud ideja tamo nekim fincima da se kače sa sovjetima ? To je van pameti, jer nisu imali nikakve šanse u konačnom epilogu, što se potvrdilo kao tačno. O ovome ratu, u školi se ne sećam da smo nešta učili, samo onaj drugi svetski rat, opisan je naširoko i naveliko.

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je otprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je odprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.

Da li bi neutralnost u našem slučaju po izbijanju drugog svetskog rata bila spasonosna, sada je teško suditi sa ove vremenske distance, ako smo uopšte i mogli birati da li to hoćemo. Mada čisto sumnjam, da bi se Hitler toga držao, već bi ga prekršio.

Ruski mentalitet neprijatelj mora pasti bez obzira na zrtve

Max Blitz (citat):

Stanko1 (citat):

Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

To je vrst 'naknadne pameti' jer je Finska ipak u tom ratu izgubila više teritorija nego su Sovjeti tražili da im predaju 'mirnim putem'.

Ili sačuvala, ovisi kako se gleda. Nakon neovisnosti Finska je imala građanski rat "bijelih protiv crvenih" (ne moram objašnjavati koji su koji) Finska je spriječila komunistički/sovjetski utjecaj. Sam SSSR/Rusija je imala svojih problema i nisu bili u stanju pomoći "revolucionarima". Staljin je planirao to nadoknaditi kasnije ali mu nije uspjelo. Nakon II Svjetskog rata prioritet SSSR-a je bio uspostava glavnih snaga u srednjoj Europi, istočnoj Njemačkoj koja je bila najpogodnija za neki potencijalni napad. Finska nije imala tu neku stratešku ulogu i na samom sjeveru manje više beznačajan položaj tako da je izbjegla okupaciju za razliku od istočne Europe

Citat :

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je otprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.

Teško velikodušan. Više je to bila potreba. Staljin je znao kako ima u srcu Europe čitav zapad i tu je morao koncentrirati snage. Tadašnje zemlje istočne Europe još nisu imali nikakve oružane snage i potencijalni rat sa zapadom bi SSSR morao sam nositi, sada bez lend&lease i protiv industrijskog potencijala Amerike. Tu je bio "velikodušan" i protiv FNRJ jer nije mogao odvojiti potrebne snage za napad (još u vrijeme berlinske krize) a ujedno nije još učvrstio vlast u tom dijelu Europe gdje mu nisu baš svi bili tako naklonjeni. Zato je isto puštena jedna Austrija kako bi dio tih snaga mogao prebaciti u Čehoslovačku i istočnu Njemačku

pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?

vladimir (citat):

pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?

Naravno, čekamo sada znatiželjno na citat te povelje. Sada, antikomunizam ne znači fašizam i Finska je od 1918 demokratska zemlja, jedna od prvih koja je uvela pravo glasa ženama.

Dario (citat):

vladimir (citat):

pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?

Naravno, čekamo sada znatiželjno na citat te povelje. Sada, antikomunizam ne znači fašizam i Finska je od 1918 demokratska zemlja, jedna od prvih koja je uvela pravo glasa ženama.

Profašističke snage u Finskoj bile su minorne i nisu imale gotovo nikakav utjecaj u političkom životu zemlje. Savez s Njemačkom bio je rezultat nužde jer su potencijalni saveznici na zapadu otpali (Francuska je bila poražena, a Britanija se borila za goli opstanak).
Finska je u takozvanom Produženom ratu (Jatkosota) imala samo jedan cilj - povratak teritorija izgubljenih 1940. Stoga je odbila njemačke zahtjeve da napreduje dublje u teritorij SSSR (osim do rijele Svir, isključivo zbog operativno-taktičkoh razloga). Također je odbila sudjelovati u bombardiranju Lenjingrada i odbila je izručiti svoje Židove u njemačke logore za istrebljenje.
U početnom razdoblju rata 1941. bilo je u Finskoj zahtjeva da se prigrabi dio teritorija SSSR, prije svega Estonija, ali su odbačeni.