Agnostoička rasprava

Zamislio sam da u ovoj temi argumenovano i agnostici i ateisti, kažu svoje mišljenje, stavove i ubjeđenja, bez upornosti u nametanju svog stava i s poštovanjem religijskih osjećanja vjernika, Isto tako i obrnuto, ako se vjernici uključe u diskusiju.
Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

PORUCNIK (citat):

Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

Morali bi najprije definirati što je vjernik.
Ti misliš da je agnostik u nekoj međufazi kao u čistilištu, pa se premišlja, ali putuje u 'stado'.
Baš mislim suprotno, on je već odabrao, odnosno stalno prebire i odabire.
On je (i) mislilac, filozof, analitičar...
Bitno je reći da agnostik nije militantni (naporni, dosadni...   ) ateist, već prvenstveno karakterno staložen i razuman kao osoba.
Redovito i dobro i kvalitetno obrazovan.
Za njega možda postoji 'nešto' nadnaravno, ali mu nisu prihvatljive dogme i slijepa vjerovanja.
Ne želi cijeli paket, već ga je otvorio i uzima što mu treba ili smatra ispravnim.

PORUCNIK (citat):

Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

Na primjer ovako... ili kako?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Max Blitz (citat):

PORUCNIK (citat):

Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

Na primjer ovako... ili kako?  

[You must be registered and logged in to see this image.]

Stvar je preraspodjele sredstava. Političari sigurno ne propadaju...

PORUCNIK (citat):

Stvar je preraspodjele sredstava. Političari sigurno ne propadaju...

Jel' to kao opet treba nešto dijeliti narodu?

Birokracija u BiH je zastrašujuća, ali da nije tako zemlja ne bi opstala, jedino tamo bi se svi ti pusti vjernici poklali i noževima, ne treba njima ni vojska, neko naoružanje i skupa logistika.

Max Blitz (citat):

Jel' to kao opet treba nešto dijeliti narodu?

Birokracija u BiH je zastrašujuća, ali da nije tako zemlja ne bi opstala, jedino tamo bi se svi ti pusti vjernici poklali i noževima, ne treba njima ni vojska, neko naoružanje i skupa logistika.

Ne, no otimati dok išta ima...
Ne pratim puno zbivanja, ali imam utisak da političari opstaju podhranjujući strah i netrpeljivost među narodima, a i vjera se zloupotrebljava po malo...

PORUCNIK (citat):

Ne pratim puno zbivanja, ali imam utisak da političari opstaju podhranjujući strah i netrpeljivost među narodima, a i vjera se zloupotrebljava po malo...

Vjerojatrno točno, no onda je i točno da je vjernika svega cca 20%, a ja mislim i manje.

Vjernik bi trebao slušati (ne karikiram) poruke mira i ljubavi od svog vjerskog službenika (ima li i s koje strane i drugačijih poruka?), a ne bjesomučnost političara.

Ja se baš ne razumem dovoljno u temu. Prvo da raščistimo, da li je ateista i agnostik jedno te isto ili ima razlike. Što se tiče ateista, to su osobe komunisti i ne veruju u boga. Agnostik ima vid verovanja. Takva osoba, agnostik, traži naučno utemeljenje za neku pojavu i ne odbacuje apriore u startu. Moglo bi se reći da je agnostik, neka vrsta vernika koji traži naučni dokaz za neku tvrdnju.
Ne zamerite ako sam pogrešio, ali me zanima, pa tu smo, uostalom.

Agnostik se ne zadovoljava odgovorima na razna pitanja da je to 'tako i točka'.
Npr. ja sam svoju bivšu suprugu vjeroučiteljicu, znači školovanog teologa, znao tu i tamo nešto priupitati u vezi tematike, da mi objasni, pa bih dobio odgovore:
- To je tako.
- To je jednostavno tako.
- To je tako i mi ne možemo ništa i sl.

'Aloooo?

Pa, nije egzaktna znanost gdje je nešto stvarno 'tako'.

Pa, da. Agnostik traži da mu se to i dokaže što se tvrdi.

