Š/b Galeb

Vrhovni komandant s Galeba promatra defile torpednih čamaca Higgins...

Nije Galeb, a nije ni Jadran. La Esmeralda, a mornari u pozadini su Čileanci. (Milan kojovič Kojo na FB)

Ova je na 'Galebu', šetna paluba... iza staklenih vrata je salon i kabine Tita i Jovanke...

Predah na Galebu, 60-tih...

[You must be registered and logged in to see this image.]

galeb:

v soboto v reški luki, res malo žalostno, izgled je nikakršen, ampak enkrat je že bil tu v reških vodah "pondo" in izgleda, da mu ni rešitve/spasa, (čeprav naj bi hrvaška dobila neke EU €, denarje za obnovo - lepo), v soboto sem ga videl drugič v živo na nekaj sto metrov, je res impozanten za jahto, prvič v splitu iz lučice spinut, kaka dva kilometra daleč, ko so ga iz "lore" za nekaj sto metrov - do sredine zaliva zapeljali na "sprehod", to je bilo tam leta 85...86, ko je bil še v polnem sijaju, potem pa samo še navzdol..., škoda/šteta ali pa tudi ne, to smo vsi plačevali iz kao "budjeta" (to niso bili mali denarji - dinarji), "ja i tata bih sine", pa jaz bi se tudi malo prepeljal/provozal...

ja je pa to vrhunska ladja glede hidrodinamike, prvotno je bila hitra ladja za prevoz banan..., vse je napisano na Google, podobno dobro - odlično gradnjo - hidrodinamiko so imeli tudi "pisatelji - pesniki" (cankar, njegoš, nazor, Karadžić, racin, šantič..., mislim da so to vsi...), te ladje so začeli graditi med vojno že Italijani, dokončale so se pa po drugi svetovni vojni, res so bile super, sem se parkrat vozil z njimi...

Na Galebu, rujan 1962.

brežnjev ???, a kje je maršal, kam se je skril...???, nezaslišano...

jozl52 (citat):

Brežnjev ???, a kje je maršal, kam se je skril...???, nezaslišano...

Interesantno je još nešto... tada je na vlasti još bio Nikita Hruščov, do 14.10.1964.
A slika je od 26.09.1962.
Ne netu je nejasno koju je točno funkciju tada imao Brežnjev, navodi se "ceremonijalna dužnost predsjednika SSSR-a", a Hruščov je bio generalni sekretar partije i premijer.

Nije bio rijedak slucaj, narocito u komunistickim rezimima, da se na "drzavnim" slikama politicari koji su zglajzali ili na bilo koji nacin izasli iz mode jednostavno (tad se to zvalo retusiranje) izgube.


[You must be registered and logged in to see this link.]

pera84 (citat):

Nije bio rijedak slucaj, narocito u komunistickim rezimima, da se na "drzavnim" slikama politicari koji su zglajzali ili na bilo koji nacin izasli iz mode jednostavno (tad se to zvalo retusiranje) izgube.


[You must be registered and logged in to see this link.]

Ok, ali to s retuširanjem ovdje nije slučaj, već se očito Hruščovu drmala stolica, a znao se i nasljednik.

Pod okriljem Hruščova je kmalu napredoval do člana

Politbiroja in celo predsednika prezidija Vrhovnega sovjeta ZSSR (1960--64) ter (2.) sekretarja CK KPSZ (1964), kaj so te funkcije pojma nimam, ja je pa breznjev leta 64 vrgel hruščova s prestola in se zavihtel nanj... (prvi sekretak, pozneje generalni sekretar), no to je tu razumljivo, pa ni bil "tile"   , da se slika z drugo garnituro, zanj je bilo dobro samo oh in sploh, zdaj je jasno..., ja po letu  64 je bilo pa drugače...

jozl52 (citat):

no to je tu razumljivo, pa ni bil "tile"  , da se slika z drugo garnituro...

