DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA

Naslov komentara: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 26.08.21 13:35

Otvaram novu temu, svjestan da je ona kao takva još uvijek nedovoljno istražena, iako je od rata prošlo više od 70 godina.

Znam da je drug Stanko nešto o tome pisao, no, ja sam se ipak odlučio za ovu temu.

Drugi svj.rat je bio najveći rat u ljudskoj povijesti koji je rezultirao ogromnim brojem, kako civilnih, tako i vojnim žrtvama, a i

zahvatio je najveće geografsko područje u povijesti.

Vođen je kao totalni rat, odn. u njime se nisu birala sredstva uništenja, na cijelom teritoriju protivnika, protiv svih njegovih

vojnih, ljudskih i materijalnih potencijala.

Sam rat je doveo do uništavanja neviđenih razmjera, tim više što ga je karakterizirala masovna upotreba zrakoplovstva,

čak i daleko iza protivničkih linija, primjena kolektivnog kažnjavanja, blokade opskrbe čitavih gradskih područja,

primjena strategije spaljene zemlje da se neprijatelju ne bi ostavilo ništa što bi on mogao iskoristiti, masovno iskorištavanje

zarobljenika kao radne snage i drugih pojava koje su dovele do masovnog stradavanja kako vojnog tako i civilnog stanovništva.

Osnovna karakteristika ovoga rata je ta da je u njemu stradalo puno više civila nego vojnika.

Tu prije svega mislim na nacistički plan istrebljenja nepoželjnih naroda, pa je na taj način stradalo više od 30 milijuna života

na istočnom ratištu.

Isto se dogodilo na Dalekom istoku gdje su Japanci također primjenjivali politiku masovnog uništenja.

Mnogi civili su poginuli kao kolateralne žrtve ratnih operacija, ali je činjenica da su civili namjerno gađani, korišteni kao živi štit,

na njih su bacane bombe, korišteni su kao radna snaga u logorima, istrebljivani su zbog rasne ili nacionalne pripadnosti,

umirali su prilikom deportacije, od gladi i bolesti, a bestijalno su nacisti već početkom rata ubijali mentalno bolesne osobe,

pa čak i bolesnu djecu.

Dok su se civili po dobnom, spolnom i društvenom sastavu znatno razlikovali, poginuli su vojnici bili gotovo isključivo muškarci

mlađe životne dobi od prosječno 23 godine.

Problem nastaje kada se u gubitke ubrajaju ne samo poginuli, nego i nestali i ranjeni te zarobljeni vojnici, jer nigdje znanstvenici nisu mogli

pronaći podatke koliko se ranjenih ili zarobljenih vojnika vratilo na dužnost što lako izaziva probleme u zbrajanju žrtava.

Činjenica jest da je Drugi svj. rat najistraženija tema u povijesti, ali računanje žrtava je i dalje kontroverzna tema.

procjene ukupnog broja žrtava kreću se od 50 do 80 milijuna ljudi, a jedan od uzroka različitih podataka i procjena je

način njihova izračuna broja žrtava koji može biti:

- temeljem popisa stanovništva

- prema izvještajima medija ili međunarodnih organizacija

- temeljem nacističkih i okupatorskih arhiva

- pomoću preživjelih svjedoka

- otkopavanjem ljudskih ostataka i na druge načine

Postoje svakako brojni problemi kod preciznijeg izračuna žrtava.

Npr. ako je neko područje pod okupacijom, vlasti te države ne mogu doći do podataka.

osobe mogu biti zabunom evidentirane nekoliko puta ili pod više imena.

Zarobljenim vojnicima se lako može izgubiti trag, a mnoge evidencije

su namjerno ili slučajno uništene tijekom ratnih operacija.

Vojnici mogu dezertirati ili prebjeći protivniku.

Vlade često pokušavaju zataškati ili sakriti masovne zločine ili masovna umiranja, a iz istog razloga migu manipulirati statistikama.

Posebno je teško pratiti sudbine poraženih vojnika tijekom posljednjih mjeseci rata.

Zbog svega navedenog jasno je da je gotovo nemoguće doći do preciznih podataka.

Nastavak slijedi...

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 27.08.21 11:39

Uzroci gubitaka

Izravne žrtve ratnih operacija predstavljaju samo manji dio ukupnog broja žrtava Drugog. svj. rata.