Agnostici nekako sjede na dvije stolice. Dopuštaju mogućnost, ali samo ako bude onako kako oni smatraju da bi trebalo biti. Nešto bitno se ne razlikuju od ateista, s tim da su ateisti iskreniji prema sebi.

No, ni ateizam, ni agnosticizam ni išta na ovome svijetu nas ne može odvojiti od ljubavi Božje. Ma u što vjerovali ili ne vjerovali osudjeni smo na vječnost i ljubav Božju.

Osobno mislim da nitko ne treba vjerovat tko u sebi ne nosi saznanje božanske nazočnosti.
Puno bolje je bit ateist, nego lažni vjernik, vjernik na struju, agnostik ili šta već još...

Posebna skupina su oni koji traže čuda, pa onda uzvjeruju. A, najveća čuda su već data, i posvud oko nas. Onda oni zbog nekih mali čuda kao povjeruju, ali to je mala vjera ako se temelji na malim čudima. A, ako je vjera mala onda je i pogibelj velika da se istroši i sasuši.

Dakle, ili vjerujte ili nemojte - ali ne budite dvolični.

VBČ (citat):

No, ni ateizam, ni agnosticizam ni išta na ovome svijetu nas ne može odvojiti od ljubavi Božje. Ma u što vjerovali ili ne vjerovali osudjeni smo na vječnost i ljubav Božju.

Osobno mislim da nitko ne treba vjerovat tko u sebi ne nosi saznanje božanske nazočnosti.
Puno bolje je bit ateist, nego lažni vjernik, vjernik na struju, agnostik ili šta već još...

Hmmm, tako bi rekao univerzalni, načelni vjernik, što nije tako daleko od agnostika.

O kojoj religiji, konfesiji se radi?

Vjernik pripadnik neke konfesije za onog drugog smatra da je nevjernik i da je u zabludi.
Iz pristojnosti može reći da, ok, ali u sebi neće.

A pored toliko različith učenja i tumačenja, netko mora bit u zabludi i u krivu.

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

No, ni ateizam, ni agnosticizam ni išta na ovome svijetu nas ne može odvojiti od ljubavi Božje. Ma u što vjerovali ili ne vjerovali osudjeni smo na vječnost i ljubav Božju.

Osobno mislim da nitko ne treba vjerovat tko u sebi ne nosi saznanje božanske nazočnosti.
Puno bolje je bit ateist, nego lažni vjernik, vjernik na struju, agnostik ili šta već još...

Hmmm, tako bi rekao univerzalni, načelni vjernik, što nije tako daleko od agnostika.

O kojoj religiji, konfesiji se radi?

Vjernik pripadnik neke konfesije za onog drugog smatra da je nevjernik i da je u zabludi.
Iz pristojnosti može reći da, ok, ali u sebi neće.

A pored toliko različith učenja i tumačenja, netko mora bit u zabludi i u krivu.

To je kao nebo i zemlja od agnostika. Jer su agnostici u konačnici licemjerni, oni u biti ne vjeruju ali za svaki slučaj imaju kao Boga u pričuvi, za nedajbože. Svi oni tobožnji vjernici koji druge vjernike sude da su nevjernici su već sami sebe osudili.

Meni logika nalaže da je stav da svi mogući vjernici ispravni samo učtivost u cilju održanja 'mira u kući'.
Što je opet razumljiva nužnost.

Max Blitz (citat):

Meni logika nalaže da je stav da svi mogući vjernici ispravni samo učtivost u cilju održanja 'mira u kući'.
Što je opet razumljiva nužnost.

Ne mogu biti svi u pravu, jer se teološke dogme i prakse toliko razlikuju. Ako se ide logikom onda
može biti samo jedna sljedba u pravu.

Nema tu prijateljstva izmedju dva coveka koji razlicito misle, sve je to prazna prica....

VBČ (citat):

Max Blitz (citat):

Hmmm, tako bi rekao univerzalni, načelni vjernik, što nije tako daleko od agnostika.