Da, vrlo je moguće da slika nije ovako 'slučajna', a i drug Leka je tad važio za drugog.
Drugi s drugim,... ima smisla.
U međunarodnim odnosima je uobičajeno da je službeni domaćin stranom gostu dužnosnik njegovog ili sličnog ranga,... ne znam je baš tako formalno i ovdje bilo, nagađam.

spomnim se, kako so ta leta govorili "stari", kako je zdaj pod nikito vse bolj sproščeno...(ko so govorili stari, sem se "pretvoril u uvo" imel sem cca 12 let), stari je nosil prospekte z zagrebškega velesejma, prospekti CCCP-ja so mi ostali v spominu, elekro-energetski sistem z dnjepra, tam nekje okoli dnjepropetrovska...???, no potem je pa leto 94, ko so vrgli nikito, pogovori med starimi niso bili več tako  sproščeni, se je čutila zaskrbljenost..., dobro malo off, ampak mislim, da ni prehudo...

no na "galebu" se je marsikdaj odločalo o naši "takratnosti" in bodočnosti, tudi današnji..., je pa bil res lep, ko sem ga videl v "lori" leta 85...87...

max:
si bral ALAN FORDA, s kom je imel NO1 odnose... , ali s kom (ili sa kime), samo djet set..., pa to je bil tudi naš "presveli"..., bonvivan..., hebe se njega..., ta bonvivan je kot, ko ga hebe, zopet zgodba, ki sem jo doživel kot mulc-klinac..., bom kasneje o njej...

za časa hruščova sem imel cca 10...12 let, ostalo mi je v spominu, ko so stari govorili o sproščenosti, (pretvorio sam se u uvo) ja zdaj je bolje, čača - moj stari je nosil prospekte z zagrebškega velesejma, propagando z vsega sveta, CCCP je imel krasne prospekte o prosperiteti, razvoj in oh in sploh (spomnim se prospekta o dneprostroju, elektrarna na volgi, vsaj mislim, da je to to)..., ko je pa v CCCP - ju leta 94 prišlo do udar, ko so zamenjali nikito, so se jim obrazi zmračili, debate med starimi so bile zaskrbljujoče, dobro, nisem vsega razumel, danes mi je vse jasno..., vsaj mislim...

Pojavila se potreba prebacivanja liječnika s 'Galeba' na razarač R-22 'Pula' tijekom puta u zapadnu Afriku.

Posjet jugozapadnoj Africi...

Salon na Galebu 60-tih...

4. 05. 1980. Zastava na Galebu spuštena na pola koplja,

Max Blitz (citat):

Salon na Galebu 60-tih...

[You must be registered and logged in to see this image.]

Morali su i oni dobroooo paziti kako jedu.
Svaka fleka od hrane na uniformi bi se vidjela sa kilometra.

U slobodno vrijeme na Galebu...

Colombo, Šri Lanka, 1959.

Bojanje tijekom plovidbe u Indoneziju, da se ne uplovi s korozijom, ne bi baš bilo reprezentativno.

Na putu u Indoneziju 1958., starješine...

predvčerajšnjim sem bil malo v Kvarnerju, malo kiča opatijskega, ne moreš normalno hoditi in vrhunec na trsatu, res, noro..., dobro pa naj bo, cela trdnjava v lučeh..., pa sem gledal dol na luko kje je ta naš "galeb", komaj sem ga lociral ob pomolu, nobenega sijaja, ena jebena sivina, res je "bogi", imam slike ampak se ga ne vidi..., ma najbolje je, da ga "fiumani" dadu pondo...

Sve mi se čini da neće bit ništa od ovoga...

Obnova Galeba stajat će 75 milijuna kuna, gotovo trostruko više od planiranoga!?

