Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

Pučinski remorker PR-41 'Orada'

Remorker PR-41 'Orada' je brod namijenjen i opremljen za spašavanje ljudskih života i materijalnih dobara na moru.
Brod izvršava sljedeće zadatke:
- Spašavanje posada potonulih, prevrnutih ili oštećenih brodova i plovnih sredstava
- Odsukivanje nasukanih i tegljenje oštećenih brodova
- Održavanje plovnosti brodu koji tone
- Pružanje pomoći pri gašenju požara na brodovima i u priobalnom dijelu teritorija

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izgradnja remorkera je završena 19.04.1989. u brodogradilištu 'TITO' u Beogradu. U Flotnu listu JRM je upisan dana 21.04. 1989. kada je isplovio iz Beograda preko Dunava i Crnog mora za Divulje (Split) za svoju prvu luku baziranja.
Od 1992. nalazi se u MTRZ 'Sava Kovačević' Tivat, da bi 2006. prebazirao u luku Kumbor, gdje se i danas nalazi.
U tri navrata brod je izvršavao zadatke u stranim vodama i to 2005. u zajedničkoj pomorskoj vježbi sa RM Italije pod nazivom 'Zajednički horizont' u području luke Brindisi u R.Italiji, 2009. pod zastavom Crne Gore u sastavu grupe 'Adrion' u području luke Drač, R.Albanija i 2010., također u sastavu grupe 'Adrion' u području tarantskog zaljeva R. Italija.

Znaš Stazio što mi je interesantno kod remorkera?
I kad je bio nov novcat, na njega su na bokove stavili stare kamionske gume!!

Ne sjećam se da sam vidio manji remorker bez starih guma na njemu!

Max Blitz (citat):

Znaš Stazio što mi je interesantno kod remorkera?
I kad je bio nov novcat, na njega su na bokove stavili stare kamionske gume!!

Ne sjećam se da sam vidio manji remorker bez starih guma na njemu!

Izgleda da su se dobro pokazale, kao amortizeri, kada se prislanja uz drugo plovno sredstvo ili pristaje uz obalu. Postoje i oni gumeni bokobrani ali valjda nisu dovoljni.
Gledao sam ovaj remorker u akciji prilikom asistencije remorkerima u brodogradilištu Bijela. Uvodili su u dok tanker dužine preko 200 m, ima sjajne manevarske sposobnosti.

Kad sam bio negdje osnovna škola, i to niži razredi, skužio sam da mi nemamo nosače aviona!!!
I to više njih, ne jedan!

I da se ne misle ni graditi!
I to je bio veliki šok za mene, stvarno, bio sam jako utučen...

Jer sam shvatio da baš nemamo najjaču mornaricu na svijetu kakvu sam ja htio da imamo.

I dugo mi je trebalo da to nekako prihvatim, ali nisam nikada sasvim!!

Max Blitz (citat):

Kad sam bio negdje osnovna škola, i to niži razredi, skužio sam da mi nemamo nosače aviona!!!  
I to više njih, ne jedan!

I da se ne misle ni graditi!
I to je bio veliki šok za mene, stvarno, bio sam jako utučen...  

Jer sam shvatio da baš nemamo najjaču mornaricu na svijetu kakvu sam ja htio da imamo.

I dugo mi je trebalo da to nekako prihvatim, ali nisam nikada sasvim!!

I ja sam postavio takvo pitanje u osnovnoj školi a nastavnik mi je rekao: "Ostrvo Vis je naš nepotopivi nosač aviona."
Vidiš da smo imali odgovor na sve.

Max Blitz:

Citat :

Kad sam bio negdje osnovna škola, i to niži razredi, skužio sam da mi nemamo nosače aviona!!!  

Za doktrinu obrambenog rata za kakav smo se spremali nisu ni potrebni nosači aviona ali da nam je PVO bila tako slaba može se smatrati velikom strateškom pogreškom. Da nas je slučajno tko napao prošli bi kao i Srbija 1999. godine!

Boske (citat):

Za doktrinu obrambenog rata za kakav smo se spremali nisu ni potrebni nosači aviona ali da nam je PVO bila tako slaba može se smatrati velikom strateškom pogreškom. Da nas je slučajno tko napao prošli bi kao i Srbija 1999. godine!

Znamo sve to, ti si sad to ozbiljno objasnio, nije u tome poanta.

I za Vis znam, uvijek su govorili da je Vis naš nosač aviona. Ma kakav Vis, ja sam htio prave nosače aviona kakve su imali Amerikanci.....(Rusi su ih imali malo, to me isto razočaralo...)
Nikad to nisam uspio skroz prežalit, kažem vam........

Znam ja da si ti mislio da smo mi u svemu superiorni E a sad te stvarnost pritjerala u kut a sjeta srce kida

Ronilačke barkase BRM

Ronilačka barkasa je namjenski drveni brod za podršku manjim i srednjim grupama ronilaca. Izgrađena je specijalno za ronilačke potrebe.
Namjenjena je za podršku školskim ronjenjima i podršku profesionalnim roniocima za zarone do dubine od 40m, a u slučajevima spašavanja ljudskih života i do 60m dubine.

