FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez - Everyone has the right to memories
 
HomeEventsRegistracijaLogin
Traži
 
 

Display results as :
 

 


Rechercher Advanced Search
Traži
 
 

Display results as :
 

 


Rechercher Advanced Search
Latest topics
» Sretan rođendan
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:30 by Doktor Živago

» Godina odlaska u JNA - važni događaji
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:29 by Doktor Živago

» Na današnji dan
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:06 by Zoran I

» Planinari i alpinisti
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 20:47 by mirko bratuš

» zdravlje
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 20:19 by Sloba1

» Citati oteti zaboravu
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:44 by Sloba1

» Ilustrovane dosjetke
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:12 by Sloba1

» "Mudre" misli i izreke
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:08 by Sloba1

» Ovo vredi pogledati
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 18:58 by Sloba1

Latest topics
» Sretan rođendan
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:30 by Doktor Živago

» Godina odlaska u JNA - važni događaji
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:29 by Doktor Živago

» Na današnji dan
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 23:06 by Zoran I

» Planinari i alpinisti
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 20:47 by mirko bratuš

» zdravlje
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 20:19 by Sloba1

» Citati oteti zaboravu
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:44 by Sloba1

» Ilustrovane dosjetke
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:12 by Sloba1

» "Mudre" misli i izreke
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 19:08 by Sloba1

» Ovo vredi pogledati
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitimeYesterday at 18:58 by Sloba1

Keywords
pirot bihać vojna drugove 5327 sombor Vozdovac marsal Bileca muzika 1981 surdulica klasa štip tito split ZADAR karaula zagreb Skoplje ljubljana priroda Kasarna tražim bela vipava
Forum navigacija
 Portal
 Indeks
 Lista članova
 Profil
 Kako koristiti ovaj Forum?
 Traži
Forum
Top posting users this week
Sloba1
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
Doktor Živago
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
Zoran I
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
pera84
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
VBČ
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
mirko bratuš
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
PORUCNIK
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
Stanko1
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
neno ri
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
jozl52
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_lcap Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Voting_bar Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Vote_rcap 
Affiliates
free forum


 

  Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju

Go down 
AutorPoruka
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime30.11.21 14:11

Zašto baš ova tema i pod ovim nazivom?

Naime, nas nekoliko članova je diskutiralo na jednoj drugoj temi o Nijemcima, njihovom načinu života, njihovom boravku na ovim prostorima,
i postavilo se pitanje: Zašto i mi koji ovdje živimo nismo stekli njihove radne navike, način života i svrhu života općenito?
Jedan od kolega je predložio meni da napišem nešto više o tome, budući sam rođen u Vinkovcima koji su od davnina multikurturalno središte,
istina ne kao Vukovar, ali opet vrlo slično. Pa do prije 80 godina su Vinkovci imali čak šest groblja, u Vinkovcima se uvijek dobro živjelo i kao grad smo 
imali puno razumijevanja za ljude doseljene iz cijele Evrope, pa tako i Nijemce.
Istina, Vinkovci i okolica su prošli vrlo turbulentna i bremenita razdoblja, od Rimljana, preko Osmanlija i Vojne krajine, 1. i 2. svj. rata,
pa sve do danas, kao i uostalom cijela bivša nam država.

Moram priznati da me zaintrigirala ova tema, kao svojevrsni izazov, jer o Nijemcima sam znao tek nekoliko površnih informacija.
Da su živjeli u Neudorfu,  sada Vinkovačkom Novom Selu, da su živjeli i u dijelovima Jugoslavije, da su 1944. morali napustiti svoja ognjišta i to je otprilike bilo sve.
Smatrao sam za sebe, da kao rođeni Vinkovčanin i intelektualac znam puno toga o stanovnicima najstarijeg grada u Europi, ali o Nijemcima,
ispostavilo se nakon mog istraživanja koje je trajalo nekoliko mjeseci i za koje sam si dao truda, zaista nisam ništa znao, a moje znanje je bilo površno.

Moje istraživanje za ovaj rad potaknulo je i vodstvo Foruma koje me zamolilo da nešto više o njima napišem.
Siguran sam jedino da svojim pisanjem neću moći dostići kolegu Stanka, ali ću dati sve od sebe.
Stanko je uzor svima nama mlađima, pa tako i meni, pa molim Stanka da ne bude prestrog u ocjeni moga rada.
 
                                                                                 ZAHVALE

Prije svega, zahvalio bih se svima koji su mi pomogli u mojim istraživanjima.
Tu prije svega ističem gospodina Stjepana Prutkog, voditelja Državnog arhiva,
Sabirnog arhivskog centra Vinkovci, koji mi je pružio nesebičnu pomoć i ustupio mi dvije vrlo vrijedne knjige, s tim da se jedna odnosi na
privatni foto-album Georga Philipsa - Neudorf 1819-1944., sa obiljem fotografija koje nikada nisu objavljene, danas je prava rijetkost jer je
obrađen i izdan u vrlo ograničenom broju primjeraka, a od gospodina Prutkog sam dobio posebnu dozvolu za objavu dijela fotografija iz navedenog albuma, a
neke od njih će po prvi puta ugledati svijetlo dana na ovom Forumu.
Gospodin Prutki me uputio i na Landeskircliches Archiv u Stuttgartu koji sadrži kompletni pregled Crkvene općine Neudorf sa svim potrebnim podacima, budući je
sva građa spašena 1944. godine, prilikom odlaska Nijemaca iz Neudorfa. Stjepan Prutki je "živo vrelo" i prava osoba za bilo kojeg istraživača i ljubitelja povijesti.
Iako smo se prvi put sreli, a potom i razmijenili brdo elektronskih poruka, oduševio me svojom neposrednošću i željom da mi pomogne.
Hvala Vam Stjepane još jednom.
Nadalje, od srca zahvaljujem gospodinu pastoru Mattiu Korpiaho, koji mi je vrlo ljubazno ustupio dijelove svog magistarskog rada koji se odnosi na organizirano
doseljavanje Podunavskih Nijemaca - Švaba na naše područje Neudorfa i obuhvaća vremensko razdoblje od 1868.-1918. godine, te mi dozvolio da pojedine dijelove
njegova rada objavim na našem Forumu. Radi se o rođenom Fincu, koji već više od 30 godina živi i na službi je u Hrvatskoj i izvrsno govori i piše hrvatskim jezikom, 
što mi je znatno olakšalo sporazumijevanje sa ovim iznimnim čovjekom. Njegovi savjeti i preporuke su mi jako pomogle da shvatim način života Podunavskih Švaba, te
mu ovim putem i javno zahvaljujem.
Također sam kontaktirao više potomaka obitelji Nijemaca koje i danas žive u Vinkovcima, ili su vezani za ovaj kraj, ali sam zamoljen 
da njihove podatke ne objavljujem, i da objavim cijelu istinu, no i njima javno zahvaljujem jer sam u razgovoru s njima iskristalizirao svoje razumijevanje njihovih predaka.
Unatoč tome, što im nisam objavio imena, vjerujem da će se prepoznati.
To se ne odnosi  na potomke obitelji Vich koja se doselila u Neudorf 1830. godine, koji su mi ljubazno ustupili svoju pismohranu i dozvolili njeno objavljivanje.

Također sam kontaktirao i Državni arhiv u Beogradu, koji mi je elektronskom poštom uputio imena autora i pisanih izvora koji se odnose na ovu tematiku, a koji su vezani
uz doseljavanje Nijemaca na područje Bačke i Banata, te se i njima zahvaljujem.
Uz navedeno, pregledao sam i sve dostupne pisane materijale kojih nema mnogo, te su: " Kratka povijest Podunavskih Nijemaca", Sherer, 1999., " Nestanak Folksdojčera", 
od Vladimira Geigera, Nova stvarnost, Zagreb, 1997., i nekoliko drugih članaka iz različitih časopisa.
Na kraju, zahvaljujem administratorima Foruma i to Načelniku GŠ-a drugu Peri i Zamjeniku Načelnika GŠ-a drugu VBČ koji su svesrdno podržali objavljivanje ovoga rada, imali strpljenja
za njegovo objavljivanje i davali mi podršku onda kada mi je to bilo najpotrebnije.

U nedostatku vremena pisat ću izravno i u nastavcima, a što je dopustio i Administrator Foruma.

                                                                                                    VOJNA KRAJINA


Da bi razumjeli reforme koje je provodila Vojna krajina, ( odn. carski Beč, a neposredno Vojna krajina) a koje su se odnosile i na organizirano doseljavanje Nijemaca, potrebno je razumjeti 
što znači taj pojam.
Vojna krajina ili Vojna granica je naziv za pogranično područje Habsburške monarhije, koje je bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, i koji je poslije prerastao
u veliku habsburšku ratnu provinciju.
Sredinom 18. stoljeća uslijedio je proces temeljite reorganizacije Vojne krajine po uzoru na carsku vojsku i njene regularne pukovnije. Uslijedila je raspodjela Vojne krajine na
generalkomande, pukovnije i satnije. Tako su Gradiška, Brodska i Petrovaradinska pukovnija činile Slavonsku krajinu.
Sama Brodska pukovnija ili Brodska regimenta je postojala od 1747. do 1873. godine, a sjedište pukovnije je bilo u Vinkovcima.
Zapovjedništvo graničarske pukovnije bilo je najviše vojno, upravno i sudbeno tijelo na području pukovnije.
Nijemci naseljavaju područje Podunavlja u tri kolonizacijska vala i to najviše u Banat, Bačku, Baranju, Srijem i Slavoniju.
Za vrijeme uprave princa Eugena Savojskog naseljeno je oko 60 000 ljudi, zatim za vladavine Marije Terezije oko 50.000, a za vrijeme vlasti Josipa II još oko 30 000 Nijemaca.
Presudni događaji koji su potakli doseljavanje Nijemaca u režiji Austro-Ugarske monarhije su prije svega potpisivanje mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine, a potom i povlačenje 
Osmanlija s prostora Slavonije, što je ostavilo opustjele krajeve, naselja i vlastelinstva. Za vrijeme i nakon Bečkog rata, Slavonija je izgubila oko 80 % stanovništva, 471 mjesto je
bilo naseljeno, a čak 240 sela je bilo pusto.
Napominjem, da u 18. stoljeću počinje masovniji dolazak Nijemaca koji je organiziran i potaknut od strane Austro-Ugarske, a u prvoj polovici 18.stoljeća, vlastelini Eltz, Janković, Pejačević i drugi 
naseljavaju Nijemce na svoja gospodarstva i posjede kao radnu snagu. Njihovo je dakle naseljavanje Podunavlja bilo prije svega motivirano gospodarskim razlozima, s tim da su njemački doseljenici
najvećim dijelom bili pripadnici nižeg socijalnog statusa, no s vremenom su sebi osigurali viši i materijalni i gospodarski status o čemu će više riječi biti kasnije.
Njemački doseljenici, pristigli iz raznih njemačkih regija, ispočetka nisu imali nikakve svijesti o zajedničkoj pripadnosti, a čak niti izgrađenu narodnu i pol. svijest.
Mnogi od njih nisu imali nikakve želje da nauče jezik svoje nove postojbine čime su se svjesno izolirali, ali su unatoč tomu, kasnije, imali velik gospodarski i kulturni utjecaj u životu gradova i sela.

Moram reći da se u narodu spominju dva izraza: Folksdojčer i Podunavske Švabe. Oba se razlikuju.

