PBR-551 'Mornar' i PBR-552 'Borac' 59. klasa JRM februar 1980. Pula

Ima li koga iz tog doba

evo, i ja sam bio u Puli u februaru 80...siganlista..prekomada Split

Pohajac, dobrodošao na forum kao 500-ti član, osjećaj se kao kod kuće!

Pohajac da nisi bio na patrolnom brodu?

bio sam na komandnom brodu VIS....kamandant broda mi je bio poručnik bojnog broda Herman Drnovšek

Ja sam bio na Borcu blizu smo bili vezani haha

bili ste vezani izpred nas...na jednome od patrolcev su bili i dva dečak iz Kopra..brača Kresovič

Tacno blizanci signalisti bio sam s njima par mjeseci posto sam onda presao na susjedni patrolac Mornar koji je bio vezan uz Borac.Sad se ne mogu sjetiti na kojem su oni bili.
Prvo sam bio na 521 patrolcu 2 mjeseca pa na Borcu 2 mjeseca ostalih 1,5 dana na Mornaru onda odem na odsustvo i ostanem 40 dana posllije toga otkomanda Sibenik i tamo picio samo strazu ali sreca pa sam bio godisnjak tako da sam se skinuo 19-2-1981

szlatko (citat):

Ima li koga iz tog doba

ima 1159/93b VE7 komandant bataljona kapetan korvete stipe mikašinović

Pakte, dobro nam došao!

Pozdrav Pakte

ima li koga od ronioca..?? 59kl. muzil,divulje,sibenik,pa barkasa. 1980/81.ja sam iz herceg novog. brankovic aleksandar sasa. pozd. svim pripadnicima JNA p.s nik mi je ime sina.

Dobrodosao" Luka"
Verujem da cemo cuti jos dosta zanimljivih komentara, obzirom da ti je ovo PRVI.....

luka2205 (citat):

ima li koga od ronioca..?? 59kl. muzil,divulje,sibenik,pa barkasa. 1980/81.ja sam  iz herceg novog. brankovic aleksandar sasa. pozd. svim pripadnicima JNA p.s nik mi je ime sina.

Brankoviću Perković te pozdravlja

pošalji mi svoj e mel evo ti moj tomek.perković@gmail.com

luka2205 (citat):

ima li koga od ronioca..?? 59kl. muzil,divulje,sibenik,pa barkasa. 1980/81.ja sam  iz herceg novog. brankovic aleksandar sasa. pozd. svim pripadnicima JNA p.s nik mi je ime sina.

 
Ima,Slovenac Vladimir Godnjavec...

secam se slovenca.. fras igor, zumer srecko, miha, ima ih jos..

Ima već neko vrijeme da sam se logirao na ovaj forum,a sad ću i malo pisati. Pozdrav svima na ovom forumu.Proveo sam jedno odredjeno vrijeme na PBR 551 kao strojar ili mašinista. Bilo je to predratno vrijeme 1989,1990,1991...Nije se puno plovilo,a često smo znali biti na obezbedjenju granice u sjevernom Jadranu. Obično vez u Lošinju - brodogradilište,a ponekad i Kovčanje. I svaku drugu noć vožnja na granicu. Ne znam točnu rutu plovljenja,jer sam vodio brigu o mašinama i ostalom. Bilo je vožnji i na Vis,Lastovo,itd...
U to vrijeme u Lori su ostali samo PBR 524 koji se spremao za rashod,551 i 552. 552 je negdje u proljeće 1990 e došao iz remonta,i bio je vrlo lijepo uredjen. Komandant na 552 je bio PBB Stanko Dužič,a zamjenik PK Petrović. Isto tako na 551 je bio komandant PBB Ležaić Bore,a zamjenik PK Jovanovski Ljupčo. Komandir 5 BO je bio Z1KL Đaković Antun. Toliko za sad...pisat ću malo i o pogonu ovih brodova.