Barkasa BRM-81

Kao namjenski ronilački brod i danas se koristi za:

- osiguranje ronjenja,
- pružanje pomoći kod ronilačkih incidenata,
- sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja,
- pomoć civilnim institucijama prilikom prirodnih i izazvanih katastrofa,
- pomoć civilnim institucijama u osiguranju nemetane plovidbe u teritorijalnom moru

Barkasa MRB-83Za potrebe JRM napravljeno je 8 ronilačkih barkasa tipa BRM od '79.-'83. u brodogradilištu 'Punat' na otoku Krku. Karakteristike: drvena konstrukcija, deplasman 38.5-45 t, dimenzije 20.50-4.50-2.40m, gaz 1.7m po krmi, pogon 2x218KW, brzina 10 (max. 11.7) čvorova, posada 12 članova, naoružanje 1xPAT 20mm.
U Flotnu listu JRM su uvedene početkom 80-tih. (BRM-81 '79.)
Opremljene su kompresorima, zračnim bankama i prijenosnom dekompresijskom komorom (RK) ''Galeazzi''.
Imaju prostor za opremanje i raspremanje ronilaca, prostorije za posadu, ronioce i sanitet.
Danas Mornarica VCG ima BRM-81 i BRM-85, a HRM MRB-83. (Malo je okrenut naziv u HRM, radi se o istom.)

Barkasa BRM(MRB)-83, sada u sastavu HRM

[You must be registered and logged in to see this image.]

Općenito o barkasama u JRM:

Barkasa kao plovni objekat svrstava se u plovna sredstva, ne u brodove. Barkasa nema formacijsko mjesto komandanta i k-dira V BO već komandira barkase i motoriste. Također, formacijski ova mjesta popunjavaja podoficirski kadar (zast./zast.I.kl.), dok ostatak posade čine mornari.
U JRM je postojalo nekoliko tipova i podtipova barkasa. Prema dimenzijama, možemo ih podijeliti na velike, srednje i male, pri čemu u velike spadaju Barkase Hidrografske (BH) i Barkase Školske (BŠ), srednje, u koje spadaju Barkase Motorne (BM) i Barkase Ronilačke Motorne (BRM - veći tip) i manje, poput BRM - manji tip. Najmanje barkase su bile Barkase Motorne Transportne (BMT). Barkase BRM smo opisali u prethodnim postovima.
Najmasovniji tip u upotrebi bio je BM. Barkase u mirnodopskoj formaciji ne nose topovsko naoružanje dok prema planovima naoružavanja dobijaju svoje topove 20mm sa pripadajucim b/k koji se montiraju po pramcu i krmi sa sanducima za municiju. Formacijski imaju autonomiju kraćeg boravka na moru obzirom da imaju prostorije za kuhanje, spavanje kao i sanitarne prostorije.

Barkasa BH-11 JRM, sada ronilački brod 'Explorer'

U mirnodopskim uvjetima uključene su u sastav većih jedinica prema potrebama, a u svakom VPS (Vojno pomorski sektor) kao i u Ratnoj Luci Lora postojala je po jedna četa plovnih sredstava u kojoj su bazirale barkase. Takve čete bile su pod neposrednom komandom mornaričkih pozadinskih baza. Barkase su bile pridodavane i samostalnim jedinicama kakva je recimo bio 16. protivminski divizion u Pločama ili 82.PC u Divuljama. Glavni namjenski zadaci koji su izvršavani ovim plovnim objektima bili su mahom transport jedinica ili njihovih dijelova, kao i redovno opskrbljivanje izdvojenih objekata ili brodova, te razvoz starješina po otocima ili na druga radna mjesta, prema radnim rasporedima unutar matičnog područja baziranja. Za izvršenje takvih zadataka imale su neophodan transportno-smještajni prostor na krmi dok su se sve ostale neophodne prostorije nalazile na prednjem dijelu broda. Velike barkase (BH i BŠ) su prostorno bile određene spram svojih zadataka tako da je BŠ imala mogućnosti prevoženja čitavog voda pitomaca sa njihovim predavačima i pratećim osobljem na više dana. Slično tome, BH su imale organizirane smještajne kapacitete u više posebnih kabina za duži boravak na moru za više starješina/istraživača sa svom pratećom opremom.
Tip, odnosno serija barkasa i brojno stanje u JRM:
Tip - serija i broj: BM-58 (1), BM-61 (9), BRM-31 (2), BRM-41 (3), BRM-51 (2), BRM-53 (1), BRM-81 (8 ), BMT-1 (13), BH-1 (2), BH-11 (2) i BŠ-21 (2).
Na primjer: BRM-81 je prva u seriji pa idu redom 82,...88 a u zagradi je koliko ih je iz te serije napravljeno!

