Na današnji dan

EVITA PERON

Na današnji dan leta 1952 je v Buenos Airesu umrla argentinska političarka María Eva Duarte de Perón, bolj znana kot Evita Peron. Rojena je bila 7. maja 1919. Iz igralke in elegantne lepotice, ki se je poročila s politikom Juanom Domingom Peronom, se je razvila v zagovornico delavskih pravic in vodjo ministrstva za delo in zdravje, ustanovila je tudi prvo argentinsko žensko politično stranko.

[You must be registered and logged in to see this link.]

FILMI

* ¡Segundos afuera! - 1936
* Only the Valiant - 1940
* The Unhappiest Man in Town - 1941
* A Bride in Trouble - 1942
* Circus Cavalcade - 1946
* The Prodigal Woman - 1984


[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  María Eva Duarte de Perón

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    María Eva Duarte de Perón

[You must be registered and logged in to see this image.]
     Prva dama Evita Peron in predsednik Argentine Juan Perón leta 1947


[You must be registered and logged in to see this image.]
                            Eva Peron v Diorjevi obleki                                                Prva dama Argentine leta 1948

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Evita Peron z nogometno ekipo na prvenstvu Argentine

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Evita Peron je podpirala pravico do volitev žensk

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    Na njenem pogrebu v Buenos Airesu se je leta 1952 zbralo najmanj 3 milijone ljudi

Zoran I (citat):

EVITA PERON

Na današnji dan leta 1952 je v Buenos Airesu umrla argentinska političarka María Eva Duarte de Perón, bolj znana kot Evita Peron. Rojena je bila 7. maja 1919. Iz igralke in elegantne lepotice, ki se je poročila s politikom Juanom Domingom Peronom, se je razvila v zagovornico delavskih pravic in vodjo ministrstva za delo in zdravje, ustanovila je tudi prvo argentinsko žensko politično stranko.

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  María Eva Duarte de Perón

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    María Eva Duarte de Perón

[You must be registered and logged in to see this image.]
                            Eva Peron v Diorjevi obleki

Žena od Predsednika Argentine Perona, sada mi pade na pamet... Možda su u nekom srodstvu ! Ili nisu, pošto je Peron kasnije vladao, koliko se sećam. Mrzi me da guglam, ovo čisto kucam onako iz duše i asocijacije trenutne.

LOUVRE

Na današnji dan leta 1793 je bil v Parizu ustanovljen največji muzej na svetu – Louvre.
Musée du Louvre, uradno Grand Louvre ali enostavno Louvre je narodni muzej Francije, najbolj obiskan muzej na svetu in zgodovinski spomenik. Nahaja se v središču Pariza, na desnem bregu reke Sene v prvi soseščini.
V njemu je shranjenih približno 380.000 predmetov in 35.000 zbirk (od 4. tisočletja pr. n. št. do 19. stoletja n. št.) je razstavljenih na 60.600 m2 površine.

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                        Louvre - največji muzej na svetu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                      Leonardo Da Vincijeva Mona Lisa je najbolj znan portret v Louvru

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  V Louvru je shranjenih približno 380.000 predmetov in 35.000 zbirk

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                               Centralni del muzeja

OLIVER DRAGOJEVIĆ

Eden največjih glasbenikov, skladateljev, je odšel včeraj ob 5.zjutraj 2018, ravnokar je bila po radiu Moj lipi anđele, čustvena , nežna, prav taka, kot je bila večina njegovih pesmi, prav takšnih, da ti prebudijo najbolj nežna in pristna ljubezenska čustva. Spominjam se nešteto njegovih koncertov na Obali, ko so z Faraoni prepevali in se veselili življenja. Pravi dalmatinec iz Vele luke na Korčuli doma, neponovljiv in nanadomestljiv. Cesarica, Ča će mi Copacabana, Nadalina, Vjeruj u ljubav, Moj lipi anđele, Oprosti mi, pape, Galeb i ja, Skalinada, Malinkonija, Svirajte noćas za moju dušu, ...

GALEB I JA

Lipo mi je, lipo mi je,
Na lažini suvoj ležat,
Na osami blizu mora,
Nad pučinom tebe gledat, a - moj galebe!
(Lepo mi je,
lepo mi je,
ko ležim na suhi morski travi,
čisto sam,
tik ob morju.
Nad morjem te gledam, ah, galeb moj.)
Oliver Dragojević – Galeb i ja

"V življenju se nič ne more načrtovati in tokrat me je ustavila bolezen, zato ne morem biti z vami. Kot otrok sem si vedno želel peti in igrati, a zdaj se je to nekako prekinilo, prekinile so se te moje sanje. Ob tej priložnosti bi rad pozdravil vse prijatelje, ki so mi stali ob strani. Koliko dobrih ljudi je bilo okoli mene, ki so me podpirali v vsem, v tej krizi," je dejal.

"Veliko, veliko dobrih ljudi je bilo in ta nagrada, ki mi jo je žirija namenila, kaj naj rečem, zdi se mi, da imam še veliko časa za petje in igranje, če se bodo stvari popravile, vse bo še dobro. Hvala vsem. Hvala moji družini, ki mi ves čas stoji ob strani in seveda hvala vsem tistim, ki so se trudili, da bi bile stvari zame lažje, tudi onkologiji v Splitu. Hvala vsem, uživajte v tem večeru, uživajte v vsakem trenutku, ker kaj je življenje drugo kot fantazija," so bile zadnje besede, ki jih je Oliver namenil publiki in svojim glasbenim kolegom.

R.I.P. - Riposa In Pace

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                V letih ustvarjanja je dobil veliko nagrad, veliko pa skupaj z Željkom Runjićem in Jakšom Fiamengom

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  Split 1976 - Zdenko Runjić in Oliver Dragojević

[You must be registered and logged in to see this image.]
Uspeh 'Nadaline': Boris Dvornik, Zdenko Runjić, Oliver Dragojević in Jakša Fiamengo u Splitu 1980, ekipa ki je ustvarila veliki hit

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                       Ob prejemu jubilejne plošče Zlatko Runjič in Oliver Dragojević

[You must be registered and logged in to see this image.]
Zdenko Runjak je z Oliverjem Dragojevičem odhajal na velika družbena srečanja od podelitve priznanj do glasbenih festivalov

[You must be registered and logged in to see this image.]
Splitski duh: Oliver na sprehodu z Zdenkom Runjićem. Njihova sodelovanje je bilo izrazito pomembna
za Dragojevićevo samostojno karijero, ker je Runjić za njega napisao večne hite, kot:
                     "Ča je život vengo fantažija", "Karoca", "Oprosti mi, pape..."

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Zlatan Stipišić Gibonni in Oliver Dragojević ter zgodba o legendarni Cesarici

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Oliver Dragojević na koncertu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                        Na enemu svojih zadnjih koncertov

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                             Na komemoraciji so nastopili tudi iz klape

[You must be registered and logged in to see this image.]
                           Tako se od njega poslavljajo v Splitu, poslovili od njega se bodo v sredo v njegovi Veli Luki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                   "Kapetane, sve je kako triba. Svo ovo more je samo za te..."

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                   Kakšnih 10.000 prebivalcev Splita se je na Rivi in morju poslovilo od Oliverja Dragojevića

[You must be registered and logged in to see this image.]
                      Katamaran z Oliverjem Dragojevićem in velikoštevilne barčice se odpravljajo proti Korčuli in Veli Luki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                               Oliver Dragojević  - R.I.P. - Riposa In Pace

[You must be registered and logged in to see this image.]
Mineva leto dni ko je po naši vasi klestila toča.

KON TIKI

Na današnji dan leta 1947 se Heyerdahlov splav Kon-Tiki po plovbi čez Tihi ocean raztrešči poleg otoka Raroia in tako dokaže, da je bila takšna plovba mogoča že v prazgodovini.

Ekspedicija Kon Tiki - 4.300 milj v 101 dneh

* 27.april 1947 - start iz Calao, Peru
* 7.avgust 1947 - potop pri otoku Raroia, Pacifiški Ocean

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                  V 101 dneh so prevozili 4.300 milj

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                  Kon Tiki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Thor Hayerdahl in Kon Tiki

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                       Kon Tiki leta 1950

[You must be registered and logged in to see this image.]
                 Pot Kon Tiki - RA I in RA - II

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Muzej Kon Tiki v Oslu

13. kolovoza - Međunarodni dan ljevaka (International Left Handers Day)

Međunarodni dan ljevaka je dan kojim se diljem svijeta pokušava pobuditi svijest o prednostima i nedostacima te osobine, a 13. kolovoza 1992. Britanski klub ljevaka je po prvi puta organizirao obilježavanje ovog dana. Na Dan ljevaka samo u Velikoj Britaniji organizira se dvadesetak većih događaja, uključujući sportska natjecanja ljevaka protiv dešnjaka, proslave u pubovima gdje svi igraju pikado ili biljar lijevom rukom i dr.
Na taj dan se zapravo potiču dešnjaci na isprobavanje predmeta za ljevake da bi uvidjeli kako je to kad je sve na "krivoj" strani. Prema nekim pokazateljima 10% stanovništva je ljevoruko. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Albert Einstein itd. Generalno gledano, ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru glazbenu memoriju, osjećaj za proporcije, pa su zato veoma zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.

[You must be registered and logged in to see this link.]

ENZO FERRARI

Na današnji dan leta 1988 je umrl ustanovitelj tovarne avtomobilov Ferrari Enzo Anselmo Ferrari. Rodil se je 18. februarja 1898 v Modeni. Po vojni, natančneje leta 1947, je odprl tovarno, ki je nosila njegovo ime. Zaradi finančnih težav se je moralo podjetje povezati s Fiatom, ki je Ferrarija nato prevzel. Leta 1963 je podjetje skušal kupiti tudi Ford za 18 milijonov dolarjev, a ga je Ferrari zavrnil. Enzo je bil izvršni direktor podjetja do leta 1971, ko je odstopil, a je imel velik vpliv nad podjetjem vse do svoje smrti.

Enzo Ferrari je začel dirkati leta 1919 in je dirkal do leta 1931, ko je dopolnil 33 let, v tem času je dirkal na 41 dirkah z 9 zmagami, vse z Alfa Romeo. Med drugim je dirkal z CMN, Isotta Fraschini in Steyr. CMN 15, CMN 20, Isotta Fraschini 100 IM Corsa, Alfa Romeo 20, Alfa Romeo ES Sport, Alfa Romeo 40, Steyr, Alfa Romeo RL Targa Florio, Alfa Romeo RL SS, Alfa Romeo P2, Alfa Romeo RL MM, Alfa Romeo 6C 1500, Alfa Romeo 1500 SS, Alfa Romeo 1750, Alfa Romeo 6C 1750 GS, Alfa Romeo 8C 2300 MM.