To je kao nebo i zemlja od agnostika. Jer su agnostici u konačnici licemjerni, oni u biti ne vjeruju ali za svaki slučaj imaju kao Boga u pričuvi, za nedajbože. Svi oni tobožnji vjernici koji druge vjernike sude da su nevjernici su već sami sebe osudili.

Ok, zadovoljen je prvi korak, vjera u Boga.
A što dalje?
Razne religije imaju i bogati 'nastavak' u koji treba također vjerovati, pa za onoga tko se tu premišlja vidim elemente agnosticizma.
Tko nije zadovoljan ni sa čime ponuđenim može osnovati svoju sljedbu, nije nešto što se ne događa.

Također smatram da je agnostik ili onaj u kojeg je 'osnovna' vjera slabija, te u kako možda nespretno kažem 'nastavak', tolerantniji i iskrenije prihvaća drugačije. Nije ni loše da je za nešto čovjeku pomalo 'svejedno'.
Čvrstog vjernika u cjelokupni servirani mu paket, može smetati postojanje dugačijeg jer ga lagano podsjeća i kljucka da njegovo nije možda ispravno, te može poželjeti da tog drugog nema, da ga ne uznemirava. Ili da ga preobrati na svoje. To je prilično ljudski.

U tom smislu mi je nepoznato da su agnostici ikada ikoga napadali i/ili ugrožavali za razliku od vjerskih ekstremista (čak ne ni osobitih ekstremista) i ateista (primjeri u socijalističkim i komunističkim društvima), a kako si rekao ispadaju najgori.
Suvremeni građanski ateizam je u naravi također nenasilan.

Max Blitz (citat):

Ok, zadovoljen je prvi korak, vjera u Boga.

Sama vjera u Boga je ništa. U Novom zavjetu je stoga rečeno: i gjavoli vjeruju...

Hoće li agnostik malo vjerovati ili ne, nebitno je. No, čini mi se da si u agnostike pomješao
mnošvo slobodnovjerujućih, koji itekako vjeruju ali se ne osjećaju privučeno od bilo koje konfesije,
pa su tako vankonfesionalni vjerujući. Oni ne spadaju uopće u agnostike.

Brkakougar (citat):

Nema tu prijateljstva izmedju dva coveka koji razlicito misle, sve je to prazna prica....

Mislim da mogu biti iskreni prijatelji, iako nemaju iste stavove i razmišljanja.
Kad se ja sa kumom posvađam, njegov sin  nas obavijeti da nas je čuo na trećem spratu, pri povratku iz grada. On stanuje na petom...
A posvađamo se, najčešće, oko religije. On je ateista, ili naginje ka agnosticizmu. Bar je počeo da farba jaja ua Vaskrs i ide na slave, madaa on tvrdi da to radi iz tradicionalnih, a ne vjerskih razloga.

VBČ (citat):

No, čini mi se da si u agnostike pomješao
mnošvo slobodnovjerujućih, koji itekako vjeruju ali se ne osjećaju privučeno od bilo koje konfesije,
pa su tako vankonfesionalni vjerujući. Oni ne spadaju uopće u agnostike.

Ok, otprilike razumijem.
Otpada li onda crkva (objekt) i vjerski službenici ili se može ići simo-tamo kako kad?
Što isto može biti zanimljivo.
Ok, nije zabranjen sam ulaz u objekte, nego malo ozbiljnije?
Što s 'Božićima', 'Uskrsima' i dr. gdje se jede i pije, posjećuje i zabavlja, kao i drugim segmentima običaja i kulture?
No, ipak je to moguće u demokratskim društvima, nisu rijetka mjesta, a možemo pretpostaviti i koja, gdje je takav pristup hereza opasna po život.

Vankonfesonalni vjerujući u pravilu i u ogromnom broju slučajeva nemaju potrebe za Crkvom/instititucijom
niti posrednicima u vidu svećenstva, pastora ili imama.
Pa opet sve je to individualno. Konkretno sam i sam vankonfesionalni vjerujući,
ali s potrebom povezanosti (makar i neslužbene) s jednom konfesijom koju smatram
jedinim izvornim vjerovanjem: Asirskom Crkvom bagdatskoga Patrijarhata.