Barkasa BRM-51:

Barkasa ronilačka motorna BRM-51, sada BMT-51

Deplasman: 30.5 / 35 t
Dimenzije: 18.20 x 3.88 x 2.2m
Gaz: pramac 1.66 m, krma 1.80 m; Pogon (vrsta i snaga): dizel, 2 x 66 kW; Brzina (ekonomska i maksimalna): 8/10 čvorova
Daljina plovljenja: 1.080 M, autonomnost: 4 dana, broj članova posade: 10, vrsta gradnje: drvo
Godina i mjesto gradnje: 1974, Punat, otok Krk, utrošak goriva (kg/h): 10.5/22.5
Naoružanje: 1 x 20mm M-71 (u ratu)
Brodske zalihe: vode 1.7 t, goriva 1.5 t, mogućnost krcanja: 6 ronilaca (4 laka i 2 teška),
Brodska sredstva i uređaji: dubinomjer 'ATLAS – 460', radio telefon UKT-FM 66/17

Opisali smo barkase općenito, a rekao bih i još nešto. Možda će se netko pitati zašto sad ne postavljamo slike svih tih pustih tipova barkasi koje su postojale u JRM?
Zato jer ih jednostavno nema! Odnosno, nema ih dovoljno. Barkasa nije atraktivan brod da se slika za novine kao promocija i reklama snage JRM, a ni bilo koje druge mornarice. Uvijek se snimaju krstarice, razarači, podmornice, nosači aviona....
Barkase su nepravedno zapostavljene prema mnogim kriterijima!
One su u JRM služile svojoj svrsi u najpotpunijem smislu te riječi! Kao pomoćni i opskrbni brodovi! Nemoguće je zamisliti bilo koju svjetsku mornaricu bez pomoćnih brodova o kojima se malo piše i govori. I ne snima ih se! Zato jer kod laika (a takva je većina ljudi) često nailaze na nerazumijevanje (pa i podsmijeh) zbog nepoznavanja materije.

Barkasa BM-58 'Barbara' (Bit će o njoj više riječi opširnije, nešto kasnije)

[You must be registered and logged in to see this link.]

Barkasa je mali brod i zahtijeva izuzetno vještu i sposobnu posadu, pogotovo na malim barkasama od svega nekoliko članova posade, gdje u načelu, svi rade sve!
Mali brod je puno osjetljiviji i ranjiviji u odnosu na vremenske i sve druge nepogode i opasnosti. Ne trpi neplivače i općenito ljude koji se boje mora!
Na velikom ratnom brodu dobar dio posade more i ne vidi. Negdje su po utrobi broda zaokupljeni svojim specijalnostima i aktivnostima. I mogu si priuštiti da budu i neplivači!
Zato se na temi 'krpamo' sa slikama barkasi do kojih možemo doći. I postavljamo slike barkasi koje su bile u službi u JRM, a sad su (te iste) dio Mornarice VCG, HRM ili su postale privatno vlasništvo pojedinaca koji ih koriste u druge svrhe (najčešće turističke), te su prebojane sasvim drugim bojama.

Barkasa Motorna Transportna BMT-12

Na barkasi BMT-12 sam uglavnom proveo vojni rok u Kumboru u VP 6018. Dosta toga sam već pisao na temi:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Deplasman: 4.8t puni: 10t
Dimenzije: dužina: 10, 12m, širina 3.29m, visina s nadgrađem: 1.92m
Gaz po krmi: 1.06m
Vrsta gradnje: drvo
Pogon: diesel 48KW, brzina 8 (max 8,5) čvorova
Nosivost: do 5t (30 osoba i 2.2 t tereta), 3 člana posade
Osim ove BMT-12, u mojoj jedinici su još bile barkase BMT-6 i BMT-13, te veća barkasa BM-66, koja je bila stacionirana u Dubrovniku.
JRM je imala ukupno 13 ovakvih BMT barkasi građenih od '70. do '72. u Šibeniku

Bio sam komandir barkase, imao sam mornara-motoristu i još jednog mornara. Prevozili smo ljude i teret diljem Bokokotorskog zaljeva.

Protuavionski top 20 mm predviđen za barkase JRM u ratnim uvjetima.....................


Danas moja barkasa izgleda ovako
Prebojali su je u neke čudne i neodgovarajuće boje za vojni brod i prevozi turiste!
I dodana je ova ograda na pramcu koje nije bilo,
valjda da turisti ne padaju u more.
Jedino dobro na ovoj slici su one mažoretkinje u crvenom u pozadini!
Barem nešto veselo....

Max Blitz (citat):

Jedino dobro na ovoj slici su one mažoretkinje u crvenom u pozadini!
Barem nešto veselo....

Dobar je i onaj brod u pozadini. To je "Vodena Kočija", turistički brod koji je u Boku došao sa Sene, naročito je atraktivan uveče kada je osvijetljen.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Barkasa BM-58 'Barbara'
 