Zmage: 9
Drugo mesto: 4
Tretje mesto: 3
Četrto mesto: 3
Peto mesto: 5

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
            Enzo Ferrari za volanom Alfa Romeo

[You must be registered and logged in to see this image.]
                      Enzo Ferrai je 12.marca 1947 osebno testiral prvi Ferrari 125 S, ki je bil narejen v 2 primerkih

[You must be registered and logged in to see this image.]
                           Phil Hill in Wolfgang Von Trips sta z Ferarri 156 F1 osvojila svetovno prvenstvo leta 1961

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                         John Surtees je postal s Ferrari 158 svetovni prvak leta 1964

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Najlepša zmaga je tista, ki bo šele prišla

[You must be registered and logged in to see this image.]
            Niki Lauda, Clay Regazzoni in Carlos Reutemann so osvojili konstruktorski naslov leta 1975, 1976 in 1977

[You must be registered and logged in to see this image.]
                              Leta 1979 sta Jody Schechter in Gilles Villeneuve osvojila naslov z Ferrari 312 T4

[You must be registered and logged in to see this image.]
                Ferrari 126C2 so naslov leta 1982 osvojili Gilles Villeneuve, Didier Pironi, Patrick Tambay in Mario Andretti
                                           Leta 1983 pa s Ferrari C2B ponovili Rene Arnoux in Patrick Tambay

[You must be registered and logged in to see this image.]
 Michael Schumacher, Eddie Irvine in Mika Salo na Ferrari F399 so po 16 letih povrnili konstruktorski naslov

[You must be registered and logged in to see this image.]
   Michael Schumacher je z Ferrari F2000 osvojil svoj prvi naslov in obranil naslov Ferrari

[You must be registered and logged in to see this image.]
        Michael Schumacher in Rubens Barrichello sta osvojila konstruktorski naslov leta 2001, 2002, 2003 in 2004

[You must be registered and logged in to see this image.]
            Kimi Raikkonen in Felipe Massa pa leta 2007 in 2008 ponovno ubranila naslov

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                 Ferrarijevi dirkalniki vseh obdobij leta 2005 na Nürburgringu                  

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 "Drugi je prvi od poražencev"

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                           Ferrari Enzo

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                            Ferrari Enzo

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                           Prvi dirkalni Ferrari 125 S in Ferrari LaFerrari aperta 70

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                  Ferrari 488 Pista

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                               Ferrari Portofino - prejemnik nagrade Red Dot Award 2018

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Ferrari 488 GTE na dirki 24 ur Le Mans

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                          Sebastian Vettel v Ferrari SF71 je lani podaljšal pogodbo še celo leto 2020

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                            Kimi Raikkonen je še vedno zadnji Svetovni prvak s Ferrarijem

MADONNA

Na današnji dan leta 1958 se je v Michiganu v ZDA rodila pevka in popikona Madonna s pravim imenom Madonna Louise Ciccone. Kariero je zgradila na samosvoji inačici disko- oziroma popglasbe, začela jo je kot plesalka, nadaljevala kot pevka in bobnarka, delala je tudi kot fotomodel. S skladbo Like A Virgin ji je prvič uspelo prodreti na sam vrh ameriških lestvic. Samo nekaj mesecev pozneje pa je album Into The Groove osvojil prvo mesto lestvic v Veliki Britaniji. Prodala je več kot 80 milijonov primerkov plošč, igrala v nekaj filmih, napisala več knjig in postala lastnica lastne založbe.

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                           Madonna

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                               Madonna v elementu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Koledar leta 2018

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                             Madonna Louise Ciccone

18. kolovoza 1450. u Splitu se rodio veliki književnik renesanse i kršćanski humanist Marko Marulić.
Kao tipičan humanist toga vremena većinu je djela napisao na latinskom jeziku, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskom te nekoliko kratkih spisa na talijanskom (sačuvana su 3 pisma i, vjerojatno njegova, 2 soneta). Književna mu je ostavština opsežna i raznovrsna: obuhvaća djela u stihu i prozi te zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Glavni su mu književni uzori bili Biblija, patristika i klasična antika.
Umro je u Splitu 5. siječnja 1524.

OKUPACIJA ČEŠKOSLOVAŠKE

Na današnji dan leta 1968 je 200.000 vojakov članic Varšavskega pakta okupiralo Češkoslovaško. Z akcijo je bila zadušena praška pomlad in poskus Alesandra Dubčka, da bi izpeljal reforme v državi. Z okupacijo so ustoličili princip omejene suverenosti.

Vojaške enote so v Češkoslovaško vkorakale v noči z 20. na 21. avgust pred 50 leti in nasilno zatrle poskus politične liberalizacije in vzpostavitve "socializma s človeškim obrazom", znanega pod imenom praška pomlad. Sledilo je obdobje partijske nadvlade, iz katerega je država izšla šele dobrih 20 let pozneje. Začetki praške pomladi segajo v začetek leta 1968, ko je bil na čelo komunistične partije in vlade izvoljen Slovak Aleksander Dubček. S tedanjim predsednikom Ludvikom Svobodo sta začrtala liberalnejše politične smernice in načrtovala reforme, med katerimi so bile odprava cenzure, možnost javne razprave o državnih zadevah, ločitev komunistične partije od države in možnost zakonite opozicije. Gospodarske težave so nameravali premagati z uvedbo socialističnega tržnega gospodarstva.
V Kremlju, ki je želel ohraniti nadzor nad podrejeno državo s strateškim položajem, so spremembe na Češkoslovaškem opazovali nenaklonjeno. "Socializem s človeškim obrazom" je na odkrito sovražnost naletel tudi pri komunističnih vladah preostalih članic Varšavskega pakta, ki so se bale, da bi češkoslovaške reforme utegnile priti tudi k njim.

Sovjetska zveza branila socialistični sistem Ker preklica reform niso uspele doseči po diplomatski poti, so se Sovjetska zveza, Bolgarija, Nemška demokratična republika, Madžarska in Poljska odločile za vojaški poseg. V skladu z doktrino tedanjega sovjetskega voditelja Leonida Brežnjeva je namreč njegova država imela pravico v državah vzhodnega komunističnega bloka braniti socialistični sistem, ne glede na suverenost držav. Pri tem se jim nista pridružili Romunija in Albanija, ki je kasneje prav zaradi odločitve ostalih članic izstopila iz Varšavskega pakta.

Vlada prebivalce pozvala, naj se ne upirajo Okoli 700.000 vojakov s 6300 tanki in 800 letali je 20. avgusta 1968 vdrlo na Češkoslovaško in jo do jutra naslednjega dne zasedlo. Češkoslovaška vlada je svoji vojski prepovedala oborožen odziv, 14 milijonov prebivalcev pa pozvala, naj se ne upirajo. Svoje nezadovoljstvo so Čehi in Slovaki izkazali s številnimi protesti, ki so se ponekod stopnjevali v spopade med civilnim prebivalstvom in vojaškimi enotami.

ZDA obremenjene z vojno v Vietnamu Ob zagotavljanju Brežnjeva, da gre za povsem notranje spore v komunističnem bloku in nikakor za dejanje, usmerjeno proti zvezi Nato, so bili odzivi na dogajanje s strani ZDA in njenih zahodnih zaveznic omejeni na simbolične proteste in izražanje nasprotovanja. Poleg tega so bile ZDA takrat preveč obremenjene z vojno v Vietnamu ter z gibanji oporečnikov v lastni državi.
Havel v zaporu pet let Dubčka in ostale reformatorje so do jutra 21. avgusta aretirali in odpeljali v Moskvo. Tam so podpisali t.i. moskovski protokol, s čimer je bilo pokopano vsako upanje na preživetje reform. Protokol je med drugim določal odpravo reform, ponovno uvedbo cenzure in namestitev enot Varšavskega pakta na češkoslovaškem ozemlju. "Teden našega upora se je končal z Dubčkovo vrnitvijo iz Moskve," se spominja takratni disident in kasneje predsednik samostojne Češke Vaclav Havel, ki je disidentstvo plačal s petimi leti zapora.
Praška pomlad terjala 108 življenj Po podatkih Češkega inštituta za preučevanje totalitarnih režimov, je v zatrtju praške pomladi življenje do konca leta 1968 izgubilo 108 ljudi, 500 civilistov pa je bilo huje ranjenih. Zasedba je sprožila tudi velik val emigracij, saj naj bi državo po nekaterih ocenah zapustilo več kot 150.000 prebivalcev, po drugih pa kar 300.000.

Z odstavitvijo Dubčka z mesta predsednika partije, kjer ga je aprila 1969 nasledil Moskvi zvest Gustav Husak, se je začelo obdobje "normalizacije" političnega procesa, ki je Češkoslovaško spet pripeljalo bliže ostalim socialističnim državam. Edina pomembna reforma, ki je preživela okupacijo, je bila federalizacija države, ki je leta 1969 vodila v ustanovitev Češke socialistične republike in Slovaške socialistične republike.
Sovjetska zasedba se je končala z žametno revolucijo Z avgustovsko invazijo se je začela več kot 20 let trajajoča sovjetska zasedba, ki se je končala leta 1989 z žametno revolucijo. "Takrat je bilo že vse drugače. Ljudje niso več hoteli socializma s človeškim obrazom, temveč svobodo," se še spominja Havel, ki je istega leta postal predsednik države.
Češka in Slovaška bosta 40. obletnico sovjetske zasedbe Češkoslovaške obeležili v četrtek. Ob tej priložnosti bo češki premier Mirek Topolanek v Pragi sprejel slovaškega kolega Roberta Fica. Po uvodnih slovesnostih bosta skupaj položila rože na grob študentke Marie Šarouskove, ene izmed žrtev avgustovske zasedbe Češkoslovaške, obiskala Slovaški inštitut in v češkem Narodnem muzeju v Pragi slovesno odprla razstavo z naslovom In leta 1968 so prišli tanki.

Na ogled bodo med drugim postavljeni osebni predmeti 20-letnega študenta Jana Palacha, ki je januarja 1969 storil samomor s samosežigom, saj je želel med Čehi in Slovaki ponovno zbuditi uporniški duh, ki je po povračilnih ukrepih, ki so sledili zasedbi, zbledel. Poleg tega bo na dogodke spominjal pred stavbo muzeja postavljen sovjetski tank, na katerem so še vedno vidne poškodbe, ki mu jih je zadala granata.
Topolanek bo zatem na vrtovih sedeža češke vlade odprl še razstavo Za našo in vašo svobodo, prav tako namenjeno obeležitvi pomembne obletnice. Ob tem se bo srečal z udeleženci demonstracij avgusta 1968 in se udeležil slovesnosti s podelitvijo nagrad.

JAN PALACH

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                Okupacija Prage

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                             Študent na tanku z zastavo svobode

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                             Protest v Pragi

[You must be registered and logged in to see this image.]
             Sovjetsko nasilno zatrtje poskusa politične liberalizacije in vzpostavitve "socializma s človeškim obrazom"

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Češkoslovaška leta 1968 in 2018

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Češkoslovaška leta 1968 in 2018

LAHTA CENTER - 462 METROV

Rusija in z njo tudi evropska celina sta dobili novo najvišjo stolpnico. V Sankt Peterburgu, ki je geografsko v evropskem delu Rusije, namreč dokončujejo 462 metrov visoko stolpnico Lahta Center. Stolpnica že stoji v polni višini, zdaj dokončujejo njeno notranjost, prve pisarne naj bi bile na voljo do konca leta.

Stolpnica je v severozahodnem delu mesta, neposredno ob Finskem zalivu in okrog devet kilometrov od zgodovinskega središča mesta, tako da ne kvari njegove vedute. Graditi so jo začeli leta 2012, pri gradnji sodeluje okrog 600 ruskih in tujih podjetij oziroma 20 tisoč ljudi iz 18 držav.
Za gradnjo stolpnice stoji ruski energetski velikan Gazprom, ki bo tudi zasedal velik del prostorov, v njej bo namreč novi sedež podjetja. Preostale prostore bodo uporabili za javne namene, med drugim za znanstveni in izobraževalni center, športni in zdravstveni center, planetarij, kongresni center in razgledno nadstropje s spremljajočimi trgovinami, restavracijami in drugimi storitvenimi dejavnostmi.