Naziv Folksdojčer i pravilno njemačkim jezikom rečeno Volkdeutscher je naziv kojim su Nijemci nazivali svoje sunarodnjake rođene i koji su živjeli izvan Njemačke.
Podunavske Švabe je pak, kolektivan naziv za doseljene Nijemce na područje Podunavlja. Iako im je lokalno stanovništvo nadjenulo ovaj naziv, mora se reći da je iz njem. regije Švapske,
relativno mali broj Nijemaca doselio. Većim dijelom su Podunavlje naselili Nijemci iz regija: Bavarske, Hessen, Pfalz, Lotaringija, Saar, Sudet.
Jedini logički zaključak koji se nameće je taj da je na početku najviše doseljenika bilo iz Švapske, dakle, bilo je puno Švaba ( Schwaben).
Iako taj naziv djeluje podrugljivo, on je suprotan tome, budući su mi sami potomci doseljenih Nijemaca potvrdili da ih je u njihovim mjestima gdje su živjeli, lokalni stanovnici tako nazivali,
odn. Dunavskim Švabama ( Donau - schwaben). Izraz je stvoren nakon prvog svj. rata kao kolektivan naziv za Nijemce, u prijašnjoj Ugarskoj, a napose u Bačkoj, Banatu i Srijemu.
Taj naziv Švabe - nje neopravdan. Francuzi npr. sve Nijemce nazivaju Alemanima, a Njemačku Alemanijom. Hrvati su isto tako ime švapskog plemena, čiji mu je jedan dio najbliži od svih
 Nijemaca, prenijeli na čitav njemački narod. Ja ću ih u svom daljnjem radu nazivati Podunavskim Švabama.


( slijedi nastavak)



                                     

VBČ, SveJug, Stanko1, Sloba1, goran9030 and voja64 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Organizirano doseljavaje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - Drugi dio    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime02.12.21 13:40

U uvodu sam dao tek objašnjenja pojmova koje koristim u svom radu, ali i neke naznake organiziranog doseljavanja Podunavskih Švaba na ove naše prostore, što će biti kasnije važnije, a zbog lakšeg razumijevanja same materije. Tako sam opisao Vojnu krajinu kao administrativnu jedinicu koja je imala i svoju autonomnost kod donošenja nekih odluka, ali je naravno bila pod komandom carskog Beča, o čemu ću napisati kasnije nekoliko redaka.
        Ističem da se osim Nijemaca sele i drugi narodi, a sve se to događa sa protjerivanjem Turaka iz Ugarske, kada dolazi do većeg naseljavanja Nijemaca duž Dunava. Rat protiv Turske uvelike je opustošio krajeve južne Ugarske, te je trebalo nadoknaditi gubitke u ljudstvu kolonizacijom većih razmjera. Svim sredstvima propagande je trebalo namamiti koloniste, a za državu je to bio iznimno skup i složen proces.
U Carskoj komori u Beču još potkraj 17. stoljeća biva završen i prvi državni projekt kolonizacije, ali će njegova realizacija uslijediti tek dvadeset godina kasnije.

        Prve skupine kolonista su tako stigle u Pančevo u zimu 1716/17, dakle, kako sam naveo, tek dva desetljeća nakon objavljivanja patenta, s tim da je Vlada pozivala koloniste iz gotovo svih zemalja Carstva. Nisu se naseljavala samo Nijemci, nego i Srbi, Mađari, Rumunji, ali i manje skupine drugih naroda.
Posebni komisari ( ovlašteni carski službenici) skupljali su koloniste u Ulmu, Passauu i Beču, ali je glavnina došla iz Würtemberga, Badena, Hessena, Pfalza, Alzasa i Lotaringije.
U Banatu, Bačkoj i Baranji, na području koje je do raspada Austro-Ugarske bilo u sklopu ugarskog dijela Monarhije, Nijemci su bili najbrojnija skupina južnoslavenskih Nijemaca.

        Samo doseljavanje Nijemaca u Hrvatskoj seže, rekao bih, u daleku prošlost. Naime, najstarije Njemačko naselje je bilo u Varaždinu i spominje se već 1209. godine, ali se u istočnom dijelu Slavonije spominju naselja od 1231. godine. Svrha doseljavanja Nijemaca u naše krajeve je bila različita: neki se pojavljuju kao vojnici. drugi pak kao obrtnici, neki kao učitelji i slično, a jedino što je poznato jest da su se doseljavali uglavnom u gradove.

        U 18. i poč. 19. stoljeća, razlog naseljavanja treba prije svega tražiti u činjenici, a kao sam to već naveo u uvodnom dijelu mog rada, da se trebalo nastaniti opustošene krajeve, ali, u Vojnoj krajini ( koja je obuhvaćala i Slavoniju), valjalo je granicu ponovno učvrstiti i osigurati protiv eventualnih turskih provala. Već sam ranije napisao da veleposjednici nisu čekali Carski patent, nego su privukli Nijemce poznate kao marljive, dobre i nadasve poštene radnike.
Kolonisti su su se u 18. stoljeću na području Vojvodine ugl. nastanjivali u odvojena, nacionalno homogena sela. Njemačke doseljenike je najviše sjedinjavalo jezičko i kulturno, a kod protestanata i vjersko razlikovanje od naroda s kojim su živjeli u susjedstvu.
Međutim, u Slavoniji su Nijemci naišli na osobito topao prijem od strane domaćeg življa.
Tu se prije svega radilo o doseljenicima iz Würtemberga i područja Rajne, tako da su nastala i kasnije mnoga naselja kao što su Đakovo, Brod, Vinkovci, Osijek, Vukovar, Županja, Požega, Našice, Donji Miholjac, Virovitica, Daruvar, Pakrac, Novska, Kutina, Bjelovar i druga mjesta, a posebno Neudorf kojeg ću obraditi u zasebnom dijelu ovoga rada.
Vojna krajina, odn. njezina uprava je za svaku od naseljenih obitelji davala zajam i materijal za gradnju kuća, zatim desetogodišnji oprost od poreza, i raznih drugih daća, a muški članovi obitelji nisu morali služiti vojsku.
Sve to je doprinijelo većem naseljavanju Nijemaca na područje istočne Slavonije, gdje je bilo potrebno obrađivati plodnu zemlju.
Dakle, Vojna krajina je dobro znala što radi, naseljavanje je bilo organizirano poduprto sa različitim povlasticama. Vrhunac doseljavanja je dostignut oko 1900. godine, a početkom 20. stoljeća se stabilizira sve do drugog svjetskog rata.

        Što se tiče doseljavanja Nijemaca u Vojvodinu, dijelove Bačke i Banata, treba reći da su Nijemci došli splavima Dunavom iz južne Njemačke, a ti ljudi su bili spremni napustiti zavičaj i doći radi boljeg života, a nije bilo nimalo jednostavno, uhvatiti se u koštac sa teškoćama koje donosi život u novoj sredini. Uvijek spremni, preseliti se u druge krajeve gdje su očekivali veći prosperitet, u potrazi za prije svega jeftinijom zemljom.
Primijećeno je da u Vojvodini od Podunavskih Švaba nema onog sentimentalnog vezivanja za zemlju kakvo se opaža kod Mađara ili Slavena, jer je za njih to prije svega izvor prihoda i oni lako mijenjaju jedan posjed za drugi, unosniji. Dakle, oni su bili spremniji, za razliku od drugih naroda, napustit svoj zavičaj radi prije svega, materijalnog probitka. Toga su bili svjesne i same Podunavske Švabe, a za razliku od nenjemačkih sugrađana.
Činjenica jest, da je većina doseljenika bila iz siromašnih krajeva, što je pridonijelo njihovoj ekonomskoj motivaciji, pogotovo što su morali privesti civilizaciji zemlju opustjelu nakon 150 godina turske vladavine.
Svakodnevna borba sa prirodom i često nesklonom okolinom ( za razliku od istočne Slavonije) ostavljali su malo snage i vremena za razvoj duhovnih vrijednosti.
Želja za materijalnim napretkom rukovodila  je svim aspektima njihovog života - od rada, preko obiteljskog života, pa sve do političkog opredjeljivanja.
Marljivost Podunavskih Švaba je postala toliko poslovična, baš kao i njihov materijalizam iz kojeg je proizlazila. Oni su istina težili napretku, ali isključivo na POŠTEN način. Moram reći i to, da su se navedenim karakteristikama uvijek isticali ( a što čine i danas), jer su radili najmodernijim metodama i bavili se najunosnijim zanimanjima. Njihova obrada zemlje, pa i bavljenje stokom se jako razlikovala od njihovih susjeda sa kojima nisu imali puno dodira.
Iako sam se trudio, nigdje nisam mogao naći godinu doseljavanja Podunavskih Švaba u Vojvodinu, Bačkoj, Banatu i Srijemu niti prezimena obitelji koje su se doselile.
Jedino sam pronašao imena mjesta koje su oformili Podunavske Švabe a to su: Filipovo u Bačkoj, Vršac, Slankamen, Šidski Banovci, Gajdobro, Alt Palanka ( Stara Palanka), Obrovac Bačka, Odžaci-Hodschag-Bačka, Bački Brestovac, Hesna - Sr. Mitrovica ( iz pokrajine Hessen), Tshalma - Čalma, Gross Betscherek-Veliki Bečkerek, a danas Zrenjanin.

       Ukazujem kolegama, da unatoč trudu koji sam uložio želeći više saznati o njemačkim doseljenicima u Vojvodinu, Bačku, Banat i Srijem, jer literature je razmjerno mnogo, a kako, nisam želio prepisivati, nego razgovarati sa potomcima tih doseljenika, i tako saznati što me zanimalo, isto baš i nisam uspio.

       U odnosu na navedeno, ulazak Nijemaca u nekoć čista hrvatska naselja, kao i formiranjem novih naselja u kojima su pretežito živjeli Podunavski Švabe se vrlo brzo počeo zapažati u razvoju gradova i sela.
Odmah se vidjelo da su doseljenici bili sposobni i marljivi ljudi. Svim snagama su se odali radu i stvaranju što povoljnijih uvjeta za život.
Tome treba dodati i njihovu trezvenost, skromnost, jednostavnost u odijevanju, pogotovo žena,, pa rekao bih i zdrav razum. vi doseljenici, bili oni trgovci, poljoprivrednici ili obrtnici doslovno postaju nova pokretačka snaga u sveukupnom napretku gradova i sela.
Najvažniju su ulogu odigrali naše Podunavske Švabe upravo u uspostavljanju novog radnog duha i odnosa prema radu, prikladnog već prema ranokapitalističkoj društvenoj i gospodarskoj strukturi.
Na to ukazuje raširena predodžba naših naroda o izrazito marljivom, točnom i efikasnom narodu, koja je osim navedenog imala i ogromnu prosvjetiteljsku ulogu ( osobno znam da sve što je iz Njemačke, odlično je i kvalitetno, počev od automobila, raznih alata i instrumenata, a piva da i ne govorimo!!).
Koliki su utjecaj imali Podunavski Švabe na domaće stanovništvo govori i činjenica da je i njemački jezik dobio svoje, rekao bih, zasluženo mjesto.
Za poslovni svijet i više društvene krugove upotreba njem. jezika bila je pitanje ugleda i prestiža, pa su se njime služili ne samo u poslovnim kontaktima već i u javnom i privatnom životu.
Kao što sam ranije istaknuo, domaće stanovništvo u Slavoniji, a dijelom i u drugim područjima bivše Jugoslavije, su radosno i toplo dočekali doseljenike, a oni su, prigrlili novi zavičaj kao svoj, prihvatili narod u kojem su se našli ali i njihov jezik. Podunavski Švabe su često preuzimali i prosvjetiteljsku ulogu na području doseljavanja želeći to područje i kulturno unaprijediti.
Naravno da su Pod. Švabe u krugu obitelji govorili isključivo njem. jezikom, ali su i u novoj sredini ostali privrženi jedni drugima, na način da su se međusobno ženili i udavali, a u rijetkim mješovitim brakovima, djeca su odgajana kao Nijemci,  uspješno su čuvali svoj jezik i običaje, razvijali su svoju kulturu neovisno o tome jesu li živjeli u gradu ila na selu.
Njihova prisutnost, bila je starosjediocima stalan poticaj. Naime, starosjedioci su počeli shvaćati da put ka napretku moraju ostvariti vlastitim radom i upornošću. trudili su se da kraj novih susjeda žive što ravnopravnije. Čuvali su svoje narodne običaje i pjesmu, pogotovo narodnu nošnju.