'Barbara' je metalna barkasa izgrađena još davne 1926.g. u Nürnbergu u Njemačkoj. Naglasio bih ovo metalna, jer smo do sada uvijek govorili da su barkase drvene. Kao svoj diplomski rad, napravili su je učenici tamošnje Tehničke škole, a brod je nedugo potom, kao dio reparacije za štetu nanešenu u I. svjetskom ratu, stigao u Kraljevinu Jugoslaviju. Motorna barkasa tada je uvrštena u flotu Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije u kojoj je u Boki Kotoskoj služila kao putnički i lučki tender za prijevoz tereta. Od 1951.g. pa do prvih godina 21. stoljeća, kao vojna motorna barkasa BM-58, 'Barbara' je stalno plovila između Tivta, Risna i Kumbora prevozeći radnike tivatskog vojnog brodogradilišta 'Arsenal', a uz njih i građane, đake, studente...
Obzirom na njene godine i starinski način izgradnje, odnosno zakovičastu konstrukciju trupa, 'Barbara' je danas i svojevrsni pokretni spomenik tehničke kulture, pa se razmišlja da se i u priču o njenoj obnovi, uključi i Regionalni zavoz za zaštitu spomenika kulture iz Kotora.
Prije skoro tri godine 'Barbara" je iz mora izvađena na suho, u marini kompanije 'Navar' u Bonićima, gdje se i danas nalazi. Stručnjaci 'Navara' i specijalizirane firme za tehničku inspekciju brodova 'Invar', detaljno su pregedali stari brod, te su napravljene dvije verzije idejnog projekta obnove i rekonstrukcije 'Barbare' za potrebe općine Tivat.
 
Deplasman: 32 t
Dimenzije: 20.95 x 3.70 x 3.30 m
Gaz: pramac 0.75 m, krma 1.65 m, Pogon (vrsta i snaga): dizel 1 x 121 kW, Brzina (ekonomska i maksimalna): 5.2/10.3 čvorova
Daljina plovljenja: 125 milja, autonomnost: 1 dan, broj članova posade: 3, vrsta gradnje: čelik
Godina i mjesto gradnje: 1926., Njemačka, utrošak goriva (kg/h): 18/26
Brodske zalihe: vode 0.4 t, goriva 0.44 t
Mogućnost krcanja: 50 vojnika sa osobnim naoružanjem i opremom, - 3 do 4 t tereta
Brodska sredstva i uređaji: magnetni kompas
 
U lokalnoj upravi imaju velike planove za 'Barbaru'. Preurediti je u plovilo za reprezentativne svrhe, koristiti za odvijanje lokalnog brodskog prometa, a spominjala se i ideja da barkasa služi kao svojevrstan školski brod za praktičnu obuku polaznika Centra za obuku pomoraca tivatskog Fakulteta za mediteranske poslovne studije, čiji je općina Tivat jedan od osnivača i vlasnika.
 
Izgled 'Barbare' nakon rekonstrukcije, prema idejnom projetku
 
'Navar' je napravio idejno rješenje obnove broda kao reprezentativnog plovila sa višestrukom namjenom korištenja, što bi podrazumijevalo i značajno veće radove na 'Barbari' i veća financijska ulaganja. S druge strane, u Centru za obuku pomoraca Tivat izradili su i predlagali prilično jeftinu varijantu postupne obnove broda koji bi se prvenstveno koristio kao školsko plovilo i ljeti za prijevoz turista, tako da bi brod sam zarađivao za nastavak obnove.
Dodatni problem je specifična tehnologija izgradnje 'Barbare', čiji su limovi trupa međusobno spojeni zakovicama, jer 1926.g., kada je napravljena, nije postojala tehnologija elektrolučnog zavarivanja metala. Danas se remontom brodova zakovičaste konstrukcije bavi samo par brodogradilišta u Europi, ali bi se i to u slučaju 'Barbare' moglo premostiti specifičnim tehnološkim rješenjima kojima bi se sanirali djelovi trupa koji su u najlošijem stanju.

Podmornica "Heroj" u bivšem Arsenalu u Tivtu , ispred muzeja pomorskog nasledja u julu prošle godine

[You must be registered and logged in to see this image.]

flexi (citat):

Podmornica "Heroj" u bivšem Arsenalu u Tivtu , ispred muzeja pomorskog nasledja u julu prošle godine

Odlična slika flexi, nažalost, još to nisam stigao obići iako mi je veoma blizu kuće.

Flexi, zdravo i dobro došao na forum!
Lijepa slika!
Nažalost, nekima je razvukla format foruma, jer je veća od formata 800x600, pa te molim da je smanjiš, hvala ti!

Max Blitz (citat):

Flexi, zdravo i dobro došao na forum!
Lijepa slika!
Nažalost, nekima je razvukla format foruma, jer je veća od formata 800x600, pa te molim da je smanjiš, hvala ti!

hvala na dobrodošlici Max , paziću u buduće na format slika .pozdrav

Ronilačka barkasa BRM

A evo i ronilaca: Ovo sam nekako iskombinirao, mada su slike ronilaca dosta starije!

Interesuje me, da li ima ko koju fotku od remorkera PR 37 ZUBATAC. Na njemu sam vršio dužnost kao mašinista godine 1974/75, prije skidanja u 7 mesecu išli smo u remont SAKO u Tivtu. Voleo bih, da se javi ko je u to vreme bio na njemu...

[You must be registered and logged in to see this image.]

RČ-308 Karlo Rojc

slovenec (citat):

Interesuje me, da li ima ko koju fotku od remorkera PR 37 ZUBATAC. Na njemu sam vršio dužnost kao mašinista godine 1974/75, prije skidanja u 7 mesecu išli smo u remont SAKO u Tivtu. Voleo bih, da se javi ko je u to vreme bio na njemu...

Pozdrav slovenec, dobro došao mornaru.
 
PR-37:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

 
[You must be registered and logged in to see this image.]