Pozdrav Patrolni!
Evo za početak da se malo prisjetiš, sa navyworld.narod.ru:

Izvuci štogod slika iz osobne arhive!  

Nemam baš nešto slika. Imao sam i slike iz mašine,ali ih ne mogu naći. Na žalost. Ova gornja slika 551 je prije rekonstrukcije. Ne znam koje godine je bio na velikom remontu ,ali znam da je štošta  promijenjeno.
Nego...hajdmo malo o pogonu. Ovdje negdje sam pročitao da su 551 i 552 imali 4 motora za pogon,što nije istina. Imali su STORK WERKSPOOR 3 motora i 3 osovine s kopčama. 2 tzv. pramčana motora i jedan krmeni.
3 puta 2100 konja,V16 motori.Čuo sam od starijih oficira da su to bili u stvari motori za lokomotive,ali su marinizirani. U cijeloj JRM je bilo 6 takvih motora. 3 na 551 i 3 na 552. Prije pokreta su se morali ugrijati na 60 stupnjeva radi mehaničkog oštećenja kod hladnog starta. U vožnji bi gasili krmeni motor,i plovili na dva pramčana. Krmeni bi se uglavnom koristio za manevre uplovljavanja i slično. Pomoćni motori su bili TORPEDO Rijeka,tako je pisalo na njima. 6 cilindara,ali se ne sjećam koje snage.Evo u kratko...

Patrolni (citat):

552 je negdje u proljeće 1990 e došao iz remonta,i bio je vrlo lijepo uredjen.

Je li PBR-552 ovakav došao s remonta ili je naknadno maskirno prebojan?
Prva slika je iz Lore, a druga od kasnije...


Naš forumaš Minolovac je tvoj kolega mašinista, a ja sam bio mornar u Kumboru, vozio sam barkase i ČM-ove...  
Mogu se naći razni tehnički podaci okolo po netu, a bude i netočnosti.
Uvijek je bolje saznati iz prve ruke.

Gornja slika prikazuje 552 kao K 01... ratna oznaka. Prebojan je jer je taj brod trebao braniti Loru kad ju je napuštala JRM,i još je dodatno naoružan.Do njega bočno je 551 (vidi se jarbol),ali je 551 imao kvar pogona,ne znam točno što,jer više nisam bio tamo, i nije mogao samostalno ploviti,pa je odvučen u Tivat. Koliko sam čuo vrlo brzo je izrezan. Na donjoj slici je isti taj brod - K 01 u stvari 552 negdje u Crnoj Gori pred rezanje.

Nisi dugo stigao bit u JRM kao mašinista, kako vidim po godinama.

Kako si dospio u SVŠ?

Dospio sam slučajno...prvo kao mornar,a poslije aktivacija,jer mi je tetak bio relativno visoki oficir u JRM,poslije u HRM do penzije. Ja poslije nisam više ni vidio vojske 

Na drugoj temi sam prenio podatke za PBR-551 s ove stranice:

[You must be registered and logged in to see this link.]


CARATTERISTICHE
Dislocamento: 430 t
Lunghezza: 53,30 mt
Larghezza: 6,90 mt
Pescaggio: 2,’ mt
Propulsione: 4 diesel x 3240 HP, 2 eliche
Velocità: 18 nodi
Autonomia: 3000 nmi a 12 nodi
Equipaggio: 60
Armamento: 2 x 40 mm, 3 x 20 mm, 1 RBU 1200, 2s.b., 2 lb
Sensori: radar n.c., Sonar Tamir 2

Tu se navode 4 motora. Je li još nešto pogrešno?
I vrlo žučno smo ranije raspravljali je li bila moguće autonomija od 3000 NM?