Posebnost stolpnice je v tem, da se njeni deli vrtijo okrog središča v konični vrh. Od tal do vrha se zavrtijo za 90 stopinj. Skupna teža stavbe znaša 670 tisoč ton, njeni stebri z dvometrskim premerom segajo 82 metrov globoko v tla.

Celoten kompleks sestavljajo štiri stavbe s skupno 400 tisoč kvadratnimi metri površin, poleg 87-nadstropne glavne stolpnice še večnamenska stavba, vhodna stavba in garažno-skladiščna stavba. V stolpnico so vgradili napreden samodejni sistem za nadzor deformacij z okrog 3.000 senzorji, pametno dvojno stekleno fasado za večjo energijsko učinkovitost in pametno razsvetljavo.

Sanktpeterburška velikanka je na prestolu najvišje evropske in ruske stolpnice nasledila moskovski kompleks dveh stolpnic, poimenovan Federation Tower (Bašna Federacija). Višja stolpnica kompleksa je Tower East - Vostok, visoka je 374 metrov. Najvišja stolpnica v EU je medtem The Shard v Londonu (310 metrov), sledi frankfurtski Commerzbank Tower (259 metrov).

Lahta Center je sicer 13. najvišja stolpnica na svetu, prvo mesto zaseda 828 metrov visok nebotičnik Burdž Kalifa v Dubaju v Združenih arabskih emiratih. Na drugem in tretjem mestu sledita Shanghai Tower (632 metrov) v Šanghaju na Kitajskem in Abraj Al-Bait Clock Tower (601 meter) v Meki v Savdski Arabiji.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Temelji najvišje stolpnice Lahta center

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Lahta center - maja 2018 - 462 metrov

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                         Lahta center

JASER ARAFAT  ياسر عرفات   - [b]Mohammed Abdel-Raouf Arafat al-Qudwa al-Husseini (محمد عبد الرؤوف القدوة الحسيني)[/b]

Na današnji dan leta 1929 se je v Jeruzalemu rodil palestinski voditelj Jaser Arafat. Mesto in datum njegovega rojstva nista zanesljiva, rodil naj bi se 4. avgusta 1929 v Kairu. Študiral je na kairski univerzi od leta 1952 do 1956. Istega leta je bil med soustanovitelji Palestinskega narodnoosvobodilnega gibanja – Al Fatah, leta 1968 pa je postal vodja PLO. Predsednik razglašene, uradno pa nepriznane neodvisne države je postal leta 1988. Skupaj z Jicakom Rabinom in Šimonom Peresom je prejel Nobelovo nagrado.


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                             Jaser Arafat voditelj PLO

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  Jaser Arafat in Josip Broz Tito

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                  Jaser Arafat in Fidel Castro

[You must be registered and logged in to see this image.]
                             Jaser Arafat se na pogrebu poslavlja od Predsednika SFRJ in velikega prijatelja Josipa Broza Tita

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                 Jasser Arafat

[You must be registered and logged in to see this image.]
                     Zgodovinsko srečanje Yitzak Rabin, Bill Clinton in Jaser Arafat 13.septembra 1993

[You must be registered and logged in to see this image.]
                Jaser Arafat ob prejemu Nobelove nagrade za mir leta 1994 skupaj z Shimonom Peres in Yitzhak Rabin

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                            Jaser Arafat in Vladimir Putin leta 2000

[You must be registered and logged in to see this image.]
       Jaser Arafat s Shimonom Peresom na svetovnem gospodarskem forumu v Davosu leta 2001

MICHAEL FARADAY

Na današnji dan Leta 1867 je v Hampton Courtu pri Londonu umrl angleški fizik in kemik Michael Faraday. Preučeval je elektriko, magnetizem in kemijske učinke električnega toka in tako prišel do mnogih odkritij. Faraday je odkril tudi kemijsko spojino benzen, diamagnetizem (magnetna lastnost vseh snovi) in vpliv močnega magnetnega polja na svetlobo. Odkril je zakone elektrolize in v kemijsko terminologijo uvedel besede, kot so anoda, katoda, elektroda in ion.

* Faradayev indukcijski zakon
* Elektrokemija
* Faradayev pojav
* Faradayeva kletka
* Faradayeva čaša
* Faradayevi zakoni elektrolize
* Faradayev paradoks
* Faradayev rorator
* Faradayeva učinkovitost
* Faradayev val
* Generator enosmerne napetosti
* Silnice

FARADAYEVA KLETKA

Faradayeva kletka je omejen prostor, ki razločuje električno polje, in je kot tak dokaz za Gaussov zakon. Dokazal ga je angleški fizik in kemik Michael Faraday, ki je prvo kletko zgradil 1836.

Kovine, ki so odlični prevodniki, imajo še neko prav zanimivo lastnost. V njih nikoli ni elektrostatičnega polja. Elektroni v kovini so namreč skoraj prosti, tako da bi vsakič, ko bi se pojavilo od nič različno električno polje, elektroni zaradi velike prevodnosti skoraj brez upora stekli ter ustvarili električno polje nasprotno prvotnemu. Kovina je namreč navzven električno nevtralna. Če torej z zunanjim poljem elektrone premaknemo, ločimo negativno nabite elektrone od pozitivno nabitih jeder, ki so pritrjena v mreži in se ne morejo gibati. Ko postavimo kos prevodne kovine v električno polje, bo jakost električnega polja znotraj kovine nič, na robu pa se bo nabral naboj, ki zunanje polje izničuje. Naboj na površini je pozitiven in negativen na različnih mestih, odvisno od natančne oblike zunanjega električnega polja in geometrije telesa. Skupen naboj na celotnem robu je seveda enak nič kot na začetku, saj se naboj ohranja.
Kaj se zgodi, če telesu iz idealnega prevodnika izrežemo v sredini luknjo? Kako to vpliva na električno polje? Če ne dodamo v to votlino nobenega naboja, je polje znotraj votline identično enako nič. Notri je polje odvisno izključno od notranjih nabojev, neodvisno od polja zunaj. Takšno lupino iz prevodne kovine imenujemo Faradayeva kletka. Če se nahajamo v Faradayevi kletki, kovinski lupini, ki je lahko tudi kletka v dobesednem pomenu, smo popolnoma varni pred elektrostatičnim poljem (vsaj dokler je snov, iz katere je narejena kletka, dober približek idealnega prevodnika, to pa je spet odvisno od frekvence s katero se spreminja električno polje). Kovinsko ohišje, v katerem se nahajamo, ima lahko glede na neko zunanjo točko, kot so na primer tla, tudi napetostno razliko 100.000 V in več, mi pa tega ne bi občutili. Brez strahu se lahko ohišja z notranje strani celo dotikamo. Takšen nazorni prikaz lahko vidimo v živo, na primer v tehničnem muzeju v Münchnu.

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                   Michael Faraday

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                     Vstop v Faradayevo kletko

27. kolovoza 1770. u Stuttgartu, u tadašnjem Vojvodstvu Württemberg, rodio se Georg Wilhelm Friedrich Hegel, utjecajni njemački filozof i jedan od najvažnijih predstavnika idealizma.
Hegelova rodna kuća i danas se može vidjeti na adresi Eberhardstraße 53 u Stuttgartu, oko 200 metara od gradske vijećnice. Hegelov otac Georg Ludwig imao je značajan položaj kao tajnik u dvorskoj komori (njem. Rentkammersekretär) württemberškog vojvode Karla II. Eugena. Majka Maria Magdalena Louisa bila je kći vrlo uglednog odvjetnika.
Hegel je odmalena učio latinski, a pohađao je gimnaziju u rodnom gradu. Puno je čitao i bilježio duge citate u svom dnevniku. Na njega su posebno utjecali pjesnik Friedrich Gottlieb Klopstock i prosvjetiteljski filozofi poput Christiana Garvea i Gottholda Ephraima Lessinga. S 18 godina ušao je u protestantski seminar u Tübingenu gdje je dijelio sobu s romantičarskim pjesnikom  Friedrichom Hölderlinom i Friedrichom Wilhelmom Josephom Schellingom, budućim filozofom. Sva trojica nisu voljela skučen život u seminaru te su kao ideal uzeli grčku civilizaciju te s oduševljenjem pratili događaje vezane uz Francusku revoluciju. Hegel se tad upoznao s idejama prosvjetitelja Jeana-Jacquesa Rousseaua.
Hegel je završio obrazovanje na sjemeništu, ali nije ga privlačilo svećeničko zvanje. Postao je privatni učitelj, a slobodno vrijeme posvetio je proučavanju antičkog svijeta i razvoju kršćanstva te čitanju filozofa poput Immanuela Kanta. Godine 1801. preselio se u Jenu i radio kao privatni docent. Tad se počeo profilirati kao mislilac te izdao niz djela (najvažnija su 'Fenomenologija duha', 'Znanost logike' i 'Enciklopedija filozofijskih znanosti') koja su imala golem utjecaj na nebrojene znanstvenike nakon njega. Izgradio je čitav svestrani sustav znanosti, što mu je priuštilo nadimak Novovjekovni Aristotel. Njegov filozofski sustav obuhvaća povijest, politiku, religiju, umjetnost, logiku i metafiziku. Najvažniji koncepti uključuju spekulativnu logiku ili dijalektiku, apsolutni idealizam i važnost povijesti. Ideja je Hegelu bit svega. Ideja, um, umnost ono je osnovno, bit i bitak svega. To apsolutno, sveobuhvatno, sveopća bit svijesti i svijeta, duha i prirode, subjekta i objekta, razvija se tako da tek na kraju procesa dolazi do svijesti o sebi. Tek na svršetku ono je što doista jest. Spoznaja je moguća, smatra Hegel, tek uz tu pretpostavku identiteta svijesti i svijeta.
Manje je poznato da je Hegel jednom prilikom uživo vidio Napoleona Bonapartea. Vidjevši francuskog vladara kako ulazi u njemački grad Jenu 1906., zapisao je da se Napoleonu 'nemoguće ne diviti'. Hegelov mlađi brat Georg Ludwig čak se priključio Napoleonovoj vojsci, ali je poginuo tijekom invazije na Rusiju 1812. Georg Wilhelm Friedrich Hegel umro je u Berlinu 14. studenog 1831.

28. kolovoza 1898. arheolog i povjesničar don Frane Bulić pronašao je sarkofag i nadgrobni natpis kraljice Jelene, razbijen u devedeset komada, pri arheološkom istraživanju temelja nekadašnje bazilike koja se nalazi pokraj današnje crkve Gospe od Otoka u Solinu.
Bulić je, uz pomoć J. Barača i dr. I. Križanića, uspio rekonstruirati latinski epitaf na sarkofagu, koji u prijevodu glasi: "U ovom grobu počiva glasovita Jelena koja je bila žena kralju Mihajlu, a majka Stjepana kralja. Ona se odreče kraljevskog sjaja dneva osmoga mjeseca listopada. I bi ovdje pokopana 976. godine od utjelovljenja Gospodnjeg indikcije četvrte petoga cikla mjesečeva, sedamnaeste epakte, petoga kruga sunčanoga koji pada sa šestim. Gle, ovo je ona, koja je za života bila majka kraljevstva, a zatim postala majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Ovamo pogledavši, čovječe reci: Bože smiluj joj se duši!"
Natpis je od velikog značaja za povijest ranog srednjeg vijeka jer potvrđuje navode povjesničara i kroničara iz 13. stoljeća Tome Arhiđakona o kraljevskim grobnicama u Solinu. Osim toga, otkrivena su tri kraljevska imena (Jelena, Mihajlo Krešimir i Stjepan Držislav), čime su riješena neka nepotpuna mjesta u rodoslovlju dinastije Trpimirovića.
Inače, Jelena je bila supruga kralja Mihajla Krešimira II. (vladao 949. – 969.), a bila je omiljena u narodu koji ju je zvao Jelena Slavna. Nakon suprugove smrti neko vrijeme je vladala kao regentkinja malodobnog sina Stjepana Držislava. Prema legendi potječe iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca.