 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 

Hvala na fotkama, kad sam ih vidio razplakao sam se ko mali... Lepe uspomene imam na to doba...

Hvala još jednom.

Na donjim slikama izgled je PR 37 nakon završenog remonta i več ima ugraden diesel motor, ona crno bijela jeste prava, ja sam bio još na brodu, koji je imao postrojenje na paru. ... Kurili smo na mazut...

..Da dodam, k-dant broda bio je u to vrijeme Petrov Nikola, st.vod. I kl.

Pokušati ću doći do podataka o brodu, imam neku knjigu iz osamdesetih. Zanimljivo, nisam znao da je prvo imao parnu mašinu.

slovenec (citat):

Hvala na fotkama, kad sam ih vidio razplakao sam se ko mali... Lepe uspomene imam na to doba...
Hvala još jednom.

Slovenec, zdravo i dobro došao na forum!!
Pozdrav od još jednog mornara!!
Služio na barkasama i ČM-ovima '87. Kumbor!!
Ima i takva tema na 'Crnoj Gori'.
Tamo sam pisao. Pitaj što god ti padne na pamet!!

Čamac motorni patrolni ČMP- 25

R-2 Mala diverzantska ronilica


Taktičko-tehničke karakteristike:

Dužina preko svega: 4,9 m
Širina: 1,32 m
Srednji gaz: 1,03 m
Masa: 1400 kg
Maksimalna brzina: 4,5 čvorova
Ekonomska brzina: 3,7 čvorova
Radijus djelovanja: 23 nm
Operativna dubina ronjenja: 30 m
Dopuštena granična dubina ronjenja: 60 m
Najveća dubina ronjenja: 100 m

Motorna jahta 'JADRANKA'

Vjerojatno najatraktivniji brod u sastavu flote JRM koji je plovio u službi Protokola i Predsjednika Republike Josipa Broza Tita jest jahta 'Jadranka'. Riječ je i o danas vrlo luksuznom plovilu izgrađenom prije 28 godina u brodogradilištu "Punat" na otoku Krku. Unutarnje je opremanje broda obavljeno u susjednom brodogradilištu Kraljevica te je 'Jadranka' 1977. godine 'darovana' Titu koji se na njoj, kažu, prvi put odmarao po povratku s posjeta Kini i Sjevernoj Koreji. Te je godine brod punatskih kalafata upisan u Flotnu listu JRM, te je kao službena jahta predsjednika Tita zamijenila ostarjelu, ali nešto veću (42 metra dugu) jahtu 'Podgorka', te nešto manju, 22 m dugu jahtu 'Primorka' o kojoj se pročula vijest o nasukavanju na podmorsku hrid Krš od Đerana kraj ušća rijeke Bojane pored Ulcinja.
'Jadranka' je duga 'samo' 34 metra, ali i danas gracioznošću linija plijeni pozornost svih koji je vide. Konstrukcija je rezultat rada stručnjaka zagrebačkog Brodarskog instituta, a njezina bijela boja još više ističe ljepotu linija cijele jahte. Isto tako, istina je kako je ta prelijepa jahta zaplovila samo tri godine prije Titove smrti, ali ga je na krstarenjima po Brijunima i dalmatinskim otocima ugostila čak 24 puta. Tito je na 'Jadranki' često ugošćavao brojne strane državnike koji su mu otvoreno zavidjeli na tom brodu. Neki su jahtu pokušavali čak i 'kopirati', ali bez vidljiva uspjeha. Priča se kako je bivši rumunjski predsjednik Nicolae Ceausescu u toj nakani bio najuporniji, ali i - najneuspješniji!

Luksuznu jahtu pokreću dva MTU diesel motora sa po 12 cilindara, ukupne snage 2600 KS, zahvaljujući kojima postiže maksimalnu brzinu od 22 čvora. Ipak, ekonomska brzina 'Jadranke' je 16 čvorova, daljina plovidbe 485 NM uz zalihe vode od 6 i goriva 14.4 tona, što je dovoljno za samostalnu plovidbu bez pristajanja od čak 12 dana. Uz posadu od 12 članova, koja također uživa nemalu udobnost, jahta prima još toliko putnika.

Još i danas mnogi ostaju zatečeni kvalitetom izrade detalja i jahte u cjelini. Oprema jahte: ukrasni predmeti od bjelokosti i ostalih plemenitih materijala, profinjeni i vrlo kvalitetni namještaj od najboljih vrsta drveta i kože, unikatni pribor za jelo, te brojna umjetnička djela (među kojima se izdvajaju slike vodećih umjetnika bivše države - posebno slikara Ede Murtića), kao i klimatizacija svih brodskih prostora, još i danas su pojam istinskog luksuza.
Danas je motorna jahta 'Jadranka' brod namijenjen za reprezantativne i protokolarne svrhe Predsjednika Crne Gore i Vlade Crne Gore.

Max Blitz (citat):

Čamac motorni patrolni ČMP- 25

[You must be registered and logged in to see this image.]

Meni ovo nije jasno    
Gledajući dno samog plovila više mi liči na poludeplasman
Brzina koja se navodi nije deplasmanskog režima.

purger (citat):

Max Blitz (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Meni ovo nije jasno    
Gledajući dno samog plovila više mi liči na poludeplasman
Brzina koja se navodi nije deplasmanskog režima.