E sad....ne sjećam se baš točno tehničkih podataka...4 diesela sa 2 elise je čini mi se,imao PBR 581 tzv Francuz. 551 i 552 su imali 3 motora i 3 elise kako sam napisao. A što se tiče autonomije...hm...ne znam kolika je bila,ali 3000 NM mi se čini jako puno. 26,5 tona nafte,a Werkspoori su trošili ko blesavi.. 

Patrolni (citat):

...4 diesela sa 2 elise je čini mi se,imao PBR 581 tzv Francuz.

E, na ovome nisi stigao bit.

Rashodovan 1984, a potopljen kao meta 1988. s RČ-a projektilom P-15 kod Dugog otoka.

Ma naravno da nisam stigao....ali se pričalo o njemu....Bio je poznat i po tome što nije imao prozora...vidi se i na slici...

Patrolni (citat):

Ma naravno da nisam stigao....ali se pričalo o njemu....Bio je poznat i po tome što nije imao prozora...vidi se i na slici...

  
Da, i on nekako spada u ovu grupu patrolaca, iako je nešto drugačiji.
PBR-581 je bio patrolni brod tipa 'Le Fougeux', izgrađen u Francuskoj 1956. za potrebe JRM u sklopu Off-Shore programa vojne pomoći Jugoslaviji. Nalazio se u sastavu 38. diviziona patrolnih brodova, matična luka Lora, Split.


Kako je bilo služiti na patrolcima?
Da je trajalo što nije, je li to bilo to što si htio u vezi posla?
Ti si bio vojnik po ugovoru? Čin?

A čuj...u ono vrijeme je to bio dobro plaćen posao....Split i Splićanke....A čin je bio vodnik...dalje nisam stigao....lijepa vremena...
Patrolci su bili ok u to vrijeme...prije su puno vozili dok je bilo para...a svi smo bili svjesni da je brod star i da će skoro u rashod. A tada bi nas prekomandirali negdje,valjda...

Patrolni (citat):

Dospio sam slučajno...prvo kao mornar, a poslije aktivacija, jer mi je tetak bio relativno visoki oficir u JRM, poslije u HRM do penzije.

Odslužio si puni vojni rok kao mornar? Isto na patrolcu?

Znači strojarske si struke iz civilstva?

Da,i vojni rok na njemu....Poslije sam upisao fakultet u Zagrebu i završio nešto sasvim drugo od strojarstva. No,još uvijek volim brodove i strojeve.

Bilo je pitanje kako je bilo služiti na patrolcu...Bio je ok,brod stare konstrukcije,i bilo je potrebno navikavanje. Hrana bolja nego na kopnu,jer je brod imao kuhinju i kuhara. Kad bi bili prebazirani,onda je hrana bila još bolja. Recimo,sjećam se Lošinja,proljeće 1990 u brodogradilištu...dostava SMB "Tamićem" do broda. Bilo je svega. I sjećam se u jesen 1990 vježbe na Lastovu. Štednja vode,pa smo pili vino nabavljeno s otoka...Na toj vježbi smo bili mi,sa 551 i bio je 552. Sudjelovale su i dvije podmornice,ali se ne sjećam koje. Mi strojari smo uvijek bili u mašini,i nismo baš uvijek znali što se dešava vani. Mašina ko mašina...uvijek vruće,naročito ljeti. A u zimi je bilo zanimljivo vidjeti palubarce sa potkapama i vjetrovkama,a mašinci dole u kratkim majicama. No,ljeti nije bilo vruće samo u mašini,bilo je u svim prostorijama,ali u vožnji ljeti je mašina bila pakao. 
Mašinci ili strojari,oficiri i mornari su imali svoja zaduženja. Kod pristajanja su svi morali biti u mašini,i kod isplovljenja. Baš kod same plovidbe,u mašini je bila smjena po dva sata. Bilo je tu još poslova...Krcanje vode,sondiranje i krcanje goriva,ulja,itd...A tek čišćenje....pa onda prekretanje motora glavnih,paljenje pomoćnih,itd na danu tehnike i obavezno stezanje šupernica i ispumpavanje kaljuža. U Lori jednom tjedno,a u vožnji i kod prebaziranja po potrebi. Eto malo o životu na brodu..