Budući da bez guganja ne znam ništa o tome, mogu samo reći - Cool!  
Tj. takav mi je dojam.

PORUCNIK (citat):

Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

Agnosticizam doslovno znači ne-znanje. Filozofski, to znači da čovek ne može dokazati ni da Bog postoji, ni da ne postoji. To je u stvari naučna pozicija - budući da su Bog i duhovnost oblast metafizike, a nauka se bavi samo fizikom, onda je sve ono što je izvan domena nauke nešto što ne može biti naučno dokazano, niti da jeste niti da nije.

Ako ostavimo po strani ove akademske sfere, u praksi obično znači da je agnostik onaj ko ne zna niti da Bog postoji ni da ne postoji, niti ga zanima da to otkrije.

A ako odemo malo u šegu, možemo reći i da su 90% vernika agnostici, jer ni oni nemaju nikakvo lično iskustvo duhovnosti, nego samo veruju da Boga ima ili da "nečeg ima", a bave se ritualima, tradicijom, folklorom pa čak i magijom, smatrajući da je to sve što im od religije treba, a da su ozbiljnije stvari nešto što je rezervisano samo za monahe.

Ne samo agnostik, svako je potencijalni vernik, ako se steknu pravi uslovi. Dešava se da osoba doživi saobraćajku i kliničku smrt, pa vidi sebe kako napušta telo i tako to... To je jedna od prilika kada se drastično mogu promeniti stavovi po pitanju verovanja.

6795 (citat):

PORUCNIK (citat):

Lično mislim da su agnostici potencijalni vjernici.

Ako ostavimo po strani ove akademske sfere, u praksi obično znači da je agnostik onaj ko ne zna niti da Bog postoji ni da ne postoji, niti ga zanima da to otkrije.

Ne odbacuje veru, ali ipak agnostik traži naučni dokaz o postojanju boga i verovanja.

U  biblijsko-kršćanskoj predaji  nema mjesta agnostičkomu poimanju stvarnostijer u  njoj, zaista, vjerom prihvaćena Božja objava pretpostavlja da je razum sposoban doći do spoznaje opstojnosti Boga i njegovih savršenstava, a također prepoznati da je čin, kojim se Bog objavljuje, od Njega samoga.Poslanice Rimljanima i mnoge druge biblijske poruke   kažu da   se ,,svjetlom naravnog ljudskog razuma, iz stvorenih stvari, sigurno može spoznati Bog, početak i cilj sviju stvari.«U svemu oko nas i u svakome atomu našega fizičkoga bića vidi se rad velikoga graditelja.Mi smo  kao smrtna  fizička bića  darovani sebi samima,tj našoj besmrtnoj duši koja nas oživljava.Kažu danas  da su agnostici uglavnom bivši atesti koji su to prije  bili iz političkih razloga  mada ni sami nisu vjerovali  tim  svojim uvjerenjima.Malo su iskreni(agnostici  su i neki  deklarirani vjernici jer je ljudski tražiti dokaze i ne vidjeti te dokaze u sebi samome)a malo ipak sračunati.

Sloba1 (citat):

Ne odbacuje veru, ali ipak agnostik traži naučni dokaz o postojanju boga i verovanja.

Pa, nije baš tako. Naučni dokaz ne postoji. Da nije tako, onda bi religija bila nauka. To je jasno svakom agnostiku, čim počne da razmišlja na tu temu. Radi se o indiferentnosti. "Ne mogu da pouzdano znam, jer dokaz ne postoji, a ne prihvatam puko verovanje" - tako otprilike rezonuje agnostik, koji, zaista, ne odbacuje religiju, jer sve to možda funkcioniše, ali ga ne zanima da dublje ispita to "možda" i uveri se sam. Drugim rečima, to što si ti napisao znači da agnostik svesno traži ono što nikada neće naći, zato zauvek ostaje agnostik.

gerard ford (citat):