Prema pristiglom natječaju za obnovu toga "ruzinavog broda" stigla je samo jedna ponuda, ona remontnog brodogradilišta 'Viktor Lenac', i to više od dvostruko skuplja od planiranoga - čak oko 75 milijuna kuna s PDV-om umjesto planiranih oko 28 milijuna kuna.
Galeb je trebao biti obnovljen do kraja 2019. godine kako bi ostalo dovoljno vremena za uređenje muzejskog postava i postavljanje restauriranog namještaja jer je planirano da brod početkom ljeta 2020. godine počne vraćati barem dio uloženog novca kroz djelatnosti muzeja, hostela, restorana…
No to sada postaje upitno, kako zbog svakoga dana kraćeg vremenskog roka izvršenja tako i zbog nedoumica oko financiranja projekta obnove broda.  Jer, Grad Rijeka je ionako u financijskom minusu od 270 milijuna kuna pa je nakon otvaranja natječajne dokumentacije za obnovu Galeba gradonačelnika Vojka Obersnela i njegove suradnike zasigurno spopala nova, malo žešća glavobolja. ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

ma gotov je, res, še enkrat, sem gledal dol s trsata, trsat res pravi "kič", ma lepo, tako mora biti za praznike - blagdane, na luko, komaj - jedva sem ga našel na privezu, vse sivo, brez nekdanjega sija, dobro barva je tako in tako malo "maskirna", ja bil je lep, ko sem ga gledal iz lućice spinut v splitu, ko so ga malo zapeljali - provozali po zalivu iz lore, nasproti pa kašteli, imate jih ohoho ... takrat leta 85 je bil še v vrhunski formi..., pa i tada je to još sve narod pozlatil..., ja galeb je bil najbolj požrešna ptica...

Ideja o potapanju ponovno oživjela? - "Ako se Galeb ne može obnoviti, neka se potopi ispred Torpeda"

Nakon što su stigle dobre vijesti iz Europske unije da će velikim dijelom sufinancirati remont 'Galeba' takvim je pričama došao kraj te se krenulo s natječajem za njegovu obnovu, ali kao što smo ekskluzivno otkrili u petak navečer došlo je ipak do komplikacija. Kako je netko uvelike pogriješio u procjeni troška, sve je izglednije da obnove 'Galeba' ipak neće biti, osim ako se ne pronađe dodatnih 32 milijuna kuna u gradu koji financijski iznimno loše stoji te u narednim godinama mora pokriti minus od 277 milijuna kuna.
To je sad kod dijela građana potaknulo oživljavanje ideje da bi 'Galeb' ipak mogao biti vrlo atraktivna ronilačka atrakcija, a to je bila tema o kojoj smo još prije dvije i pol godine razgovarali s Ferdom Hitrecom, predsjednikom Radnog tijela za ronilački turizam u Rijeci, pa je zanimljivo prisjetiti se ponovno njegovih izjava:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pitomac sa š/b Galeb u Grčkoj...

Malo novije paipirologije...

Admirali Branko Mamula i Ivo Purišić na Galebu.

uau, Galeba bodo le obnovili, lepo, sem zasledil en članek, ste brali...

TITOV GALEB

Bodo Titovega Galeba rešila evropska sredstva?

Z enim od najprepoznavnejših simbolov nekdanje države in njenega voditelja Josipa Broza - Tita so znova težave. Obnova ladje Galeb bo trikrat dražja.

Reška občina, ki je pred devetimi leti za 131 tisoč evrov kupila Titovo ladjo Galeb, je sporočila, da ponudba Ladjedelnice Viktor Lenac znaša deset milijonov evrov, kar je trikrat več od sprva predvidenega. Z občine so sporočili, da zaradi nastale situacije razmišljajo tudi o drugih možnostih. Na Reki zdaj ugibajo o razveljavitvi razpisa ter objavi novega, govori se tudi o najemu kredita, črpanju evropskih sredstev ali pa celo odstopu od obnove ladje.

Galeba bi po načrtih morali obnoviti do konca letošnjega leta, s tem pa bi ostalo dovolj časa za ureditev muzeja in restavracijo prostorov do začetka leta 2020, ko bo Reka postala evropska prestolnica kulture. Z muzejskimi in gostinskimi dejavnostmi na obnovljeni ladji bi se mestu povrnil vsaj del obsežnega vložka v obnovo. Občinski sekretar za kulturo Ivan Šarar je dejal, da ima mesto, zdaj ko ponudba krepko presega oceno vrednosti obnove, na voljo več možnosti. »Razpis lahko razveljavimo ali pa poskušamo pridobiti dodatna sredstva. Glede na to, da je obnova Galeba projekt, ki ga financira Evropska unija, moramo o tem obvestiti tudi naše evropske partnerje,« je pojasnil. Evropska unija je namreč odobrila 85 odstotkov denarja (9,3 milijona evrov) za prenovo Galeba ter zaščitene kulturne dediščine upravnega poslopja nekdanje tovarne sladkorja, medtem ko bo mesto prispevalo približno 1,6 milijona evrov. Gre za najdražji projekt financiranja kulturne infrastrukture, ki ga je do zdaj na Hrvaškem financirala EU.