Još malo....mi mašinci smo uvijek par sati prije naredbe za isplovljenje morali staviti mašine grijati. WERKSPOORE se moralo ugrijati na 60 stupnjeva jer  bi  pokretanje na hladno izazvalo mehanička oštećenja. To grijanje je zahtijevalo otvaranje i zatvaranje mnoštva ventila,izmedju ostalog i čuvenog kingstona. Sam proces grijanja je u principu bio jednostavan. Slatka voda bi se grijala u jednom kotliću koji je imao plamenik kao kod kućnog grijanja na Lož ulje. I voda je cirkulirala kroz motore u otvorima za hladjenje. Slično kao kroz kućne radijatore. I to je to. Svaki cilindar na motoru je imao svoj termometar,i jedan zajednički. Tu smo pratili razvoj situacije na sva 3 motora. Kad bi motori bili blizu potrebne temperature,uključivao se kompresor zraka za pokretanje glavnih motora. I to je to. Motori ugrijani,zrak nakrcan. Po zagrijavanju motora,bilo je potrebno opet otvoriti i zatvoriti hrpu ventila. Izmedju ostalih i KINGSTON. Kingston je ventil kroz koji morska voda ulazi u izmjenjivače topline,jer morska voda hladi slatku koja sistemom pumpi opet cirkulira oko motora. Bila je tu još jedna radnja. Otvorili bi se kompresioni ventili na svim motorima,i ručno se prekretao motor,uz prethodno uključenje električne uljne pumpe. Da bi radilica motora bila komplet pod pritiskom ulja koji je bio potreban. Zatim zatvaranje kompresionih ventila i napokon....SSSSS i StorkWerkspoor radi.

Patrolni (citat):

Još malo....mi mašinci smo uvijek par sati prije naredbe za isplovljenje morali staviti mašine grijati. WERKSPOORE se moralo ugrijati na 60 stupnjeva jer  bi  pokretanje na hladno izazvalo mehanička oštećenja.

Znači li to da brod nikako nije mogao naglo isploviti nepripremljen u slučaju nužde, ili nije bilo preporučljivo?

U slučaju nužde bi se vjerovatno palili na hladno---  Ovako smo uvijek znali par sati prije da se kreće na vožnju.

Patrolni (citat):

Ovdje negdje sam pročitao da su 551 i 552 imali 4 motora za pogon, što nije istina. Imali su STORK WERKSPOOR 3 motora i 3 osovine s kopčama. 2 tzv. pramčana motora i jedan krmeni.
3 puta 2100 konja, V16 motori.

Je li ovo taj motor?
(Odnosno jedan od tri...)

Nije. Werkspoori na 551 i 552 su imali poklopce na ventilima. Sve je bilo zatvoreno. E da...i bili su turbo. Turbine marke Napier.

Jeste stigli/smjeli u kakav ribolov putem negdje?   

Bilo je toga kad je bilo vremena....Pogotovo Vis ili Lastovo...
Sad sam tek skužio....ovo na filmiću gore je 10 o cilindrični motor. Na 551 u 552 su bili V 16....s godinama sam zaboravio koji točno model motora.

Patrolni (citat):

Sad sam tek skužio....ovo na filmiću gore je 10 o cilindrični motor. Na 551 u 552 su bili V 16....s godinama sam zaboravio koji točno model motora.

Odgovaralo je 2100 KS, pa sam zato stavio.