Ujedinjeni narodi 30. kolovoza proglasili su za Međunarodni dan nestalih osoba (International Day of the Disappeared).
Poticaj za taj dan došao je iz Latinoameričkog saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih (Federación Latinoamericana de Asociaciones de Familiares de Detenidos-Desaparecidos ili FEDEFAM), nevladine organizacije osnovane 1981. u Kostarici kao saveza lokalnih i regionalnih skupina koje aktivno rade protiv tajnih zatvora, prisilnog nestanka i otmica u nekolicini latinoameričkih zemalja.
Dan se u RH obilježava od 2006.

Osobe nestaju iz niza razloga, a policija se najčešće susreće s nestankom osobe zbog bijega ili udaljenja iz roditeljskog doma, odgojne ili zdravstvene ustanove, odlaskom od doma zbog duševnog oboljenja i radi skitnje, zatim zbog nesreća prilikom planinarenja, dobrovoljnog prekidanja veze s obitelji ili kao posljedice kaznenog djela.
Traganje policije za nestalom osobom nije vremenski određeno, a mjere traganja se provode sve dok postoji i najmanji trag te će se obustaviti tek po pronalasku nestale osobe, bilo da je pronađena živa ili ne.
Važan i koristan partner policiji u traganju za nestalom osobom su obitelj i prijatelji, koji najbolje poznaju osobine nestale osobe, kao i lokalna zajednica koja se može uključiti u distribuciju letaka odnosno plakata s fotografijom i opisom nestale osobe.
U slučaju nasilnog nestanka osoba bitna je koordinacija i zajedničko djelovanje svih segmenata društva i države. Doprinos traganju za nestalim osobama dalo je i Ministarstvo unutarnjih poslova putem Nacionalne evidencije nestalih osoba - NENO, u kojoj su objavljeni profili svih osoba čiji je nestanak prijavljen policiji.
Svi podaci koji su objavljeni u NENO su javni, a svaki profil sadrži letak koji se može ispisati te ga građani mogu zalijepiti po oglasnim prostorima svojih gradova i mjestima pojačanog protoka ljudi.
Nestanak osobe može se prijaviti u operativno-komunikacijskom centru policije svake policijske uprave, najbližoj policijskoj postaji ili policijskoj postaji na čijem području je osoba nestala. Prilikom zaprimanja prijave i uzimanja podataka o nestaloj osobi potrebno je dati odgovore na pojedina specifična pitanja, što je ujedno i razlog zbog kojeg nestanak osobe nije moguće prijaviti on-line već samo dolaskom u policiju. Nakon što je nestanak osobe prijavljen policiji i objavljen u NENO evidenciji, svaki građanin kojim ima korisna saznanja o nestaloj osobi može ih dojaviti policiji  popunjavanjem on-line obrasca koji se nalazi uz profil nestale osobe te i na taj način pomoći u pronalasku osobe koja je nestala.

BUJTA REPA

Na današnji dan leta 2013 so Pomurci iz Londona prejeli uradno potrdilo, da so s kuhanjem dobre tone bujte repe postavili svetovni rekord. Tradicionalno rekordersko jed so v kotlu, ki je imel več kot dva metra premera in je tehtal dobrih 400 kilogramov, skuhaliže 7. avgusta na Pomurskem poletnem festivalu v Veliki Polani. Sodelovalo je 6 kuharjev in 20 pomočnikov sin kuhalo točno 1.089,5 kg bujte repe prekmurske specialitete. Za to posebej izdelan kotel so napolnili s 700 litri vode, 300 kg svinskih reber in svinjsko pleče, 20 kg prosene kaše, 40 kg čebule, 15 kg česna in 300 kg kisle repe.
[You must be registered and logged in to see this link.]

01.08.2018
[You must be registered and logged in to see this link.]
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                         Vnos prosene kaše v kotel

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Naredili so več kot 3.000 porcij

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                     Ustvarjalci novega Guinessovega rekorda iz leta 2013

SAN MARINO

Na današnji dan leta 301 je bila po legendi ustanovljena najmanjša republika v Evropi San Marino. Naselil naj bi jo dalmatinski kamnosek sv. Marin s krčanskimi somišljeniki. San Marino meri 61,2 km2 in ima 33.203 prebivalcev.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                  V državnem muzeju San Marina slika Pompeo Battoni 
                                        
[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Administrativna razdelitev San Marina

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                        Zastava San Marino

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                        Monte Titano

[You must be registered and logged in to see this image.]
                           Velika nagrada San Marino v Imoli leta 2005 z Fernandom Alonzom in Michaelom Schumacherjem

[You must be registered and logged in to see this image.]
                      Ta vikend je na sporedu MotoGP San Marino na dirkališču v Misanu, ki ima ime po Marcu Simonceliju

[You must be registered and logged in to see this image.]
           7.septembra so odkrili spomenik Nickyu Hayden "The Kentacky Kid", ki je postavljen na križišču njegove nesreče

8. rujna 1981. u 20:30 h se na BBC1 počela emitirati prva epizoda britanske humoristične serije 'Mućke' ('Only Fools and Horses') autora Johna Sullivana. Ime je bilo temeljeno na originalnoj uzrečici "Why do only fools and horses work? (for a living) - "Zašto samo budale i konji rade? (za život)", koja korijene vuče iz američkog vodvilja (laka zabavna komedija) 19. stoljeća.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je između 1981. i 1991. emitirano sedam sezona serije, s 19 posebnih Božićnih specijala sve do 2003., a producirane su ukupno 64 epizode. Nakon relativno slabog starta, serija je postajala sve popularnija, a danas se smatra jednom od najboljih uopće.
Smještena je u zabačeni dio Londona, Peckham, a u glavnim ulogama nastupili su David Jason kao ambiciozni preprodavač Derek "Delboy" Trotter, Nicholas Lyndhurst kao njegov mlađi brat Rodney i Lennard Pearce kao njihov vremešni djed (kojeg je poslije zamijenio Buster Merryfield kao njihov ujak Albert, odnosno djedov brat). Uz potporu snažne glumačke ekipe, serija je pratila njihove uspone i padove u životu, pogotovo pokušaje kako bi se obogatili.
Hvaljena od kritike i publike, serija je osvojila brojne nagrade, uključujući priznanje Britanske akademije. 2004. je u BBC-jevu istraživanju proglašena najboljim britanskim sitcomom.

8. rujna 1950. otvorene su prve Dubrovačke ljetne igre. (Ovaj plakat je radio Edo Murtić.)
Kasnije su razvojem turizma pomaknute u srpanj i kolovoz.
Za vrijeme igara se u jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora gotičko-renesansno-baroknog grada Dubrovnika, npr. Knežev dvor, tvrđava Lovrjenac, tvrđava Minčeta, tvrđava Revelin, otok Lokrum, Gundulićeva poljana, Park Umjetničke škole i dr. održavaju brojne glazbene, dramske i plesne priredbe. Jedan je od najprestižnijih ljetnih festivala na kojem je nastupala većina domaćih kazališnih i glazbenih umjetnika te mnogi strani ugledni ansambli, solisti i poznate skupine.

Zoran I (citat):

OKUPACIJA ČEŠKOSLOVAŠKE

Na današnji dan leta 1968 je 200.000 vojakov članic Varšavskega pakta okupiralo Češkoslovaško. Z akcijo je bila zadušena praška pomlad in poskus Alesandra Dubčka, da bi izpeljal reforme v državi. Z okupacijo so ustoličili princip omejene suverenosti.

 

[You must be registered and logged in to see this image.]


 U protestima je sudjelovao i Emil Zatopek. Do tada je dogurao do cina potpukovnika u ceskoslovackoj vojsci ali stane na stranu Dubceka.
 Dva, tri dana je uspjeo miroljubivo skakati s tenka na tenk, pun olimpijskog duha (te 1968 bile su OI u Meksiku), predstavljati se vojnicima i govoriti im da nemaju ovdje sto traziti.
 Kad Rusi preuzmu potpuno vlast izbace ga iz vojske, partije, gubi sve. Posalju ga na prisilni rad u rudnik u Jachimovu. Tamo se i zapije.
 Nakon sest godina moze se vratiti nazad u Pragu, gdje mu dao u ruke metlu i stave ga na ulicu. Pogreska. Ljudi umjesto njega ciste ulice i kupe smijeti. Vlasti ga opet posalju na selo, sada kao geologa. Geologa, koji mora kopat rupe za telegrafske stubove.  

 Na kraju dobiva, psihicko i fizicko slomljen, posao informaticara u uredu za sport.

Ruski grof, književnik i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj rodio se 9. rujna 1828. u aristokratskoj obitelji. Tolstoji su bili jedna od najznamenitijih ruskih plemićkih obitelji, a uzdigli su se u kasnom 17. stoljeću, za vrijeme Petra Andrejeviča Tolstoja, koji se priklonio caru Petru Velikom. Mnogi kasniji članovi obitelji bili su ugledni na dvoru i u čitavom Ruskom Carstvu.
Mali grof Lav Tolstoj rođen je na obiteljskom posjedu Jasna Poljana, koji i danas postoji i nalazi se oko 200 km južno od Moskve. Tolstojevi roditelji umrli su rano, pa je on naslijedio Jasnu Poljanu. Bio je to znatan zemljoposjed s oko 1.600 hektara zemlje na kojem je živjelo oko 350 kmetova u 4 zaseoka, a na posjedu su bila i 4 jezera. Tolstoj se brinuo oko blagostanja svojih kmetova. Primjerice, za njihovu je djecu na posjedu osnovao čak trinaest škola. Takva su nastojanja u to doba bila neuobičajena i izazivala su negativne reakcije vlasti. Zbog brige o kmetovima, Jasna Poljana je ostala jedno od rijetkih vlastelinskih imanja koja nisu napadnuta u revoluciji.
Tolstoj je studirao pravo, a zatim se posvetio vojnoj karijeri. Bio je časnik u Krimskome ratu i u vojnim jedinicama na Kavkazu, što je opisivao u svojim djelima, počevši od 'Sevastopoljskih pripovijesti' te u 'Povijesti jučerašnjeg dana'.  
Vrativši se na Jasnu Poljanu napisao je remek-djela 'Rat i mir' i 'Anu Karenjinu'. Budio bi se u 7 sati ujutro, vježbao, prošetao parkom, a zatim pisao. Bio je zagovornik slobodnjačkog kršćanskog anarhizma koji se, po njegovim riječima, temeljio na onome što je rekao Isus Krist umjesto na crkvenim naukama, stoga je i poricao Isusovo božanstvo, rođenje od Djevice i uskrsnuće. Tolstoj je također bio uvjereni pacifist i vegetarijanac.
Kad su mu bile 34 godine, oženio se 16 godina mlađom suprugom Sofijom Andrejevnom, zvanom Sonja. Budući da je pisao svoje romane vrlo sitnim rukopisom, s mnogo ispravaka, dodataka i bilješki, njegova je supruga radila čiste prijepise, koje bi Tolstoj sljedećeg dana opet prepravljao. Tako je svako poglavlje prolazilo obično kroz čak 5 ili 6 prepravaka prije nego što bi bilo gotovo. Supruga Sonja nadživjela je Tolstoja, koji je umro u 82. godini 7. studenog 1910.