Uzet ćemo primjer ukupnih gubitaka njemačke vojske gdje vidimo da je od 5,3 milijuna mrtvih i nestalih,
samo 2,3 milijuna poginulo u borbi.
Još oko pola milijuna je umrlo od posljedica ranjavanja ili bolesti, 25.000 ih je počinilo samoubojstvo,
11.000 je pogubljeno a za 12.000 uzrok smrti nije poznat niti je ikada utvrđen.
Oko 460.000 je umrlo u zarobljeništvu, za oko njih 2 milijuna se vode kao nestali.

Nadalje, uzroci strašno i nezamislivo visokog broja žrtava Drugog svj.rata uključuju:

Vojne operacije

Poginuli vojnici i kolateralne civilne žrtve, ali i namjerno bombardiranje civilnih ciljeva,
a tu bih posebno istakao bombardiranje engl. grada Coventrya i njem. grada Dresdena,
kao i atomskih napada na Hirošimu i Nagasaki, te bombardiranje gradova zapaljivim bombama.

Zarobljeništvo

Valja istaći da sile Osovine svoje rane uspjehe na početku rata puno duguju uspješnom munjevitom ratovanju tzv. Blitzkriegu
tijekom kojeg su vrlo brzo zarobili ogroman broj vojnika protivnika, a mnogi od njih, a tu prije svega mislim na više od 3 milijuna Rusa
( Sovjeta), te velikog broja zarobljenika koje su držali Japanci su tretirani toliko brutalno i bestijalno tako da nisu preživjeli zarobljeništvo.
Isti slučaj je bio i sa zarobljenim njemačkim vojnicima koji su nakon rata umrli u lošim uvjetima
zarobljeničkih logora.

Bolesti

Mnogo vojnika je podleglo raznim bolestima, posebno zbog teških klimatskih uvjeta, pa je malo poznato da je tijekom rata hospitalizirano
čak 15 milijuna Amerikanaca.

Glad

Vojnici koji su bili odsječeni ili izolirani od svoje pozadine, a ako se nisu željeli predati su umirali od gladi.
Ova je pojava bila jako učestala kod Japanaca, ali se javljala i kod drugih naroda, najviše kod Rusa tijekom opsade Lenjingrada.
Druge pak vojske nisu imale ili su imale slabu logistiku te nisu vojnici dobivali hranu.
Tako bi se često okrenuli pljački seljaka, što je imalo za posljedicu masovnu glad.
Situacija je bila posebno teška u kolonijama - npr. glad u Bengalu odnijela je više od 2 milijuna života i to velikim dijelom zbog
činjenice da Britanska vlada, iako je mogla, nije intervenirala.

Nesreće

Vojnici su nažalost ginuli ili bivali ranjeni daleko od fronte ili neprijatelja.
Posebno je ranjiva bila avijacija u tom smislu, a nesreće su rezultirale sa oko 2 milijuna hospitalizacija američkih vojnika,
s tim da je nažalost oko 13.000 američkih i više od 5.000 britanskih avijatičara poginulo u nesrećama.

Dezertiranje

Stopu dezertiranja vojnika ili prelaska na protivničku stranu nikad se nije moglo točno izračunati jer su sve sukobljene strane
tu činjenicu zataškavale.
Stopa dezertiranja je rasla činjenicom da njihova država gubi rat, a bila je mnogo viša kod unovačenih, nego kod profesionalnih vojnika.

Rasni i nacionalni progoni

Jedno od osnovnih karakteristika Drugog svj. rata je bilo etničko čišćenje i rasno istrebljivanje i to plansko, cijelih naroda.
Najpoznatiji je dakako Holokaust, ali bilo je i npr. talijanske asimilacije stanovništva na Jadranu itd.

Politički progoni

Veliki broj civila stradao je jer su ih vlade zaraćenih država označile kao sumnjive te deportirale u logore,
a mnogi to nisu preživjeli.
Drugi su pak, ubijeni zbog služenja protivniku ili su jednostavno označeni kao političko nepodobni.