U  biblijsko-kršćanskoj predaji  nema mjesta agnostičkomu poimanju stvarnosti

Uzgred, nema mesta ni gnostičkom poimanju.
Gnosticizam je rana jeres.
Znači da main stream hrišćanstvo danas insistira samo na veri?
Pada mi na pamet izuzetak: isihazam kod pravoslavnih veoma liči na gnostičku spoznaju.

gerard ford (citat):

Kažu danas  da su agnostici uglavnom bivši atesti koji su to prije  bili iz političkih razloga

Razlika između ateista i agnostika je u indiferentnosti. Agnostici su indiferentni, jer nemaju stavove koje bi da brane ili promovišu, niti insistiraju da Boga ima, niti da Ga nema. Ateisti znaju da aktivno propovedaju materijalizam i osuđuju versku zatucanost.

6795 (citat):

Sloba1 (citat):

Ne odbacuje veru, ali ipak agnostik traži naučni dokaz o postojanju boga i verovanja.

Pa, nije baš tako. Naučni dokaz ne postoji. Da nije tako, onda bi religija bila nauka. To je jasno svakom agnostiku, čim počne da razmišlja na tu temu. Radi se o indiferentnosti. "Ne mogu da pouzdano znam, jer dokaz ne postoji, a ne prihvatam puko verovanje" - tako otprilike rezonuje agnostik, koji, zaista, ne odbacuje religiju, jer sve to možda funkcioniše, ali ga ne zanima da dublje ispita to "možda" i uveri se sam. Drugim rečima, to što si ti napisao znači da agnostik svesno traži ono što nikada neće naći, zato zauvek ostaje agnostik.

Nije baš tako br.6795 jer  kako bi funkcionirao ti i svi mi.Imaš li zasluge u stvaranju osobnoga ili sebe samoga.Dokazi postoje u bezbrojnom broju različitosti  svemu što je bilo i što živi u prirodi i čovjeku koji je kruna postojanja.Sve je ne ponovljivo i ništa što je ikada bilo ili što sada jeste nije isto.Ni obični cvijet kome se svi divimo .Religija je i nauka ali je prije svega naš ljudski osjećaj stvarnosti kroz historiju teološki razrađen  prema Apsolutnome biću i preko njega prema našemu moru unutarnjih duhovnih beskonačnosti.Egzistencijalastička filozofija bitka nas uvijek  usmijerava prema sebi samima jer nam je rođenjem jednako   usađen  osjećaj nutarnje beskonačnosti isto   kao i traženja smisla.

6795 (citat):

gerard ford (citat):

U  biblijsko-kršćanskoj predaji  nema mjesta agnostičkomu poimanju stvarnosti

Uzgred, nema mesta ni gnostičkom poimanju.
Gnosticizam je rana jeres.
Znači da main stream hrišćanstvo danas insistira samo na veri?
Pada mi na pamet izuzetak: isihazam kod pravoslavnih veoma liči na gnostičku spoznaju.

gerard ford (citat):

Kažu danas  da su agnostici uglavnom bivši atesti koji su to prije  bili iz političkih razloga

Razlika između ateista i agnostika je u indiferentnosti. Agnostici su indiferentni, jer nemaju stavove koje bi da brane ili promovišu, niti insistiraju da Boga ima, niti da Ga nema. Ateisti znaju da aktivno propovedaju materijalizam i osuđuju versku zatucanost.

Mi i naravni  prirodni zakoni?Vječita dilema.Ako sebe uzmemo kao čudo,što svakako jesmo u razmjerima beskonačnosti fizičke ali i duhovne(dokaz je ne ponovljivost istih jedinki u  bilo čemu,nikada kažu kemičari  niti dva jezgra atoma nisu jednaki) i samo mali broj ljudi tako razmišlja,uvijek ćemo tražiti rješenje uzroka tog čuda.Ali ako sebe uzmemo kao zdravo za gotovo rješenje tražiti će mo čudo izvan nas samih što je gotovo ljudsko pravilo i teško sljepilo.

gerard ford (citat):

...
Dokazi postoje u bezbrojnom broju različitosti  svemu što je bilo i što živi u prirodi i čovjeku koji je kruna postojanja.Sve je ne ponovljivo i ništa što je ikada bilo ili što sada jeste nije isto.Ni obični cvijet kome se svi divimo .Religija je i nauka ali je prije svega naš ljudski osjećaj stvarnosti...

