Španjolski građanski rat

Listajući po internetu, naišao sam na članak o Španjolskom građanskom ratu iz ruskog (sovjetskog) kuta gledanja. 
Mnogi naši zemljaci su sudjelovali u tom ratu, pa možda se vremenom pojavi i neka zanimljiva priča. Za početak evo tog članka: 

Sovjetski Savez učinio je mnogo toga kako bi odgodio poraz Španjolske, ali ipak nije uspio spriječiti pojavu još jedne zemlje u Europi koja je podržavala Hitlera.
[You must be registered and logged in to see this image.]Photo 12/Universal Images Group/Getty Images
1. Građanski rat u Španjolskoj, koji je izbio u srpnju 1936. godine, bio je svojevrsna priprema za Drugi svjetski rat. Upravo na Pirenejskom poluotoku nacistička Njemačka i fašistička Italija prvi su se put na bojnom polju susrele sa Sovjetskim Savezom. 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Agustina Zugasti (CC BY-SA 3.0)
2. Unatoč brojnim molbama španjolskih vlasti Narodnog fronta za pružanjem vojne pomoći, SSSR se nije planirao miješati u konflikt u dalekoj Španjolskoj te se držao pozicije neutralnosti. Međutim, s obzirom na to da je takozvani Međunarodni odbor za nemiješanje u pitanja Španjolske, koji su osnovale europske zemlje, pokazao potpunu neodrživost, a Nijemci i Talijani se sve intenzivnije uključivali u građanski rat na Pirenejskom poluotoku, njemu se ubrzo priključio i SSSR.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Ruska državna vojna arhiva
3. Pružajući vojnu podršku Drugoj Španjoslkoj Republici Moskva je željela spriječiti pobjedu pronjemačkih snaga nacionalista Francisca Franca i samim tim širenje utjecaja Trećeg Reicha, a također je planirala uspostaviti suradnju sa zapadnim zemljama na antifašističkoj osnovi. Na posljednje je, međutim, odmah mogla zaboraviti, jer su se Englezi i Francuzi distancirali od konflikta u ranoj fazi i uveli embargo na isporuku oružja zaraćenim stranama.
[You must be registered and logged in to see this image.]
4. Prvi sovjetski brod s naoružanjem uplovio je u luku Cartagenu 12. listopada 1936. godine. Tijekom čitavog rata u lukama pod kontrolom republikanaca istovareno je 66 brodova koji su u Španjosku dopremili sovjetsku vojnu tehniku, streljačko oružje, streljivo i sl. Vlada Narodnog fronta sama je odlučivala o tome koje joj je naoružanje potrebno i plaćala ga iz svojih sredstava na temelju kredita koji je dobivala od SSSR-a, kao i na temelju zlatnih rezervi zemlje, dio kojih je Sovjetski Savez odnio tijekom prvih mjeseci konflikta.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Photo 12/Universal Images Group/Getty Images
5. Tijekom tri godine građanskog rata Moskva je pristalicama Narodnog fronta isporučila 648 aviona (lovce I-15 i I-16, bombardere SB i druge), 347 tenkova (uglavnom T-26), 60 oklopnih vozila, preko 1100 komada artiljerijskog oruđa, 340 minobacača, 20 tisuća mitraljeza, gotovo 500 tisuća pušaka, 862 milijuna patrona, tri i pol milijuna granata itd. Kako je u siječnju 1937. godine istaknuo ministar mornarice i avijacije republike Indalecio Prieto: "Sovjetski Savez bio je jedina zemlja na svijetu (osim Meksika) koja je Španjolskoj Republici jednostavno i bez mnogo riječi pružila oružanu podršku, osiguravajući sve što je mogao..."
[You must be registered and logged in to see this image.]

Hulton Archive/Getty Images
6. Osim oružja, Španjolcima su u pomoć poslani vojni savjetnici i stručnjaci: piloti, tenkisti, pripadnici mornarice, vezisti, PZO stručnjaci, vojni inženjeri i prevoditelji. Oni su imali zadatak pripremiti i obučiti oružane snage republike, ali mnogi su se i sami našli u situaciji da sudjeluju u borbama.
[You must be registered and logged in to see this image.]
7. "U Španjolsku smo slali kako svoje mlade, neiskusne operativce, tako i iskusne instruktore i profesionalce. Ta zemlja je postala neka vrsta poligona na kojem su se testirale i uvježbavale naše buduće obavještajne operacije. Mnogi kasniji potezi sovjetske obavještajne službe oslanjali su se na kontakte uspostavljene u Španjolskoj i na zaključke koje smo izvukli iz svog španjolskog iskustva", zapisao je jedan od najvažnijih sovjetskih špijuna i diverzanata Pavel Sudoplatov.