       Što se tiče gospodarstva, njihov utjecaj na slavonske žitelje, odn. domicilno gospodarstvo, posebno na poljoprivredu, je bio izrazito razvojan i poticajan.
To se očituje u više vidova koji su se poboljšali nakon dolaska Podunavskih Švaba.
Tako je stoka npr. u Slavoniji prije dolaska Pod. Švaba, pasla na otvorenom, što je bilo povoljno za proljeće i jesen, da bi zbog nedostatka hrane u zimi, ugibala.
Dolaskom Pod. Švaba počinje stajski uzgoj stoke, što svakako poboljšava tu granu poljoprivrede. Nadalje, drveni plug, je zamijenjen željeznim plugom, a vukli su ga konji umjesto volova, što je bio i brže i učinkovitije.
Naš čuveni pisac M. A. Reljković preporučuje slavonskim seljacima da se ugledaju na Švabe, uz kritiku rada samo do užine i pretjerano pijanstvo kod Slavonaca.
Ukazujem da je dolaskom Podunavskih Švaba počela gnojidba zemlje stajskim gnojem, zamjena srpa sa kosom, konzerviranje voća i povrća, razvoj obrta i slično.

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Img_0112
Primjer skromnog odijevanja kod žena( fotografija iz privatnog foto-albuma gospodina Stjepana Prutkog i odobrena od strane istog, op.a.)

VBČ, pera84, istrijan71, SveJug, Stanko1, goran9030 and voja64 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - Treći dio    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime06.12.21 13:21

          U ovom dijelu sam kanio obraditi doseljavanje Podunavskih Švaba u Slavoniju, njihov prihvat od starosjedilaca i njihov suživot sa domaćim stanovništvom.
Već sam ranije naveo da su nakon odlaska Osmanlija, krajevi u Slavoniji opustjeli, te je na ta područja doseljen, naravno organizirano, veći broj Podunavskih 
Švaba, čiji je glavni motiv doseljavanja bio gospodarske i i egzistencijalne prirode, međutim treba reći i to da su doseljenici bili suočeni sa drugačijim kulturnim i 
gospodarskim okolnostima kosu bili svojevrstan izazov, kako za domicilno stanovništvo, tako i za doseljenike.
          S obzirom na navedeno, razgovarao sam sa nekoliko potomaka doseljenih Podunavskih Švaba na naše slavonsko područje, te sam sa istima provodio razgovore
na temu doseljavanja, i njihovog života u Slavoniji.
          Vrlo ljubazna gospođa Margareta M. ( koja nije željela dati dopuštenje za objavu njenog prezimena, nego samo poč. slova prezimena, sada su joj 84. godine mi 
je rekla da se sjeća, da su njeni preci doselili lađama Dunavom prvo u Apatin, koji je bio luka prihvata, a kasnije su došli u okolicu Osijeka, gdje je vojska organizirala život,
i da nije bilo civilne vlasti. Zemljište je bilo močvarno, trebalo ga je isušiti mrežom kanala, što je kasnije bilo pogodno za poljoprivredu. Uvjeti života su bili surovi,
što govori o tome da brzi uspjeh nije bio moguć. Naime, tek je kasnija generacija njene obitelji pobrala plodove useljavanja i bitno podigla životni standard.
Njoj njeni roditelji nisu puno govorili o samom doseljavanju, zna da je krštena kao Švabica, do desete godine života je govorila samo njemačkim jezikom, a tek kasnije
je naučila hrvatski jezik i to tek polaskom u školu gdje se jako mučila sa izgovorom našeg jezika. Zna da su joj roditelji dobili po 4 vreće brašna i vreću kukuruza,
došli su u Čeminac koji je po priči njenih roditelja bio vrlo uređeno mjesto koje nije bilo samo nastanjeno doseljenim Švabama.
Gospođa Margareta mi je rekla da se osjećala prihvaćeno od starosjedilaca, da se osim sa Švapskom djecom igrala i sa domaćom djecom i da nikad nije imala problema,
i suživot njenih roditelja je sa domaćim stanovništvom bio na visokom nivou. Suživot je bio kvalitetan, kako sa pravoslavcima, tako i sa katolicima, a njena obitelj je bila
protestantske vjere. U kući se govorilo uvijek njemačkim jezikom. Godine 1944. su morali napustiti svoju kuću i otići u Njemačku, da bi se samo Margareta vratila
1978. g. u Hrvatsku.
          Također sam obavio razgovor sa potomcima obitelji Meischner, koja je doselila u Neudorf kod Vinkovaca ( danas, Vinkovačko Novo Selo), i gospodin Stjepan ( 81 g.) mi
je rekao da su mu njegovi roditelji znali pričati o tim vremenima, da on nije osjećao nikakvo neprijateljstvo domaćeg stanovništva  kojeg u Neudorfu gotovo i nije bilo,
jer su većinom tu živjele Podunavske Švabe, sve do 1944. godine kada su morali napustiti svoje kuće. Pričao mi je da je on oženio Hrvaticu, sada je udovac, i imali su troje
djece od kojih je samo jedno živo, sin.
Rekao mi je da se u njihovoj kući jako puno radilo na zemlji, imali su krave i svinje, ali i konje za oranje. Odjeća im je bila jako skromna, a otac Johann je bio jako strog.
          Dakle, nameće se zaključak da je domicilno stanovništvo dočekalo nove doseljenike toplo, da je suživot sa Podunavskim Švabama bio korektan, da je olakotna okolnost
bila da je doseljavanje bilo organizirano i potpomognuto vlastima Vojne krajine u dosjeli zemlje za obradu, materijala za izradu kuća, kao i poljoprivrednih proizvoda ( brašna i
kukuruza), koja im je omogućavala prehranu do prve žetve. Svi su oni bili bivši kmetovi, koji se sada doseljenjem oslobađaju kmetskog statusa.
Osim njih, doseljenici su i obrtnici koji sobom donose tehničku kulturu koja je znatno bolja od domicilne, te time poboljšavaju poljoprivredu ( željezni plug, motike, kose), 
koja je ujedno bila i glavna gospodarska djelatnost.
Naravno, da je komunikacija u početku sa domicilnim  stanovništvom bila usmjerena na posao i razmjenu proizvoda, a u kasnijem razdoblju je to dobilo novu dimenziju
kada se uspostavljaju trajnija prijateljstva, uspostavljaju se rodbinske i kumske veze, pa i brakovi.
          Ima jedna zanimljivost. Naime, kada spominjem brakove, treba reći da mi je posebno bila zanimljiva činjenica da su ženidbeni običaji kod Podunavskih Švaba bili drukčiji od 
starosjedilaca. Naime, kako su Podunavski Švabe bili iznimno štedljivi ( čak je to nekad išlo do škrtosti), oni su se ženili u proljeće ( za razliku od starosjedilaca koji su se ženili u jesen)
da ne bi preko zime nepotrebno morali hraniti svoju ženu koja u vrijeme jesenskih radova ne bi mogla raditi zbog trudnoće.
Dakle, starosjedioci bi ženidbu - vjenčanje imali u jesen za vrijeme najvećeg obilja plodova, Podunavski Švabe bi svadbu proslavljali od onoga što bi im preostalo od zime.
Što se tiče brojnosti članova obitelji, oni su imali jedno, ili najviše dva djeteta, jer je želja bila da se bolje živi, kao i zato da se posjed ne komada, nego akumulira.
Činjenica jest da je kvalitetne zemlje bilo sve manje, tako da se problem viška stanovništva morao rješavati ograničenjem broja djece, s tim da je u imućnijim obiteljima ta činjenica
još bila izraženija ( slično je i kod slavonskih Šokaca - kulaka ili gazda kako ih mi danas nazivamo, iako u ranijim vremenima to nije bilo tako). Ono je bilo obilježje modernizacije.
U socijalnim pitanjima, švapski su seljaci pokazivali određeni konzervativizam koji je nekad išao do krajnosti, s tim da su katolici bili konzervativniji od protestanata.
Podunavski Švabe su bili izraziti individualisti,( izoliranje od ostalih susjeda domicilnog stanovništva), a njegovo selo mu je bilo cijeli svijet. Švapska sela su do dvadesetih godina
20. stoljeća postojala zasebno, sa malo veza sa susjedskim i nenjemačkim selima, i taj pretjerani individualizam je stvarao probleme kod rješavanja pojedinih komunalnih problema
ali i kod ekonomskih udruživanja zbog nepovjerljivosti Podunavskih Švaba.
Naime, kao i u mnogočemu drugom, tako su Podunavski Švabe prednjačili u novim trendovima koji su se polako širili i na starosjedioce.
Ja ne bih rekao da su oni bili škrti ludi, nego bih mogao reći da je njihovo gomilanje materijalnih dobara ( akumulacija) nije bila sama sebi svrha, nego je bila u funkciji osiguranja
udobnijeg i sigurnijeg života i većeg društvenog ugleda.
          Ukazujem čitateljima da su Podunavski Švabe sav svoj akumulirani imetak ulagali u kupovinu zemlje, ali i za izgradnju i opremanje lijepih kuća. Pri tome, valja naglasiti,
 da se nisu voljeli zaduživati niti uzimati zajmove, a zemlju su kupovali tek onda kad su imali potreban novac.
Njemačka naselja ili dijelovi naselja u kojima su živjeli Podunavski Švabe se već na prvi pogled odlikovao svojom čistoćom, urednošću i lijepim kućama, koje su se razlikovale od
kuća starosjedilaca. Ovo nije odražavalo samo veću imućnost Švaba već i njihov smisao za red i čistoću, s tim da im je bolje materijalno stanje omogućavalo i da se bolje hrane 
od ostalih stanovnika ( o tome će biti riječi nešto kasnije), s tim da se mora reći da na hrani nisu štedjeli, ali nisu ni pretjerivali. Jelo se onoliko koliko je to zahtijevao teški rad u 
polju, ali se jelo uvijek umjereno.
Moji sugovornici ( potomci )su mi rekli da su u pogledu higijene uvijek bili ispred starosjedilaca i da su se ljeti kupali i više puta tjedno sa hladnom bunarskom vodom, a zimi bi 
se voda ugrijala na peći za drva i kupali bi se u limenim kadama ili većim limenim posudama ( lavorima).
          Same kuće su bile izrađene od čerpića, ograde se postavljaju istovremeno sa podizanjem zida, u koji se kasnije umeću vrata i prozori. Za  gradnju se koristila razrijeđena
 glina sa pljevom i konjskim gnojem, a radi bolje toplinske i hidroizolacije. Nakon toga su se zidovi krečili, što je osim zaštite bilo i od estetske važnosti. Vanjsko- unutarnje
 izbjeljivanje nije ometalo ventilaciju zidova. Najčešći materijale za čerpićane kuće su trska, slama, opečene pločice, a također je korištena i obloga od šindre.
          No, treba kazati i to da se oko 1920., pa i kasnije pokazala sklonost da se glava obitelji povlači iz aktivnog rada na imanju, koje prepušta najstarijem sinu, dok se on sam 
povlači u neku vrstu rente.