Upravo si rekao kako veruješ da "bezbroj oblika različitosti" ima neki viši uzrok. I uporno ponavljaš da slična tvoja verovanja predstavljaju nekakav dokaz. To u šta ti veruješ nije nikakav dokaz nekom drugom, a ponajmanje je naučni dokaz. A o naučnom ili objektivnom dokazu božanskog se ovde govori. To je ono što "traže" agnostici. Kada bi ti bio u pravu i kada bi tvoje tvrdnje zaista bile dokaz, samo bi trebao da predočiš taj dokaz agnosticima, i svaki od njih bi se odmah preobratio. Jasno ti je valjda da tvoji dokazi nikome od njih ne bi značili ama baš ništa.

Ovde je korisno citirati jedno viđenje domena kojim se nauka bavi:
"Epistemologija lepo objašnjava da se nauka ne bavi ni Istinom, a ni istinom, ponajmanje "činjenicama". Nauka se bavi objašnjavanjem i predviđanjem fenomena, to sa istinom nema ama baš nikakve veze (izuzetak je matematika, ali tamo pojam istinitosti ima sasvim drugačije značenje)." Milan M. Ćirković

Dakle, nauka nema niti ambiciju niti aparat kojim bi se bavila metafizikom. Sve što se tiče duhovnosti zasniva se prvo na veri, a potom i na ličnom, subjektivnom iskustvu. Vera i želja za takvim iskustvom je ono što nedostaje agnosticima.

6795 (citat):

gerard ford (citat):

...
Dokazi postoje u bezbrojnom broju različitosti  svemu što je bilo i što živi u prirodi i čovjeku koji je kruna postojanja.Sve je ne ponovljivo i ništa što je ikada bilo ili što sada jeste nije isto.Ni obični cvijet kome se svi divimo .Religija je i nauka ali je prije svega naš ljudski osjećaj stvarnosti...

Upravo si rekao kako veruješ da "bezbroj oblika različitosti" ima neki viši uzrok. I uporno ponavljaš da slična tvoja verovanja predstavljaju nekakav dokaz. To u šta ti veruješ nije nikakav dokaz nekom drugom, a ponajmanje je naučni dokaz. A o naučnom ili objektivnom dokazu božanskog se ovde govori. To je ono što "traže" agnostici. Kada bi ti bio u pravu i kada bi tvoje tvrdnje zaista bile dokaz, samo bi trebao da predočiš taj dokaz agnosticima, i svaki od njih bi se odmah preobratio. Jasno ti je valjda da tvoji dokazi nikome od njih ne bi značili ama baš ništa.

Ovde je korisno citirati jedno viđenje domena kojim se nauka bavi:
"Epistemologija lepo objašnjava da se nauka ne bavi ni Istinom, a ni istinom, ponajmanje "činjenicama". Nauka se bavi objašnjavanjem i predviđanjem fenomena, to sa istinom nema ama baš nikakve veze (izuzetak je matematika, ali tamo pojam istinitosti ima sasvim drugačije značenje)." Milan M. Ćirković

Dakle, nauka nema niti ambiciju niti aparat kojim bi se bavila metafizikom. Sve što se tiče duhovnosti zasniva se prvo na veri, a potom i na ličnom, subjektivnom iskustvu. Vera i želja za takvim iskustvom je ono što nedostaje agnosticima.