 
Navedena stranica je iz ove knjige. (Nabavljena na "buvljaku")
 
[You must be registered and logged in to see this image.]

 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
 

Vidim da su podaci ivađeni iz stručne literature.
Ali jednostavno nije mi jasno zašto se taj patrolni čamac svrstava u deplasman?
U pravilu deplasmansko dno trebalo bi od prove do krme imati zaobljeno duboko V dno,samim time takvo dno ne može razvijati velike brzine.Kod malih plovila cca 5-7m sasvim je svejedno dali je gore motor 50ks ili 80ks jer u pravilu brzina je uvjek ista ali raste potrošnja.
U pravilu deplasmani masu vode guraju ispred sebe dok gliserska dna i poludeplasmani jednostavno sjeku masu vode.
Na slici se doslovno vidi što prova radi da ne gura nego doslovno sječe površinu vode.
Dakle taj čamac po svemu trebao bi spadati definitivno pod poludeplasman.
A poludeplasman trebalo bi biti nešto slično gliserskom dnu ali opet nije jer glisersko dno je je ravno.
E sad neznam od kada datiraju izvedbe trupa u poludeplasmanskom režimu?Možda je literatura starija?
Matrix ti znaš o čemu pišem i što želim reći?

purger (citat):

Vidim da su podaci ivađeni iz stručne literature.
Ali jednostavno nije mi jasno zašto se taj patrolni čamac svrstava u deplasman?
U pravilu deplasmansko dno trebalo bi od prove do krme imati zaobljeno duboko V dno,samim time takvo dno ne može razvijati velike brzine.Kod malih plovila cca 5-7m sasvim je svejedno dali je gore motor 50ks ili 80ks jer u pravilu brzina je uvjek ista ali raste potrošnja.
U pravilu deplasmani masu vode guraju ispred sebe dok gliserska dna i poludeplasmani jednostavno sjeku masu vode.
Na slici se doslovno vidi što prova radi da ne gura nego doslovno sječe površinu vode.
Dakle taj čamac po svemu trebao bi spadati definitivno pod poludeplasman.
A poludeplasman trebalo bi biti nešto slično gliserskom dnu ali opet nije jer glisersko dno je je ravno.
E sad neznam od kada datiraju izvedbe trupa u poludeplasmanskom režimu?Možda je literatura starija?
Matrix ti znaš o čemu pišem i što želim reći?

Mislim da su u knjizi išli na naj jednostavniju definiciju, istisninu (deplasman) u mirovanju.

I Stazio znaš što je još interesantno iz ovog trupa što se vidi iz vode ja jednostavno ne vidim naznake neke kolumbe?
Eto neznam možda griješim,a možda vas i opterećujem odo ja

Moramo obaviti konsultacije sa Matrix-om.

I to čim prije dok nisu Čehinje doplahutale
Ni vrag ga neče onda ulovit,čim prvi cvrčak zapiva sve bolesti ga prolaze ko rukom odnešene

Evo što o deplasmanu i poludeplasmanu kaže literatura, a naš ČMP po svemu sudeći ima poludeplasmasko dno, ne potpuno ravno, koliko sam zaključio. Imali smo ovakvo plovilo u jedinici, ali se zaista ne mogu sjetiti svih detalja.

Definicija:
1. Deplasmanski brod je plovilo kojemu je dno od pramca do krme stalno zaobljeno i nema neke ravne površine (podvodni dio). U stvarnosti ga vidimo kako sporo plovi i ispred sebe gura more. Moderna deplasmanska dna imaju jedrilice (plove, a ne guraju more).
2. Gliserska dna su ravna oštro završenog zadnjeg kraja konstruirana za glisiranje - brzu vožnju površinom vode. Ova dna mogu biti više ili manje u slovo"V" (duboki i plitki) . Što je dublji V plovilo je dublje uronjeno u more te stabilnije na njihanje i udobnije u plovidbi - glisiranju.
3. Poludeplasmanac je neki križanac koji s jakim motorom može preći u glisiranje, ali mu je većinska namjena plovidba 'podgliserskim brzinama'.

Na jednom drugom mjestu se kaže zaključak:
Nije duboki V isto kao deplasmansko dno, baš suprotno, možemo reći da su to dva osnovna trupa u brodogradnji, a poludeplasmanski trup je izvedenica ta obadva trupa.
Laički, deplasmansko dno - bačvastog oblika dobre stabilnost, ali malih brzina. Uglavnom je brzina jednaka dužini vodene linije (10m = cca 10NM) bez obzira koje jačine bio motor. Recimo za 10 metarsko plovilo bilo bi dosta 50KS da postigne konačnu brzinu - nema glisiranja.
Glisersko dno ili duboki V je dno V-oblika pod kutem od 14-24 stupnja postiže velike brzine, nestabilnije u stajanju, najštedljiviji trup kad se izračuna koliko se sa litrom goriva prijeđe milja.
Poludeplasmansko dno - mogli bi reći izmišljotina da bi deplasmansko dno zadržalo kakvu takvu stabilnost, a dobilo na brzini - potrebni puno jači motori da bi plovilo izglisiralo.