 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Img_0113


Ovdje je fotografija jedne tipične kuće Podunavskih Švaba iz Neudorfa, sada Vinkovačkog Novog sela (fotografija je preuzeta iz foto albuma te je za objavu fotografija dozvolu dao gosp. Stjepan Prutki čijom ljubaznošću sam dobio i album i dozvolu da pojedine fotografije objavim)


 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211021


Ovo je fotografija koju sam osobno snimio i koja potječe iz tog razdoblja, a kuća je u izvornom obliku ali naravno, kao što se vidi lijepo obnovljena. Nalazi se u Vink.Novom selu, ranije Neudorfu( vlasnicu osobno poznam i ona je potomak Podunavskih Švaba).


Slijedi nastavak...

pera84, istrijan71, SveJug, Stanko1 and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime10.12.21 13:16

Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - četvrti dio


KULTURNO NASLIJEĐE PODUNAVSKIH ŠVABA




          Kako su čitatelji ostali prikraćeni za neka nacionalna jela, to ovom zgodom dopunjavam svoj tekst, premda će se neki kolege kao Goran9030 možda razočarati.

          Naime, sa svim svojim sugovornicima, a potomcima Pod. Švaba sa kojima sam razgovarao, iznijeli su mi podatke da su njihovi preci ugl. preuzeli nacionalna jela starosjedilaca i unatoč mojim nastojanjima da mi potomci daju na uvid Kuharice ili zapise o receptima jela koje su koristili njihovi predci, iste nisam pronašao jer ih oni nisu posjedovali.

          Iz Državnog arhiva sam dobio na uvid podatke da Švabe nisu u prošlosti toliko jeli mesa kao danas. Obično je to bila grahova juha u ponedjeljak ili petak sa nekom tjesteninom. U utorak je bila juha od kostiju i malo povrća, da bi u četvrtak opet jeli povrće. Subotom su često jeli samo kuhani krumpir sa domaćom masnoćom. U nedjelju ujutro su pekli kolače, a u podne su kuhali juhu s puno povrća i različitim dodacima.
Međutim, kasnije se tu situacija bitno promijenila, iako naglašavam, da mi taj dio nisu prenijeli potomci Podunavskih Švaba, nego sam konzultirao dostupnu literaturu, opet iz Državnog arhiva.

Ta jela su ugl. bila:

- Šufnudle - izvorno Schupfnudeln ( od dolaska krumpira u Njemačku u 17. stoljeću) koje su se pravile sa krumpirom ili sa raženim ili pšeničnim brašnom ili kao slano jelo sa umakom od kiselog kupusa ili, kao slatko jelo, sa makom
- Švapska pita ( sa Švapskim sirom, koji se još nazivao i Urda)
- razne pite sa jabukama
- Bikovo oko
- Jabuke kuhane u vinu
- rezanci sa Švapskim sirom
- Supa od špinata ili paradajza ( rajčice)
- Kuglof ili izvorno Gugelhupf

          Što se tiče njihovog kulturnog doprinosa, on je bio znatan, te su Podunavske Švabe sve do poč. ". svj. rata bili okupljani u Kulturbundu/Schwabisch - Deutschen Kulturbundu, odn. u Švapsko - njemačkom kulturnom savezu.
          To je udruženje nastalo kako bi se očuvala i širila njemačka kultura. Osnovano je 2.lipnja 1920. godine u Novom Sadu, a odande se proširilo na Slavoniju, Baranju i Srijem.
Da bi se ostvario postavljenu svrhu, savez je na području obrazovanja i kulture osnivao strukovne i privatne škole, knjižnice, te se ulagalo mnogo truda u obrazovanje budućih učitelja.
          Zahvaljujući Kulturbundu izgrađena je bolja socijalna skrb, unaprijeđeno je zdravstvo, te pružen bolji odgoj i obrazovanje, kako mldih ljudi, tako i njem.naroda u cjelini.
Mora se naglasiti i činjenica da je Kulturbund predanim radom u kulturi istovremeno razvijao i nacionalni identitet kod Švaba. Kulturbundu je u nekoliko navrata zabranjivan rad zbog političkih razloga, tj. ovisilo je o tome, koliko je mjeri aktualna vlast bila naklonjena njemačkoj nacionalnoj manjini.
ja sam znao za Kulturbund, ali sam tijekom priprema ovog rada, prvi puta čuo i za Agrariu, koja je bila vrlo važna poljoprivredna zadruga, osnovana 1. listopada 1922. godine kao pomoć njemačkom seljaku radi lakšeg proboja na tržište.
          Ističem da je upravo ovom poljop. zadrugom došlo do boljih trgovinskih odnosa između tadašnje Njemačke i Jugoslavije, te je došlo do značajnog rasta njemačko-jugoslavenske trgovine.
Zanimanje građana za ovu zadrugu je bilo zadovoljavajuće a sam zadruga je imala neprocjenjivo značenje za ubrzani gospodarski razvitak švapskog stanovništva.

          Valja istaknuti da je otprilike pola poljoprivrednog stanovništva činila seoska sirotinja i bezemljaši, a dodaju li se tome nadničari, sluge i industrijsko radništvo, proizlazi da je gotovo 2/3 njemačke populacije živjelo pri dnu društvene ljestvice.
No, svojim upornim radom i produktivnošću su vrlo brzo postali imućniji, i od domicilnog stanovništva, u prosjeku, znatno bogatiji. Jugoslavenski su Nijemci smatrani pravim ekonomskim čudotvorcima, pogotovo u usporedbi sa domicilnim stanovništvom, ali je među njima bilo vrlo malo intelektualaca, a što govori o njihovom pomanjkanju interesa za politiku, što je pak, olakšavalo političku indoktrinaciju.

Dana 12.p prosinca 1922. osnovana je stranka Nijemaca u Kraljevini SHS ( Partei der Deutschen im Königreiche SHS), a najveći uspjeh stranka doživljava 1923. kada osvaja osam zastupničkih mjesta u skupštini. Sama parola " Vjernost domovini, vjernost svome narodu" ( Staatstreu und Volkstreu) zapravo naglašava namjeri da se  prirodni problemi višenacionalne zajednice ne rješavaju zaoštravanjem nego , upravo suprotno, izbjegavanjem međunacionalnih sporova.

          Do velikog preokreta unutar Kulturbunda dolazi pojavom tzv. grupe "Obnovitelja" ( Erneuerer), a radi se o skupini mladih njemačkih intelektualaca koji su studirajući u Njemačkoj došli u dodir sa idejama i aktivistima Hitlerove Nacionalsocijalističke stranke.
Naravno, da sad polako dolazi do raskola unutar njemačke narodne skupine, a razlog tomu je sve veće jačanje obnoviteljskog pokreta, kada dolazi do povlačenja starog rukovodstva Kulturbunda lojalnog Jugoslaviji, te povlačenjem starog rukovodstva, Obnoviteljski pokret odnosi pobjedu i time dolazi do spajanja Kulturbunda s domovinom Njemačkom, a oni crpe energiju, da to tako nazovem, u prvom redu zbog sve većeg utjecaja gospodarskih i političkih uspjeha nacističke Njemačke.
Obnovitelji u svom radu imaju uzore iz Njemačke, a preuzimaju postepeno i njihove metode.
Jugoslavenske vlasti nemaju snage da se tome odupru, a izvjesno je da je Kulturbund, pošto su nacisti u njemu zauzeli vodeća mjesta, služeći se informativnim i propagandnim sredstvima, uspio usaditi u svijest Podunavskih Švaba sjećaj pripadnosti široj njemačkoj zajednici, ali ujedno ih ideološki i organizacijski pripremiti za zadaće koje su im namijenili u slučaju napada na Kraljevinu Jugoslaviju.

          Dakle, organizacija Kulturbunda mijenja svoj prvotni cilj i podređuje ga vremenom nacističkoj Njemačkoj, koja se sada i službeno 13. travnja 1941. transformira u organizaciju " Njemačke narodne skupine"( Di Deutsche Volsgruppe in Kroatien), a u djelokrug njezina rada su organizirane financije i privreda, pol. i društvene organizacije, oružane snage, uprava, školstvo, kultura, zdravstvo i socijalne službe.

U sljedećem nastavku ću se osvrnuti na Podunavske Švabe u Srijemu i Slavoniji, osobito u mom kraju,
jer sam u međuvremenu uspio skupiti još kvalitetnog materijala koji će prvi put ugledati svjetlo dana na ovom Forumu.

pera84 and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime17.12.21 18:05

Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - peti dio


         Prije no što krenem u moj slavonski atar, odlučio sam obraditi susjedni Srijem i i nastanak mitrovačkog naselja Hesna ( Hessendorf), i dolazak Podunavskih Švaba u Srijem.

          Švabe naseljavaju Srijem, posle odlaska Osmanlija. Oko 1736. godine u Srijemu je malo njem. doseljenika. U Zemunu je bilo 34 obitelji, Mitrovici 5, Vukovaru 33, a po selima i manje.
Prema reformama Marije Terezije ( 1740.-1780.) naseljavanje Podunavskih Švaba je u Srijemu imalo karakter germanizacije.
Moram napomenuti da je naseljavanje bilo planski organizirano te da su Pod. Švabe zauzeli liniju: Zemun-Inđija-Ruma-Mitrovica-Laćarak-Čalma-Erdevik. Izabrali su ona mjesta gdje je zemlja bila najbolja i gdje nije bilo poplava. Sama linija naseljavanja je imala strateški karakter, jer je omogućavala kontrolu cijele teritorije Srijema. Na taj način su švapska naselja bila povezana i naslanjala se jedna na drugu, što je opet doprinosilo sigurnosti i njihovom širenju i razvoju.
Doseljenici su sa sobom donosili novi način života, donijeli su nešto čega na tim mjestima toga nije bilo, a to su marljivost i disciplina
          Naselja koja su gradili Podunavske Švabe su imala planski karakter, a gradile su se široke ulice, sa kanalima za prikupljanje otpadnih voda, prostrane trgove i kuće od čvrstog i kvalitetnog materijala.
Oni su u to područje donijeli i srednjovjekovne arhitektonske elemente, koje se ogledaju u posebnim fasadama, polukružno oblikovanim krovom, donoseći sa sobom utjecaj renesanse i baroka. Kuće su gradili prizemnice, rjeđe na kat, sa dosta baroknih i kasnije bidermajer elemenata.
Fasade su bogato ukrašene, preko stubova i polustubova, pa preko vijenaca oko prozora i glava anđela ispod krovova.

            Što se tiče Hesne, radi se odijelu grada Sr. Mitrovice u njegovom zapadnom dijelu, a njem. doseljenici su se doselili iz mjesta Oberrodena u Kneževini Hessen, što je bilo između 1828. i 1829. godine.
U prvom valu se za doseljavanje u Mitrovicu javilo samo 7 obitelji katolika, a potom još 3 obitelji čija je imovina iznosila od 550 do 1¸.600 forinti bečke vrijednosti.
Za naseljavanje su se prijavile obitelji Gruber, Giller, Viesller, Oiler, Unterwagner, Koch, Graff.
Komanda Regimente je dobila zadatak da na svaki mogući način pomogne doseljenike, pa su tako dobili svaka obitelj na poklon po 24 hvata ogrjeva, sjeme za sijanje, da dobiju zemlju na otplatu i oslobođenje od plaćanja poreza. Također je svaka obitelj koja je imala djecu, dobila na poklon kravu i žito za prehranu, određeno je da se skupe prilozi od bolje stojećih trgovaca i i zanatlija starosjedioca, a ako to ne bude dovoljno, da se iz kase namiri razlika od 2 krajcara za djecu, i po 4 krajcara srebra za odrasle.
Nadalje, Mitrovačka regimenta je molila starosjedioce da na svaki način pomognu doseljenike, savjetuju ih i poučavaju, kao i radom, kako bi se što prije prilagodili novoj sredini.

