Š/b Galeb

bil sem na Reki, galeba res ni več v reški luki..., pomol je prazen...

TITOV GALEB - IV.

SPOMINI


[You must be registered and logged in to see this image.]
Josip Broz Tito, Koča Popović, sekretar za zunanje zadeve FLRJ, in Joža Vilfan, generalni sekretar predsednika FLRJ, ladja Galeb, 1944

zoran, 1944 ???, a ni bil pondo... v reki...

TITOV GALEB - V.

DOKUMENTARNI FILM "GALEB"

Svetovna premiera 90 minutnega dokumentarnega filma o Titovi ladji "Galeb", v režiji Ivana Živkovića Žike, bo prikazan na Puljskem festivalu 20.julija 2020 ob 23 uri.

Na teh potovanjih je bil dogovorjeno gibanje neuvrščenosti, največje gibanje po Združenih državah, takratni tretji blok Hladne vojne. V gibanje so prišle: Indija, Indonezije, Egipt ter zbrali veliko dekoloniziranih držav sveta. Jugoslavije je bila lider Neuvrščenih, Tito pa njihov vodja.

Uoči svjetske premijere razgovarali smo s redateljem, scenaristom i producentom Ivanom Živkovićem Žikom (Šibenik, 1982.). Njegov prvi film bio je dokumentarac o Ćiri Blaževiću u kojem je "hvatao" show koji je Ćiro napravio u Bosni i Hercegovini dok je bio tamošnji izbornik. Autor je uspješnog dokumentarnog serijala "Varoški amarcord" koji se prikazivao na HRT-u. U četiri epizode serijal se bavio fizikom i metafizikom pomaknutog kvarta "Varoš" u četiri dalmatinska grada: Šibeniku, Splitu, Sinju i Zadru. Vodeća epizoda, iz koje je i krenuo serijal, priča je o zajedničkom odrastanju fantastičnog trojica popularne kulture - Arsena Dedića, Vice Vukova i Miše Kovača koji su rođeni u krugu 50 metara šibenskog Varoša.

- Nisam napravio ideološki film. Ovaj je film lišen stavljanja Tita u bijeli ili u crni format, što me inače strašno živcira. On je kao povijesna ličnost imao i dobre i loše osobine. Ja osobno sam potpuno lišen i privilegija Titovog doba i obiteljske žrtve Titovog režima. Ne nosim nikakav teret svojih očeva ili djedova. Potječem iz radničke obitelji, čiji su članovi postali privatnici čim se to omogućilo, kaže redatelj Ivan Živković, koji je rođen dvije godine nakon Titove smrti.
Pojašnjava da je snimanje dokumentarca bila ideja njegovog pokojnog kolege i prijatelja Denisa Kuljiša.
- U jutro tog dana pred noć u kojoj se srušio, Denis Kuljiš je nazvao: "Žiko, sve je spremno". Luksuzna jahta "Seagull 2", zapravo nekadašnji brod "Vladimir Nazor", koju je Juroslav Buljubašić obnovio pa joj dao ime po uzoru na Titov original, čekala nas je u Boki Kotorskoj, simboličnom mjestu, iz kojeg je Tito 1953. krenuo "Galebom" na povijesni susret u London Churchillu, pojašnjava redatelj Živković. Na toj su jahti snimili sugovornike, pa i vlasnika Buljubašića koji je zanimljiva pojava: brodovlasnik, kapitalist, a titofil.
Na Titu je Kuljiš radio pet godina, objavio dvije knjige, a film o Nesvrstanima trebao je biti jedan od derivata tog bavljenja. U filmu je trebao biti u formi naratora, moderatora, provokatora, s upečatljivom pojavnosti.