1. Deplasmanski režim plovidbe, težina 'leži' na uzgonu (Arhimed). Brod plovi zbog uzgona ostvarenog uronjenim dijelom trupa.
2. Gliserski režim plovidbe, tezina 'leži' na hidrodinamičkim silama.
3. Poludeplasmanski režim plovidbe, dijelom uzgonom (deplasmanom) te hidrodinamički 'podržan' trup.

Postoji jedna važna konstanta koja se određuje kao Froudeov broj:
Froudeov broj u mehanici fluida opisuje pojavu nastanka hidrauličkog skoka, koji se javlja pri prijelazu nadkritičnog u podkritično strujanje. Hidraulički skok nastaje kada je Fr ~ 1. Hidraulički je skok uglavnom turbulentan, posebno u dvije dimenzije, ali to nije nužno ispunjeno. Fr je nazvan po Williamu Froudeu.
Froudeovim brojem se određuje otpor kretanju nekog objekta kroz vodu, a služi nam za usporedbu plovila različitih veličina i glasi:

[You must be registered and logged in to see this image.]

gdje je: V – brzina strujanja, i c - brzina širenja vodenih valova. Što je veći Froudeov broj, to je veći otpor kretanja plovila kroz vodu.

Za plovilo se Froudeov broj određuje kao:

[You must be registered and logged in to see this image.]

gdje je: V – brzina plovila, g – ubrzanje sile teže i L – duljina vodene linije broda. To je vrlo važna karakteristika plovila, čime se određuje njegov otpor kretanju i djelovanju valova. Prema Froudeovom broju plovila se dijele na:

deplasmanske – Fr < 1
poludeplasmanske – 1 < Fr < 3
glisirajuće – Fr > 3

O ovome bi se moglo još nadugo i naširoko, a brojna plovila su križanci izvedeni da zadovolje razne režime plovidbe na optimalan način.
Izvori: drugi forumi, članci, wiki....

Vidim truda ti ne manjka imaš plus napravio si ono što sam i sam mislio ali eto preduhitrio si me tako da ti drugi plus ne mogu dati .
Doista se nisam povodio za nekom literaturom nego sam jednostavno uočio da mi na toj slici nešto ne štima u odnosu na napisane karakteristike.
Jednostavno volim brodove,nautiku i sve vezano za more!
Max

A čuj, svi znamo ponešto o svemu. Više ili manje otprilike.
Volim posegnut za literaturom, tko bi znao sve napamet, zaboravi se školsko znanje.
Hvala za plus!

Imao sam polemiku sa sada već baniranim članom Splićom gdje je naveo da se i podmornice djele na deplasmane i poludeplasmane(ni to nikako da povežem) inzistirao sam da mi objasni u čemu je razlika ali nažalost nisam dočekao.

Podmornice sam u JRM samo vido, a bio sam samo u onoj u Tehničkom muzeju u Zagrebu, nažalost.
Za ovo što si pitao treba pogledati malo ozbiljnije po literaturi.
Poludeplasman kod podmornica je na prvu ruku nešto vrlo upitno, i moglo bi biti riječi o njemu samo pri površinskoj vožnji.

Poslije 1945. u porušenim su brodogradilištima u Puli i Rijeci nađeni neki brodovi koje se isplatilo dovršiti ili popraviti. Među njima bile su i dvije talijanske podmornice, pronađene u Puli i obnovljene u Uljaniku. Veća podmornica 'Nautilo', klase Flutto, postala je jugoslavenska Sava (P-802) a džepna podmornica CB-20 nazvana je Mališan (P-901). Zajedno s podmornicom Tara (P-801; bivša Nebojša, koja se vratila iz izbjeglištva, činile su osnovu podmorničke flotile Jugoslavenske ratne mornarice i omogućile školovanje novih posada. U doba dok se nova Jugoslavija nalazila u procjepu između Istoka i Zapada, a novčana sredstva bila skromna, nije se moglo nabavljati podmornice u inozemstvu. Stoga su građene u domaćim brodogradilištima pomoću znanja i iskustva stečenog pri obnovi dvije talijanske jedinice. U arhivu riječkog 3. maja, bivšeg 'Cantiere Navale del Quarnaro', odnosno 'Ganz-Danubiusa', pronađeni su nacrti za talijanske podmornice klase Sirena, koji su poslužili kao temelj za dvije podmornice projekta B-81, sagrađene u Puli, P-811 Sutjeska i P-812 Neretva.