MARIJAN BENEŠ

Jedan od najboljih boksera Jugoslavije i Evrope svih vremena, Marijan Beneš, sahranjen je 07. septembra 2018 na groblju Sveti Marko u Banjaluci.

On je ispraćen na večni počinak uz zvuke jugoslovenske himne "Hej Sloveni".
Marijan Beneš je obožavao grad na Vrbasu i nekadašnju državu, pa je tokom komemoracije intonirana i pomenuta himna Jugoslavije koju je 39 puta slušao na raznim pobedničkim podijumima. Zastavom SFRJ je bio prekriven i njegov kovčeg.
Beneš, koji je preminuo 4. septembra u 68. godini posle duže i teške bolesti, bio je višesturki prvak Jugoslavije, najbolji sportista SFRJ, ali i prvak Balkana, osvajač brojnih prestižnih bokserskih priznanja, od "čeličn" do Zlatne rukavice.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Ne psuj mi Tita!
 
Ne psuj mi Tita ni njegovo vrijeme,
Ne krivi njega za tvoje probleme
Za težak život danas najmanje je kriv
Drugačije bi bilo da je 'stari' živ.

Ne psuj mi Tita ni njegovo vrijeme,
Ne krivi njega što je proklijalo seme
Mržnje užegle u srcima fašista
Skriveno pod maskama i nekih komunista.

Ne psuj mi Tita ni njegovo vrijeme,
Ne krivi njega što nisi izdržao breme,
Koje je sve narode spajalo u srodstvo
I sam si ga nazivao 'bratstvo in jedinstvo '

Ne psuj mi Tita ni njegovo vrijeme,
Osmjehom je mogao i planinu da pokrene
Nikada se druže neče živjet' bolje
Kad Tita spomeneš…skini kapu dolje!

MARIJAN BENEŠ


AKO POSTANEM NAJJAČI NA SVETU

Ako postanem najjači na svetu;
Odneću na leđima našu planetu;
Tamo, daleko na kraj svemira;
Gde nema svađa i ratnih nemira.
Ovaj stih iz njegove pesme posvećen je svoj deci sveta. Sam Beneš ima četvoro uspešnih naslednika.



[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                            Marijan Beneš v ringu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                     Marijan Beneš v ringu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                  Marijan Beneš le leta 2014 napisal knjigo "Od točka do rakete"

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                         Marijan Beneš

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                             Marijan Beneš

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                      Marijan Beneš v ringu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                              Pogreb Marjana Beneša

Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih (International Week of the Deaf) obilježava se u cijelom svijetu svake godine posljednjeg tjedna u rujnu, a Međunarodni dan gluhih je zadnje subote u rujnu.
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna nevladina organizacija koja predstavlja oko 70 milijuna gluhih osoba širom svijeta. Procjenjuje se da više od 80% od 70 milijuna gluhih osoba živi u zemljama u razvoju, gdje su vlasti rijetko upoznate s njihovim potrebama i željama. WFD je započela obilježavanje Međunarodnog dana gluhih još 1958. godine, a Međunarodni tjedan gluhih utemeljen je odlukom na II. Svjetskom kongresu gluhih u Zagrebu. Priznata od Ujedinjenih naroda kao i njihove organizacije, WFD blisko surađuje s UN-a i njegovim različitim agencijama u promicanju ljudskih prava gluhih osoba u skladu s načelima i ciljevima Povelje UN-a, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim općim aktima i preporukama UN-a i njegovih specijaliziranih agencija. Kada je potrebno, WFD primjenjuje posebne pravne ili upravne mjere kako bi osigurala gluhim osobama očuvanje vlastitog znakovnog jezika, svoje organizacije te kulturne i druge aktivnosti. Prioriteti za gluhe osobe u zemljama u razvoju su prava na znakovni jezik te ostvarenje jednakih mogućnosti u svim sferama života, uključujući pristup obrazovanju i informacijama.
Cilj obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih je podizanje svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba, što je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihova položaja u društvu i kvalitete života. Posljedica senzibilizacije javnosti bila bi upoznavanje i pronalaženje načina za rješavanje te specifične problematike. Taj tjedan također podiže solidarnost među samim gluhim osobama i njihovim pomagačima te se koristi za stimuliranje većih napora u promicanju prava gluhih osoba širom svijeta na boljem obrazovanju i većem zapošljavanju.

Na inicijativu Vijeća Europe od 2001. se 26. rujna obilježava Europski dan jezika (European Day of Languages).
Na svijetu postoji više od 6000 jezika, u Europi ih ima više od 220, a svi predstavljaju bogatstvo i raznolikost svojih kultura. Upravo je cilj Europskoga dana jezika osvijestiti važnost jezika kao jednog od najznačajnijih identiteta naroda i čovjeka.
Jezična raznolikost neizmjerno je bogatstvo, međutim globalizacija je dovela do velike zastupljenosti par dominantnih jezika, dok mnogim drugima prijeti izumiranje. Nekolicina europskih jezika je u opasnosti od izumiranja.
Njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i tolerancije, već i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovice svjetskih jezika čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo.
Trenutno su u Europskoj uniji dvadeset i četiri (24) službena i radna jezika: bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski.
O službenim jezicima jednoglasno odlučuje Vijeće Europske unije u kojem su zastupljene sve države članice. Prije pristupanja EU svaka buduća država članica određuje kojim se jezikom želi služiti kao službenim jezikom za potrebe EU. Sve naknadne promjene, poput dodavanja novog službenog jezika ili ukidanja postojećeg, moraju jednoglasno odobriti sve države članice u Vijeću.
Nadalje, diljem Europe, oko 800 milijuna Europljana zastupanih u Vijeću Europe s 47 država članica, potiče se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi.

Svjetski dan učitelja (World Teachers' Day) obilježava se svake godine 5. listopada.
Proglasio ga je UNESCO 1994. god. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.
Ovim danom se pokazuje da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj mu je osigurati podršku učiteljima i nastavnicima za izlaz iz poluanonimnosti kako bi potpunije ispunjavali potrebe budućih generacija te podizanje obrazovanja na višu razinu društvene važnosti.
Dan se obilježava u više od 100 zemalja svijeta, a obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da se Svjetski dan učitelja treba obilježavati u cijelom svijetu.

Svjetski dan pošte (World Post Day) obilježava se svake godine 9. listopada na godišnjicu osnivanja Svjetske poštanske unije (Universal Postal Union - UPU) koja je osnovana 1874. u Bernu, Švicarska.
Dan je proglašen Svjetskim danom pošte na UPU-ovu Kongresu održanom 1969. u Tokiju. Cilj ovog dana je promicanje važnosti poštanskog sektora u svakodnevnom životu ljudi i njihovu poslovanju te doprinos društvenom i ekonomskom razvitku zemalja. Proslava ovog dana ujedno potiče države članice na širenje svijesti o ulozi i aktivnostima njihovih poštanskih operatora u društvu i u medijima na nacionalnoj razini.

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation, WHO) proglasila je 10. listopada za Svjetski dan mentalnog zdravlja (World Mental Health Day). Obilježava se od 1992. na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health, WFMH) koja ima članove i kontakte u više od 150 zemalja. Putem SZO (WHO) organizacija UN aktivno sudjeluje u promoviranju ovog događaja.
Cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta kao i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju.
O značaju mentalnog zdravlja govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. dao specijalist higijene i socijalne medicine dr. Andrija Štampar (1888-1958): "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti".
Ovogodišnje obilježavanje dana mentalnog zdravlja stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi. Polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok, a samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja poput nezaštićenih spolnih odnosa i/ili opasne vožnje. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
Prevencija počinje s poznavanjem i razumijevanjem ranih upozoravajućih znakova i simptoma eventualnih mentalnih bolesti. Roditelji i učitelji mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im pomogli u rješavanju svakodnevnih izazova kod kuće i u školi.

11. listopada 1895. u Splitu se rodio operni dirigent i skladatelj Jakov Gotovac, a u rodnom je gradu završio Klasičnu gimnaziju i stekao prva glazbena znanja. Nakon mature studirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te nakon početka Prvog svjetskog rata u Splitu.
Prije i poslije Drugog svjetskog rata vodio je pjevačka društva. Prvi njegov opus 'Dva skerca' iz 1916., za mješoviti zbor na narodne tekstove, pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog glazbenog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima, a za svoja vokalna djela, Gotovac je često uzimao narodne tekstove. Stihovi iz narodne lirike i epike našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred 'Koleda' (1925.) i 'Simfonijsko kolo' (1926.), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za Gundulićevu 'Dubravku' (1926.) i romantičnu narodnu operu 'Morana' (1930.). Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera 'Ero s onoga svijeta' (1935.) koja je obišla više od 80 europskih glazbenih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i humor. Praizvedba opere 'Ero s onoga svijeta' bila je 2. studenoga 1935. godine u zagrebačkom HNK, a 10. siječnja 2018. godine bila je 700. izvedba te opere.
Opus Jakova Gotovca još sadrži opere 'Mila Gojsalića' (1951.), 'Dalmaro' (1958.) i 'Stanac' (1959.), više orkestarskih djela, zborskih kompozicija i solo pjesama.
Bio je redoviti član JAZU od 1977. godine te počasni član Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. 1964. je dobio nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo, a 1972. nagradu AVNOJ-a.
Umro je u Zagrebu 16. listopada 1982. i pokopan je na groblju Mirogoj.

BARCOLANA & BARKOVLJANKA - 50.let

Cel teden so se vrstile prireditve ob jubilejni že 50.Barcolani, ki je bila včeraj v Trstu


Jadralec, 88 let in 35. Barcolana
Ivan Pivac bo bo tudi letos nastopil na množični regati

GAJETA

»Barcolana je izjemna izkušnja, ki se ji ne nameravam odreči, vse dokler bom pri močeh,« nam je po telefonu z energičnim glasom zaupal 88-letni Izolan Ivan Pivac, ki se je tudi letos s svojo 72 let staro oldtimerko Lepo Vido, 9,4 metre dolgo leseno barko, prvi prijavil na Barcolano. To počne že več kot tri desetletja (letos že 35. leto zapored), lani je zaradi spleta okoliščin zamudil prvi dan vpisovanj, a ko v tajništvu jadralnega kluba SVBG niso prejeli njegove prijave, so ga brž poklicali in vprašali, ali namerava nastopiti. »V zadnjih dveh letih prijave začnejo zbirati prej kot v preteklosti. Da ne bi tudi letos zamudil prvega dneva vpisovanj, so me prijazna dekleta iz tajništva poklicala že mesec dni prej in me spomnila, kdaj začnejo sprejemati prijave,« je rekel Izolan italijansko-dalmatinskih korenin, ki se lahko pohvali z nazivom Old sailor (Stari jadralec). Gre za naziv, ki ga pri jadralnem klubu SVBG podeljujejo vsem jadralcem, ki so več kot dvajsetkrat nastopili na sloviti regati.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                Stari maček

[You must be registered and logged in to see this image.]
                     Piero Barcia je ponosen na svojo jadrnico Nibbio, ki se je letos udeležila že svoje 50. Barkolane


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                               Lepa Vida v akciji


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    88 letni inženir Ivan Pivac in njegova Gajeta Lepa Vida v domačem mandraču v Izoli

REKORD 2.688 PLOVIL

Barkolana v soncu in burji ter z novim rekordom

Najbolj množična regata na svetu z 2688 jadrnicami na startni liniji se je končala brez presenečenj - dvoboj med izzivalcem Tempus Fugit in lansko zmagovalko Spirit of Portorpiccolo je dobil slednji. Koprski Way of Life (nekdanja Maxi Jena) je bil na morju pred Trstom tretji najhitrejši, v burji pa se je odlično znašel tudi Dušan Puh, ki je z Adriatic Europo zasedel deseto mesto.

“Če ne bi zmagali, si še eno uro ne bi upali privezati na obali," je po vplutju v mandrač San Giusto dejal Iztok Knafelc, edini Slovenec na zmagovalni jadrnici Spirit of Portopiccolo. Ta je za ubranitev zmage potrebovala 57 minut in štiri sekunde, medtem ko je Tempus Fugit za 13 navtičnih milj dolgo regatno polje porabil 58 minut in 14 sekund. “Startali smo dobro, a na polovici prve stranice se je burja v nasprotju z napovedmi okrepila. V danih razmerah z našim ogromnim jadrom nismo več mogli obdržati optimalnega kota, menjava jadra pa tudi ni bila možna,” je odločilne trenutke analiziral krmar 30-metrske mega jahte Mitja Kosmina, ki se Barcolane udeležuje že od leta 1983.

V tem času je trikrat slavil z Gaio Legend (1995, 1996 in 1997), 2009 je zmagal z Maxi Jeno, priložnost za peti naslov pa se mu je letos ponudila na Tempus Fugit. “K sodelovanju so me povabili pred dobrim mesecem. Čeprav časa za treninge ni bilo veliko, to ni vplivalo na rezultat. Drugačen razplet bi bil možen le, če bi dali izdelati še eno jadro, ki nam je v teh vremenskih razmerah manjkalo,” je pojasnil Kosmina, ki si je krov delil s posadko iz Avstralije, Nove Zelandije, Nemčije, Velike Britanije in Italije. “V ekipi sem se odlično počutil. Vsak je opravljal svoje delo, tako da sem se sam lahko osredotočil zgolj na mojo nalogo. Tudi vzdušje v Trstu je bilo te dni fenomenalno. Ravno prej mi je Novozelandec rekel, da takega šova še ni videl. Vprašal sem ga, kaj pa je pričakoval, pa je odgovoril, da je mislil, da gre samo za regato, ki traja eno uro, se je nasmejal 51-letni Koprčan, ki je ob sebi želel tudi nekdanjega olimpijca Tomaža Čopija.

“Ko me je Mitja Kosmina poklical, sem imel drugačne načrte. Potem so se okoliščine spremenile, vendar pa se mi Mitja ni več odzval. Zato sem na koncu sprejel povabilo Gašperja Vinčeca in se 50. Barkolane udeležil z Way of Life,” je razložil Čopi, ki mu je bilo najteže na startu. “V največji množici se nam je nehote odrolal drifter in takrat sem Gašperju vrnil krmilo. Nisem želel sprejeti odgovornosti, če bi se komu kaj zgodilo. No, na koncu se je izkazalo, da nam je mogoče to celo koristilo, kajti naenkrat so se nam začeli vsi umikati, misleč, da smo v težavah,” je srečo v nesreči opisal Čopi.

Ko so se končno uspeli izviti iz primeža nepregledne flote plovil, so stvari na krovu Way of Life stekle kot po maslu. “Spirit of Portopiccolo bi moral biti glede na tehnične lastnosti jadrnice v cilju 20 minut pred nam, ne pet, zato sem z dosežkom zadovoljen. Dokazali smo, da smo dober tim in boljši jadralci, kar je zame najpomembnejše,” se je tretjega mesta razveselil prvi mož koprske sestave Gašper Vinčec.

V toplem in s soncem obsijanem Trstu je nastopilo vsega 173 slovenskih jadrnic, z zmerno burjo pa so se med najboljšo dvajseterico uspele zavihteti tri. Poleg tretjeuvrščene Way of Life se je z desetim mestom izkazal še Adriatic Evropa Dušana Puha, Generali krmarja Sama Žvana pa je v Barkovlje priplula na 19. mestu

K letošnji rekordni zasedbi z 2688 ekipami so bistveno bolj kot v preteklosti pripomogle še Avstrija z 38 jadrnicami, Nemčija, od koder je prišlo 15 plovil, pod britansko zastavo so nastopile štiri posadke, prvič pa je bila prisotna tudi jadrnica z Norveške.
[You must be registered and logged in to see this link.]



[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                   Rekordno število 2.688 sodelujočih jadrnic

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                            Zmagovalec Spirit of Portorpiccolo mimo Miramara

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Spirit of Portopiccolo v akciji

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                         Ostri dvoboji do konca dirke

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                 Adriatic Europa

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                               Mitja Kosmina s Tempus Fugit spet na drugem mestu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                          Zmagovalec Spirit of Portorpiccolo mimo vojaške šolske ladje Amerigo Vespucci splovljena leta 1930

16. listopada je Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) utemeljen od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (Food and Agriculture Organization, FAO) na dvadesetoj konferenciji FAO-a 1979. godine.
Odabrani datum je obljetnica osnutka te organizacije 16. listopada 1945. u Quebecu, Kanada, s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Od 1951. sjedište organizacije je u Rimu.
Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi u cijelom svijetu, pogotovo razvijenijim zemljama, kroz razne humanitarne aktivnosti prenositi poruke o problemu gladi u svijetu. Cilj kampanje je povećanje svijesti o tome, mobilizacija financijskih sredstava te poticanje "moćnih" kako bi ulagali u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane. Najviše je potrebno angažirati (lokalno) stanovništvo na njenoj proizvodnji, u smislu "daj ribaru mrežu kako bi ulovio ribu"! Donacije koje pristižu tijekom kampanja potiču nekoliko stotina malih projekta pokrenutih u razvijenim zemljama u cilju pomoći siromašnim poljoprivrednicima pri uzgoju više hrane koju će uspješno plasirati na tržište, a time i stvoriti dobit za kupovinu dovoljno druge hrane za prehranu svojih obitelji.

KIMI MATIAS RAIKKONEN

Na današnji dan leta 1979 se je v Espooju rodil dirkač formule ena Kimi Räikkönen. Iceman, kot pravijo hladnemu Fincu, je leta 2007 osvojil svoj prvi naslov svetovnega prvaka.

Leta 1999 je začel dirkati v Formuli Ford in bil v zimskem prvenstvu osvojil 1.mesto, v letu 2000 je nastopal v Formuli Renault 2000 Velika Britanija in osvojil 1 mesto. Leta 2001 je debitiral v Formuli 1 in vozil za različna moštva in sicer: Sauber, McLaren, Ferrari, Lotus in spet Ferrari. Leta 2009 se je posvetil tudi rallyju in debitiral v Tommy Makkinen Racing, leto kasneje v Citroen Junior Team ter leta 2011 pa v Ice 1 racing. Leta 2015 je končal na 4. mestu s 150 točkami, leta 2016 s 186 na 6.mestu, leta 2017 s 205 točkami na 4. mestu. Letos je s Ferrarijem trenutno s 196 točkami na odličnem 4. mestu štiri dirke pred koncem v prvenstvu Formule 1. Za leto 2019 je podpisal dve letno pogodbo z ekipo Sauber Alfa Romeo. 

Število naslovov svetovnega prvaka: 1 (2007)
Število startov: 273
Število točk: 1.565
Število zmag: 20
Število drugih mest: 33
Število tretjih mest: 38
Število stopničk: 91
Število Pole position: 18
Število najhitrejši krogov na dirki: 43

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                       Vir: zbirka iz mojega osebnega arhiva Autosprint 32-33/2015

[You must be registered and logged in to see this image.]
                      Kimi Raikkonen z gokartom na World Karting Championship, Margutti, Parma, Italy March 1998

[You must be registered and logged in to see this image.]
                           Kimi Raikkonen na Sauber Petronas C20 v Melbournu na GP v Australiji 4 Marca 2001

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                             Kimi Raikkonen na McLarnu na GP Francije leta 2006

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Kimi Raikkonen s Ferrarijem leta 2007 v Silverstonu na GP Velike Britanije

[You must be registered and logged in to see this image.]
                               Kimi Raikkonen je leta 2009 s Fiat Abarth Grande Punto S2000 nastopil tudi pri nas

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                  Kimi Raikkonen je vozil s Citroenom tudi WRC v sezonah 2009, 2010 in 2011

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                      Kimi Raikkonen z Renaultom leta 2012 na GP Malezije

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                             Kimi Raikkonen 15.julija 2013 z moštvom "Ice One Racing" v Belgiji

[You must be registered and logged in to see this image.]     [You must be registered and logged in to see this image.]
               Kimi Raikkonen je leta 2013 z Nissanom TG1 GT-R s 552 KW in 340 km/h sodeloval na dirki Gumball 3000

[You must be registered and logged in to see this image.]  
                  Kimi Raikkonen s sinom Robinom že v Ferrarijevem kombinezonu

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                  Zmaga Kimija Raikkonena

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                      7.avgusta 2016 se je Kimi Raikkonen poročil z Minntu Virtanen v Toscani

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Kimi Raikkonen "Iceman"

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                       Kimi Raikkonen s Ferrarijem v letu 2015

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    Kimi Raikkonen je s Ferrarijem testiral tudi sistem Halo za zaščito pilotov

[You must be registered and logged in to see this image.]
                  Letos je v Monzi dosegel prvi čas postanka 2.20, drugi Lewis Hamilton 2.31, tretji Valtteri Bottas 2.36

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                          Letos je s 196 točkami trenutno na 4.mestu v prvenstvu Formule 1

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                Leta 2019 bo Kimi Raikkonen tekmoval za ekipo Sauber Alfa Romeo

18. listopada obilježava se hrvatski i svjetski Dan kravate (World Cravat Day).
Na taj dan 2003. godine izvedena je spektakularna instalacija 'Kravata oko Arene' u Puli, s najvećom kravatom na svijetu. Simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine, upravo 18. listopada Danom kravate. Od tada se taj dan svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, a tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta.
Kravata je prvi put zavezana prije oko 350 godina, a priča o kravati je u stvari ljubavna priča, ne toliko vojnička i ratnička. Ljubavna priča u smislu da je ženski rubac u znak vjernosti završio na muškom vratu svezan u čvor na specifičan način te je nosio poruku kako djevojke rupcem vežu svoje momke koji idu u rat, a on kad se vraća ponovno joj ga donosi u znak ljubavi i vjernosti.
Iako iza kravate stoje mnoge ljubavne priče, također je imala višestruku funkciju. Korištena je kao zaštita od prašine prilikom jahanja, povez za previjanje i učvršćivanje rana, zaštita od sunca i filter za pročišćavanje vode.

ZASTAVA 750 - FIČO

Na današnji dan je bil predstavljen prvi Fičo

Tanjug je "delavskemu razredu" sporočil, da je dan prej proizveden prvi licenčni FIAT 600, ki je dožvel svojo slavo, kot močnejša verzija Zastava 750 in so jih v Zastavi v Kragujevcu od 18. oktobra 1955 do 18. novembra 1985 naredili v 923.487 primerkih.