Ma kužim....i ja sam tražio taj motor na slikama,ali ga nema nigdje. Možda na nekom forumu o željeznici i lokomotivama,jer sam već napisao da su to bili motori za lokomotive koji su vjerovatno stigli u Jugoslaviju putem neke pomoći nakon 2 sv rata. I onda su ih stručnjaci u Kraljevici marinizirali. Zanimljivo je to da je Jugoslavija i JRM planirala graditi 6 ovakvih brodova,koji se mogu klasificirati i kao korvete. Od 551 do 556. Ali su odustali. Jednom sam čak našao u bespućima interneta i već odredjena imena za te brodove. Baš me zanima koje bi motore imali brodovi od 553 do 556....jer je navodno ovih Storkova došlo samo 6  u Jugoslaviju. Vjerovatno neke MAN ove. Patrolci od 501 do 524 su imali po dva MAN a na prekret bez kopči. E sad....snaga...ne sjećam se više.

Patrolni (citat):

Patrolci od 501 do 524 su imali po dva MAN a na prekret bez kopči. E sad....snaga...ne sjećam se više.

Tu smo pričali nešto o ovim drugim patrolcima,... 2 x 1650 KS.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Da,da MAN ovi...sjećam se mašine na 524,sivo obojani MAN ovi sa crvenim poklopcima.On je  jedini ostao od patrolaca u Lori uz 551 i 552 i od jeseni 1989 nije isplovio. Počeli su ga spremati za rashod,ali se popunjavao novim mornarima do kraja 1990...Koliko sam čuo,odvučen je u Šibenik,i bio tamo "parkiran".Po jednoj priči ga je u doba ratnih zbivanja pogodila granata,i potonuo je,a poslije je izvučen i izrezan. Po drugoj priči je samo izrezan. Možda netko zna sigurniju verziju ako se zatekao tamo.

Patrolni (citat):

...sjećam se mašine na 524...
Po jednoj priči ga je u doba ratnih zbivanja pogodila granata, i potonuo je, a poslije je izvučen i izrezan. Po drugoj priči je samo izrezan. Možda netko zna sigurniju verziju ako se zatekao tamo.

Nije bilo ništa posebno.
PBR-524 su ratna zbivanja zatekla na vezu u kasarni Kuline.
Potopljen je granatom, a poslije rata ga je izvadila dizalica Veli Jože kad se čistila luka, pa je izrezan.

Znači,ipak je potopljen,pa ostalo...I sad još kad bi imali slike...

Patrolni (citat):

...I sad još kad bi imali slike...

Kakve bi slike?

Nekako slike idu na svoje teme.
Imam jednu sliku PBR-524, naravno ne potopljenog.  

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nismo se razumjeli...mislio sam da slučajno postoje slike kad je vađen iz mora...no ok,i ovo je super...

Patrolni (citat):

Nismo se razumjeli...mislio sam da slučajno postoje slike kad je vađen iz mora...no ok,i ovo je super...

Vjerojatno postoje, ali nisam našao na netu baš te...
Kad smo se već toga dotakli da iskoristim priliku predstaviti legendarnu Brodospasovu dizalicu 'Veli Jože'.

[You must be registered and logged in to see this link.]


Veli Jože, izgrađena 1949. u Rotterdamu, bila je najveća i najsnažnija dizalica na Jadranu, a dugo, sve do novijih vremena bila je najjača i na Sredozemlju. Cijelih 350 tona (ili istodobno tri dizel-lokomotive!) mogla je podignuti na visinu od 35 m. Krakovi dizalice visoki su 40 m i imaju svoju produženu ruku od dodatnih 17 m. Ponton na kojem je ova specijalna dizalica izgleda kao ploveći otočić, dugačak je oko 40 m, a širok 18 m. Velog Jožu pokreću dva motora tipa Hercules po 147.1 kW, a njima se upravlja hidrauličkim sustavom sa komandnog mosta. Na Velom Joži se, priča kaže, u dugom nizu godina izmijenilo samo nekoliko zapovjednika.

2010. započelo je rezanje dizalice, a neki dijelovi, poput kabine s natpisom, vitla, propelera... predviđeni su za Pomorski muzej u Splitu.