Odmazda

Akcije pokreta otpora na okupiranim područjima ili državama često su rezultirale odmazdom okupatora.
Pravni položaj partizanskih boraca nije bio pravno reguliran, te su oni često tretirani kao kriminalci, a ne kao vojnici.
Nerijetko su pripadnici pokreta otpora ubijali zarobljene pripadnike okupatora kao i one za koje su znali ili sumnjali da im pomažu.
Crvena armija je tako odgovorna za masovna stradanja njemačkog stanovništva, što je prije svega bilo potaknuto brutalno nečovječnim
postupanjem Nijemaca prema stanovništvu i ratnim zarobljenicima SSSR-a. Podsjetimo se da su Nijemci imali posebno osposobljene jedinice za etnička čišćenja na Istočnom ratištu ( Einsatzgruppe).

Psihološke žrtve

U slučaju slabo vođenih i uvježbanih jedinica mogle su sezati i do 30%.
Sama psihička oštećenja su mogla ostati i doživotna, a često su dovodila i do samoubojstva.
postojala je i kulturna razlika među zaraćenim državama pa je tako kod Japanaca manifestirana u
suicidalnim napadima na neprijateljske položaje u tzv. banzai napadima.

CIVILNE ŽRTVE II. SVJETSKOG RATA

Ukupne žrtve svih frontova

Kina 13.000.000
SSSR 12.500.000
Poljska 5.820.000
Nizozemska istočna Indija 3.000.000
Njemačka 2.000.000
Indija 2.000.000
Francuska Indokina 1.500.000
Mađarska 680.000
Japan 600.000
Jugoslavija 581.000
Rumunjska 533.000
Koreja 500.000
Filipini 500.000
Grčka 400.000
Litva 345.000
Čehoslovačka 310.000
Ruanda - Urundi 300.000
Francuska 260.000
Burma 250.000
Latvija 220.000
Holandija 198.000
Italija 153.000
Malaja i Singapur 100.000
Etiopija 85.000
Belgija 76.000
Ujedinjeno kraljevstvo 68.000
Portugalski Timor 55.000
Estonija 49.000
Papua i Nova Gvineja 15.000
SAD 12.000
Finska 10.000
Norveška 8.000
Luksemburg 5.000
Bugarska 3.000
Danska 3.000

slijedi nastavak

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 27.08.21 15:42

Što se tiče žrtava na prostoru Jugoslavije za četiri godine, figurira cifra oko milion, mada je Tito u jednom govoru na kraju rata rekao, cifru od 1.7 miliona... Sad šta je tačno to izgleda više niko ne zna, jer se sve relativizuje.

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 30.08.21 9:44

OSTALI GUBICI

Pored mrtvih i nestalih, bilo je i drugih žrtava. Naime, milijuni ljudi su ostatak života nosili fizičke i psihičke traume i posljedice rata. Nebrojeni ali doslovno milijuni ljudi su bili prisiljeni živjeti u podrumima i raznim privremenim skloništima.
Bivši SSSR, odn. Rusija je doslovno bila spaljena zemlja.
Više od 21 kvadratnog kilometra Hamburga do temelja je uništeno, a 13 kilometara kvadratnih Tokya.
Četvrtina britanskih kuća uništena je ili oštećena iako se na njenom tlu nikad i nije vodio kopneni rat.
tijekom i nakon rata mnogima je oduzeta sva imovna ili su protjerani iz svojih domova . računa se da je samo u Evropi 1945. bilo više od 30 milijuna izbjeglica.
Milijuni Kineza, Korejaca i drugih naroda Dalekog istoka protjerani su zbog imperijalističke politike Japana ili kako bi izbjegli ratom zahvaćena područja . u Kini je takvih ljudi bilo više od 90 milijuna.

Nakon rata ostalo je, i to treba napomenuti, više od 11 milijuna nezbrinute djece i siročadi.

Kao primjer dosega ratnih razaranja možemo uzeti prostor bivše nam države Jugoslavije.
Prema podacima povjesničara/istoričara Josepha Tomasevicha, ukupna materijalna šteta na razini Jugoslavije iznosila je 9,15 milijardi američkih dolara.
Razoreno je, uništeno ili spaljeno 21% stambenih objekata.
Uništeno je 24% voćnjaka, i 38% vinograda.
Ubijeno je ili ukradeno 62% konja, 56% goveda, 63% ovaca i oza, 59% svinja, 54% peradi, te uništeno ili ukradeno 42% košnica za pčele.
Iz zemlje je odvezeno 19 milijuna tona raznih vrsta žitarica i proizvoda od usjeva., 17.000 toona pamuka, i 2,5 milujan tona mlijeka i mliječnih proizvoda.