Muzej, kino, gledališče, delavnice
Več kot dve tretjini od 4500 kvadratnih metrov Galeba bodo namenili muzejskemu pregledu njegove zgodovine in režimov, ki so se spreminjali na Reki. Druge prostore bodo uredili za gostinske storitve pa tudi za gledališke in filmske predstave, tribune in delavnice. Prenovljeni Galeb bo zasidran ob glavnem pomolu potniškega pristanišča. Ko bodo oziroma če bodo ladjo odprli za obiskovalce, bo možen ogled rezidenčnega dela ladje, v katerem je Tito preživljal čas med številnimi svetovnimi potovanji. Na Galebu, ki predstavlja hrvaško in jugoslovansko kulturno dediščino, so med drugim sprožili pobudo za ustanovitev gibanja neuvrščenih. Ladjo so izdelali nekaj let pred drugo svetovno vojno v Genovi za prevoz sadja, v vojni so jo uporabljali za postavljanje min v Kvarnerju, leta 1944 pa je po napadu zavezniških bombnikov končala na dnu Jadrana. Leta 1948 so jo jugoslovanski delavci izvlekli na gladino, od leta 1953 pa je kot Titova rezidenčna ladja obiskala več kot 40 pristanišč v Evropi, Aziji in Afriki.
[You must be registered and logged in to see this link.]

LADJA VIS

Ladjo Vis je leta 2002 kupil na dražbi v Črni Gori privatnik iz Pule, Arsen Brajkovič. Imel jo je namen popolnoma obnoviti in spremeniti v luksuzno jahto, ki jo bo možno najeti, saj ima bogato zgodovino. Na njej so plule številne znane osebe med drugim tudi Tito, člani angleške kraljeve družini, zvezdniki in številni politiki. Zgradili so jo leta 1953 v ladjedelnici Uljanik. V dolžino meri 58m in v širino 8,5m. Ko je bila plovna je lahko razvila hitrost do 17 vozlov. Za razliko od Titove ladje Galeb, ki je predelana trgovska ladja, je bila ladja Vis grajena kot luksuzna ladja. Trup je zgrajen iz železa, medtem, ko so na krovu uporabili aluminij in tikovino, ki je ponekod debela kar 6 cm. Ko je bila Titova ladja Galeb na plovbi v tujini ali v remontu, je prevzela naloge glavnega poveljniškega plovila vojaške mornarice. Žal se plan o obnovi ladje ni uresniči. Njen lastnik se je odločil, da jo bo potopil v bližini rt Kamenjak, kjer služi kot umetni podvodni greben. Po štirih letih zbiranja dokumentacije,so jo 22.5.2016 potopili približno 250m od obale, pred zalivom Polje pri Kamenjaku. Potopljena je na globino 32m, kjer si jo lahko ogledujejo potapljači. Potapljanje ladje kot podvodne turistične atrakcije ni v svetu nič novega, je pa prvi primer na Hrvaškem. V tujini se je izkazalo, da se na takem podvodnem grebenu razvije bogata flora in favna. Po dosedanjih podatkih se število ribjega fonda v bližini poveča tudi za 400%. Organizacija Natura Historica bo vsako leto opravljala meritve na področju in z izsledki obveščala javnost.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                 Titova priljubljena potovalna ladja, s katero je obiskal 18 držav, je dolga 116,7 in visoka 8,75 metra


[You must be registered and logged in to see this image.]
Tito je na Galebu zasnoval pobudo za ustanovitev gibanja neuvrščenih, ki je v času hladne vojne opravljalo vlogo mostu med blokoma.