[You must be registered and logged in to see this image.]
8. Pomoć koju su Njemačka i Italija pružale nacionalistima višestruko je premašivala sovjetsku pomoć republikancima: dvaput više aviona, gotovo triput više tenkova, 2,5 puta više artiljerijskog oruđa. Samo njemački dobrovoljački zrakoplovni legion "Condor", koji je tijekom rata donio gotovo polovinu pobjeda frankistima (314 od 695), brojao je oko 5 tisuća ljudi. Mussolini je u Španjolsku poslao ekspedicijski korpus od 50 tisuća ljudi, od čega su 20 tisuća činili pripadnici njegove osobne garde "crnokošuljaša". Broj sovjetskih vojnika bio je najviše dvije tisuće, ali se zahvaljujući njima i sovjetskom naoružanju republika ipak uspjela tako dugo održati.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Bundesarchiv
9. Sovjetski vojni stručnjaci i savjetnici ključnu su ulogu odigrali u uspješnoj obrani Madrida na jesen 1936. godine. Presudna epizoda iz te bitke bio je juriš sovjetskih tenkova T-26 na selo Seseña (30 kilometara od prijestolnice) 29. listopada. Oni su tada razbili eskadron marokanske konjice, uništili pješadijski bataljun frankista i nanijeli značajne gubitke svojim kolegama tenkistima iz talijanskog korpusa. Tada je i zapovjednik tenkovskog voda poručnik Semjon Osadčij izveo prvo tenkovsko taraniranje u povijesti, gurnuvši u uvalu talijansku tanketu "Ansaldo".
[You must be registered and logged in to see this image.]
10. "Trebalo je vidjeti kako se naglo promijenilo raspoloženje Španjolaca na frontu i u pozadini, kada su se početkom studenog na nebu iznad Madrida pojavili republikanski lovci I-15 i I-16 kojima su upravljali sovjetski dobrovoljci i koji su izveli prve zračne napade na pobunjenike. Bio je to kraj nekažnjivosti fašističkih zrakoplovnih gusara", prisjećao je vojni savjetnik Pavel Batov. Osim toga, još su od kraja listopada bombarderi SB sasipali bombe na aerodrome frankista u Ávili, Sevilli , Salamanci i drugim gradovima. 

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ruska državna vojna arhiva
11. U početnom razdoblju rata bombarderi SB (ili, kako su ih Španjolci nazivali, "Kaćuše") postali su pravi vladari španjolskog neba. S brzinom od 450 km/h bili su nedostižni za španjolske Fiat CR.32 i njemačke Heinkel He 51. Osim u bitci za Madrid, SB su aktivno korišteni u obrani Guadalajare, u bitci kod Jarame, u napadima na vojnu pomorsku bazu frankista u Palma de Mallorci. Tek je s pojavom Messerschmitta Bf-109 na španjolskom nebu u kasnu jesen 1937. njihova dominacija u zraku okončana. 
[You must be registered and logged in to see this image.]

Aeronaves del Ala 14 (CC BY-SA 2.0)
12. Poslije teških poraza republikanske vojske na proljeće 1938. godine Staljinu je postalo jasno da je krah Narodnog fronta blizu. Osim toga, njegova pažnja bila je preusmjerena na centralnu Europu, gdje su u ožujku nacisti aneksirali Austriju. SSSR je počeo postepeno smanjivati pomoć republikancima, vraćajući kući svoje vojne savjetnike i stručnjake. Sve u svemu, od gotovo dvije tisuće sovjetskih građana koji su upućeni u Španjolsku, 189 je poginulo. 59 sovjetskih sudionika rata u Španjolskoj dobilo je zvanje Heroja Sovjetskog Saveza, neki od njih posmrtno.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Sputnik
13. Preko šest tisuća Španjolaca, uglavnom komunista, prešlo je u Sovjetski Savez poslije poraza Druge Španjolske Republike. Na stotine njih sudjelovalo je u ratu protiv nacističke Njemačke 1941. godine, uglavnom u diverzantskim odredima, zahvaljujući njihovom bogatom iskustvu u partizanskom ratovanju. Jedan od najpoznatijih Španjolaca u Crvenoj armiji bio je Rubén Ruiz Ibárruri, sin jedne od liderica komunističkog pokreta u Španjolskoj Dolores Ibárruri. Kao zapovjednik mitraljeske čete, poginuo je u bitci za Staljingrad, a 1956. godine proglašen je Herojem Sovjetskog Saveza.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Javna domena
14. Frankisti su priželjkivali da se osvete Rusima zbog njihovog sudjelovanja u građanskom ratu, a napad Wehrmachta na SSSR pružio im je priliku. 250. divizija španjolskih dobrovoljaca od 18 tisuća vojnika (poznata kao "Plava divizija") upućena je na Istočni front, gdje je sudjelovala u opsadi Lenjingrada. U listopadu 1943. Francisco Franco, shvativši u kojem se pravcu mijenja tijek rata, vratio je Španjolce kući. Oni koji se nisu htjeli vratiti priključili su se SS-u i ratovali protiv Crvene armije sve do pada Berlina.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Bundesarchiv