Pored toga, uništen je velik dio poljoprivrednih oruđa, ribarskih brodova i opreme, 77% lokomotiva i želj. vagona, mostova, vozila i cesta, više od 60% morskih i riječnih plovila.
Uništen je ili teško stradao veliki broj bolnica, znanstvenih i obrazovnih institucija.

Nakon ovoga rata u Evropi nije bilo većih ratnih sukoba izuzev sukoba na području bivše Jugoslavije, ili ranije Grčkog građanskog rata.
Ističem činjenicu, da ako zbrojimo sve žrtve svih ratova u svijetu nakon 1945. godine, dobije se znatno manji broj žrtava nego broj žrtava Drugog svj. rata.
E sada, točni uzroci te pojave dalje su predmet mnogih znanstvenih rasprava, ali je nesporno, da se preokret u tom smislu dogodio nakon kraja Drugog svj. rata.

Na kraju ću dati neke statističke podatke koji su mi se činili zanimljivima kod ove teme

PACIFIČKO BOJIŠTE/FRONTA

Mrtvi i nestali vojnici ( 1937.-1945).

SILE OSOVINE SAVEZNICI

Japan - 2.200.000 Kina (nacionalisti) - 3.200.000
Kina kolaboracionisti - 440.000 Kina (komunisti) - 161.000
Tajland - 6.000 SAD - 161.000
Ujedinjena kraljevina - 82.000
Filipini - 27.000
SSSR i Mongolija - 23.000
Australija i N. Zeland - 18.000
Francuske kolonije - 10.000
Nizozemske kolonije - 10.000

IZNOS ULOŽENOG NOVCA

DRŽAVA CIJENA RATA 1945. U DANAŠNJOJ VALUTI

SAD 341 mlrd. $ 4625 mlrd. $
Njemačka 272 mlrd. $ 3689 mlrd. $
SSSR 192 mlrd. $ 2604 mlrd. $
Ujedinjena Kraljevina 120 mlrd. $ 1627 mlrd. $
Italija 94 mlrd. $ 1275 mlrd. $
Japan 56 mlrd. $ 760 mlrd. $

IZGUBLJENI TENKOVI

SSSR 83.500
Njemačka 25.600
Ujedinjena Kraljevina 15.800
SAD 9.000
Italija 3.500
Japan 3.000
Poljska 880

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 30.08.21 12:59

IZGUBLJENI RATNI BRODOVI

DRŽAVA BOJ.BROD, KRSTARICA NOSAČI AVIONA PODMORNICE OSTALI

Uj. Kraljevina 5 10 75 1021
Njemačka 4 - 785 44
SAD 3 14 52 377
Japan 8 19 130 171
Italija 2 - 84 95
SSSR 1 - 102 37
Francuska 2 - 34 35

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 30.08.21 13:12

ISTOČNA FRONTA/BOJIŠTE

Mrtvi i nestali vojnici (1939-1945.)

Saveznici Osovina

SSSR - 10.600.000 Njemačka - 4.300.000
Poljska - 240.000 Mađarska - 300.000
Rumunjska - 17.000 Rumunjska - 281.000
Čehoslovačka - 15.000 SSSR(kolabor.) - 215.000
Bugarska - 10.000 Italija - 82.000
Finska - 63.000
Slovačka - 7.000
NDH - 600

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 30.08.21 13:18

ZAPADNA FRONTA/BOJIŠTE

Mrtvi i nestali vojnici (1940.-1945.9

Saveznici Osovina

Francuska - 133.000 Njemačka - 690.000
SAD - 130.000 Italija - 2.000
Uj. Kraljevina - 52.000
Belgija - 8.000
Nizozemska - 3.000
Danska - 3.000
Norveška - 2.000
Poljska - 1.000

Podporučnik PV BROJ POSTOVA: : 1556 ČLAN OD: : 2015-01-15

Nista ne verujem u statistiku....