PARTIZANSKI JUNAK FIČO

V povojnih časih, zlasti na območju nekdanje Jugoslavije, je zavest naroda živela v duhu partizanstva, boja za svobodo in tovarištva. V časopisu Borba so avtorji risali strip, v katerem je kurir z imenom Fičo predstavljal vse takrat pomembne vrednote – vzdržljivost, predanost, poštenost, zanesljivost, pogum in tako naprej. Ne vemo točno, kdaj in kdo je Zastavo 750 poimenoval po junaku Fiču, dejstvo pa je, da so ljudje hitro povezali vzporedne lastnosti stripovskega junaka in njim dostopnega jugoslovanskega avtomobila.
[You must be registered and logged in to see this link.]


FIČKO PO JUGOSLAVIJI

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                           V 30 letih so naredili 923.487 Fičotov

[You must be registered and logged in to see this image.]
                        Fičo, last družine Forcan, ki ga je Josipu Brozu Titu leta 1965 podaril šef Fiata Gianni Agnelli

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                         Tudi pri gasilcih je bil priljubljen

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                        Tudi pri policije je bil že legenda

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Uporabljali so ga tudi kot dostavnika

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                         Bil je odličen, varčen in poceni družinski avto

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                              Fičo preurejen kot Buggy

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Fičo klub Međimurje - Memorial slavnega dirkača Đani Šverko

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                         Fičo klub Međimurje - Spominski muzej Đani Šverko

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                Fičo klub Međimurje - Spominski muzej Đani Šverko

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                         Še danes ga srečamo na gorskohitrostnih dirkah

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                       Stefano Dal Zot na gorskohitrostni dirki z Abarth 1000 TCR

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Abarth 1000 TCR se je odlično odrezal tudi na cestnohitrostnih dirkah v Varano de Melegari

GUC

Rekonstruiran je zadnji ploveči guc, ki je bil na voljo v Medulinskem akvatoriju

Zaradi čuvanja pomorske dediščine in tradicije tudi na področju Istrske županije, LAGUR Istrska batana je sprovedel projekt obnove in rekonstrukcije tradicionalne barke guc, ki je v lastništvu člana združenja Roberta Cukona. S sredstvi natečaja Upravnega oddelka za za trajnostni razvoj pokrajine Istre za financiranje projektov nevladnih organizacij, ki se ukvarjajo z ohranjanjem pomorske dediščine in tradicije na območju Istrske županije in občine Medulin, so končani vsi zadani cilji tega projekta in je končno v popolnosti obnovljena paluba barke. Prav tako so rekonstruirani krmilo, jambor, lantine in jadro.

Da bi dosegli vzdržnost projekta in še povečali ozaveščenost med državljani istrske županije in širšo javnostjo o obstoju in potrebi po ohranjanju pomorske dediščine v istrski županiji, je dodatni sporazum med LAGUR Istrian batana in Robertom Cukonom zagotovil dve leti sodelovanja z namenom prikazovanja rekonstruiranih tradicionalnih bark, na vsaj 3 manifestacijah, ki jih organizira LAGUR in drugih tematskih dogodkov iz območja LAGUR.

Pomembno je poudariti, da je projekt rekonstrukcije izjemnega kulturnega in tradicionalnega pomena za Medulin in LAGUR istrsko batano, saj je guc kot predmet naložbe edina ohranjena kopija tradicionalnega čolna te vrste v družinski ladjedelnici družine Lorencin v Medulinu v 50. letih 20. stoletja.

[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                  Zadnji ploveči guc

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Natančna obdelava in rekonstrukcija

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                      Obnovljen je bil čudoviti guc št. PU - 665

[You must be registered and logged in to see this image.]
                     V celoti obnovljena paluba barke                                                                        Guc je že v vodi

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                       Guc z imenom Pino ima že privez

Osnivačka Povelja Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. u San Franciscu, stupila je na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. Tako se taj datum uzima za dan osnivanja Ujedinjenih naroda (UN) koji su zamijenili neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.
UN je dakle, međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.
UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku, a članstvo (2011.) broji 193 države. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. I dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR), a još 10 članica se mijenjaju svake 2 godine. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.
Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, kineski (mandarinski) i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su engleski i francuski, a njemački od 1972. ima status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.
Ujedinjeni narodi financiraju se putem novca kojeg svaka od zemalja uplaćuje kao članarinu te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skupština UN-a odobrava regularni proračun i odlučuje koliku će članarinu imati svaka od članica. Udio u proračunu određuje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP članice te prosječna primanja po građaninu.
Veliki dio UN-ovog proračuna koristi se za financiranje mirovnih misija te za sigurnost, a ova sredstva su odvojena od središnjeg proračuna organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Npr. iznos za mirovne misije u 2015./2016. godini bio je 8.27 milijardi dolara. Koristio se za financiranje 82.318 vojnika raspoređenih u 15 misija diljem svijeta  

Paleontolog, geolog i antropolog Dragutin Gorjanović-Kramberger rodio se u Zagrebu 25. listopada 1856.
Kao dječak zainteresirao se za fosile riba i biljaka koje se moglo pronaći u okolici Zagreba iz doba kad je tu bilo more. Studirao je paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao je u Tübingenu.
Bavio se paleontologijom, stratigrafijom (izvršio podjelu pliocena sjeverne Hrvatske), tektonikom (Medvednica), paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem (pregledna geološka karta Hrvatske i Slavonije).
1899. kad su mu bile 42 godine, postigao je najveći uspjeh - na Hušnjakovu brdu kod Krapine, otkrio je bogato nalazište fosilnih ostataka pračovjeka (krapinski pračovjek, homo sapiens neanderthalensis), dokaz o postojanju pleistocenskog čovjeka. U pješčenjačkim naslagama špilje nađeno je oko devet stotina fosilnih kostiju, koje su pripadale desecima praljudi različitog spola i životne dobi. Nađeni su i fosilni ostaci mnogih životinja, a više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog lokaliteta odgovara vremenu prije 130.000 godina. Zahvaljujući radovima koje je objavio o otkriću na krapinskom nalazištu i brojnim raspravama koje je vodio s europskim antropolozima Krambergera se smatra jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije.
Napisao je i objavio 237 radova iz raznih znanstvenih područja u hrvatskim i inozemnim časopisima, od kojih je posebno značajna monografija 'Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj' ('Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien', 1905.). Za svoj rad stekao je mnoga priznanja. Tako je postao počasni građanin Zagreba, Krapine i Karlovca, počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, počasni član Zbora liječnika Hrvatske i Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936.
27. veljače 2010. u Krapini je otvoren Muzej krapinskih neandertalaca čiji je postav napravljen kao vremeplov kroz povijest Svemira, Zemlje, čovjeka sve do današnjih dana, s posebnim naglaskom na vrijeme neandertalaca.

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi se u RH obilježava 25. listopada.
Na taj dan 1953. godine u Željezari Sisak je provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima - daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.
Navedena načela prva je objavila Liga društava Crvenog križa 1948., a podržala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zbog opasnosti širenja bolesti posredstvom krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja krvi.
U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), usvojile su 1999. dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davanju krvi.
Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama, izrađuje se godišnji Plan prikupljanja krvi i kalendar akcija prema iskazanim potrebama, vodeći brigu da priljev krvi tijekom godine dnevno i mjesečno bude kontinuiran i ravnomjeran. Godišnje se u organizaciji društava Crvenog križa u RH prikupi oko 160.000 doza krvi, što iznosi 3,5 davanja na 100 stanovnika.
U većini zemalja u svijetu ova djelatnost povjerena je Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže društava na terenu i velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi. Posebna se pozornost posvećuje općoj edukaciji stanovništva u izgradnji svijesti o važnosti davanja krvi i stvaranju pozitivnog stava o dobrovoljnom davanju krvi kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenika i volontera.
U svibnju 2005. na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćena je rezolucija kojom je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, rođenog na taj datum 1868., koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.

31. listopada se slavi Dan reformacije (Reformation Day), blagdan u spomen vjerske reformacije, posebno među luteranima, metodistima i nekim baptističkim i kalvinističkim crkvama.
Blagdan se sjeća značajnog događaja iz 1517. godine kada je začetnik protestantske reformacije Martin Luther (1483-1546) ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve Svih Svetih u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama (otpuštanju vremenitih kazni za grijehe), dogmama i uređenju crkve.
U Sloveniji je Dan reformacije državni praznik od 1992. i neradni dan, iako su Slovenci uglavnom rimokatolici, budući da je reformacija znatno doprinijela njihovom kulturnom razvoju. Slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj Primož Trubar (1508-1586) smatra se ocem slovenske književnosti. 1550. je u Tübingenu objavio prve dvije knjige tiskane na slovenskom jeziku, Katekizam (Catechismus), namijenjen širenju reformacijskoga vjerskog nauka (sadrži izbor odlomaka iz Biblije, molitve, crkvene pjesme i propovijed) i Abecedarij (Abecedarium), namijenjen širenju pismenosti među slovenskim pukom.
Dan reformacije se obilježava u svijetu, u zemljama sa značajnijom reformacijskom tradicijom, npr. u njemačkim pokrajinama Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Saska, Saska-Anhalt i Thueringen. Nacionalni je praznik u Čileu od 2009.
U crkvama u SAD obično prenesu praznik, tako da pada na nedjelju (nazvanu Reformacijska nedjelja) na dan ili prije 31. listopada, uz Dan svih svetih koji se preseli u nedjelju na dan ili nakon 1. studenog.

1. studenoga je blagdan Svi sveti (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum, eng. All Saints' Day), svetkovina svih blaženih u nebu, onih koji su već kanonizirani, tako i onih koji to još nisu. Vremenom je broj od 365 dana postao premalen da bi svaki svetac i/ili svetica imali svoj dan, pa je uveden zajednički svetački blagdan. Inače, do danas je samo u Katoličkoj crkvi proglašeno gotovo 7.000 svetaca i blaženika.
U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označava završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova.
Papa Grgur III. (731.-741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom "Samhain" koji je označavao Novu godinu, tj. kraj sezone berbe i početak zime ili 'tamnije' polovice godine. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Blagdani su se inače pomicali kako bi se poništili, ali i uklopili ostaci poganskih vjerovanja.
U kalendaru RKC Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno je i neradni dan u nekim zemljama. Među narodom se ovaj blagdan obično povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih pokojnika ili Dušni dan (The Commemoration of All the Faithful Departed; All Souls' Day) obilježava dan kasnije, 2. studenoga.
Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.

13. studenoga - Svjetski dan ljubaznosti (World Kindness Day).
Tog datuma 1998. godine u Tokyju je, na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, održana konferencija o ljubaznosti te je donijeta posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti.
Naglašavajući važnost te deklaracije, upravo je taj dan odabran kao Svjetski dan ljubaznosti i obilježava se u cijelom svijetu.
Svjetski dan ljubaznosti je prilika za razmišljanje o svojim dosadašnjim postupcima, postavljajući se iznad podjela među ljudima te shvaćanje da smo dio globalnog društva.
Psihologija govori da ljubaznost prema drugima izravno utječe i na našu sreću.

APOLLO 12

Na današnji dan leta 1969 je Nasa izstrelila Apollo 12, drugo vesoljsko plovilo s človeško posadko, ki je pristalo na Luni. Poveljnik odprave je bil Charles »Pete« Conrad. Conrad in Alan LaVern Bean sta izvedla ravno malo več kot en dan in sedem ur Lunarnih aktivnosti, pilot Lunarnega modula Richard Francis Gordon mlajši pa je ostal na Luninem tiru. Mesto pristanka je bilo v Morju neviht (Oceanus Procellarum). Bistveni nalogi odprave sta bili bolj natančno mesto pristanka (Apollo 11 je ni dosegel) in obisk modula Surveyor 3, oziroma pridobitev dela le-tega za analizo. Odprava se je končala 24.novembra.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                            Izstrelitev Apollo 12

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                Posadka Apollo 12

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                   Pete Conrad in Alan Bean skupaj pred Surveyor 3

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                         Lunarni modul Intrepid

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Originalni komandni modul Apollo 12 od leta 1973 razstavljen v Smithsonian Institution

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    Medaljon Apollo 12

MADŽARSKA REVOLUCIJA

Na današnji dan leta 1956 se je, potem ko so Rusi na oblast znova postavili svoje osebje, končala revolucija na Madžarskem. Samo na ulicah Budimpešte je bilo ubitih več kot 25.000 ljudi.

Madžarska revolucija 1956 je bil spontani upor, uperjen proti komunistični madžarski vladi in sovjetskim silam, nameščenim na madžarskem ozemlju. Trajala je od 23. oktobra do 10. novembra.
Revolucija se je začela s študentskimi demonstracijami pred parlamentom v Budimpešti, ki so prerasle v vsesplošno vstajo proti režimu. V svojem vrhuncu je zajela več tisoč ljudi s celotne Madžarske in mnogi od njih so v revoluciji izgubili življenje. Revolucijo so nasilno zatrli in zaprli 13.000 ljudi. Več kot 200.000 Madžarov je emigriralo v tujino. 249 Madžarov je bilo obsojenih na smrt, med njimi tudi Imre Nagy.
Javno razpravljanje o dogodku je bilo na Madžarskem prepovedano več kot 30 let. Po inavguraciji Tretje madžarske republike leta 1989 je bil v spomin na madžarsko revolucijo 23. oktober razglašen za državni praznik.

[You must be registered and logged in to see this link.]

23. oktober 1956 je bil dan, ki bo ostal za vedno v spominu svobodnih ljudi in narodov. To je bil dan poguma, vesti in zmage. Noben drug dan v zgodovini ni jasneje odseval večne želje človeka, da bi bil svoboden, ne glede na to, kakšne možnosti ima, da mu uspe, ne glede na to, kako velika žrtev je potrebna.

John F. Kennedy ob prvi obletnici madžarske vstaje


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                Budimpešta 1956

[You must be registered and logged in to see this image.]
                               Prijateljstvo demonstrantov in posadke ruskega tanka

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                 Zrušili so in poškodovali so velikanski kip Josipa Visarjonoviča Stalina

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                          31.oktobra po radiu govori premier Imre Nagy

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                                Madžarsko leto svobode

16. studenoga 1242. izdana je povelja Zlatna bula, jedan od najvažnijih dokumenta grada Zagreba.
Njome je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. iz dinastije Arpadovića dao povlastice naselju Gradec na brdu Grič u znak zahvalnosti što su mu njegovi stanovnici, kako bi preživio, pomogli u bijegu prema moru nakon provale Tatara. Gradec je kao neutvrđen grad stradao te je bio dosta uništen i spaljen.
Kralj Bela IV. je povelju napisao u Virovitici, a dobila je naziv Zlatna bula jer je na njoj zlatni pečat. Poveljom je Gradec postao slobodni kraljevski grad izuzet iz banske i županijske vlasti te izravno podvrgnut kralju.
Dobivene povlastice donosile su određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja. Suca je Gradsko vijeće imalo pravo birati svake godine. Građanima Gradeca obećana je naknada štete ako bi bili napadnuti i opljačkani na području Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Bili su oslobođeni plaćanja daća (cestarina, mostarina) unutar granica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Za gospodarski razvoj Gradeca osobito je bilo važno Zlatnom bulom stečeno pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda, čija je sjeverna granica bila sljemenska kosa, zapadna potok Vrapčak, a južna rijeka Sava.
Obveza koja je išla uz to bila je značajna. Između ostalog, trebalo je izgraditi i održavati čvrste gradske zidine, davati kralju 10 potpuno naoružanih vojnika u slučaju njegova vojnog pohoda u Primorje, Korušku i Austriju, u slučaju kraljeva posjeta Gradecu, građani su trebali osigurati objed njegove pratnje "12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina", a također su imali obvezu ugostiti hercega Slavonije (ako je član kraljevske obitelji) i bana (samo jednom tijekom njegova banovanja). Zlatnom bulom Bela IV. oslobodio je Gradec svih spomenutih obveza na razdoblje od 5 godina.
Bela IV. je 1256. dopustio održavanje tzv. Markova sajma, i to jednom godišnje u trajanju od 8 dana prije i 8 dana nakon blagdana sv. Marka Evanđelista (25. travnja). To je povoljno utjecalo na razvoj gradske trgovine, jer su na sajmenim danima svi trgovci, domaći i strani, bili oslobođeni plaćanja poreza. Kako bi se obeshrabrili pljačkaši, lopovi i drugi prekršitelji zakona i zaštitila imovina velikog broja trgovaca kazne za prekršaje učinjene tih dana bile su dvostruko veće nego inače.
Godine 1266. Bela IV. potvrdio je građanima Gradeca odredbe Zlatne bule te ih je, zbog velikih troškova koje su imali oko utvrđivanja grada oslobodio vojne obveze i 1267. plaćanja carine zvane tridesetina (harmica).
Zlatna bula je tako bila osnovni gradski zakonik, odnosno kazneno-pravni i sudski dokument. Izvornik Zlatne bule čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Cijeli prijevod Zlatne bule:
[You must be registered and logged in to see this link.]

TRAGEDIJA V LOGU POD MANGRTOM

Na današnji dan leta 2000 je plaz v Logu pod Mangartom zasul sedem ljudi. Poškodoval je 23 stanovanjskih in gospodarskih objektov, porušil dva mostova, uničil več cestnih odsekov in elektrarno.

Sprožile so ga predvsem dolgotrajne padavine v oktobru in novembru, po takratnih izračunih pa je povzročil za skoraj osem milijard takratnih tolarjev oziroma 32 milijonov evrov škode.
Prvi plaz pod Stožami, ki se je na približno 1600 metrih višine sprožil v sredo, 15. novembra 2000, približno ob 13. uri, se je ustavil ob sotočju Mangartskega potoka in Predelice na okoli 905 metrih nadmorske višine. Drugi plaz, ki je bil nadaljevanje prvega, se je sprožil v prvih minutah usodnega petka, 17. novembra 2000, nekaj minut po polnoči. Dodatna splazela masa je potisnila pred seboj že razmočeno plazovino, odloženo vzdolž Mangartskega potoka po prvem plazu. Drobirski tok naj bi od sotočja Mangartskega potoka in Predelice s približno hitrostjo 30 km/h potoval do Zgornjega Loga le nekaj minut. Vsa plazovina izpod Stož se je po dolini razlila v nekaj urah.

LIZIKA

Verjetno pa še niste slišali zgodbe o kravi Liziki. Postala je najslavnejša prebivalka Loga, medijska zvezdnica: dva meseca breja krava, ki so jo domačini med reševanjem svojega premoženja z velikim trudom povlekli iz blata. Žival je več ur preživela v hladni blatni kopeli, njena filozofska drža pa jo je najbrž že pripravila na smrt. Sploh ni hotela iti stran: vdala se je, najbrž ni bila prava Ložanka. Ko so jo je zvlekli na trda tla in ji dali malo vina, je prišla k sebi, in kot pravijo očividci, je bila vesela, čeprav je šepala. Na žalost pa vam ne morem postreči z vestjo o srečnem koncu te zgodbe, lastnik mi je namreč povedal: "Krava ni bila primerna za nadaljnjo rejo, in smo jo morali usmrtiti."


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Zemeljski plaz Stože pod Mangrtom - I.

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                     Zemeljski plaz Stože pod Mangrtom - II.

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                     Drobirski tok plaza pod Stožami je prizadel štiri kilometre oddaljeni Log pod Mangrtom

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                              Reševanje krave Lizike

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                  Na Gostišču Mangrt je vihar 30.oktobra 2018 v celoti odkrl streho

GEORGE BERNARD SHAW

Na današnji dan leta 1926 je George Bernard Shaw zavrnil, da bi sprejel denar, ki ga je dobil ob podelitvi Nobelove nagrade, rekoč: "Lahko oprostim Alfredu Nobelu za izum dinamita, a le hudič v človeški podobi je lahko izumil Nobelovo nagrado."

George Bernard Shaw irski dramatik in pisatelj se je rodil 26.julija 1856 v Dublinu na Irskem in umrl 2.novembra 1950 v vasi Ayot Saint Lawrence, grofija Hertfordshire, Anglija.

George Bernard Shaw je dobitnik Nobelove nagrade za književnost leta 1925, pri čemer je sprejel samo čast, denarja pa ne. Pred I.svetovno vojno je večinoma pisal komedije, med njimi tudi Pygmaliona (1913), po njemu pa drame.


IZREKI


"Življenje se mi še malo ne zdi kot kratka sveča. Sijajna bakla je, ki so mi jo podali, da jo za trenutek podržim kvišku, in preden jo bom predal naslednjim rodovom, bi rad, da kar se da svetlo zažari."
George Bernard Shaw

"Ljudje, ki na tem svetu zmagujejo, so tisti, ki vstanejo in se ozrejo po okoliščinah, ki jim ustrezajo. Če jih ne najdejo, si jih ustvarijo."
George Bernard Shaw

»Izbirate lahko med naravno stabilnostjo zlata ter poštenostjo in inteligenco politikov. In z vsem spoštovanjem do teh gospodov vam svetujem, da, dokler obstaja kapitalistični sistem, izberete zlato.«
George Bernard Shaw

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                        George Bernard Shaw

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                    George Bernard Shaw

NAPOLEON BONAPARTE

Na današnji dan leta 1791 je polkovnik Napoleon Bonaparte postal general in vrhovni poveljnik francoske vojske.


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                             Napoleon Bonaparte

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                    Napoleon Bonaparte

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                          Napoleon Bonaparte leta 1812

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Bitka pri Waterloo leta 1815

CHARLES DE GAULLE

Na današnji dan leta 1890 se je rodil francoski general in državnik Charles Andre Joseph Marie de Gaulle. Med 2. svetovno vojno je pobegnil v London, od koder je vodil sile Svobodne Francije. V letih 1944-45 je bil začasni predsednik četrte republike, pozneje pa izvoljen za ministrskega predsednika in začasnega predsednika države. Leta 1958 je temeljito spremenil ustavo in predsedniku zagotovil večja pooblastila. Afriškim kolonijam je priznal neodvisnost in nasprotoval vključitvi Velike Britanije v Evropsko skupnost. Leta 1966 je zaprl vsa oporišča Nata v državi, po notranjepolitičnih težavah pa je 28. aprila 1969 odstopil.


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                              Francoski general Charles De Gaulle

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                       Ob osvoboditvi Pariza

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                        Charles De Gaulle ob pregledu častne čete

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                 Winston Churchil in Charles De Gaule

[You must be registered and logged in to see this image.]
Konferenca v Casablanci 23.januarja 1943 - Henry Giraud, Joseph Delano Rooswelt, Charles De Gaulle in Winston Churchill

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                               Kraljica Elizabeth in Charles De Gaule ob obisku leta 1960

[You must be registered and logged in to see this image.]
           Ob obisku ZDA John Fitzgerald Kennedy, Charles De Gaule in Jacqueline Kennedy leta 1961