Jasno mi je.Krista Boga su Židovi(ne Židovi nego svi mi ljudi od prvoga do jednom zadnjega)  ponižavali,mučili  i na kraju razapel
[


]
i .On je  za nas kršćane a vjerujem i za sve ljude pobjedio smrt  Uskrsnuo,Bio je Bog.I to su ljudi krivotvorili.Uskrsnuće je u okvirima naših ljudskih i tjelesnih tj. umnih  razmišljana potpuno logično jer život  baš svih ljudi je od uvijek samo obična čežnja za nečim izvan materijalnoga.Što bi drugo život bio?
Što se ,,nauke,,tiče nitko joj ne brani izučavati ono što je kršćanska istina.Vjerujem da će znanost moći ići daleko ako ne bude zazirala u ono što samo Bog može..Ovca Dolly je prekretnica,a nedao Bog da kloniraju i čovjeka.Tek tada nastaje totalni lom čovječanstva.

gerard ford (citat):

 Uskrsnuće je u okvirima naših ljudskih i tjelesnih tj. umnih  razmišljana potpuno logično jer život  baš svih ljudi je od uvijek samo obična čežnja za nečim izvan materijalnoga. Što bi drugo život bio?

Pa Gerald ti to čisto resno? Umreti in potem vstati od mrtvih in postati ponovno živ? To je za tebe v okviru naših umskih in telesnih razmišljanj popolnoma logično? Pa dejstva in resnice  so ravno nasprotna, ni niti najmanj logično, celo več, z vsemi znanstvenimi dokazi doslej je bilo znova in znova dokazano, da ko človek umre, potem umre in ga ni več. In ne more postati ponovno živ. Nihče. Gerald, to je osnovnošolska fizika, to obvladajo povprečno nadarjeni učenci, da ne rečem pod povprečno nadarjeni učenci. Neuničljiva je edino materija, pa to je že druga tema. Gerald, vzemi v roke učbenik fizike za osnovno šolo, mogoče ti bo to razsvetlilo um. 

Še večja neumnost je tvoja trditev, da je življenje vseh ljudi vedno bilo samo želja za nečim izven materialnega.  Vseh ljudi? 7,4 milijarde ljudi? Resnica je obratna. Ne trdim, da vsi (7,4 milijarde ljudi), zagotovo pa vsaj 95 % teh ljudi, hrepeni po materialnih dobrinah, verjetno vključno s tabo Gerald.  Pa ja ne boš trdil, da si reven kot sveti Anton puščavnik, ker si vse svoje materialne dobrine poklonil drugim, ker jih ne potrebuješ. Ker je tvoje življenje želja po nečem izven materialnega?

Sploh pa ne razumem tega kar si nazadnje napisal: kaj bi pa drugo življenje bilo. Pa saj je vseeno. Za mene je življenje vse kaj drugega. Mogoče ti bom nekega dne, ko mi bo in se mi bo dalo, to tudi opisal. Do takrat pa lepo pozdravljen.

Hvala bogu što sam ateista, tako da za ovu temu nemam mišljenja.

pero (citat):

Hvala bogu što sam ateista...

Nisi stavio smajli  
Jer, koji bi ateista rekao "Hvala bogu"?

arcibald01 (citat):

... z vsemi znanstvenimi dokazi doslej je bilo znova in znova dokazano, da ko človek umre, potem umre in ga ni več. In ne more postati ponovno živ...

Kako je to nauka dokazala, da čovek ne može ponovo postati živ? Problem nauke je hipoteza abiogeneze, da je život nastao spontano, u povoljnim uslovima. Međutim, to nikada nije moglo da se potvrdi u praksi, niti postoji predstava koja bi to sila prirode ili neki poznati prirodni zakon uticali na stvaranje života. Ako zaista postoji takav zakon ili princip, koji od neživog stvara živo, kao što nauka pretpostavlja, zašto onda taj princip ne bi funkcionisao i na složeni mrtvi sistem, a ne samo na prost? Drugim rečima, zašto taj zakon ne bi oživeo mrtvog čoveka? Nauka to uopšte ne isključuje, naprotiv, mi imamo iskustvo kliničke smrti i reanimacije, kada dokazano mrtva osoba ponovo oživi.