[You must be registered and logged in to see this image.]
Tri laka tenka T-26 napravljena u Sovjetskom Savezu putuju kroz polje tijekom bitke u Španjolskoj tijekom Španjolskog građanskog rata.
Getty Images
Brutalni španjolski građanski sukob dao je sovjetskoj vojsci priliku da ispita svoju borbenu spremnost u slučaju "velikog rata" na kontinentu... Na španjolskom se tlu ona suočila sa starim protivnicima - pripadnicima Bijele garde koji su žudjeli za osvetom nakon strašnih događaja u građanskom sukobu u Rusiji.

1. Sovjetska vojska je odigrala odlučujuću ulogu u obrani Madrida

Sovjetske su snage bile od ključne važnosti u pružanju pomoći španjolskoj Narodnoj republikanskoj vojsci da zadrži kontrolu nad glavnim gradmm zemlje tijekom cijelog rata. Dolazeći na scenu u listopadu i studenom 1936., kada je sudbina grada bila krajnje neizvjesna, sovjetske su se snage u bitku uključile u ključnom trenutku.
Nakon što su pokrenuli veliku ofenzivu na prijestolnicu, frankisti nisu očekivali da će naići na ozbiljan otpor. Kada su njihovi tenkovi do 23. listopada stigli do južnih prilaza Madridu, grad je izgledao osuđen na propast.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Sovjetski piloti na aerodromu Soto u blizini Madrida.
Sputnik
Frankiste je neugodno iznenadio protuudar Narodne republikanske vojske, naoružane tenkovima T-26, netom pristiglim iz Sovjetskog Saveza. Tenkovske jedinice kapetana Paula "Greizea" Armana i brigadira Dmitrija "Pabla" Pavlova su obavile sjajan posao.
I na nebu iznad Madrida deseci sovjetskih borbenih zrakoplova I-15 borili su se s njemačkim i talijanskim pilotima. Štoviše, bombarderi Tupoljev ANT-40 su izvodili česte udare, a sovjetske diverzantske trupe su čak počele djelovati u pozadini Francovih trupa.
Nacionalistička ofenziva je bila zaustavljena, a frankisti su u Madrid ušli tek na samom kraju rata, 28. ožujka 1939., kada su dani Republike već bili odbrojani.

2. Sovjetska vojska izvršila prvo u povijesti probijanje tenkom

Prvo probijanje tenkom u povijesti izvela je sovjetska tenkovska posada. Izvršio ga je poručnik Semjon Osadčij u bitci kod Seseñe (30 km od Madrida) 29. listopada 1936. U toj borbi je posada tenka T-26 pod rukovodstvom spomenutog poručnika gurnula talijansku tanketu CV-33 i srušila je u provaliju.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Sovjetski tenk BT-5 isporučen u španjolskoj Narodnoj republikanskoj vojsci.
Wikipedia
Sam Osadčij nije imao puno vremena za slavlje. 3. studenog je pri eksploziji granate ostao bez obje noge, a deset dana kasnije je u bolnici umro od gangrene.
Sovjetski Savez je zaslužan i za drugo probijanje tenkom u povijesti. I ono se odvilo u Španjolskoj. Sovjetski laki tenk BT-5 je u ožujku 1938. brojčano nadmašila grupa njemačkih T-1s. Šteta na instrumentima je značila da sovjetski stroj više nije mogao učinkovito djelovati po neprijatelju pa je zapovjednik Aleksej Razguljajev odlučio tenk pretvoriti u udarni ovan. BT-5 se zabio u najbliži T-1 i prevrnuo ga. To je šokiralo preostale njemačke tenkove koji su se nakon toga povukli.