U obnovi i projektiranju podmornica sudjelovali su suradnici Brodoprojekta iz Rijeke i Brodarskog instituta iz Zagreba. Uskoro po dovršenju klase Sutjeska planirana je nova klasa, koju je trebalo graditi prema vlastitom projektu. Podmornička brodogradnja je iz 'ugrožene' Pule (preblizu granici s Italijom) preseljena u Split, gdje je u okviru Brodosplita osnovano Brodogradilište specijalnih objekata (BSO). Istodobno s gradnjom podmornica školovane su i njihove posade, koje su sudjelovale u gradnji i opremanju, kako bi ih po dovršenju što bolje poznavale. Prva jedinica Projekta B-71 nazvana je Heroj (P-821), a slijedile su Junak (P-822) i Uskok (P-823). Uveden je novi elektromotorni pogon, a u gradnju podmornica uključene su brojne tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji (Rade Končar u Zagrebu, Tvornica hidrauličnih strojeva u Trsteniku, Vulkan u Rijeci, Strojar u Pušćoj Bistri, Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, rudnik olova u Mežicama).
Dovršenjem te klase dokazano je kako se na našoj obali mogu graditi najsloženiji tehnički objekti poput podmornica, a uskoro su slijedile i dvije poboljšane jedinice Projekta B-72, Sava/P-831 i Drava/P-832, koje su trebale zamijeniti Sutjesku i Neretvu. Novost je bila izrada lakog trupa i zapovjednog mosta od stakloplastike, a čvrsti trup i toranj i dalje su bili od čelika. Podmornice Projekta B-72 trebao je slijediti Projekt B-73, naoružan protubrodskim vođenim projektilima, ali se ni na Istoku ni na Zapadu nije moglo nabaviti odgovarajuće projektile, te je gradnja odgođena i poslije ukinuta u korist džepnih podmornica klase Una i diverzantskih ronilica tipa R-1, R-2 i R-2M (20).
Džepne podmornice Projekta B-91 ili klase Una mogle su polagati mine pred protivničkim pomorskim uporištima ili služiti za prijevoz podvodnih diverzanata i njihovih ronilica tipa R-1.

flexi (citat):

Podmornica "Heroj" u bivšem Arsenalu u Tivtu

Tog 21.8. 1967.g. u Splitu bilo je vrlo svečano – mnoštvo radnika splitskog brodogradilišta okupilo se na obali ispred velike hale posebnog dijela splitskog škvera – BSO (Brodogradilišta specijalnih objekata). U unutrašnjosti te hale u protekle dvije i pol godine postupno je građeno čudo - najnovija dizel-električna podmornica projektantske oznake B-71, prva potpuno samostalno razvijena, konstruirana i izgrađena jugoslavenska podmornica.

U sljedeće skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991.g.odine u Tivtu, podmornica 'Heroj' je imala ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle. Najviše eksploatirana jugoslavenska podmornica tokom ta dva desetljeća obavila je ogroman broj zadataka.

Naime, podmornice su zbog svoje osnovne karakteristike – teškog otkrivanja - izuzetno pogodne za povjerljive misije prikupljanja obavještajnih podataka pri čemu nerijetko zalaze i u teritorijalno more drugih država. Jedan zadatak koji je 'Heroj' izvršio, članovi njegove nekadašnje posade danas ipak sa neskrivenim ponosom priznaju – u travnju 1974.g. ova podmornica je u području Monte Gargana, na samoj ivici teritorijalnih voda Italije, na izviđačkom zadatku sačekala i djelimično pratila brodove Šeste flote američke Ratne mornarice koji su plovili ka sjevernom Jadranu radi održavanja vježbe sa brodovima RM Italije. Američki ratni brodovi – nosač aviona, krstarice, razarači i ostalo, tom su prilikom bukvalno prešli preko zaronjene jugoslavenske podmornice koja je u tišini pod vodom snimala šumove njihovih propelera, ni ne otkrivši prisutnost 'Heroja' u dubinama Jadrana.

Skraćeno sa:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Od dvije podmornice klase 'Sava', koje su projektirane sa kraja sedamdesetih godina ostala je samo ova po kojoj je klasa od svega dvije izgrađene podmornice tog tipa i dobila ime. Druga njena sestra P-832 'Drava' je već okončala svoj život kao u turskom Izmiru. Ista sudbina po svoj prilici čeka i P-831.
 
Podmornice klase 'Sava' su projektirane za napade na površinske brodove, borbu protiv neprijatelskih podmornica, postavljanje minskih polja ali i za specijalna djelovanja u akvatoriju Jadranskog mora kao transporteri za prijevoz manjih grupa diverzanata u dubinu neprijateljskih položaja. Podmornice su bile naoružane torpedima 536 mm, koja su ispaljivana iz šest torpednih cijevi na pramcu.
 


Stazio će nam reći nalazi li se podmornica trenutno još uopće u Bokokotorskom zaljevu ili je otišla.....

P-831 je raspremljena u skladu sa propisima, za što postoji kompletna dokumentacija (Osnovna brodska knjiga, naređenja, izvještaji i dr.). Na podmornici su jedino ostale torpedne cijevi koje su dio čvrstog trupa podmornice, te je nemoguće izvršiti njihovu demontažu bez rezanja čvrstog trupa.

S obzirom da se u Crnoj Gori nijesu mogli obezbijediti kapaciteti za rezanje podmornice, Ministarstvo odbrane je dalo saglasnost da se ista otegli u brodogradilište u Izmir, u Turskoj, i tamo izreže. Stručna ekipa, na čelu sa glavnim inspektorom Ministarstva odbrane, je u periodu od 10 – 12.06.2010. godine, boravila u navedenom brodogradilištu i konstatovala da je podmornica, uključujući i torpedne cijevi, izrezana i pretvorena u sekundarnu sirovinu.