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                              Velik del notranjosti bodo morali restavrirati, saj že vrsto let propada

Zoran I (citat):

LADJA VIS

Ladjo Vis je leta 2002 kupil na dražbi v Črni Gori privatnik iz Pule, Arsen Brajkovič. Imel jo je namen popolnoma obnoviti in spremeniti v luksuzno jahto, ki jo bo možno najeti, saj ima bogato zgodovino. Na njej so plule številne znane osebe med drugim tudi Tito, člani angleške kraljeve družini, zvezdniki in številni politiki.

'Vis' je bio komandni brod flote, ali ne i brod za reprezentaciju, tj. Tito na njemu nije nikada boravio, a ni zvijezde, ni političari. Nije ni imao luksuz najviše klase.
Šira javnost za njega nije zapravo ni znala niti je bio reklamiran kao 'Galeb'.
Na 'Visu' su uživali admirali, dalje od novinara i kamera, a prisutnost Tita bilo gdje nije značila udobnost i opuštanje za druge oficire i posadu.
Ok, zavisno kako tko gleda, ali je 'Vis' jedan nebitan brod.
Potopljen je, a što se tiče obnove koja sad više nije tema, uz ogromna ulaganja bi se dobio vrlo upitan rezultat za daljnju komercijalnu upotrebu.

Galeb 1976. godine

Na putu u Indoneziju kroz Sueski kanal, 1958.

Sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća na Sredozemlju je cvjetala trgovina južnim voćem. Jedna od najvećih kompanija bila je talijanska Regina Azienda Monopoli Banane iz Genove - kratica RAMB.
Da bi zadovoljila tržište Europe kompanija RAMB naručila je 1936. godine četiri brza motorna dizel broda. Brodovi su od 1937. građeni u talijanskom brodogradilištu Ansaldo Genova. Bila su to četiri ista broda od 3.667 BRT metalne konstrukcije, dužine 123,6 m, širine 15 m, visine trupa 7,53 m, i gaza 4,95 m.
Nadgrađe je bilo u sredini s po dvije teretne skladišne komore za pothlađivanje tereta banana, u pramčanom i krmenom dijelu broda. Pogonska grupa sastojala se od dva suvremena dizel stroja FIAT od 7.200 KS, koji su im omogućavali najveću moguću brzinu od 18,5 čvorova.
Kada je Italija najavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj tri broda su odmah angažirani u ratu. Naoružani RAMB I, II, III. postali su prateće krstarice. RAMB IV. preuređen je u brod bolnicu.
RAMB III. (budući Galeb) osim uloge prateće krstarice dobio je zadatak prijevoza mesa za talijansku vojsku u Libiji. Brod se, na današnji dan, 30. lipnja 1941. godine po tom zadatku nalazio u libijskoj luci Bengazi kada ga je u pramac pogodilo torpedo iz britanske podmornice. Oštećenje se nije moglo popraviti te brod nije mogao isploviti. Kapetan Giuseppe Aneti rasporedio je teret tako da je brod mogao isploviti i to unazad, odnosno krmom naprijed jer je tako mogao ploviti. Brod je tako plovio 900 milja od Libije do Sicilije. Iz Sicilije je dovučen tegljačima u brodogradilište San Marco u Trstu. ...

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Rezultati 24-satne ankete na fb grupi Riječka enciklopedija - Fluminensia.
- 78.8 % za potapanje Galeba
- 11.6 % za obnovu Galeba
- 9.6 % razno
1248 glasa

Riječki gradski vijećnici nisu izglasali 44 milijuna kuna za Titov Galeb

Gradsko vijeće Grada Rijeke u četvrtak ujutro započelo je sjednicu na kojoj je trebalo izglasati davanje suglasnosti gradonačelniku na novo kreditno zaduženje u iznosu od 44 milijuna kuna, od čega bi najznačajniji dio bio namijenjen za obnovu broda Galeb. Gradonačelnik Vojko Obersnel žestoko je branio projekt koji velik broj građana, zbog velikog troška i upitne koristi, ne podržava.
Na početku sjednice Gradskog vijeća Obersnel je imao većinu, no do večeri su u vijećnicu stigli i oporbeni vijećnici koji nisu bili nazočni ujutro. Odnos snaga iza 21 sat navečer je bio 18-18.