3. Španjolski građanski rat = Ruski građanski rat 2. dio

Ruski građanski rat (1918.-1922.) je podijelio zemlju u nekoliko nepomirljivih tabora, no u principu je većina boraca bila na strani ili "Crvenih" (komunista) ili "Bijelih" (procaristički i antikomunistički nastrojenih). Nakon užasnog krvoprolića, pobjeda crvenoarmejaca je prisilila tisuće bjelogardejaca da zauvijek napuste domovinu. No nisu svi prihvatili takvu sudbinu.
U podjednako brutalnom Španjolskom građanskom ratu mnogi su ruski emigranti ugledali priliku za osvetu sovjetskoj Rusiji za svoje patnje. Promatrajući kako se globalne sile upliću u sukob, shvatili su da je Španjolsi građanski rat zagrijavanje za još veći budući sukob protiv boljševizma - i njihova je dužnost bila biti od pomoći.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Ruski dragovoljci koji su se pridružili nacionalistima dobili su zadivljujuću dobrodošlicu. Franco je trebao zapovjedno osoblje, a iznimno iskusni bjeloarmejci su mu došli kao naručeni.
Od 72 ruska emigranta koja su se u Španjolskom građanskom ratu borila na strani frankista, 34 su ubijena. Na paradi pobjede u Valenciji 3. svibnja 1939. ruski dragovoljci su marširali u posebnoj koloni pod zastavom Ruskog Carstva.  

4. Bivši neprijatelji su se pridružili sovjetskim postrojbama u Španjolskoj u nadi da će se vratiti u svoju domovinu

Međutim, nisu svi "bijeli" emigranti bili skloni borbi protiv Sovjetskog Saveza. Neki španjolsko krvoproliće nisu vidjeli kao priliku da se osvete komunistima, već sasvim suprotno, kao priliku da se pomire sa svojim bivšim neprijateljima.

Deseci ruskih emigranata, često sa svojim sinovima, "ulijevali" su se u Internacionalne brigade kako bi zaslužili pravo na povratak kući. Jedan takav dragovoljac je jednom sovjetskom časniku rekao da je "odgovorio na poziv svoga srca" i došao u Španjolsku "kako bi se borio za Republiku i barem djelomično iskupio za svoje grijehe koje je počinio protiv Rusije".
[You must be registered and logged in to see this image.]
Berliner Verlag/Global Look Press

Ruske emigrante je odluka generala Andreja Jesimontovskog da se prikloni republikanskim snagama prilično iznenadila. On se aktivno borio protiv Crvene garde tijekom Ruskog građanskog rata, a u egzilu su ga smatrali tvrdokornim monarhistom.
U Španjolskom građanskom ratu se u Internacionalnim brigadama borilo više od 300 Rusa. Nakon rata je većina poslana na internaciju u francuskim logorima. Nipošto se nisu svi htjeli vratiti u sada boljševičku Rusiju, no sovjetski konzulat je za one koji su to htjeli izdao dozvole za izlazak iz zemlje.

5. Francova mržnja je Sovjetima omogućila pobjedu (na nogometnom igralištu)

Sudjelovanje Sovjetskog Saveza u Španjolskom građanskom ratu imalo je negativne posljedice za odnose između Moskve i Madrida u nadolazećim godinama. Francisco Franco je do kraja svog života iz dubine duše mrzio sve sovjetsko, uključujući sport.
Na Europskom prvenstvu u nogometu 1960. sovjetska se momčad trebala suočiti sa Španjolskom u četvrtfinalu. Pobjednik te faze natjecanja bi zaradio pravo na put u Francusku u polufinale.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Sovjetska nogometna reprezentacija nakon svoje prve pobjede u povijesti na Europskom nogometnom prvenstvu 1960.
Leonid Dorenski/Sputnik
U to je vrijeme Španjolska bila nogometna supersila. Real i Barcelona su bili bez premca diljem kontinenta, a Alfredo Di Stéfano (koji je igrao za Španjolsku iako je bio Argentinac) i Luis Suárez Miramontes su se smatrali najboljim nogometašima u Europi.
Sovjetska momčad, koja je također bila na cijeni, jedva je čekala okršaj sa Španjolcima u manje nasilnoj areni, no Franco to nije dopustio - odbio je dopustiti španjolskoj reprezentaciji da otputuje u Moskvu na prvu utakmicu četvrtfinala.
Bojkot Španjolske je značio automatski prolaz Sovjetskog Saveza. U polufinalu je sovjetska momčad bez problema pobijedila Čehoslovačku, a zatim u finalu i Jugoslaviju. Tako su sovjetski nogometaši postali prvaci Europe - uvelike zahvaljujući Francu.