- Bez Denisa, film za mene u tom trenutku nije imao smisla, a onda je na sahrani njegova udovica i još nekoliko ljudi izrazilo želju da bi bilo lijepo to napraviti. Upustio sam se u tu priču i sad mi je drago da je film snimljen. Da je Denis ostao živ, film bi zasigurno bio drukčiji, s njegovom autorskom personom. Kuljiš se trebao odjenuti u neki afrički plemenski haljetak što ga je kupio na internetu, da bude u duhu teme i da paše uz glazbu etiopijskog jazz genija Mulatua Astatkea, kojeg smo obojica obožavali i u filmu našli mjesto za njegov sound, kaže redatelj Živković.
Predstavljajući sugovornike u filmu, prvim navodi posljednjeg živućeg aktera tih događanja Budimira Lončara, Titova diplomata koji je gradio Nesvrstane, zatim beogradskog redatelja Stanka Crnobrnju, sina Bogdana Crnobrnje, Titovog sekretara, koji je po očevim bilješkama objavio knjigu o Nesvrstanima.
U filmu govori i Tanja Petovar, legendarna beogradska odvjetnica i aktivistica, kćerka Titovog generala Rudolfa Petovara, koja je odrasla u kući do Titove na Dedinju, provodila ljeta na Brijunima i dječjim očima gledala partijsku nomenklaturu, da bi 1968. s Latinkom Perović demistificirala svijet koji je bio zatvoren za šire mase. Sugovornik u filmu je i Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i tajnik Nesvrstanih.
Živković ističe impresivan arhivski materijal, pogotovo jer je sniman vrlo profesionalno.

- Ti materijali danas izgledaju kao kvalitetno režirani igrani film. Tito je na sva svoja putovanja vodio snimatelja Stevana Labudovića. Neke su snimke baš senzacionalne i dosad neviđene, ističe redatelj, dodajući da i Filmske novosti, kao i Muzej Jugoslavije u Beogradu, imaju prave dragulje za ovu temu, te da i britanski Fate ima sjajne snimke Tita s putovanja "Galebom" 1953. u Londonu, gdje drži govor na engleskom.
Govoreći o luksuzu Titovog broda, Živković pojašnjava da "Galeb" i nije rađen da bude ekskluzivan. Bio je to teretni brod, vozio banane, pa ratni brod, pa potopljen i izvučen iz mora te "prokuhan" da se očisti od soli i obnovljen tek 50-ih kada ulazi u funkciju rezidencijskog broda koji je bio glavni instrument u tom velikom Titovom projektu stvaranja trećeg svjetskog bloka.
- Luksuzno je bilo u dijelu Titovih odaja, njegovom salonu s kinoprojektorom, dvije sobe za njega i suprugu Jovanku. U sredini je bio salon gdje je primao državnike na razgovore. Kupaonica mu je bila ekstra dizajnirana za to doba. Što ste bliže stroju, sve postaje mizernije, veli Živković. U filmski atraktivnoj dionici, povjesničara dr. Tvrtka Jakovinu snimatelj Lutvo Mekić snimio je kamerom iz ruke za njegova ulaska sa svjetiljkom u utrobu broda.
Saznajemo i da se pričalo da Tito nije baš dobro podnosio more, posebno duga putovanja "Galebom" koja su znala trajati mjesecima, uz mijenjanja klimatskih zona. Češće je putovao brodom nego avionom jer su njegovi izlasci u lukama bile predstave. "Galeb" je za putovanja imao obrambene brodove sa strane, kao i brod bolnicu s najboljim kirurzima u slučaju da se Titu nešto dogodi. Neki od sugovornika smatraju da je postojao i Titov strah od atentata, da je mislio da bi mu avion mogli oboriti i da je brod sigurniji način putovanja.

- Titov vladalački stil bio je faraonski, a s tim u skladu bio je i njegov nastup u lukama država u koje bi uplovio sa svojim rezidencijalnim brodom i pratećom mornaričkom flotom, uz avione dalekog doleta koji su pratili njegove ekspedicije, kaže Živković. Anegdota s "Galeba" svakako je i svojedobni slučajan pad Titovog admirala s broda u more, kada se doznalo da ne zna plivati.
Brod "Galeb" bio je važan instrument realizacije Titove vanjske politike, od trenutka kad je s njim pošao na prijelomno putovanje u Veliku Britaniju 1953. godine i tamo teatralno uplovio Temzom, pa ondje s Churchillovom vladom dogovorio repozicioniranje Jugoslavije u međublokovskim odnosima. Čim je postigao dogovor s Churchillom, isplovio je u Solun, Atenu i Istanbul te uspostavio Balkanski pakt u obrani od sovjetske intervencije.