Oporba poziva da se točka povuče s dnevnog reda i ponovno stavi na dnevni red za dva tjedna kad će se znati je li se tko javio na natječaj za obnovu Galeba kao i koju su cijenu istaknuli za obnovu Galeba.
"On zaista s Rijekom nikakve veze nema" na sjednici je za Galeb rekao Tihomir Čordašev iz Akcije Mladih. "Njegova veza s Rijekom je to što je bio potopljen tri godine u Riječkoj luci, a brojni Riječani smatraju da bi ga trebalo opet potopiti."
Nakon što je postalo jasno da neće biti donesena nikakva odluka, predsjednik Gradskog vijeća Andrej Poropat je na glasanje stavio prijedlog odgode sjednice za 24.7. što je prihvaćeno većinom glasova vijećnika.

[You must be registered and logged in to see this link.]



Hm, i još nešto interesantno... Galeb su utrpali pod 'spomenike riječke industrijske baštine', a nije mi jasno po kojim kriterijima. Po čemu je Galeb 'riječka industrijska baština'?
Osim što je izgrađen u Genovi u Italiji, njegova velika rekonstrukcija nakon Drugog svjetskog rata je obavljena u pulskom brodogradilištu, a ne u Rijeci.

Jedno mišljenje s FB, R. Selimović:

Poštovani Gradonačelniče i gradski vijećnici Grada Rijeke,
vezano za podizanje kredita za adaptaciju broda Galeb uputio bi Vam zamolbu da još jednom razmislite. Suglasnost za uzimanje bespovratnih sredstava iz EU dali ste u najboljoj vjeri i pod utjecajem loše prezentacije budućih troškova. Sada se vidi da su troškovi adaptacije u potpunosti drugačiji nego što su Vam bili prezentirani i da bi dovršavanje Galeba jako opteretilo buduće proračune Grada kao i svakog građana ponaosob.
Ukoliko sve prođe prema predviđenom troškovniku, što je upitno, to bi trebalo izgledati ovako:
Utrošit će se 13.593.000,00 kn sredstava iz spomeničke rente.
Uzet će se kredit od 44.000.000,00 kn. Što će na godišnjoj osnovi biti oko 4.500.000,00 kn otplate.
Troškovi broda: naknade, vez, održavanje, struja, troškovi zaposlenika broda, troškovi zaposlenika muzeja, čuvara i ostalo iznosit će minimalno još 4.500.000,00 kn godišnje.
To ukupno iznosi 9.000.000,00 kn godišnje obaveze ili 24.660,00 kn dnevne obaveze Grada za Galeb, brod muzej.
Ti iznosi sa puno nula su teško čitljivi i shvatljivi, zato sam to preračunao u dnevnu obavezu Grada i obavezu svakog građana Grada Rijeke narednih 10 godina.
Podijeljeno na 365 dana to je obaveza Grada za Galeb 24.660,00 kn dnevno.
Podijeljeno na 128.624 stanovnika, svaki će stanovnik grada (bio on dojenče, dijete, školarac, nezaposlen, radnik, umirovljenik, …) godišnje davati 70,00 kn za brod Galeb. Znači prosječna riječka četveročlana obitelj će godišnje izdvajati 280,00 kn za Galeb, odnosno u idućih 10 godina morat će dati 2.800,00 kn za taj brod.
Molim Vas, bez obzira na stranačku pripadnost, budete svjesni da odlučujete o velikom novcu svoga Grada i svojih građana koji su Vas birali. Siguran sam da većina građana na to ne bi pristala, da se njih pita. Ako odlučite Grad opteretiti s 24.660,00 kn dnevno za idućih 10 godina budite svjesni da neće biti sredstava za važnije potrebe, te da vam to ljudi neće zaboraviti. Svaki pogled na Galeb podsjećat će ih na što ste potrošili toliki njihov novac i zašto njihova obitelj izdvaja 280,00 kn godišnje.
Zato predlažem da se odustane od adaptacije Galeba, koji svakako ne može biti završen do 2020. za EPK što je bio cilj, te da se sredstva vrate EU, a penali prema EU plate s 13.593.000 kn predviđenog iznosa skupljenog od spomeničke rente.