Druga stvar je šta je "čovek"? Ako pod time smatramo individualno materijalno telo, onda zaista imamo iskustvo da se to materijalno telo nakon smrti reciklira i nema povratka na staro. Međutim, ako je "čovek" ono što naseljava materijalno telo, tj. duša koja je nematerijalne prirode, onda ta duša može ponovo da naseli neko novo materijalno telo.

I treća stvar je svesnost. Svest je problem za koji nauka nema odgovor. Najveće naučno dostignuće, kvantna fizika, ponovo je aktuelizovala problem svesti, koji je nerešiv za nauku. Otac kvantne fizike, Maks Plank, čak je izjavio da smatra kako je svest fundamentalna, a materija je samo derivat svesti: 

“I regard consciousness as fundamental. I regard matter as derivative from consciousness. We cannot get behind consciousness. Everything that we talk about, everything that we regard as existing, postulates consciousness.”
― Max Planck

Ovakva izjava je neposredan zaključak kvantne fizike. A mi danas još uvek imamo naučnike koji smatraju da je svest privid, koji nastaje funkcionisanjem mozga, tj. da je materijalni mozak osnova, a svest je derivat mozga, iako već više od 100 godina najnaprednija naučna teorija ukazuje upravo na nešto sasvim suprotno.

[You must be registered and logged in to see this link.]



e li Gerald ozbiljan prema tebi? Umrijeti, a zatim ustati iz mrtvih i ponovno postati živ? Je li vam ovo posve logično u kontekstu našeg mentalnog i fizičkog razmišljanja? Ali činjenice i istine upravo suprotno, ne najmanje logično, čak štoviše, uz sve dosadašnje znanstvene dokaze, iznova i iznova je dokazano da kad čovjek umre, onda umre i nema ga. I ne može ponovno postati živ. Nitko. Gerald, ovo je osnovna škola fizike, to savladaju prosječno nadareni učenici, a da ne spominjemo ispod prosječno nadarene učenike. Samo je materija neuništiva, a to je druga tema. Gerald, uzmi udžbenik fizike za osnovnu školu, možda će ti to osvijetliti um.

Još glupa je vaša tvrdnja da su životi svih ljudi uvijek bili samo želja za nečim izvan materijalnog. Svi ljudi? 7,4 milijarde ljudi? Istina je obrnuto. Ne tvrdim da svi (7,4 milijarde ljudi), ali sigurno barem 95% tih ljudi žudi za materijalnim dobrima, vjerojatno uključujući i vas Geralda. Ali nećete tvrditi da ste siromašni kao sveti Anton pustinjak, jer ste svoj materijalni imetak darovali drugima jer ih ne trebate. Jer vaš život je želja za nečim izvan materijalnog?

Međutim, uopće ne razumijem što ste zadnji put napisali: kakav bi bio drugi život. Ali nije važno. Za mene je život ništa drugo nego. Možda ću ga jednog dana, kada budem i dat, opisati. Do tada, zdravo




Što je fizika i šta ljudi uopće imaju sa prirodnim zakonima koji su tu bili  daleko prije nego mi ljudi, i ti zakoni su u nama,jer oni nas čine živima .Previše sebe  svojatamo u iskonu no prava je istina da  mi uglavnom nemamo ništa sa samim sobom.Svijet ne možemo gledati samo darovanim nam osjetilima..hej mi u stvari to sve dobivamo po začeću ili kasnije rođenjem ali to nije naše niti smo to mi.Pokušaj spoznaje sebe samoga je već čudo i sasvim dobar put.Logično je živjeti i poslje smrti tj. nakon ovoga materijalnoga života.Čežnja za vječnim životom samo je dio duhovno  usađenih nam promišljanja i više je logična ili potrebna nego ovo što sada imamo ili živimo.Dakle svaki čovjek u sebi nosi osim tijela duh i dušu ali sory spava mi se.Pozdrav.

6795 (citat):

pero (citat):

Hvala bogu što sam ateista...

Nisi stavio smajli  
Jer, koji bi ateista rekao "Hvala bogu"?

ja sam fleksibilan, prilagođavam se momentanom trendu.