          Zahvaljujući toj brizi i pomoći, hesenski su se Švabe zadržali u Mitrovici, i okolnim mjestima a pronašao sam i podatak da se između 1785. i 1787. u Mitrovicu doselilo još 62 njem. obitelji, a koji podatak ničim nisam mogao potvrditi ( taj podatak sam uzeo iz teksta koji je objavljen 1900. od strane J.H. Scwickera).
No i pored sve pomoći, doseljenicima nije bilo lako, pa je Ratni savjet iz Beča 1837. odlučio da ih još dvije godine oslobodi poreznih i ratnih obveza, a rok za otplatu građ. materijala im je prolongiran do 1847. godine.

          Dolazak Nijemaca u Mitrovicu i stvaranjem njihovog naselja kojeg su iz emotivnih razloga nazvali Hessendorf, a kasnije su ga nazvali skraćeno Hesna, koje se ime održalo i do danas.

          Kako sam već ranije u svom radu naveo, pa i u ovom dijelu, Švabe ( kako su ih nazivali srpski starosjedioci, tako ću ih i ja zvati ovdje) donose sa sobom sasvim nove običaje, nova znanja i vještine. Bili su najbolji zemljoradnici i odlične zanatlije. Prvi su počeli sijati kukuruz na brazde, i gnojiti zemlju umjetnim gnojivom. Njemački narod je narod sa velikim životnim iskustvom, i određenim, točnim i preciznim načinom rada. Navikao je raditi ispravno, pa su Švabe su bili pošteni, vrijedni i štedljivi ljudi. Što god radili, prvo će izračunati kakvu korist ima od tog rada, ali uvijek pošteno i bez prevare, što je do tada bilo nezamislivo.
Treba reći i to da je naselje Hesna postalo za kratko vrijeme mjesto sa širokim ulicama ( šorovima), drvoredima dudova i krasnim čistim kućama. Vrlo brzo su Švabe ostvarili prosperitet u svakom smislu, a tu je bio i početak industrije, jer su počeli gajiti svilene bube, te je jedan dio Hesne nazvan Dudara.
Preradom svilene bube, Švabe grade svilaru u kojoj zapošljavaju puno radnika ( danas se na tom mjestu nalazi tvornica namještaja).

          Na početku 19. stoljeća u cijeloj Hesni je bilo 49 ulica, a 1921, bilo je 1891 zgrada, a sve se to protezalo na 48 m2.

          Što se tiče suživota domaćih Srba i Švaba, on je bio iz početka podcjenjivački prema Švabama, jer su bili puka sirotinja, ali najviše zbog nepoznavanja srpskog jezika. Njihov rad i pravo " crnčenje" su smatrali uzaludnim poslom. 
Kasnije, kada su se Švabe malo podigli, a postali neki i imućniji pa počeli kupovati zemlju, tada su domaći Srbi to tumačili na drukčiji način. Naime, starosjedioci su njemačku marljivost smatrali ponekad kao nešto nedostižno, što je u krvi samog naroda, a za njih, nešto nedostižno.

          Naravno da su se doseljeni Švabe isticali određenim privilegijama koje sam ranije naveo, ali i marljivim radom.
No, malo pomalo, suživot jednih i drugih je postao idiličan. Jedni su druge neizmjerno poštivali, a dogodilo se i to da su 1848. Srbi zaštitili Švabe od graničara, 1918. su se prema Švabama ponijeli iznimno čovječno.
Švabe im to nikad nisu zaboravili, te su se za vrijeme Drugog svj. rata prema svojim komšijama  ponijeli iznimno korektno, jer nisu dozvolili vlastima NDH protjerivanje i progon Srba, te u Hesni nitko od Srba nikad nije stradao.
Poznato je nekoliko slučajeva strijeljanja koje su vlasti NDH vršile na pravoslavnom groblju, pa su Srbi bježeći se skrivali na njivama i u okolnim kućama Švaba u Hesni, pa su ih Švabe prebacivale preko Save u Mačvu.
Valja reći i to da su Švabe koji su ostali u Hesni nakon 2. svj. rata doživjeli teške trenutke, premda to oni sami ničim sisu zaslužili.

                                              Njemački utjecaj u govoru

          Mora se naglasiti da je na području cijele Vojne krajine, pa i u Petrovaradinskom puku, službeni jezik bio njemački.
Međutim i u svakodnevnom životu je njem. jezik imao velik utjecaj i to u prehrani, odijevanju, u načinu ponašanja, u načinu rada, te je praktično ušao u sve sfere života.. 
Među Srbima je vrlo malo bilo pismenih ljudi, a život je upućivao na korisnost znanja njem. jezika, te su su domaći Srbi više jezik učili slušajući  ga, nego ga čitajući, zbog ranije navedenog razloga.

Tako su pojedina zanimanja dobila nazive:
- prukmajstor ( tiskar, štampar)
- Prieftroger ( poštar)
- maurmajstor ( zidar)
- klozer ( staklar)
- goldšmit ( zlatar)
- moler ( soboslikar)
- tišler ( stolar)
- troter ( nosač)
- šluser ( bravar)
- šnajder, štriker, šuster ( postolar) i drugi.

Kod ostalog stanovništva utjecaj njem. jezika može se vidjeti kod naziva za spremanje novih jela i njihovo posluživanje, pa se tako u većim mjestima spremaju do tada nepoznata jela.
Od " mutmela " i " grisa", spremaju se " Flekice", nudle ili peku " zemičke ", perec, " krampfn", (krofne ) i " Ppheraj" ( pohano meso), "šnicli" ( odresci) do tada potpuno nepoznati u Srijemu.
Prilikom pak, posluživanja pojedinih jela upotrebljavali su se potpuno novi instrumenti i posuđe: Kandl, kafekandl, supšnisl(posuda za supu, juhu), tacn, federmeser (nož), cukerpiksl ( posuda za šećer).

          Sa uključivanjem u ekonomske i kulturne odnose razne stvari dobivaju njemačke nazive kao npr.:
- kostgeld( novac za hranu)
- tal ( dio)
- birchaus ( krčma, kafana)
- pahofn ( pećnica)
- špregeld ( ušteđen novac)
- pantofl ( papuče)
- štifel ( čizma)
- handlovati ( trgovati).

Evo, dragi moji kolege, naveo sam samo dio tih njem. riječi koje su se zadržale do dana današnjeg, kako u Srijemu, tako i u mojoj Slavoniji, pa mogu reći, eto, da i ja poznam rel. dobro njemački jezik, koji sam jako, jako davno učio u osnovnoj i srednjoj školi.

         Iznosim još i podatak da je u Hesni do poč. 2. svj. rata bilo preko 80% njemačkog stanovništva a najbrojniji su bili pripadnici ovih obitelji:Beck, Fritz, Miller, Kleiner, Klein, Griesbacher, Boniffest, Bauer, Bart, Burger, Friedl, Lissing, Michaele, Mohr, Kuhn, Kraus, Oster, Pless, Offenbecher, Schen, Scherer, Schmit, Wimer, Veninger, Tischlerr.

U sljedećem nastavku napokon dolazim do moje Slavonije, opisat ću sela oko Vinkovaca koja su bila naseljena Podunavskim Švabama, a posebno se tu isticao Neudorf koji je danas predgrađe Vinkovaca.


Do tada molim još samo malicko strpljenja...

pera84, SveJug, šole and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime27.12.21 13:06

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211117
 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211116
Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - šesti dio


          Napokon dođoh do moje Slavonije, a prije no što se uhvatim pisanja, želi zahvaliti i mom kolegi, odvjetniku/advokatu u mirovini Zlatku Cvrkoviću iz Vinkovaca koji mi je nesebično ustupio obiteljsku pismohranu kao i vrlo rijetku knjigu na izvornom njemačkom jeziku pod nazivom "Heimatbuch der Deutschen aus Vinkovci und Umgebung" iz 1975. iz koje sam crpio dio podataka koji će ovdje biti prikazan.

          Naravno, da je meni za istraživanje bila najbliža Slavonija, odn. sada Vukovarsko-srijemska županija koja obuhvaća i mjesta u koja su se najviše Švabe doselile, a ona su:

Otok, Privlaka, Retkovci, Gaboš ( izv. Gabosch), Tordinci, Cerna, Rokovci, Andrijaševci, Ivankovo, Vođinci ( izv. Vodjinci), Nijemci, Cerić, Jarmina, Nuštar ( izv. Nuschstar) i Vinkovačko Novo Selo ( Neudorf).

Ja ću se najviše posvetiti Neudorfu koji je taj naziv nosio do 1945., a koji je danas sastavni dio grada Vinkovaca, odn. njegovo zapadno predgrađe, jer o njemu postoji niz pisanih zapisa, kao one što sam uvodno spomenuo kao i dosta arhivske građe i nešto privatnih dokumenata i fotografija.
Nadalje, o Neudorfu su potomci pisali i potomci u nekoliko knjiga koje sam uvodno spomenuo u ovom radu.

                                                                      NEUDORF 


          Neudorf kao dio grada postoji već više od 200 godina, no njegova povijest je puno duža.
Naime, prema arheološkim istraživanjima i povijesnim izvorima tragovi naselja potječu još iz srednjeg vijeka. Utvrđeno je da se tu nalazilo nekoliko starih hrvatskih sela sa različitim nazivima. U tursko vrijeme je vlasnik selišta bio navodno neki Mehmet i tada je tu živjelo 19 katoličkih obitelji, a poslije izgona Turaka, ostatak stanovništva se preselio u Vinkovce, te je taj kraj ostao prazan.

          Nakon 120 do 130 godina dolazi do ponovnog naseljavanja tog kraja sukladno planu naseljavanja kojeg su donijele graničarske vlasti 1818. godine, da bi već 1819. godine došlo do naseljavanja prvih Švapskih obitelji iz njemačke pokrajine Hessen, dakle, na područje između Ivankova i Vinkovaca uz šumu Ljeskovac i potok Nevkoš ( koji i danas postoje).
Bile su to obitelji:Klein, Konrath, Sutter, Wendling, Bayer, Pfaff, Mühlreiter, Phillips, Kucher, Weidmann,
Rübell, Haselwander, Herzog, Altenhof, März, Schöpp, Jeckel, Legler, Meder, Hupbauer, Beringer, Bender, Jakober, Eiser, Schwarz, Kuster, Hillrich i Baumgärtner uz napomenu da se veći dio naselio u Bačkoj, a ove obitelji su se naselile upravo u novostvorenom Neudorfu, a većina su bili evangeličke vjere.
          Prostor uz šumu Ljeskovac i Nevkoš su morali iskrčiti jer je bio obrastao pašnjacima i grmljem.
Prve kuće su bile građene od drveta, a kasnije, kako je selo napredovalo, gradilo se od naboja i čerpića, a potom se zidalo i od opeke koja se proizvodila u lokalni vinkovačkim ciglanama kojih je bilo u to vrijeme nekoliko.
Već u ranijim poglavljima sam naveo da su graničarske vlasti pomagale doseljenike dajući im hranu i besplatno drva za ogrjev, s tim da su im prve godine bile vrlo teške, o čemu govori i činjenica da je 1819. bilo sagrađeno tek 13 kuća.
Najveća obitelj je imala 8 članova, a u 5 obitelji su bili samo muž i žena. Imovinske prilike su bile izrazito loše, jer je te godine u selu bilo svega 77 krava i 11 svinja, a imali su 31 kola i 15 plugova.
Već 1833. se stanje malo popravlja, pa je bilo 39 istina drvenih kuća i selo je imalo 312 stanovnika, a 1857 godine je bilo 519 stanovnika, 1900. 1047 stanovnika, s tim da su većinu činili Nijemci ( 95,5%).