Porinuće broda RAMB III 1938. u Genovi uz Mussolinijeve vojne dužnosnike...

MOST: Očekujemo da će trošak obnove Galeba porasti na 150 milijuna kuna

[You must be registered and logged in to see this link.]

TITOV GALEB

Reka bo obnovila nekdanjo Titovo ladjo Galeb

Reški mestni svet je včeraj potrdil zahtevo za posojilo za obnovo ladje Galeb, s katero je nekoč potoval jugoslovanski voditelj Josip Broz Tito. Reka je sicer želela ladjo najprej prodati, zdaj pa se je odločila, da jo obnovi.

Za obnovo so glasovali tudi trije člani opozicijske Liste za Rijeku, tako da je zahtevo za posojilo potrdilo 21 svetnikov, 16 pa jih je glasovalo proti. Svetniki so tako potrdili posojilo v višini 44 milijonov kun (dobrih 5,9 milijona €), s katerim naj bi poleg Titove ladje obnovili tudi tamkajšnjo Sladkorno palačo, ki je bila zgrajena leta 1752 in predstavlja del hrvaške kulturne dediščine.

Izropano ladjo je leta 2001 črnogorska vlada prodala grškemu ladjarju. Ta jo je prepeljal na popravilo v reško ladjedelnico, leta 2009 jo je Reka odkupila, hrvaške oblasti pa so jo razglasile za nacionalno dediščino.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Končno so na Reki odobrili popravilo Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
Tito je na Galebu sprejel veliko državnikov, med njimi Nehru, Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Brežnjev, Hruščov,
                                                     Gadafi, Indira Gandhi, Urho Kekkonen in mnogi drugi...

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                     Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba v prostorih muzeja na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                            Restavrirane slike iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                           Shramba restavriranega Titovega pohištva iz Galeba v prostorih muzeja na Reki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Restavrirane slike iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Restavrirano Titovo pohištvo iz Galeba

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                          Končno rešitev za Titov Galeb

evo, danes sem dobil slike s kostrene, da "galeba" vlečejo v "viktor lenac"-a, preverite, da nisem kaj zah....

TITOV GALEB - II.

Evropski novac za Hrvatski brod Muzej

Titov Galeb zaplovio prema svojoj Kraljevici

Ususret blagdanu Svetog Nikole, iz riječkog Porto Baroša prema Kraljevici uz pomoć remorkera zaplovio je jedan od najpoznatijih jadranskih brodova - Galeb. Nekadašnji školski brod i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita za iznos od 58 milijuna kuna od hrpe željeza pretvorit će se u moderan muzej. Radovi će se obaviti u tvrtki Dalmont, u neposrednoj blizini škvera koji je nekoć nosio ime Titovo brodogradilište Kraljevica.

Autorica dizajna budućeg postava na samom brodu je Nikolina Jelavić Mitrović, a autorice stalnog postava su djelatnice Muzeja grada Rijeke Nataša Babić i Ema Makarun, uz suradnju povjesničara Tvrtka Jakovine. Muzejski postav će se prostirati na 4500 četvornih metara broda. Multimedijalni i interaktivni stalni postav broda muzeja sastoji se od četiri cjeline: povijesti broda od 1938. do 1990., uloge Josipa Broza Tita i njegovih putovanja na brodu u razvoju Pokreta nesvrstanih, života na školskom brodu i predstavljanja broda kao tehnološkog dostignuća svog vremena.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Predviđeno je da nakon obnove duge 14 mjeseci brod muzej bude privezan uz Molo longo u Gradskoj luci. Brod Galeb obnavlja se i prenamjenjuje u brod muzej u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture.

Galeb je sastavni dio projekta Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine za koji je Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Titov Galeb vlečejo proti Kraljevici