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 18.09.21 15:20

Doktor Živago (citat):: IZGUBLJENI RATNI BRODOVI

DRŽAVA BOJ.BROD, KRSTARICA NOSAČI AVIONA PODMORNICE OSTALI

Uj. Kraljevina 5 10 75 1021
Njemačka 4 - 785 44
SAD 3 14 52 377
Japan 8 19 130 171
Italija 2 - 84 95
SSSR 1 - 102 37
Francuska 2 - 34 35

Najprije čestitam na trudu i obilju podataka.
No, ovdje ima puno netočnih brojki i valja ih ispraviti.
Dodajem da pomalo zbunjuje svrstavanje bojnih brodova i krstarica u istu skupinu, jer se radi o brodovima potpuno različite namjene i karakteristika. Osim toga, izgleda da kod većine država krstarice uopće nisu uključene u prikaz gubitaka.
Ispravljeni podaci bi izgledali ovako:

VELIKA BRITANIJA

Ratna mornarica Velike Britanije izgubila je u ratu 3 bojna broda - HMS Royal Oak, HMS Barham i HMS Prince of Wales - i 2 bojna krstaša - HMS Hood i HMS Repulse. Također je izgubila 28 krstarica, pa bi ukupan broj bio 33 (a ne 5).
Britanija je također izgubila 5 flotnih nosača aviona - HMS Courageous, HMS Glorious, HMS Ark Royal, HMS Hermes i HMS Eagle - te 3 eskortna nosača - HMS Audacity, HMS Avenger i HMS Dasher. Ukupan broj bi bio 8 (a ne 10).

NJEMAČKA

Njemačka Kriegsmarine izgubila je u ratu bojne brodove Bismarck, Gneisenau, Scharnhorst, Tirpitz i Schleswig-Holstein, što brojčano iznosi 5. Nedostaju 3 teške krstarice (uključivo 2 prekategorizirana džepna bojna broda) i 3 lake krstarice. Ukupan broj je 11 (a ne 4).

SAD

US Navy je u ratu izgubila 2 bojna broda - USS Arizona i USS Oklahoma. Također je izgubila 10 krstarica - 7 teških i 3 lake. Ukupan broj je 12 (a ne 3).
Amerikanci su također izgubili 5 flotnih nosača aviona - USS Lexington, USS Yorktown, USS Wasp, USS Hornet i USS Princeton - te 7 eskortnih nosača - USS Liscome Bay, USS Block Island, USS Gambier Bay, USS St. Lo, USS Ommaney Bay, USS Bismarck Sea i USS Sangamon. Ukupan broj je 12 (a ne 14).

JAPAN

Ratna mornarica Japana izgubila je u ratu 11 bojnih brodova - Hiei, Kirishima, Mutsu, Kongō, Mushashi, Yamashiro, Fusō, Yamato, Haruna, Ise i Hyūga. Uz to je izgubila 18 teških i 33 lake krstarice. Ukupan broj bi bio 62 (a ne 8 ).
Japan je također izgubio 16 flotnih nosača aviona - Shōhō, Akagi, Kaga, Sōryū, Hiryū, Ryūjō, Shōkaku, Zuikaku, Zuihō, Hiyō, Taihō, Chiyoda, Chitose, Shinano, Amagi i Unryū - kao i 7 eskortnih nosača. Ukupno ih je izgubljeno 23 (a ne 19).

ITALIJA

Ratna mornarica Italije izgubila je u ratu 2 bojna broda - Conte di Cavour i Roma. Također je izgubila 7 teških krstarica i 7 lakih krstarica. Ukupan broj bi bio 16 (a ne 2).

SSSR

Ratna mornarica Sovjetskog Saveza izgubila je u ratu bojni brod Marat i krstaricu Červona Ukrajina - ukupno 2 (a ne 1).

FRANCUSKA

Ratna mornarica Francuske izgubila je u ratu 4 bojna broda - Bretagne, Provence, Strasbourg i Dunkerque. Također je izgubila 4 teške i 3 lake krstarice, ukupno 7. Stoga bi ukupan broj bio 11 (a ne 2).

Ostale podatke nisam provjeravao.
Svejedno, keep up a good work.

Naslov komentara: Re: DRUGI SVJETSKI RAT - BILANCA ŽRTAVA 18.09.21 15:26

Zahvaljujem Stanko na pohvali i na ispravku. To su samo djelomični podaci a u temi sam naveo i odakle sam podatke preuzeo.
Za mornaricu nisam stručnjak, pa ako se i dogodila pogreška, tu su kolege radi ispravka. salutiranje