No, odmah poslije toga poći će na dugo putovanje "Galebom" u Indiju i Burmu, s pristajanjem u Suezu prilikom povratka, kad se upoznao s pukovnikom Naserom, koji još nije preuzeo vlast u Egiptu. Nitko još nije razumio smisao tog posjeta kojim se počela uspostavljati njegova politika međublokovske nesvrstanosti, koja će biti formulirana tek u budućnosti.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
To je zgodba o ladji s katero je Tito potoval 14 krat, obiskal 18 držav na treh kontinentih in se zasidrala v 29 pristaniščih v
                                                              nekaterih tudi večkrat) v 479 dneh plovbe

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Intervju z zgodovinarjem Tvrtkom Jakovinom

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                   Snemanje dokumentarnega filma o Galebu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                       Buljubašićeva ladja Seagull 2

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Sogovorniki v dokumentarnem filmu, na desni strani režiser Živković


                   Svetovna premiera 90.minutnega dokumentarnega filma "GALEB"

AZBEST S TITOVEGA GALEBA SKLADIŠČIJO V ZADRU, V MESTU OGORČENI

Prebivalci Zadra so ogorčeni. V mesto so namreč pripeljali 78 ton odpadkov s Titove ladje Galeb, ki jo prenavljajo na Reki. Odpadke z ladje, ki je razglašena za kulturno dediščino, naj bi po zagotovilih deponije in inšpekcije skladiščili v skladu z zakoni. Prebivalci mesta pa so zdaj zaskrbljeni za svoje zdravje in napovedujejo protest.

"Zaskrbljen sem za svojega otroka, za svojo družino in zahtevam odgovore, ki jih še nismo dobili," je povedal mestni svetnik Mate Lukić. Na lokacijo, kjer domnevno nepravilno skladiščijo azbest s Titove ladje, so se odpravile tudi hrvaške novinarske ekipe.

Prokurist podjetja Odlagalište sirovina Miho Zrnić Marinović je za Dnevnik.hr povedal, da podjetje z azbestom postopa po pravilih ter da ni nobene možnosti, da bi se snov lahko širila v okolju. Zagotovil je, da je njihovo podjetje zgolj posrednik v poslu, odpad pa so prevzeli od podjetja z Reke. Čez 60 dni naj bi snov tudi odpeljali iz Zadra. "Azbest bomo premestili na deponije, ki sicer tudi sprejemajo azbestni odpad. Gre za podjetja iz Hrvaške in tujine. Kam točno bo premeščen odpad, pa je odvisno od odkupne cene," je dejal.

Obisk inšpekcije in protest občanov

Zrnić Marinović je povedal, da sta jih obiskali dve inšpekciji, ki sta ugotovili, da je azbest skladiščen po predpisih. To so za Dnevnik.hr potrdili tudi pri državnem inšpektoratu, ki ni odkril nepravilnosti.

Na nevarnost odpadkov pa opozarjajo v zadrskih civilnih iniciativah. "Po zadnjih podatkih zaradi azbesta letno umre nekaj več kot 100 ljudi. Azbest ni nevaren, dokler ne vdihnete enega delca. Ta je lahko smrtno nevaren, manifestira pa se tudi čez 25 do 35 let," je povedal Nenad Maljković, predsednik združenja Moj otok.

Tako člani in podporniki več mestnih iniciativ napovedujejo protest v soboto. "V našem kraju si ne želimo nevarnega odpada. Ta primer nam je odprl oči. Ne vem, kdo je dovolil, da se je znašel v našem mestu," je povedal Tome Stanić iz Iniciative Sinjoretovo. "Bojimo se bolezni. V okolici živi 4000 prebivalcev. Bojimo se, da bi zboleli naši otroci. Do zdaj sploh vedeli nismo, da so v bližini odlagali nevarne odpadke."

Muzej, gostinski obrat, kino in prostor za delavnice

Medtem pa se na Reki nadaljuje prenova ladje. Kot je doslej znano, bo prenovljena ladja namenjena več dejavnostim. Osrednja ponudba na 4500 m2 velike površine bo seveda muzej, v katerem si bodo lahko obiskovalci ogledali zgodovino mesta in menjavo režimov v njem. V preostalih prostorih pa bodo začeli obratovati prostori za delavnice, tribune, restavracija, gledališče in kino.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                            Titov Galeb so 23.julija 2020 prepeljali v ladjedelnico Viktor Lenac na obnovo

[You must be registered and logged in to see this image.]
Titovega Galeba očitno čakajo boljši časi. Obnova ladje in preureditev v muzej bosta končani do prihodnje pomladi, pravijo na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                        Titov Galeb gre končno na popravilo

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                          78 ton odpadkov iz Galeba so prepeljali na skladiščenje v Zadar

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Prebivalci Zadra so ogorčeni