          Razvijao se Neudorf i nakon ukidanja Vojne granice, a preživjeli su njegovi stanovnici i Prvi svj.rat boreći se za interese velikih sila na bojištima Europe, te je 30 njegovih stanovnika poginulo.
opstao je Neudorf i u novostvorenoj državi SHS, razvijao se i napredovao do te mjere da su nastajale nove kuće i ulice i to glavna ulica Haupstrasse koja se pružala pravcem zapad-istok, a prema groblju je vodila Grobljanska ulica ili Friedhofgasse ( Friedhoff je u prijevodu groblje), u istočnom dijelu Glavne ulice se nalazio Borinzer weg (Borinački put), a prema ciglani Bohn je vodila Mühlgasse ( Suvara). Osim njih, bila je i Gartenweg (Vrtna ulica), Gundinzer gasse ( Gundinačka ulica), zatim, Hexengasse(Vještičja ulica), Berak gasse, Schulgasse(Školska ulica), a pravcem zapad-istok se protezala ulica sa nazivom Salasch gasse gdje je 1901. izgrađena željeznička pruga prema Županji i fizički je dijelila Neudorf od Vinkovaca ( tako je i danas).

           U samom središtu sela na križanju Glavne, Grobljanske i Školske ulice su bile glavne institucije, i to na zapadnoj stani crkva i pastorov stan, a iza crkve se nalazila. Luthersaal( Luterova sala) koja je služila za vjerski nauk i duhovne potrebe sela, te se iza nje nalazila i zgrada škole.
Nasuprot crkve na istočnom križanju Školske i Glavne ulice nalazila se zgrada u kojem se nalazila i lokalna uprava ( Das Rathaus), a između nje i Doma se nalazio park. Vrijedno mi je to spomenuti jer je Neudorf imao svoju lokalnu samoupravu i birao je svog načelnika ( Iz Heimatbucha sam utvrdio da je 1940. g. načelnik Neudorfa bio Michel, a u vrijeme tzv. NDH od 1941. Ludvig Müller).
Osim ovih institucija, spominjem i gostionicu koja je bila na istočnoj strani Glavne ulice, kasnije na istoj strani i školska radionica u kojoj su se održavale razne probe tamburaških sekcija. U južnom produžetku te zgrade se nalazilo javno kupatilo sa ljekovitom toplom vodom.

          Ovdje ću si dozvoliti malu digresiju. Naime, nisam znao da današnje V.N.Selo ima termalne izvore ( koji su nažalost ostali u potpunosti neiskorišteni), niti da smo imali javno kupatilo koje je bilo u upotrebi sve do 70-tih godina prošlog stoljeća, a koje su naravno otvorili  doseljeni Nijemci.
To je za mene bila novina u potpunosti.
Danas, na tom mjestu je pumpa sa ljekovitom sumpornom vodom, gdje se i danas okupljaju stanovnici Vinkovačkog Novog sela, posebno mladi.
Kako je došlo do gradnje pumpe, samo nekoliko crtica. Iz knjige skraćeno Heimatbuch sam našao podatak da je u selu bio problem snabdijevanja pitkom vodom, te je tadašnji načelnik 1942. g. Müller dao nalog arhitekti Paulu Nadichu iz Vukovara da projektira i izbuši arteški bunar. Radovi su trajali 14 dana, i voda je pronađena na dubini od 9 metara, istjecala je brzinom od 50-60 litara u minuti, a temperatura voda je bila od 20 do 24 stupnja celzija. U tadašnjem Higijenskom institutu u Osijeku je provedena bakteriološka i kemijska analiza vode koja je pokazala da je ispravna za piće. Tom, dakle vodom, se snabdijevalo i spomenuto javno kupatilo.

          Spomenuo bih još i to da je Neudorf već 1922. godine imao Dobrovoljno vatrogasno društvo, čiji je zapovjednik bio Valentin Bothener, a od 1934. i mjesno društvo ( Orstgruppe) unutar kojeg je djelovao muški pjevački zbor i nogometni klub.
Kad već spominjem nogometni klub, naglašavam da je Neudorf imao i svoje sportsko igralište ( Sportplatz) kod rječice Nevkoš, a koji je danas poznat pod nazivom "Livadica".

          Godine 1936. je sagrađen i Njemački dom ili Deutsche Heim u kojem je bilo sjedište " Zemljoradničke kreditne i gospodarske zadruge - Seljačka ispomoć ( Bauernhilfe) čije se sjedište pod nazivom "Agraria" nalazilo u Novom Sadu.
U istoj zgradi se nalazilo i sjedište " Schwäbisch - deutschen Kulturbunda" koje je bilo nositelj sekcija poput pjevačkih, glazbenih i drugih društava koje su u to vrijeme djelovali u Neudorfu..
Nakon otvorenja Doma, u njemu su se često održavala prigodne priredbe, igrokazi, plesne večeri i skupovi. Gostovala su i druga, kako njemačka, tako i domaća kulturna društva iz okolnih mjesta, a jednom čak i iz Beča.

          Kao što sam ranije već spomenuo, u Neudorf su doselile ugl. Švapske obitelji evangeličke vjere o čemu sam više saznao od evangeličkog pastora gospodina prof. Korpiahe, koji mi je vrlo nesebično dopustio uvid u njegov magistarski rad, kao i dozvolu objavljivanja pojedinih dijelova.
U više razgovora koje sam s njim obavio, objasnio mi je nacionalni stav evangeličkog stanovništva općenito, odn. da su isti uvijek slijedili državnu politiku matične države Njemačke, te im je bilo gotovo nepojmljivo sudjelovati u partizanskim jedinicama, odn. ako je bilo iznimaka, da su bile doista pojedinačne.
Tako se veći dio muškog stanovništva borio na strani njemačke vojske na Evropskim bojištima, te je poginulo 37, a nestalo 18 stanovnika Neudorfa. Tijekom savezničkog bombardiranja Vinkovaca ( zbog značajnog raskrižja željezničkih pruga ) poginulo je još 8 civila iz Neudorfa, i to 17.10.1944. godine.  


Na gornjoj fotografiji se nalazi Evangelička crkva sa tzv. Luterovom salom koja je služila za vjersku izobrazbu. Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211022


Stara razglednica iz Neudorfa na kojoj je vidljiva crkva sa Luterovom salom i dio Glavne ulice. U to vrijeme ulice nisu bile asfaltirane kao danas. 
U Vinkovcima su u to vrijeme ulice ili bile neasfaltirane ili prekrivene granitnim kockama.


Na najgornjoj fotografiji Evangelička crkva kako izgleda danas ( razlika je više no očita, ova se nalazi u središtu grada Vinkovaca i namijenjena je isključivo bogoslužju, ali ne i vjeronauku,
koji kao takav ne postoji).

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Img_0010
       .

Članovi udruge " pomoć zemljoradnicima, odn. poljoprivrednicima, kao i članovi Njemačkog kulturnog društva - Kulturbunda
          


 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Img_0011



Na gornjoj fotografiji je mimohod mladih iz Kulturbunda ulicama Vinkovaca ( danas je to Duga ulica i u to vrijeme je bila prekrivena granitnim kockama)
Donja fotografija prikazuje sjedište društva " Agraria" kojeg sam u tekstu opisao ( koje je služilo za pomoć zemljoradnicima, prije svega davanjem zajmova,
savjetodavno ali i npr. zaključivanjem ugovora o kupoprodaji oranica i slično)

pera84, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime04.02.22 18:50

Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju - sedmi dio




Prije svega se svima želim ispričati zbog duže pauze između nastavaka pisanja ove teme ( opravdani razlozi), koju želim završiti, a o razlozima sam pismeno obavijestio druga Načelnika

Na početku sam napomenuo da sam obvezan napisati cijelu istinu o Švabama, kako o njihovom dolasku na naše prostore, tako i o njihovom odlasku i praktično nestanku, a što sam uostalom i obećao njihovim potomcima koji su mi bili živi izvori za ovu temu i koji su mi dostavili i obilnu pisanu i foto dokumentaciju.



Još tijekom rata započinje veće iseljavanje njemačkog stanovništva u smjeru Njemačke što je naravno i dodatno potaknuto vojnim porazima Reicha ali i evidentnim ishodom rata.
Samo iseljavanje ( dobrovoljno) se događa tijekom 1944. kada ih se sa područja zapadne Slavonije iseljava oko 30.000. Najveći val iseljavanja bio je u drugoj polovini 1944. kada je iseljeno oko 110.000 Švaba sa područja tadašnje NDH, a ukupno ih je s toga područja iseljeno oko 136.000.
Pitanje njihove imovine u Jugoslaviji riješeno je u cijelosti beskompromisno. Naime, jugoslavenski su Nijemci izjednačeni s Nijemcima u Reichu i proglašeni neprijateljima jugoslavenskih naroda, a njihova je imovina eksproprirana, te je činila osnovu agrarnog fonda za poslijeratnu kolonizaciju.
Stanovnici Neudorfa su se u cijelosti iselili u drugoj polovini 1944. godine ( sa manjim izuzetkom stanovnika koji su smatrali da se nisu ni moralno ni na bilo koji način ogriješili o zakon su ostali) i svu svoju imovinu su odvezli na zaprežnim kolima sa konjima  ( pa tako i crkvenu imovinu i matične knjige ).
Činjenica jest da su svi Švabe bii žrtve kolektivne odmazde pa čak i oni koji su mogli dokazati svoje sudjelovanje u narodnooslobodilačkoj borbi ili barem njeno aktivno potpomaganje. U Jugoslaviji su ostalom ugl. Švabe koji se nisu smatrali odgovornima za zbivanja tijekom njemačke okupacije, očekujući da će se tijekom vremena vratiti njihovi susjedi i rodbina. Većina nije ni sanjala o tome da će im se dogoditi činjenica kolektivne krivnje.
Naime, rukovodstvo nove države - Jugoslavije tu nije imalo nikakvih dvojbi - Predsjedništvo AVNOJA 21.11.1944. donosi dalekosežni zakonski akt, tj. da se od svake osobe njemačke nacionalnosti konfiscira cjelokupna imovina, tj. pod njen udar je došla svaka osoba koja se nije direktno suprotstavila nacizmu. A takvih je naravno, bilo malo..
Nova je vlast bila svjesna činjenice da protjerivanje Nijemaca zapravo otvara mogućnost za cjelovito provođenje agrarne reforme i kolonizacije. Što se tiče veličine posjeda koji su oduzeti Švabama, najviše im je oduzeto u Vojvodini, a onda potom u Hrvatskoj. Posljedice su bile dalekosežne ( oduzete su im sve građanske i političke slobode) i nisu bili priznati kao nacionalna manjina, nikada u Jugoslaviji nisu dobili škole na materinjem jeziku, a ni kulturne institucije. Za njih je bila opcija jedino iseljavanje.
Političke odluke novih vlasti odredile su perspektivu njemačke nacionalne zajednice, koja je završila logorima i protjerivanjem Švaba koji se sami nisu Dobrovoljno iselili, te naseljavanjem kolonizatora iz tzv. pasivnih krajeva tadašnje Jugoslavije.

No, zbog objektivnosti navodim i činjenicu, da je većina mlađih Švaba - Folksdojčera pristupila dobrovoljno SS jedinici " Prinz Eugen " po zlu poznatoj ss jedinici, po njenim krvavim pohodima po cijelom području Jugoslavije, ali i po pripadnosti nacističkom režimu i drugim jedinicama Wermachta, koje su imale sve, samo ne pozitivnu ulogu u Drugom svj. ratu. Nacifikacija njemačke populacije i zločini koje su počinili jugoslavenski Nijemci nad civilnim stanovništvom u Jugoslaviji tijekom rata su dobro dokumentirani.

Stigmatizacija pripadnika njemačke nacije u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji posljedica je događanja u ratu, uloge Švaba u njemu i odnosa partizanskog pokreta i kasnije socijalističkih vlasti prema Nijemcima.

Moram priznati, da sam pri pisanju ove teme puno pregledao i pročitao niz povijesnih izvora, razgovarao sa potomcima Podunavskih Švaba i proveo mnogo sati u različitim arhivima, pa sam tako pročitao i niz članaka i znanstvenih osvrta na temu etničkog čišćenja Folksdojčera u Jugoslaviji tijekom 1944. godine.
Mora se reći i to da su Nijemci bili najveća neslavenska manjina u Kraljevini Jugoslaviji - bilo ih je oko pola milijuna.

Međutim, znači li to da jugoslavenske Nijemce možemo otpisati kao etničku grupu koja je zaslužila svoju sudbinu, koja je sama kriva za nedaću koja ih je zadesila nakon rata? Ne baš.

Prvo, kolektivna krivnja je uvijek vrlo problematična kategorija, a Švabe koji su nakon rata bili u logorima su najbolji primjer navedenoga: Većina žrtava poslijeratnih logora bila je mlađa od 15 ili starija od 60 godina, dok je npr. vpođa jugoslavenskih Nijemaca nacista Sepp Janko, umro kasno nakon rata 2002. godine u B.S.Airesu u 96 godini života.
Drugo, odnos Švaba prema nacizmu je bio složen i kontradiktoran.
Kako sam uvodno u temi napisao da su mi puno pomogli evangelički pastori Vrabec i Korpiaho, i koji su mi izričito naveli da je nespojivo bilo da Švabe ne budu uz svoju državnu politiku, upravo suprotno.
Od tuda i toliki broj Švaba u Kulturbundu u Slavoniji i Vojvodini, čak oko 70 %.

Pored navedenoga, i njemački crkveni krugovi su pružali aktivni otpor nacizmu, kojeg su smatrali neopoganstvom.
Ništa od navedenoga ne mijenja činjenicu sudjelovanja Švaba u Holokaustu, gušenja pokreta otpora ili ratnim zločinima nad civilnim stanovništvom što je znamo, bio modus operandi nacističkih jedinica ili kvinslinga koji su im zdušno pomagali, ali ipak, ne možemo ih svesti na kolektivnu krivnju, kao što je do nedavno bilo uvriježeno.

pera84 and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime04.02.22 23:15

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211270
Ovo je izvorni - originalni dokument o oduzimanju kompletne pokretne i nepokretne imovine Rozalije i Anice Jurjević-Vić jugoslavenskih državljanki njemačke narodnosti.
Dio tih originalnih dokumenata objavljujem sa dozvolom Zlatka Cvrkovića odvjetnika/advokata u mirovini iz Vinkovaca, koji je izravni potomak/sin pok. gospođe Anice
Jurjević-Vić. Za one koji su pažljivije pratili moju temu, uvodno sam napomenuo obitelj Vich, a gospođa Anica je pripadala obitelji Vich i kasnije je zbog problema sa novim vlastima
promijenila prezime u Vić. Bila je i u zatvoru zbog svog njemačkog podrijetla, sa napomenom da joj nitko od obitelji nije pripadao niti vojnim jedinicama Reicha niti Kulturbundu.

pera84, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime04.02.22 23:23

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20211271
Ovo je također izvorni dokument kojim se otpušta gospođa Anica Jurjević iz zatvora ( bila je u zatvoru zbog pripadnosti njemačkoj nacionalnoj manjini).
Njezin sin Zlatko mi je objasnio da je njezin prvi muž bio kapetan u vojsci Kraljevine Jugoslavije i da je već početkom rata poginuo, te se ona kao udovica
udala za Pavla Vicha, koji je nedugo nakon Drugog svj. rata preminuo. U oba braka nije imala djece. Udala se ponovno za Marka Cvrkovića, suca
Kotarskog suda u Vinkovcima. Baku Anu sam osobno poznavao. Preminula je u 102. godini života, kao jedna od najstarijih Vinkovčanki u povijesti.

pera84, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime04.02.22 23:53

Što se tiče internacije i hapšenja Nijemaca koji se nisu dobrovoljno iselili, odmah nakon rata je bilo formirano nekoliko logora. Zaprepastila me činjenica da je postojao čak i dječji logor za njemačku nacionalnu manjinu.
Ukazujem na činjenicu da je bilo jako teško dokazati svoju nevinost i to su mogli samo oni koji su od početka bili u NOB-u ili su se na neki način borački istaknuli poput Tome Granfila koji je bio zamjenik komandanta Vojnog regiona Banat, etnički Nijemac.
Namjera jugoslavenskih vlasti je bila da se etničke Nijemce protjera, a kada to više nije bilo moguće tehnički izvesti, Jugoslavija ih je odlučila ostaviti u logorima, koji će biti raspušteni tek 1948. godine, ali će do tada veliki broj Nijemaca u logorima umrijeti od gladi, bolesti i loših higijenskih uvjeta.
Napominje da novoj vlasti nije bilo ( kako neki autori krajnje tendenciozno i zlonamjerno pišu) u cilju fizički istrijebiti Nijemce. Njihove smrti su se svakako mogle spriječiti, no u razorenoj zemlji oni jednostavno nisu bili prioritetna skupina.
Te logore u kojima su bili smješteni nikako ne možemo izjednačiti sa koncentracijskim logorima za istrebljenje u vrijeme Holokausta.
Svakako da je stradanje jugoslavenskih Nijemaca bilo neupitno i neopravdano, no, ono se ne može mjeriti sa sistemskim uništavanjem Židova/Jevreja( Roma, Slavena, homoseksualaca ili osoba sa invaliditetom) i ostalih naroda koji nisu bili Reichu po volji.

Ukazujem kolegama čitateljima da je oko 300.000 Nijemaca pobjeglo zajedno sa Wermachtom i zloglasnim ss jedinicama koje su se zatekle u Vojvodini i Slavoniji. Logično je zašto su bježali...
U logorima je stradalo oko 45.000 od njih 125.000 koliko ih je bilo internirano ( po podacima preuzetim iz Faktografa ), a što piše i tvrdi povjesničar Milan Radanović. 
To, dakako ne umanjuje odgovornost jugoslavenske komunističke vlasti za stradanja tih ljudi, od kojih su većina bili civili.

Na kraju, koristim priliku, pa ću pobrojati neke poznatije logore za etničke Nijemce.

 Logor Rudolfsgnad ili Sabirni logor Knićanin, po istoimenom mjestu.

Bio je korišten za starosjedilačke žene, djecu i starce iz Vojvodine ( srednjeg i južnog Banata najviše).
Prosječan broj ljudi u logoru je bio 20.500, a procjenjuje se da ih je oko 13.000 izgubilo život, s tim da su pronađeni podaci za njih 7.767.
Nakon raspuštanja logora, svim Švabama je imovina konfiscirana i na njihove posjede su naseljene srpske obitelji iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Logor je raspušten u martu 1948 nakon 29 mjeseci ili 880 dana.

Logor Gakovo

Procjenjuje se da je u logoru stradalo oko 8.500 osoba ( ugl. žena djece i starac).

Raspušten je u siječnju/januaru 1948.

Logor Krndija




Osnovan je za Folksdojčere u 8. mj. 1945. Logoraši su radili poljoprivredne i teške fizičke poslove. No, na njihovu sudbinu su utjecali prije svega loša prehrana, higijenski uvjeti i razne zarazne bolesti, posebno tifusa, i zime.
Osim rijetkih pojedinačnih slučajeva, smaknuća uopće nije bilo, ali su ljudi umirali zbog ranije navedenih uvjeta. Kroz njega je prošlo od 3.500 do 4.500 logoraša, a procjenjuje se da ih je smrtno stradalo oko 1.000.
Logor je raspušten 1946. godine.

pera84, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime08.02.22 13:29

Vlak bez voznog reda


Ovdje sam se dvoumio, da li napisati nešto o doseljenicima - kolonizatorima na njemačke napuštene posjede ili ne. Tema, po mojem skromnom mišljenju bez ovoga ne bila cjelovita
Uzeo sam ovaj podnaslov moje teme ( vjerujem da bi mi Veljko Bulajić, režiser istoimenog filma iz 1959. godine oprostio ), jer je zaista tako i bilo.
Naime, nakon rata se u Slavoniji zatekao veći broj izbjeglica iz drugih dijelova Hrvatske ( oko 13.000), zatim iz Bosne i Hercegovine ( oko 25.000), te oko 2000 obitelji koloniziranih tijekom rata, najviše iz Zagorja ( podaci preuzeti iz više izvora: najviše iz knjige " Migracijske i etničke teme, 2009., skupina autora ,  kao iz raznih dnevnih i tjednih publikacija, " Vjesnik", " Delo " i dr.  ).

Napominjem čitateljima, da je za vrijeme NDH mnoštvo Srba protjerano sa svojih ognjišta ( ako nisu bili ubijeni u koncentracijskim logorima) nakon 1941., tako da oni, zajedno sa kolonistima iz Zagorja i Dalmacije dolaze na napuštene njemačke posjede, s tim, da je provedba kolonizacije u Baranji započela već 1945., a obimnije 1946. godine. Baranju je naselilo 2000 obitelji sa više od 8000 članova, a prema podrijetlu, većina doseljenika - kolonista je bila iz tadašnjih kotareva Prelog, Varaždin, Ivanec, Čakovec, Novi Marof, Split, Šibenik, Sinj, Knin i Benkovac.
Odredišni kotarevi za naseljavanje su bili najviše, Darda, Vukovar, Osijek, Vinkovci, Đakovo, Virovitica i Slatina. Slavoniju je naselio tek manji broj Srba iz drugih dijelova Hrvatske ( Lika, Banija, Kordun, Dalmatinska zagora).
Ja ću se ovdje najviše zadržati na Slavoniji, jer iz tog kraja na kraju krajeva i potječem, a i za tu regiju sam pronašao najveći broj podataka.
Uglavnom, veliki priljev stanovništva reproduktivne dobi u kolonizaciji i izvan nje, rezultirao je porastom nataliteta i ukupnim porastom stanovništva Slavonije, a što je obilježilo razdoblje od 1950. do 1961. godine.
Razlozi su višestruki: socijalna nesigurnost, kolektivizacija u poraću, prometna izoliranost krajeva iz kojih dolaze kolonizatori ( većinom ruralna područja), nedostatak komunalne infrastrukture i kulturnih sadržaja, uz podređeni društveni položaj seljaka, imale su krajnje negativni učinak za iseljavanje sa sela.
Nakon toga, imamo i veliku početnu industrijalizaciju i izgradnju ratom razrušene Jugoslavije.
U tom dijelu, valja naglasiti, da se provodi djelomična modernizacija sela, elektrifikacija i izgradnja cestovne i druge infrastrukture.
Tako  nastaje veći broj gradova u Slavoniji koja postaju jaka industrijska središta ( Osijek, Borovo, Vinkovci).
Što se tiče mojih Vinkovaca, sada prigradskog naselja Vinkovačkog Novog Sela, do 1944. se zvalo Neudorf, u njemu je 1948. po popisu stanovništva živjelo 2143 stanovnika.
Novi kolonizatori su dobili napuštena švapska imanja, da bi se bavili poljoprivredom, te je u svrhu zaštite njihovih interesa osnova i seljačka radna zadruga " Vasilije Gaćeša" 1946. godine.
Svi članovi su dobivali po 7 jutara zemlje. Zadruga je djelovala do 1952. godine zbog općeg nesnalaženja doseljenika u obradi zemlje suvremenom tehnikom ( to tada su kolonisti u krajevima iz kojih su došli obrađivali manja zemljišta ) a ovdje se pak radilo o dobro obrađivanim i ne zapuštenim velikim parcelama kvalitetne zemlje.
Manji dio kolonista koji se nije uspio prilagoditi se vratio natrag u svoj zavičaj napustivši dobivene kuće i imanja koja su dobili kolonisti.
Međutim, novodošli kolonisti su dobili priliku za zapošljavanje u drugim djelatnostima ponajviše u drvnoj industriji i željeznici.
Vinkovački ranžirni ili teretni kolodvor se brzo širio i razvijao te je postao jedan od najvećih teretnih kolodvora u Europi, a u Jugoslaviji svakako najveći ( o čemu bi drug Stanko mogao puno više napisati od mene).
U tom sustavu su posao našli i mnogi kolonisti a bilo je zaposleno više od 2000 radnika, najviše iz Vinkovačkog Novog Sela, odn. Neudorfa.

Ovdje se zaustavljam, a ostaje mi još jedno poglavlje kojim bi napokon zaključio ovu meni, iznimno zanimljivu temu. Vrlo brzo očekujte kraj... clown

pera84, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime07.03.22 11:23

Poštovani kolege!

Ispričavam se svima što ste tako dugo čekali završetak ove moje teme, međutim, u međuvremenu su mi se dogodile nepredvidive životne okolnosti ( smrt člana bliske obitelji i operativni zahvat, o čemu sam izvijestio Načelnika GŠ-a). Sada mi je bolje i mogu neko duže vrijeme sjediti, to sam se i odlučio napisati napisati i ovaj posljednji dio. Zahvaljujem se svima na razumijevanju a osobito Načelniku GŠ-a.

                                                     Z A K LJ U Č A K 


Kao što sam već ranije naglasio, novo uspostavljena vlast 1945. mnoge je Podunavske Švabe bez osnova proglasila krivcima i neprijateljima države, te im svima konfiscirala imovinu nastojeći na taj način osigurati potrebno zemljište za provedbu agrarne reforme i kolonizacije.
Ostaje činjenica da su pripadnici njemačke nac. manjine u određenom broju sudjelovali u nacionalsocijalističkom i genocidnom projektu, a s time je i posljedično velika većina Švaba pri kraju rata i u poraću teško stradala od partizanskog pokreta, obuhvaćeni stigmom neprijatelja i poraženih snaga nacizma, što ne treba ni čuditi jer je svima nama poznato u kavom je stanju Jugoslavija ostala nakon rata i kolike je ljudske i materijalne žrtve podnijela.
O logorima i njihovom protjerivanju sam dovoljno napisao i na to se ovdje neću vraćati.

Što se tiče agrarne reforme i kolonizacije, njima je riješen problem vlasničkih i posjedovnih odnosa. Prenapučeni i siromašni krajevi iseljavani su i novi su kolonizatori došli do komada već obrađivane i plodne zemlje.
No, nije sve teklo glatko.
Naime, mnogi su se kolonizatori vratili u rodna mjesta jer nisu bili navikli na klimu i na rad sa određenim žitaricama. Bolje rečeno, nisu navikli na obradu zemlje alatom i strojevima na način kako su to činili Švabe.

Činjenica jest da su Švabe svojim načinom života i rada oplemenili sredinu u kojoj su živjeli, ali na neki način i obogatili kulturu svog okruženja.
Već sam to spomenuo u ranijim poglavljima, a ovdje ponovno ističem da su Švabe imali solidan nivo standarda življenja, a svoje su domove i gospodarske objekte pomno i planski gradili, a kako je to vidljivo na nekoliko fotografija koje sam priložio uz svoj rad, a što su ostavili u nasljeđe svima onima koji su na njihovim posjedima živjeli i danas žive.

Bez obzira na trajanje svog boravka i djelovanja u mjestima i teritoriju gdje su živjeli, treba naglasiti da su bili začetnici novog načina obrade zemlje, ali i stočarstva, a kao što sam naveo i nositelji različitih obrtničkih zanimanja, a iza sebe su ostavili i obrtničke radnje i poslovne i industrijske prostore sa znatnim inventarom i alatima, što je novoj vlasti bio odličan vjetar u leđa za industrijalizaciju zemlje.

                        Destigmatizacija Nijemaca i reafirmacija njemačke nacionalne manjine


Društvene i političke promjene koje su se devedesetih godina dvadesetog stoljeća dogodile u bivšim socijalističkim državama Europe, pa tako i kod nas, imale su za posljedicu osim urušavanja socijalizma, i oživljavanje nacionalnih identiteta, tako i njemačke nacionalne manjine.
Nažalost, a posebno u bivšoj SFRJ, to je završilo ratnim sukobom.
Demokratski procesi koji se tada odvijaju dovode do reafirmacije i intenziviranja i drugih nacionalnih manjina, a osobito kod Nijemaca u Hrvatskoj, odnosno, kod nas u Slavoniji.
Za samu destigmatizaciju njem. nacionalne manjine zaslužna je i važna pomoć Njemačke, a što o svemu tome kaže jedan potomak pripadnika Podunavskih Švaba koji je za potrebe ovoga rada želio ostati anoniman, pa navodim, samo njegove inicijale: D.P., 81 godinu star, muškarac iz Vinkovaca kaže:

" Svjetski savez Podunavskih Švaba i Njemačka narodnosna zajednica su udruge važne za očuvanje našeg nacionalnog identiteta. Podržavaju nas, a mi sami smo osnovali naše udruge pod sličnim nazivima i njegujemo svoje kulturne tradicijske običaje, gastronomiju m a što je sve važno kao sjećanje na prošlost i očuvanje našeg identiteta. Osim materijalne pomoći koja iznosi oko 2500 EUR-a godišnje, ali i od novca kojeg kao nac. manjina dobijemo od Republike Hrvatske, mi sudjelujemo na svim kulturnim manifestacijama u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj, a tu ubrajamo razne simpozije, festivale, kazališne predstave i druge manifestacije. U kući se kod mojih predaka govorio njemački ali i hrvatski jezik, a znate, ja sam jako ponosan na svoje, njemačko porijeklo. Znate, naša okolina nas je lijepo prihvatila. Obitelj me nije odgajala u mržnji prema nikome, prema drugima...Običaji, gastronomija, eto, tako smo na veli petak kuhali fiš paprikaš u kotliću, a baka je sama pravila rezance.
Za Božić smo pjevali božićne pjesme, živo se sjećam da se pjevala Stille nacht. Od 1991. smo se u popisu stanovništva deklarirali kao Nijemci, to nitko ovdje ne brani."

Treba reći da su međudržavni odnosi Njemačke i Hrvatske izvrsni, te se i na taj način Nijemci kao nacionalna manjina osjećaju puno slobodnije. Ono što je dodatno afirmiralo njemački identitet, pomoć je tadašnje njemačke države novo uspostavljenoj hrvatskoj državi koja se očitovala kako u materijalnoj, tako mi u političkoj pomoći, što je svakako pridonijelo bržoj afirmaciji njemačke zajednice u Hrvatskoj.
Npr., udruge Nijemaca u Slavoniji i u Hrvatskoj sada su značajno financirane od njemačke države, što omogućuje očuvanje nacionalnog identiteta, a što dovodi mi do veće socijalizacije, korištenja materinjeg jezika u svakodnevnom životu, tako i u obrazovanju.


                                                         ...još par misli


U ovom radu su iznijete činjenice i događaji do kojih sam kao autor mogao doći. Da li je to malo ili puno? Da li je trebalo napisati više od ovoga što sam iznio?
Siguran sam da je moglo biti i opširnije i bolje, ali sam se ja prvi puta susreo sa jednom ovakvom složenom i osjetljivom temom, ali niti jednom istraživaču povijesti, nikada nije dano da u jednom predmetu, jednom vremenu ili jednom području kaže sve.

Za mene bi bio uspjeh i bilo bi lijepo, kada bi ovaj rad inspirirao i druge kolege na ovom Forumu, 
da i dalje istražuju i objavljuju, nešto, što do sada nije bilo istraženo  i da o otme napišu riječ - dvije.

Na kraju se zahvaljujem Zamjeniku načelnika VBČ-u koji me i nagovorio da istražim i napišem nešto o Podunavskim Švabama, i koji mi je dao čast da budem prvi autor na ovom Forumu i mislim da je to slučajnost, ali, opet sam zahvalan i na toj slučajnosti), te je zaštitio moj rad, zahvaljujem se i ostalim  članovima Generalštaba što su imali strpljenja sa mnom, ali i vama dragi kolege koji ste ovo moje djelo čitali.
Vama i svima ostalima ostajem na usluzi radi eventualnih obrazloženja nekih iznijetih teza, očekujem svakako kritike, a o nekim pohvalama ne želim niti razmišljati jer i dalje mislim da je rad mogao biti bolji od prezentiranog.

pera84, East&West, SveJug and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Doktor Živago


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 10281
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 54
M(j)esto Vinkovci

 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime27.07.22 9:20

Poštovani kolege,

Obećao sam Vam da ću pronaći i fotografirati staro evangeličko njemačko groblje u Neudorfu, sada Novom selu, i zaista sam se potrudio jer sam imao dobrog vodiča, mog prijatelja Zlatka Cvrkovića, sada u mirovini,  čiju sam majku Anu nekoliko puta spomenuo u ranijim odlomcima.

Odlučili smo se potražiti " potonulo" groblje i to po nesnosnoj srpanjskoj/julskoj žegi, ali nažalost, sve je toliko zaraslo i zatrpano smećem da niti jednog spomenika, a kojih bi trebalo biti barem sedam po sjećanju mog prijatelja nismo pronašli.

No, ništa zato.

Pronašli smo staro željezničko konačište koje je građeno oko 1957. godine i koje je svojedobno bilo prekrasno zdanje, na opet, nekadašnjoj teretnoj stanici Vinkovci.

Ispred samog konačišta se nalazila i danas stoji fontana sa ljekovitom sumpornom vodo koja se i danas neprekinuto izlijeva i koja je na dodir topla, a mještani i danas dolaze kroz šikaru da bi napunili kantice i kanistere sa tom vodom, koja kažu ima ljekovito djelovanje.

Također mještani kažu da ako se zapali šibica i baci na izvor, da sam izvor gori. Navedeno nismo mogli provjeriti jer smo obojica nepušači, pa nismo imali ni šibice ni upaljač.

Zgrada konačišta je planski građena, i od nje je danas ostalo oronulo zdanje, odn. bolje rečeno žalosna hrvatska stvarnost.

Ostaje žal za propuštenim, ali ćemo se na zimu sigurno vratiti kad ne bude šikare i lišća, da ipak pokušamo pronaći staro evangeličko groblje, odn. ono što je od njega ostalo.








 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20220725


Moj prijatelj Zlatko sjedi na fontani ispred konačišta i ako uvećate fotografiju vidjed ćete da voda neprestano izvire.

Nije mi jasno da Vinkovci nisu iskoristili potencijal te vode i sagradili termalno lječilište ka npr.u Bizovcu ili Varaždinu ili Vrnjačkoj banji...nemam riječi.






 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju 20220726


Dio starog željezničkog konačišta u koji nismo ulazili jer je sve puno zmija, smeča i narkomanskog pribora.

Desno od ulaza u konačište je spomenuta fontana.

pera84, SveJug, Sloba1 and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Sponsored content





 Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju    Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju Icon_minitime

Na vrh Go down
 
Organizirano doseljavanje Nijemaca - Podunavskih Švaba u Jugoslaviju sa posebnim osvrtom na Slavoniju
Na vrh 
Stranica 1/1
 Similar topics
-
» Karaula 'Sladki Vrh'

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: ADMINISTRACIONA PLATFORMA :: HORIZONTI-
Idi na: