FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeEventsRegistracijaLogin

 

 Na današnji dan

Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 9 ... 14, 15, 16 ... 20 ... 25  Next
AutorPoruka
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime13.07.20 9:32


[size=41]Započelo prvo Svjetsko nogometno prvenstvo (1930.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Balls_from_the_1930_World_Cup_final-e1468341672192

Trinaesti srpnja 1930. velikim je slovima upisan u povijest nogometa, jer je na taj dan započelo prvo Svjetsko nogometno prvenstvo. Održano je u relativno malenoj južnoameričkoj državi Urugvaju, i to zato što je urugvajska nogometna reprezentacija osvojila zlato na prethodnim Olimpijskim igrama 1928. godine, a i zato što je ta država upravo slavila 100-godišnjicu svog Ustava. Većina utakmica odigrana je u urugvajskom glavnom gradu Montevideu, na za tu priliku novoizgrađenom nogometnom stadionu Estadio Centenario. Taj stadion, s više od 65.000 sjedala, danas je zbog svoje povijesne važnosti jedan od najznačajnijih nogometnih objekata u svijetu, a FIFA ga je svojedobno proglasila jedinim povijesnim spomenikom svjetskog nogometa.


Na prvom Svjetskom nogometnom prvenstvu nastupilo je 13 zemalja, od čega samo 4 iz Europe. Naime, neke europske reprezentacije odustale su od nastupa zbog kompliciranosti dalekog putovanja u Južnu Ameriku. Među četiri europske zemlje koje su nastupile bila je i Jugoslavija (tada kraljevina pod vlašću kralja Aleksandra Karađorđevića). Jugoslavenska reprezentacija postigla je znatan uspjeh na tom prvenstvu. Bila je u skupini 2 s Brazilom i Bolivijom. Pobijedila je Brazil s 2-1, a Boliviju s 4-0, tako da je prošla dalje kao prva u skupini.
Međutim, u polufinalu Jugoslaviju je zapao domaćin Urugvaj. Premda je Jugoslavija zabila Urugvaju gol već u 4. minuti, na kraju je deklasirana rezultatom 6-1 za Urugvaj. U finalu su igrali Argentina i Urugvaj, pri čemu su domaćini pobijedili s 4-2. Tako su Urugvajci postali prvi svjetski prvaci u povijesti nogometa. Urugvaj je još jednom osvojio naslov svjetskog prvaka i to 1950. godine, kad su pobijedili u finalu pobijedili favoriziranog domaćina reprezentaciju Brazila. Osim Jugoslavije, od europskih zemalja na prvom Svjetskom prvenstvu nastupile su još Francuska, Belgija i Rumunjska.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime13.07.20 9:38


[size=41]Poginuo Ivan Goran Kovačić (1943.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Ivan_Goran_Kova%C4%8Di%C4%87-e1499937200481

Jedan od najslavnijih hrvatskih pjesnika Ivan Goran Kovačić poginuo je na današnji dan u dobi od samo 30 godina.


Dana 13. srpnja 1943. godine ubijen je, u starosti od samo 30 godina, slavni hrvatski pjesnik Ivan Goran Kovačić. Rođen je u Lukovdolu u Gorskom kotaru, kao Ivan Kovačić, a ime Goran uzeo je kao znak pripadnosti tom gorovitom kraju. Ivan Goran Kovačić bio je pristaša HSS-a, a nakon uspostave NDH, nezadovoljan režimom, otišao je 1942. s Vladimirom Nazorom u partizane.
Svima je poznata njegova poema Jama, u kojoj je opisao ratni zločin iz prvog lica, kao da ga je sam doživio. Ispostavit će se da je to njegovo viđenje imalo svojevrsnu vizionarsku slutnju. Naime, Kovačić je i sam stradao od neprijateljske ruke. Ubili su ga cetici, nakon što se bolestan sklonio u selo Vrbnicu u istočnoj Bosni. Dogodilo se to nakon Bitke na Sutjesci, kad su partizani potisnuti u istočnu Bosnu. Do danas je ostalo nepoznato gdje počivaju Goranovi posmrtni ostatci. Tako se obistinila njegova pjesma Moj grob:

U planini mrkoj nek mi bude hum,
Nad njim urlik vuka, crnih grana šum,
Ljeti vječan vihor, zimi visok snijeg,
Muku moje rake nedostupan bijeg.
Visoko nek stoji, ko oblak i tron,
Da ne dopre do njeg niskog tornja zvon,
Da ne dopre do njeg pokajnički glas,
Strah obraćenika, molitve za spas.
Neka šikne travom, uz trnovit grm,
Besput da je do njeg, neprobojan, strm.
Nitko da ne dođe, do prijatelj drag, –
I kada se vrati, nek poravna trag.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime14.07.20 9:55


[size=41]Početak posljednje osmanske opsade Beča – 1683.

[/size]
Na današnji dan - Page 15 800px-August_Querfurt_-_The_Turkish_siege_of_Vienna-696x515

Zapovjednik obrane Beča bio je grof Ernst Rüdiger von Starhemberg, pripadnik jedne od najstarijih i najuglednijih austrijskih plemićkih obitelji. 


Dana 14. srpnja 1683. godine započela je velika osmanska opsada Beča, jedna od najdramatičnijih opsada u povijesti ratova između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Beč je opsjela osmanska vojska po vodstvom velikog vezira Kara Mustafe, koji je tom gradu istoga dana formalno ponudio mogućnost mirne predaje. Prvu opsadu Beča Osmanlije bili su izveli još 1529. godine tj. čak 154 godine ranije, u doba Sulejmana Veličanstvenog, no svi su njihovi pokušaji bili neuspješni.
Osmanske snage iz 1683. godine, zajedno sa snagama njihovih saveznika, sastojale su se od stotinjak tisuća naoružanih ljudi, dok se u Beču nalazilo samo oko 15.000 vojnika. Naime, car Leopold I. sa svojim je dvorjanima prethodno bio napustio Beč i otišao u Passau, grad smješten u sigurnijem zaleđu Austrije, a bečko je područje uoči osmanskog dolaska napustilo i mnogo lokalnih stanovnika. Kršćanska vojska pod vodstvom carevog šogora Karla Lotarinškog također je bila u zaleđu i nije isprva izravno ulazila u borbu protiv Osmanlija (sastojala se od nekoliko desetaka tisuća vojnika, što znači da je bila višestruko malobrojnija od osmanske vojske). Zapovjednik obrane Beča bio je grof Ernst Rüdiger von Starhemberg, pripadnik jedne od najstarijih i najuglednijih austrijskih plemićkih obitelji. On je za promatranje razmještaja osmanskih snaga u okolici Beča koristio znameniti gotički toranj katedrale sv. Stjepana, koja se nalazi u središtu toga grada.

Opsada je potrajala gotovo dva mjeseca, a zatim je došlo do velikog ratnog okršaja 11. rujna 1683. godine, u kojem su Osmanlije temeljito poraženi. Tom je prilikom Habsburškoj Monarhiji pomogla vojska poljskog kralja Jana Sobjeskog, koji je time stekao status heroja. Veliki vezir Kara Mustafa platio je smrću svoj neuspjeh jer je već u prosincu iste godine zadavljen u Beogradu po sultanovoj naredbi.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime14.07.20 9:58


[size=41]Mackenzie došao do obale Arktičkog oceana (1789.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Alexander_Mackenzie_map-696x540

Britanski istraživač Alexander Mackenzie 14. srpnja 1789. došao je do obale Arktičkog oceana na sjeveru današnje Kanade, kao prvi Europljanin kome je to uspjelo. Ekspediciju je organizirao u pokušaju pronalaska tzv. Sjeverozapadnog prolaza, stoljećima traženog morskog puta kojim bi se Sjevernu Ameriku moglo obići sa sjeverne strane.


Sjeverozapadni prolaz trebao je omogućiti brodovima putovanje iz Atlantskog u Tihi ocean bez potrebe za obilaskom Južne Amerike i zadiranjem u španjolske kolonijalne vode. Zbog toga su britanski istraživači dugo za njime žudjeli, gotovo kao za bajkovitim Eldoradom. Alexander Mackenzie dolaskom u Arktički ocean zapravo je doživio razočaranje, jer je to značilo da rijeka kojom je plovio, a koja je kasnije po njemu nazvana rijekom Mackenzie, nije vodila do Tihog oceana i da nije predstavljala Sjeverozapadni prolaz. Zbog toga ju je nazvao Disappointment River (engl. Rijeka razočaranja).
Inače, ta rijeka najduža je u Kanadi, a posjeduje golemo porječje od čak oko 1.800.000 četvornih kilometara (pet puta veće od površine Savezne Republike Njemačke). Sjeverozapadni prolaz, doduše, kasnije je pronađen, ali na mnogo daljem sjeveru pa se pokazao slabo upotrebljivim zbog zaleđenosti mora na arktičkom području.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime14.07.20 10:01


[size=41]Pravi razlog napada na Bastilju početkom Francuske revolucije (1789.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Prise_de_la_Bastille-696x520

Svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike. Pravi razlog bio je barut. 


Dana 14. srpnja u Francuskoj je državni praznik jer se obilježava godišnjica događaja koji je simbolički označio početak Francuske revolucije. Naime, toga dana 1789. napadnuta je pariška tvrđava-zatvor Bastilja. Unatoč herojskim pričama koje su ispripovijedane o tom događaju, stvarnost je bila znatno prozaičnija. Bastilja je pred revoluciju bila prilično mali i nevažan zatvor, u kojem je čuvano samo 7 zatvorenika. Od te sedmorice četiri su bila krivotvoritelji, dvojica su bili mentalni bolesnici, a jedan je bio aristokrat, grof de Solages, koji je zatvoren na inzistiranje njegove obitelji, navodno zbog seksualnih perverzija. Osmi zatvorenik – slavni markiz de Sade – premješten je iz Bastilje samo 10 dana prije napada i stavljen u umobolnicu Charenton.
Dakle, svjetina nije provalila u Bastilju kako bi oslobodila njene zarobljenike. Pravi razlog bio je barut. Naime, ranije tog dana pariška je svjetina provalila u jednu oružarnicu u Parizu i uzela gotovo 32.000 pušaka. Problem je bio u tome što u toj oružarnici nije bilo baruta za navedeno oružje. Bastilja je, naprotiv, čuvala količinu od oko 13.600 kilograma baruta. Svjetina se radi toga uputila prema Bastilji i zahtijevala da se tvrđava preda zajedno s barutom. Zapovjednik Bastilje, markiz Bernard-René de Launay nije na to pristao. Oko 13:30 svjetina je provalila u tvrđavu, pri čemu su u borbama pale i prve žrtve. Ukupno je poginulo oko stotinu ljudi. Zapovjednika Bastilje markiza de Launaya svjetina je uhvatila, pretukla i vukla po ulicama. Kad je zavikao: “Dosta! Pustite me umrijeti!”, ubili su ga, a glavu su mu odrezali i nabili na kolac. Tako je počela Francuska revolucija, koja će trajati manje ili više intenzivno sljedećih 10 godina, sve do dolaska na vlast Napoleona Bonapartea.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime15.07.20 21:29


[size=41]Konačna predaja velikog Napoleona Bonapartea (1815.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Photo-776456-696x557

Napoleon je na današnji dan pristao ukrcati se na britanski brod i de facto se predati Britancima. 


Dana 15. srpnja 1815. godine predao se jedan od najvećih vojskovođa u povijesti, francuski car Napoleon Bonaparte. Prethodna njegova predaja, 1814. godine, kad je završio na otoku Elbi, nije bila konačna jer je Napoleon uspio obnoviti snage, isploviti s Elbe za Francusku, skupiti veliku vojsku i opet se suprotstaviti europskim silama u Bitki kod Waterlooa. U toj je bitki bio na domak pobjede, no francuske su snage savladale Britanci i Prusi. Nakon tog poraza Napoleon se povukao u Francusku, što dalje od neprijatelja, na atlantsku obalu. Smjestio se na otočić Île-d’Aix u Atlantskom oceanu, nekoliko kilometara od francuske obale.
Namjeravao je pobjeći u SAD, no Britanci su brodovima blokirali obalu da im ne pobjegne. Budući da se nikako nije htio predati francuskim rojalistima ili Austrijancima, svojim zakletim neprijateljima, počeo je razmatrati mogućnost da zatraži azil od Britanaca, bilo da se naseli u Engleskoj ili da ga oni prevezu u SAD. Započeo je pregovore s engleskim kapetanom Frederickom Maitlandom, zapovjednikom broda HMS Bellerophon, usidrenom nedaleko od otočića, koji je pazio da Napoleon ne pobjegne. Napoleon je pristao ukrcati se na britanski brod i de facto se predati Britancima. Kapetan broda uljudno je primio Napoleona, dao mu veliku kabinu i naredio kurs prema Britaniji.

Plovidba je trajala oko tjedan dana i Napoleon je za to vrijeme imao rutinu da svako poslijepodne prošeće palubom, pri čemu su mornari i časnici iz poštovanja skidali kape i držali se na uljudnoj udaljenosti, razgovarajući s njim samo kad bi ih on pozvao. Na kraju je HMS Bellerophon uplovio u englesku luku. Kad se doznalo da je Napoleon na brodu, nastala je senzacija među stanovništvom, no britanski lord Keith naredio je da Napoleon mora ostati izoliran. Ostao je na brodu dva tjedna, dok britanska vlada konačno nije odlučila što će s njim. Odbili su sve njegove zahtjeve za prijevozom u SAD ili za naseljavanjem u Britaniji i odredili da ga se smjesti na udaljeni otok Svetu Helenu, usred Atlantskog oceana, koji je više od 2000 kilometara udaljen od najbližeg kontinenta – Afrike. Napoleon je na Svetoj Heleni preminuo nakon šest godina. 
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime15.07.20 21:32


[size=41]Povratak Vojne krajine civilnoj Hrvatskoj (1881.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Militargrenze_Wojwodowena_und_Banat-696x241

Vojna krajina (njem. Militärgrenze) bila je naziv za militariziranu zonu u Habsburškoj Monarhiji na granici prema Osmanskom Carstvu. Njeni početci sežu u sredinu 15. stoljeća, kad je Matija Korvin počeo graditi obrambeni sustav protiv Osmanlija. Vojna krajina sastojala se od triju područja: Hrvatsko-slavonske, Banatske i Sedmogradske krajine. 


Vojna krajina bila je pod direktnom vlasti Habsburgovaca, a hrvatski su poličitari bezuspješno tražili da se Hrvatsko-slavonska krajina vrati pod bansku nadležnost. Nezadovoljstvo krajišnika raslo je još od 1848. godine, kad je ukinuto kmetstvo, pa je položaj krajišnika oslabio u odnosu na seljake u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. Car je pokušao smiriti nezadovoljstvo proglašenjem Vojne krajine zasebnom krunskom zemljom Habsburške Monarhije 1849. godine, ali to nije pomoglo. Hrvatski sabor nastavio je zahtijevati sjedinjenje. Nakon prestanka osmanske opasnosti Krajina nije bila potrebna i potpuno je razvojačena 1873. godine, ali je austrijski car nije htio odmah sjediniti s Hrvatskom. Stoga je ban Ivan Mažuranić dao ostavku na mjesto bana 1880. godine, a već sljedeće godine na današnji dan car Franjo Josip I. donio je odluku o pripojenju Hrvatsko-slavonske vojne krajine civilnoj Hrvatskoj. Novi ban Ladislav Pejačević preuzeo je upravu nad Krajinom 1. kolovoza 1881. godine. 
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime15.07.20 21:35


[size=41]Prvo iskrcavanje Rusa na obalu Aljaske (1741.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 16-696x465

Dana 15. srpnja 1741. iskrcali su se prvi Rusi na obalu Sjeverne Amerike. Radilo se o istraživačkoj ekspediciji pod vodstvom Vitusa Beringa i Alekseja Čirikova, koja je isplovila u svibnju te godine s Kamačatke. Bering je plovio na brodu imena Sveti Petar, a Čirikov na brodu Sveti Pavao.


Ta su se dva broda tijekom puta razdvojila, a upravo je Čirikov sa svojim brodom došao prvi do sjevernoameričke obale. Pretpostavlja se da je prvo ugledao otok koji danas nosi naziv Otok princa od Walesa (engl. Prince of Wales Island), a nalazi se na jugozapadu Aljaske. Čirikov je poslao čamac s nekoliko ljudi na obalu, i upravo su to bili prvi Europljani koji su se ikada iskrcali na obale Aljaske.
Takav ruski pothvat bio je impresivan, naročito s obzirom na činjenicu da su se ti istraživači nalazili tisućama kilometara udaljeni od Moskve i Sankt-Peterburga.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime15.07.20 21:38


[size=41]John J. Pershing – američki general s najvišim činom u povijesti – 1948.

[/size]
Na današnji dan - Page 15 GEN_Pershing_as_Chief_Of_Staff



Dana 15. srpnja 1948. godine umro je slavni američki general John J. Pershing, po kojem su nazvane poznate Pershing nuklearne rakete smještene u Zapadnoj Njemačkoj kao hladnoratovska prijetnja Istočnom bloku. Po njemu su nazvani i američki tenkovi M26 Pershing, koji su sudjelovali i u Drugom svjetskom i u Korejskom ratu. U trenutku smrti John J. Pershing imao je viši čin od bilo kojeg vojnika u američkoj povijesti. Taj je čin nazvan General of the Armies of the United States (hrv. general armija Sjedinjenih Država) i dodijeljen je za života samo njemu. Inače, danas u američkoj vojsci postoji 5 generalskih činova koji idu sljedećim redom od najnižeg prema najvišem:
1. Brigadier General (1 zvjezdica)

2. Major General (2 zvjezdice)
3. Lieutenant General (3 zvjezdice)
4. General (4 zvjezdice)
5. General of the Army (5 zvjezdica)
Dakle, Pershingov je čin viši čak i od generala armije i trebao bi biti označen s čak 6 zvjezdica. Međutim, Pershingu je bilo prepušteno da sam odabere kako će mu izgledati oznaka čina, a on je odabrao 4 zlatne zvjezdice (ostali generali imaju srebrne zvjezdice). Naknadno je 1976. predsjednik Gerald Ford unaprijedio i Georgea Washingtona u čin jednak Pershingovom, no Washington taj čin nije nosio za života pa je riječ o drugačijoj situaciji. Ako se uzme da američki generali s 5 zvjezdica odgovaraju britanskim feldmaršalima, Pershingov bi se čin sa 6 zvjezdica čak mogao smatrati činom generalissimusa ili velikog maršala.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime16.07.20 12:22


[size=41]Prva otmica zrakoplova u povijesti (1948.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 5138217_orig-696x435

Prva otmica zrakoplova u povijesti izvedena je 16. srpnja 1948. godine. Radilo se o zrakloplovu imena Miss Macao, registriranoj u Hong Kongu. Miss Macao bio je hidroavion, s dva propelerska motora i rasponom krila od otprilike 30 metara. Četiri otmičara planirala su opljačkati putnike te nakon toga sletjeti na neko nedostupno područje i tražiti otkupninu. Među putnicima su se nalazi bogati poslovni ljudi iz Hong Konga. Vođa otmice bio je Kinez imenom Huang Yu, a on je jedini preživio cijeli događaj. Naime, prema kasnijoj rekonstrukciji događaja, jedan naoružani otmičar ušao je u pilotsku kabinu i od pilota zatražio da promjeni smjer. Tada je kopilot zgrabio metalnu polugu i pokušao razoružati otmičara koji je zapucao ubivši pilota. Ostavši bez kontrole hidroavion se srušio na području delte Biserne rijeke, otprilike između Honga Konga i Makaa (tadašnje portugalske kolonije). Huang Yu uspio je prije pada zrakoplova iskočiti kroz pomoćni izlaz i tako spasiti svoj život.


Pri padu hidroaviona poginulo je 25 ljudi, od čega 22 putnika i 3 člana posade. Spomenuti vođu otmice spašen je te hospitaliziran u Makau gdje su isprva smatrali da je Yu samo slučajno preživjeli putnik zrakoplovne nesreće. Ipak malo-pomalo istraga je povezala činjenice, a Hung Yu je sve priznao te je uhićen.
Tada je nastala prava zavrzlama. Vlasti Makaa željeli su ga izručiti britanskim vlastima u Hong Kongu, gdje je bio registriran avion, no ove su smatrale da je slučaj bio pod nadležnosti kineskih vlasti, jer se zrakoplov srušio na teritorij Kine. Budući da na kraju nijedna od država nije tražila njegovo izručenje, Huang Yu pušten je iz zatvora u Makau bez suđenja jer nije postojao zakon o piratstvu u zraku. Zatim je deportiran u Kinu gdje je kasnije umro misterioznom smrću.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime16.07.20 12:37


[size=41]Prva nuklearna eksplozija u povijesti – 1945.

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Trinity_test_LANL-696x556

Eksplozija se dogodila u pustinjskom području američke savezne države New Mexico. Snaga joj je bila oko 20 kilotona TNT-a . 


Smatra se da je s danom 16. srpnja čovječanstvo ušlo u nuklearno ili atomsko doba, jer je tog dana 1945. godine eksplodirala prva nuklearna naprava u povijesti. Riječ je bila o slavnom Manhattan projektu, američkom programu izrade nuklearne bombe. Drugi svjetski rat završio je u Europi dva mjeseca ranije, ali se Japan još borio.
Projekt Manhattan bio je široko zasnovan i na njemu se užurbano radilo. Oko 129.000 ljudi bilo je angažirano oko tog projekta koji je držan u strogoj tajnosti. Kazna zatvora od 10 godina prijetila je onome tko izda bilo kakvu informaciju o projektu. Na projektu su bili zaposleni i slavni fizičari, poput Roberta Oppenheimera (Otac nuklearne bombe), nobelovca Enrica Fermija, Lea Szilárda, Edwarda Tellera, Stanislawa Ulama (slavni Teller-Ulam dizajn bombe) i Richarda Feynmana. Važno je primijetiti da su Nijemci svojom antisemitskom politikom mnogo izgubili na nuklearnom programu, jer su Oppenheimer, Szilárd, Feynman, Teller i Ulam redom bili Židovi, a Talijan Enrico Fermi oženio se Židovkom i s njom je bio primoran pobjeći iz fašističke Italije u SAD.

Nakon višegodišnjih priprema prva nuklearna bomba detonirana je u pustinjskom području američke savezne države New Mexico, točnije oko 56 kilometara jugoistočno od gradića Socorro i oko 100 kilometara sjeverno od Alamogorda. Na tom mjestu danas se nalazi White Sands Missile Range, najveća vojna instalacija na području SAD-a. 
Test pri kojem je detonirana prva nuklearna bomba imao je kodno ime Trinity (hrv. Trojstvo), a samu bombu nazivali su The Gadget (hrv. Uređaj), kako se ne bi odalo stranim špijunima da je riječ o eksplozivnoj napravi. Bomba je instalirana na 30 metara visoki metalni toranj, kako bi eksplodirala u zraku i tako smanjila radioaktivno onečišćenje. Neki su fizičari pogrešno predviđali da će bomba zapaliti cijelu Zemljinu atmosferu i uništiti sav život na planetu. Bomba je eksplodirala nakon 20 minutnog napetog odbrojavanja točno u 05:29:45 ujutro. Snaga eksplozije bila je oko 20 kilotona TNT-a. Nastao je krater širine 330 metara. Oblak u obliku gljive dosegao je visinu od 12 kilometara.
Obavijest o uspješno obavljenoj eksploziji poslana je američkom predsjedniku Trumanu, koji je upravo bio sa Staljinom na konferenciji u Potsdamu. Truman je spomenuo Staljinu da SAD sada ima “novo oružje neobično razorne snage”, no ovaj je bio nezainteresiran. Ispostavilo se da je za uspjeh američkog testiranja Staljin saznao još prije Trumana, preko sovjetskih špijuna koji su bili uključeni u Projekt Manhattan.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime20.07.20 16:48

SONDA AL-AMAL (UPANJE)

Danes je Saudova Arabija praznovala izstrelitev njihove sonde Al-Amal (upanje) na planet Mars, kar je prva medplanetarna misija neke arabske države. Po dveh neuspelih poskusih zaradi slabega vremena, je bila sonda izstreljena iz vesoljskega centra Tanegashima, ki je na jugozahodu Japonske, je bila izstrelitev pospremljena z velikim in gromkim aplavzom v Arabskih Emiratih. Omenjeni načrt je bil izdelan v Mohammed bin Rashid Space Center, kjer je delalo na tem projektu 450 ljudi, od katerih več kot polovica iz Arabskih Emiratov. Al-Amal naj bi prispela v orbito Marsa v februarju leta 2021, kar bo obeležitev 50 letnice združitve Emiratov.

Na današnji dan - Page 15 06045310
                                                                        Izstrelitev sonde Al-Amal na Mars

Na današnji dan - Page 15 06045311
                                                                  V Marsovo orbito bi naj prispela januarja 2021
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime21.07.20 22:48

ERNEST HEMINGWAY

Na današnji dan leta 1899 se je v Oak Parku v Illinoisu rodil pisatelj Ernest Miller Hemingway.

Ko je dopolnil osemnajst let, je hotel vstopiti v vojsko, vendar mu to ni uspelo, ker je imel slabo levo oko. Ko je slišal, da Rdeči križ jemlje prostovoljce za voznike rešilnih vozil, se je hitro prijavil na razpis. Sprejet je bil decembra leta 1917, zato je pustil svojo službo pri časopisu aprila 1918 in odplul v Evropo maja istega leta.

Najprej je obiskal Pariz, pot pa v začetku junija nadaljeval v Milano. Poročal je z ženevske konference in o grško-turški vojni. Pokrival je politične teme evropskega dogajanja in številne manj pomembne teme. V literaturo se je zapisal z romani Zbogom orožje, Komu zvoni in delom Starec in morje. Leta 1954 je prejel Nobelovo nagrado za književnost, leto pred tem pa tudi Pulitzerjevo nagrado. 2. julija 1961 je naredil samomor.

STAREC IN MORJE

Starec in morje je bilo tudi zadnje delo, ki ga je Papa, kot so mnogi klicali Hemingwaya, izdal. Po njegovi smrti je sicer izšlo še nekaj del, ki pa niso dosegla kakovosti romanov, kot so bili Zbogom orožje, Komu zvoni in Sonce vzhaja in zahaja.
Na Hemingwayev stil je močno vplivalo njegovo novinarsko pisanje, s katerim se je preživljal na začetku svoje pisateljske poti. Na neki način je tako njegovo pisanje podobno dolgim novinarskim člankom, v katerih ni prostora za veliko pridevnikov in avtorjeva razmišljanja. Tipičen primer njegovega ustvarjanja je tudi delo Starec in morje.

Hemingway nam predstavi glavnega protagonista, starega kubanskega ribiča Santiaga, ki že 84 dni ni ujel nobene ribe. Ostali prebivalci majhne ribiške vasi se mu zato posmehujejo, na njegovi strani je le deček Manolin, ki je s Santiagom lovil prvih 40 dni, nato pa so ga starši poslali k ribičem, ki so imeli več sreče. A stari ribič se ne da …

Tudi to jutro se skrbno pripravi na lov, odločen, da ujame veliko ribo. Odvesla veliko dlje kot ostali ribiči, nastavi vabe in čaka. Kmalu začuti, da se je na najnižjo vabo ujela riba, in to velika riba. Boj se začne … V njem je najprej Santiago močnejši nasprotnik, a ker se tudi velika riba, merlin, ne vda, sta si sčasoma vedno bolj enakovredna. Santiago je na lov vzel le malo vode in nič hrane, merlin pa ima dovolj moči za dolgotrajno upiranje. Šele drugo jutro po tistem, ko je požrl vabo, merlin prvič skoči iz vode in Santiago zagleda največjo ribo v svojem življenju. Še dva dneva pa traja, preden jo s harpuno končno tudi pokonča in začne se dolga pot proti domačemu pristanišču, saj je čolniček v treh dnevih tok odnesel daleč na odprto morje. Santiaga kljub temu ni strah, saj se orientira po položaju zvezd.

Ker je bil merlin daljši od čolna, ga je ribič privezal ob čoln, za katerim se je vila krvava sled. Izkušeni Santiago je vedel, da bo privabila morske pse. In res, minila je le ena ura, preden je napadel prvi. Santiago ga je sicer ubil, a še prej mu je uspelo odtrgati kos velike ribe. Njegova popolna riba, ki jo je ribič spoštoval kot nasprotnika, jo celo imenoval za brata in obžaloval, da jo mora ubiti, ni več popolna, in Santiago že obžaluje, da jo je ubil. Obžalovanje se stopnjuje celo pot, ko merlina napadajo morski psi, Santiago pa ga brani, kakor ga najbolje more. Pri tem ga ne ovira niti dejstvo, da je v boju z enim od morskih psov izgubil harpuno in da ponoči napadalcev sploh ne vidi. Človek enostavno ni narejen za poraz, si misli in ne obupa.

Ko navsezgodaj zjutraj privesla v domače pristanišče, od velikega merlina ostanejo le še okostje, glava in rep. Santiago se odpravi domov, ostanke svojega velikega plena pa pusti v vodi. Ko jih zagledajo ostali ribiči, do starca začutijo novo spoštovanje, saj vidijo ostanke tako velike ribe, kakršne nihče od njih še ni videl, niti ni slišal zanjo. Čeprav Santiago od ulova in tridnevnega boja z ribo velikanko nima nič, saj so mu plen požrli morski psi, ni zagrenjen. Ve, da je napravil napako, ko se je odpravil tako daleč na odprto morje, in odločen je, da gre naslednje jutro spet lovit ribe. Kljub žalostnemu koncu tako starec vztraja, Hemingway pa brez velikih besed bralcem naroča, da se ne smejo vdati, ne glede na to, kaj se jim zgodi v življenju.

Odlomek:
"Predstavljaj si, da bi moral človek vsak dan poskušati ubiti luno, je pomislil. Luna zbeži. Ampak predstavljaj si , da bi moral človek vsak dan poskušati ubiti sonce? Imamo še srečo, je pomislil. Potem se mu je zasmilila velika riba, ki nima kaj jesti. Zaradi usmiljenja ni bil nič manj odločen, da jo ubije. Koliko ljudi bo nahranila, je pomislil. Pa so vredni, da jo jedo? Ne, seveda ne. Nihče ni vreden, da bi jo jedel, tako je mogočna, tako dostojanstveno se vede. Ne razumem teh stvari, je mislil. Ampak dobro je, da nam ni treba poskušati ubiti sonca ali lune ali zvezd. Že to je dovolj, da živimo od morja in ubijamo svoje prave brate in sestre."

ZBOGOM OROŽJE

Romana, ki je ponesel slavo Kobarida po vsem svetu, so se ob 50. obletnici Hemingwayeve smrti, 2. julija 1961 se je ustrelil z lovsko puško, spomnili tudi v Kobariškem muzeju. Na ogled so postavili prvo izdajo knjige A Farewell to Arms (Zbogom orožje) iz leta 1929 in številne prevode. Na slovesnosti je bil prisoten tudi ameriški veleposlanik Joseph A. Mussomeli. "Med najbolj zanimivimi sta gotovo primerka iz Južne Koreje, ki nam ju je podaril južnokorejski častni konzul. Poleg slovenskega, nemškega, ruskega in drugih prevodov še vedno pričakujemo tudi najnovejšega iz Brazilije, ki je v poštni pošiljki nekje med Južno Ameriko in Slovenijo. Poslal nam ga je eden izmed obiskovalcev našega muzeja iz Sao Paola, ki je bil izjemno navdušen nad humano prikazano zgodbo iz prve svetovne vojne," je povedal Jože Šerbec, direktor muzeja v Kobaridu.
https://www.dnevnik.si/1042456439

Na današnji dan - Page 15 Ernest11
Ernest Hemingway v Milanu leta 1918, kjer je dva meseca vozil rešilni avtomobil dokler ni bil ranjen

Na današnji dan - Page 15 Heming10
Ernest, Pauline, Bumby, Patrick in Gregory Hemingway po ribolovnem potovanju v Bimini leta 1935 pozirajo z marlini

Na današnji dan - Page 15 56d81110
                                                       Fidel Castro in Ernest Hemingway leta 1960

Na današnji dan - Page 15 Ernest10
              Ernest Hemingway je bil eden največjih pustolovcev med pisatelji in eden največjih pisateljev med pustolovci

Na današnji dan - Page 15 10424510
       Ob 50. obletnici smrti avtorja romana Zbogom orožje so pripravili razstavo izvirnika iz leta 1929 in svetovnih prevodov
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime23.07.20 13:48

KIP SVOBODE & STRELA

Senzacionalni posnetek, kako v velikem neurju strela udari v Kip svobode v New Yorku, kar se je dogodilo že večkrat...

Fotograf Jay Fine je v New Yorku ujel neverjeten trenutek, ko je stela udarila v ameriški spomenik Kip svobode, ki stoji na ustju reke Hudson v newyorškem pristanišču in predstavlja pozdrav vsem obiskovalcem, tudi priseljencem, ki so prihajali v Ameriko.58-letni fotograf je 22. septembra potreboval dve uri in 81 posnetkov, da je dobil tako popolno fotografijo, vendar na ujet veličasten trenutek je čakal dolgih 40 let.
12.oktober 2010

https://sl.wikipedia.org/wiki/Kip_svobode
https://twitter.com/statueellisnps
https://twitter.com/_Mikey_Cee/status/1286074510488350720
https://www.tgcom24.mediaset.it/2020/video/new-york-fulmine-si-abbatte-sulla-statua-della-liberta-_21032166.shtml

Na današnji dan - Page 15 Online10
                                                      Strela udarila tudi v Kip Svobode

Na današnji dan - Page 15 Edk3gs10
                                                                               Pred kakšnimi 12 urami

Na današnji dan - Page 15 Edkyt910
                                       Za Mikey_Cee so to najlepši posnetki v življenju
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime25.07.20 19:32

LOUISE JOY BROWN

Na današnji dan leta 1978 se je rodila Angležinja Louise Joy Brown, prvi otrok iz epruvete. Louise se je rodila staršema Lesley in Johnu Brownu.

Par se je pred njenim rojstvom devet let trudil, da bi spočel otroka. Ker sta imela težave, je Lesley obiskala zdravnika Particka Steptoeja in Roberta Edwardsa, ki prihodnjima staršema takrat nista povedala, da je postopek in vitro le poskusen in da se po tem postopku ni rodil še noben otrok.

Edwards, biolog in Nobelov nagrajenec za medicino iz leta 2010, je na britanski univerzi leta 1980 z ginekologom Steptoejem odprl prvo kliniko za umetno oploditev. Sprva je njuna dejavnost sprožila burne razprave strokovnjakov, nato pa je metoda umetne oploditve postala ena najučinkovitejših za neplodne pare.

Louisini starši so z umetno oploditvijo spočeli tudi njeno mlajšo sestro Natalie. Ta je leta 1999 rodila zdravo hčerko in s tem zaprla usta nasprotnikom umetne oploditve, ki so trdili, da bodo otroci, spočeti na tako "nenaraven" način, podvrženi še nepoznanim genetskim in drugim motnjam.

https://en.wikipedia.org/wiki/Louise_Brown


Na današnji dan - Page 15 64893410
                  Danes je umetna oploditev povsem vsakdanji postopek, ki veliko ženskam pomaga do želenega naraščaja


                                        Louise Joy Brown - 25.julija 1978 ob 11:47
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime26.07.20 20:24

POTRES V SKOPJU

Na današnji dan leta 1963 je glavno mesto Makedonije prizadel katastrofalen potres, 9 stopnje po Mercallijevi lestvici, ki je porušil skoraj tri četrtine mesta. Umrlo je 1.070 ljudi, več kot 2.900 pa je bilo ranjenih. Potres je zatresel dolino reke Vardar na severu Makedonije in jugu Kosova. Zlasti je bilo prizadeto Skopje, v katerem je takrat živelo okrog 270.000 ljudi, ki so ob prvem sunku večjidel še spali. Tresenje so čutili prebivalci po vsej Makedoniji, na jugu Kosova in Srbije ter na severu Grčije.

Potres je dosegel učinke 9. stopnje po Mercallijevi lestvici, kar po oceni ustreza stopnji 6,1 po momentni magnitudni lestvici (magnituda ni bila natančno izmerjena). Njegov epicenter je bil severno od središča Skopja na koordinatah Na današnji dan - Page 15 17px-WMA_button2b42.10°N 21.40°E,  hipocenter pa 9 km pod površjem. Prvi sunek se je zgodil ob 5.uri, 17.minut in 15.sekund po lokalnem času (04:17.15 UTC), ob 5.uri in 20.minut mu je sledil še močnejši popotresni sunek, preostali pa so mesto tresli še skoraj pol ure.

Še zdaj je to najbolj uničujoč potres v sodobni zgodovini Severne Makedonije. Skopje je bilo skoraj povsem porušeno in poleg neposrednih žrtev je skoraj 200.000 ljudi ostalo brez domov. V celoti je izpadlo tudi telefonsko, telegrafsko in električno omrežje, zato je vest o potresu prišla v svet z zamikom. Pri prepoznavanju trupel je sodelovala tudi ekipa strokovnjakov Inštituta za sodno medicino v Ljubljani.

Zaradi obsega katastrofe so o njej kmalu na prvih straneh poročali vsi glavni jugoslovanski in številni svetovni mediji. Na pomoč je priskočila vojska in različne domače ter tuje humanitarne organizacije, obiskala pa sta ga jugoslovanski predsednik Josip Broz - Tito in sekretar komunistične partije Sovjetske zveze Nikita Hruščov.

Oktobra istega leta je na pobudo vlad 35 držav Generalna skupščina OZN sprejela resolucijo o pomoči pri obnovi Skopja. Skopje so obnovili po urbanističnih načelih 1960. let, pri čemer je imel vodilno vlogo znameniti japonski arhitekt Kenzo Tange. Takrat zgrajene soseske in zgradbe še vedno nosijo imena držav, ki so prispevale pomoč.

Na dogodek spominja tudi stara železniška postaja z uro, ki se je ustavila ob 5. uri in 17 minut. V njej zdaj domuje Muzej mesta Skopje (Muzej na grad Skopje).
Na ravni celotne Jugoslavije je potres vplival na izboljšanje gradbenih standardov in predpisov. V Skopju je bil ustanovljen tudi sodobno opremljen inštitut za potresno inženirstvo in inženirsko seizmologijo.

* Spominjam se, da smo imeli pri nas, veliko "delovnih in solidarnostnih sobot", s katerimi smo se odpovedali plačilu in tako prispevali tudi sredstva za popotresno obnovo Skopja in za druge solidarnostne namene.
https://sl.wikipedia.org/wiki/Potres_v_Skopju_(1963)
http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/26/newsid_2721000/2721635.stm
https://express.24sata.hr/life/cijeli-svijet-je-zbog-tita-gradio-razruseno-skopje-16884

Na današnji dan - Page 15 65015110
                             Prvi potresni sunek je bil ob 5:17'15" ko so še vsi spali, porušilo je skoraj tri četrt mesta

Na današnji dan - Page 15 65015111
                            Katastrofalen potres je pred sedeminpetdesetimi leti skoraj povsem porušil makedonsko prestolnico

Na današnji dan - Page 15 Zemjot10
                                       Katastrofalen potres je imel moč 9,1 po Mercallijevi in 6,9 po Rihterjevi lestvici

Na današnji dan - Page 15 268f2c10
                                                     V potresu je bilo uničeno okoli 75% mesta Skopje

Na današnji dan - Page 15 Pje-1910
                                                                          Ostanki stare želežniške postaje v Skopju

Na današnji dan - Page 15 Baranj10
                                                             Reševanje preživelih iz ruševin takoj po potresu

Na današnji dan - Page 15 C3581c10
                                                             Ljudje so takoj pričeli pomagati in iskati preživele

Na današnji dan - Page 15 65015112
                                                    Zaradi potresa je več kot 200.000 ljudi ostalo brez strehe nad glavo

Na današnji dan - Page 15 65015113
                        Stavbe so bile tako poškodovane, da jih je bilo potrebno rušiti

Na današnji dan - Page 15 Prihod10
                                                               Prihod otrok iz Skopja v Maribor kot pomoč po potresu

Na današnji dan - Page 15 Skopje10
                  Nekdanja stara želežniška postaja v kateri je današnji muzej na katerega ustavljena ura kaže 5 in 17 minut

Na današnji dan - Page 15 64862110
                                            Prenova osrednjega dela Skopja naj bi stala že več kot 200 milijonov evrov

Na današnji dan - Page 15 64799110
                                                         Skopje v zadnjih letih dobiva novo, bolj antično podobo



                               Reševanje po katastrofalnem potresu v Skopju
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime04.08.20 23:45

MEGA EKSPLOZIJI V BEIRUTU

Danes popoldne so eksplozije v Bejrutu terjale najmanj 27 življenj, okoli 2500 ranjenih

Libanonski mediji so objavili posnetke ljudi, ki so ujeti med ruševinami. Bolnišnice naj bi bile že polne in pozivajo k donacijam krvi

Eksplozije v libanonski prestolnici Bejrut so danes terjale več deset življenj, ranjenih je okoli 2500 ljudi, je drevi sporočil minister za zdravje Hamad Hasan. Eksplozije so odjeknile popoldne v pristanišču, najverjetneje v skladišču z eksplozivnimi materiali, poročajo tuje tiskovne agencije.
Minister je sporočil, da je v eksplozijah umrlo najmanj 27 ljudi, poroča francoska tiskovna agencija AFP.

Eksplozije so odjeknile popoldne v pristanišču. Varnostne sile so za javnost zaprle celotno območje pristanišča, dostop je dovoljen le reševalcem, gasilcem in svojcem delavcev, ki so zaposleni na območju. Pristanišče je ujeto v temen dim. Obstajajo različna poročila, ali je požar izbruhnil že pred ali po eksploziji.

Vse več namigov je, da je eksplozija odjeknila v skladišču z eksplozivnim materialom. Generalmajor Abas Ibrahim je libanonskim medijem sicer povedal, da je najverjetneje vir eksplozije skladišče v pristanišču, kjer so shranjevali eksplozivne materiale. Šlo naj bi za material, ki so ga zasegli pred leti. Napovedal je preiskavo incidenta.

Libanonski predsednik Michel Aoun je danes sklical nujni sestanek sveta za obrambo. V državi pa bo v sredo dan žalovanja, je razglasil premier Hasan Diab. Premier je danes zagotovil tudi, da bodo našli odgovorne za nesrečo.

Libanonski mediji so objavili posnetke ljudi, ki so ujeti pod ruševinami, med njimi nekateri krvavi. Bolnišnice naj bi bile že polne in pozivajo k donacijam krvi. Ministrstvo za zdravja pa poziva vse, ki so usposobljeni na področju zdravstva, naj se javijo za prostovoljce pri najbližji ustanovi.

Eksplozije so slišali celo v Nikoziji na Cipru, ki je od Bejruta oddaljena okoli 240 kilometrov.

Pomoč Libanonu so po eksplozijah že ponudili voditelji Francije, Cipra, Irana ter Evropske unije, poroča britanski BBC.
Po poročanju dopisnika francoske tiskovne agencije AFP so škodo utrpeli skoraj vsi lokali in trgovine v četrti Hamra, ponekod so uničene celotne izložbe, hudo poškodovani so tudi avtomobili na ulicah. Ponekod so ljudje zapustili avtomobile sredi ulice, v njih pa so bile sprožene varnostne zračne blazine.

Močne eksplozije so čutili po skoraj celem mestu, nekatera območja pa so ostala brez elektrike. "Stavbe se tresejo," je tvitnil eden od prebivalcev. Drugi so pisali, da se je eksplozijo slišalo čez celo metropolo. O škodi in močnem šoku po eksploziji poročajo iz skoraj celega mesta, ulice so polne razbitega stekla.

Eksplozije so sicer slišali celo v Nikoziji na Cipru, ki je od Bejruta oddaljena okoli 240 kilometrov.
Eksplozije so odjeknile v času, ko se Libanon sooča z najhujšo gospodarsko krizo v zadnjih desetletjih in pred petkovo objavo obsodbe za umor libanonskega premierja Rafika Haririja leta 2005. Umora so obtoženi štirje člani šiitskega gibanja Hezbolah, ki jim bo sodišče v Haagu izreklo razsodbo v odsotnosti.

https://www.euronews.com/2020/08/04/massive-explosion-rocks-lebanese-capital-beirut-witness-footage-shows
https://www.zurnal24.si/galleries/gallery-190592/?page=2
https://www.mladina.si/200410/video-eksplozije-v-bejrutu-terjale-najmanj-27-zivljenj-okoli-2500-ranjenih/
https://www.delo.si/novice/svet/strahovita-eksplozija-v-bejrutu-337551.html
https://www.tgcom24.mediaset.it/mondo/libano-due-potenti-esplosioni-al-porto-di-beirut_21515715-202002a.shtml
https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/sve-o-apokalipsi-u-bejrutu-zgrade-razorene-bolnice-pretrpane-ranjena-i-obitelj-sefa-drzave-15011999

Na današnji dan - Page 15 B9561f10
                                                                        Gasilci se trudijo po najboljših močeh

Na današnji dan - Page 15 F187ae10
                                                           Eksplodiralo bi naj v skladišču eksplozivnih snovi

Na današnji dan - Page 15 35fbe810
                                                       Eksplozijo se je slišalo v 240 km oddaljeni Nikoziji na Cipru

Na današnji dan - Page 15 F55a4910
                                                       Na mestu eksplozije je nastal v premeru 124 metrski krater

Na današnji dan - Page 15 Bc145010
                                                              Mesto eksplozije na posnetku 31.maja 2020

Na današnji dan - Page 15 2f8cdc10
                                              V ospredju se vidijo uničeni silosi, kjer so imeli velike državne zaloge pšenice

Na današnji dan - Page 15 10510610
                                                                  Uničeni silosi, ki so se uporabljali za zaloge žita

Na današnji dan - Page 15 10510510
                                                                      Kar je ostalo od skladišča eksploziva

Na današnji dan - Page 15 10510511
                                                                      Ogromen krater, ki je ostal od eksplozije


                                                   Trenutek mega eksplozije


                                     Zagorelo je v skladišču eksplozivnih snovi


                                                  Mega eksplozija v Beirutu



                                                Povsod je veliko razdejanje
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime08.08.20 17:21

AFERA WATERGATE

Na današnji dan leta 1974 je po aferi Watergate, ki je potekala med letoma 1972 in 1974, odstopil predsednik ZDA Richard Nixon.

Je edini predsednik, ki je bil izvoljen dvakrat kot podpredsednik in dvakrat kot predsednik ter peti republikanski predsednik z dvema mandatoma.

Afera je ime dobila po kompleksu poslopij v Washingtonu, kjer je imela sedež demokratska stranka in so ji med volilno kampanjo prisluškovali s privoljenjem Bele hiše.

Prvič v zgodovini Združenih držav Amerike se je zgodilo, da je moral odstopiti predsednik. Senzacionalna zgodba je prišla na dan po zaslugi vztrajnega poročanja novinarjev Washington Posta, Carla Bernsteina in Boba Woodwarda. Nixon je priznal, da je podatke o škandalu zamočal in da je z izjavami zavajal javnost.

O delu Bernsteina in Woodwarda je režiser Alan J. Pakula leta 1976 posnel film Vsi predsednikovi možje, v katerem sta novinarja, ki sta razkrila ozadje afere Watergate, upodobila Dustin Hoffman in Robert Redford.

https://www.nixonlibrary.gov/
http://bobwoodward.com/

Na današnji dan - Page 15 800px-46
                                                       Richard Milhous Nixon

Na današnji dan - Page 15 5q46cd10
Fotograf Griff Davis je slikal prvo srečanje Podpredsednika ZDA Richard Nixon in Martin Luther King, Jr. ter njuni ženi   Patricia Nixon
                                      in Coretta Scott King, v Akri, Gana za Dan neodvisnosti 7.marec 1957

Na današnji dan - Page 15 Tibet-10
                                      Richard Nixon na srečanju z Indiro Gandhi 3.novembra 1971 ob problemih v Tibetu

Na današnji dan - Page 15 65018611
                                                   Richard Nixon se je moral posloviti od predsedniške funkcije v ZDA

Na današnji dan - Page 15 Carl_b10
            Raziskovalni novinar Carl Bernstein leta 2007 na festivalu knjige v Austinu, Texas

Na današnji dan - Page 15 Dig13810
            Raziskovalni novinar Washinghton Post Bob Woodward 2.marca 2016

Na današnji dan - Page 15 800px-47
                                                                                Kompleks Watergate
Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime09.08.20 15:02


[size=41]Jugoslavija zarobila američki zrakoplov (1946.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Yak3nn-696x463

Deset dana kasnije drugi zrakoplov je oboren. U novinama Daily News tada se zahtijevala odmazda u obliku bacanja nuklearne bombe na Beograd.


Jugoslavenske vlasti prisilile su američki transportni zrakoplov tipa C-47 Skytrain na slijetanje oko 12 kilometara od Kranja u Sloveniji 9. kolovoza 1946. godine. Taj zrakoplov zašao je u jugoslavenski zračni prostor navodno zbog oluje. Slijedili su ga jugoslavenski piloti Dragomir Zečević i Dragan Stanisavljević u lovcima tipa Jakovljev Jak-3. Počeli su pucati po američkom zrakoplovu, tako da je čak i ranjen jedan od članova posade. Amerikanci su sletjeli, a jugoslavenske vlasti su ih uhitile. 
Deset dana nakon tog incidenta nad Jugoslavijom drugi američki zrakoplov je oboren. Također se radilo o transportnom avionu C-47 Skytrain, koji je također povrijedio zračni prostor, a srušio ga je jugoslavenski pilot Vladimir Vodopivec. Poginulo je svih pet Amerikanaca na tom letu. Tada je situacija već postala ozbiljna. Došlo je do zaoštrenja odnosa SAD-a i Jugoslavije, a u američkim novinama Daily News čak se zahtijevala odmazda u obliku bacanja nuklearne bombe na Beograd. Američki državni tajnik Byrnes pozvao je jugoslavenskog ministra vanjskih poslova Edvarda Kardelja i oštro mu zaprijetio. Ipak, do daljnjeg zaoštravanja američko-jugoslavenskih odnosa nije došlo, a zarobljeni Amerikanci iz prvog leta pušteni su na slobodu.Na današnji dan - Page 15 C47_sk10Na današnji dan - Page 15 C-47_s10
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime09.08.20 15:12


[size=41]Država koja je postala nezavisna protiv svoje volje (1965.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Singapore-815721_960_720-696x522

Singapur je u sastavu Malezije bio oko dvije godine, za vrijeme čega je došlo do sukoba. 


Dana 9. kolovoza 1965. godine dogodio se vjerojatno jedini slučaj u povijesti da je neka država postala nezavisnom protiv volje svojih građana. Naime, tog je dana Singapur izbačen iz Malezije odlukom Malezijskog parlamenta.
Da pojasnimo: još dvije godine ranije četiri bivše britanske kolonije – Singapur, Malaja, Sarawak i Sabah (Sjeverni Borneo) – dobile su nezavisnost od Ujedinjene Kraljevine i zajednički su osnovale novu državu – Maleziju. Singapur je u sastavu Malezije bio oko dvije godine, za vrijeme čega je došlo do sukoba. Malajcima se nije sviđalo to što su u Singapuru Kinezi činili većinu stanovništva. Također, bojali su se da će se zbog ekonomske snage Singapura središte Malezije preseliti iz Kuala Lumpura u Singapur. Bilo je također i religijskih problema. Na kraju je Malezijski parlament izbacio Singapur iz države, i to sa 126 glasova za izbacivanje i 0 protiv.

S druge strane, stanovništvo Singapura nije željelo samostalnost. Smatrali su da imaju premalo zemlje, vode i prirodnih bogatstava za samostalan opstanak. Također, nadali su se pomoći Malajaca u izbacivanju komunista iz Singapura. Ipak, na kraju je Singapur postao silom prilika nezavisna država, a to je ostao i do danas. Singapur je u međuvremenu doživio velik ekonomski procvat, postavši jedan od tzv. Azijskih tigrova.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime09.08.20 15:15


[size=41]Na Nagasaki bačena druga atomska bomba (1945.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 UrakamiTenshudoJan1946-696x471

Meta nuklearne bombe trebao je biti grad Kokura, ali se odustalo zbog slabe vidljivosti.  


Atomska bomba bačena na Nagasaki 9. kolovoza 1945. godine bila je još jača od one bačene na Hirošimu. Snaga joj je iznosila 21 kilotona (ona bačena na Hirošimu bila je snage 16 kilotona). Bomba je nosila naziv Fat Man (hrv. Debeljko) i bila je načinjena od plutonija-239 (Hirošimina od uranija). Bilo je dovoljno samo 6,4 kilograma plutonija da se postigne eksplozija jednaka detonaciji 21.000 tona klasičnog TNT eksploziva. Bomba je eksplodirala 469 metara nad Nagasakijem. Proizvela je temperaturu od oko 3900 °C°, a udarni val zraka putovao je brzinom od preko 1000 km/h. Poginulo je između 39.000 i 80.000 ljudi. Ubijeno je i najmanje 8 savezničkih vojnika koji su bili u zarobljeništvu u Nagasakiju.
Zanimljiva je sreća koju je doživio japanski grad Kokura pri nuklearnom bombardiranju Japana. Naime, malo ljudi zna za činjenicu da je upravo Kokura bila primarna meta druge bombe. Međutim, kad su američki bombarderi doletjeli nad taj grad postojala je naoblaka od oko 70 %, pa nisu mogli jasno vidjeti cilj. Budući da je naredba glasila da gađaju samo ako mogu vizualno potvrditi cilj, odustali su od Kokure i nastavili prema alternativnom cilju – Nagasakiju. Kokura je, pak, bila i sekundarni cilj prve bombe, no Hirošima je bila jasno vidljiva, pa je već na nju bačena bomba. Danas se u Japanu kaže Kokurina sreća za neobični spas od opasnosti.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime09.08.20 15:26


[size=41]Veliki poraz Rimljana kod Hadrijanopola (378.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 1024px-Grande_Ludovisi_Altemps_Inv8574-696x394

Poraz Rimljana uvelike je bio rezultat niza kobnih grešaka od strane cara Valensa, koji je i sam poginuo u bitci. 


Vizigotska vojska pod kraljem Fritigernom odlučno je porazila vojsku Istočnog Rimskog Carstva koju je osobno vodio car Valens 9. kolovoza 378. godine. Dvije godine ranije Vizigoti su bježeći pred Hunima zatražili od istočnorimskog cara dozvolu da se nasele na teritorij Carstva. Valens im je to odobrio, nadajući se da će tako Carstvu priskrbiti novi izvor vojnika. Međutim, lokalne su rimske vlasti prema Vizigotima postupale bezobzirno i uskratili im obećane zalihe u hrani i oružju tako da su ovi podigli ustanak.
Valens se odlučio osobno preuzeti zapovjedništvo nad istočnorimskom vojskom i poraziti Vizigote. Oglušio se na savjete podređenih zapovjednika da pričeka pojačanja od zapadnorimskog cara Gracijana, te odlučio napasti naoko slabiju vizigotsku vojsku oko 20 kilometara sjeverno od Hadrijanopola (danas Edirne ili Drinopolje na bugarsko-turskoj granici).

Valens je okupio vojsku od 15.000 do 20.000 pješaka i konjanika. Napravio je nekoliko ključnih grešaka. Kao prvo, nije znao da se u blizini, odvojen od glavnine vizigotske vojske (oko 15.000 pješaka), nalazio velik broj njihovih konjanika (vjerojatno oko 5000). Drugo, Valens je očekivao laku pobjedu i poveo svoju vojsku na dugi marš preko teškog terena, pod jakim suncem, tako da je na bojište stigla iscrpljena i dehidrirana. Fritigern je zatražio pregovore s Rimljanima, na što je Valens pristao, a to mu je ujedno bila treća pogreška – Fritigern je zapravo samo želio kupiti vrijeme za povratak vlastite konjice. Četvrta greška nije bila izravna posljedica Valensove odluke, ali je vjerojatno proizašla iz iscrpljenosti rimske vojske i činjenice da su mnogi časnici bili na pregovorima umjesto uz svoje vojnike. Naime, dio rimske vojske krenuo je u napad bez zapovijedi i bez potpore ostatka vojske. To je Vizigotima omogućilo da pojedinačno unište rimske jedinice.
Iznenadan dolazak vizigotske konjice na bojište zapečatio je sudbinu Rimljana. Većina vojnika dala se u bijeg, a samo je elitno pješaštvo pod zapovjedništvom samog cara nastavilo pružati otpor. Car se još nadao da će mu upomoć stići pričuva, no ona je pobjegla bez borbe. Uslijedio je potpuni slom vojske – neprijateljska konjica desetkovala je demoralizirane Rimljane, kojih je poginulo oko dvije trećine, među njima i sam car Valens čije tijelo nikada nije pronađeno.
Rimski vojnik i povjesničar Marcelin poraz je opisao kao najveći debakl rimske vojske nakon Bitke kod Kane (216. pr.Kr.). Ipak, Vizigoti nisu uspjeli do kraja iskoristiti pobjedu zahvaljujući neprobojnim carigradskim bedemima. 
Neki povjesničari smatraju ovu bitku početkom razdoblja dominacije konjice na bojištu, koje će potrajati sve do kasnog srednjeg vijeka. U svakom slučaju, bitka je dokazala da su barbari na granicama Rimskog Carstva postali respektabilna sila, te se Rim sve više morao oslanjati na barbarske plaćenike kako bi osigurao vlastiti opstanak.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime10.08.20 20:11


[size=41]Pokusna plovidba prvog nosača zrakoplova NR Kine – 2011.

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Liaoning_aircraft_carrier_Sept_2012-696x464

NR Kina za sada koristi nosač zrakoplova Liaoning prvenstveno za treniranje svojih mornara i zrakoplovaca pri korištenju takvih plovila. 


Dana 10. kolovoza 2011. godine započela je pokusna plovidba kineskog nosača zrakoplova Liaoning, prvog u kineskoj povijesti. Kinezi taj brod nisu proizveli sami , nego se radilo o nosaču klase Admiral Kuznjecov, čija je gradnja bila započela još u SSSR-u sredinom 1980-ih godina. Sovjeti su isprva za taj brod bili predvidjeli ime Riga, no nisu ga uspjeli dovršiti i uvrstiti u sastav mornarice prije raspada SSSR-a, za razliku od njegovog broda blizanca Admirala Kuznjecova, po kojem je naziv dobila čitava klasa (Admiral Kuznjecov i danas je u aktivnoj službi kao jedini nosač brodova Ruske Federacije). Godine 1990. spomenutom nedovršenom brodu ime je promijenjeno u Varjag, a po raspadu SSSR-a pripao je Ukrajini.
Nakon dugogodišnjih pregovora nedovršeni Varjag kupili su Kinezi, a početkom 2002. godine uspjeli su ga dovući do Kine, putem kroz Gibraltarski tjesnac i oko cijelog afričkog kontinenta. Nakon opremanja broda Kineska ratna mornarica započela je spomenute 2011. godine prva testiranja na moru. Zanimljivo je da je u tom trenutku osnovni trup broda bio već star oko 25 godina. Nosaču je dodijeljeno novo ime Liaoning, prema istoimenoj kineskoj pokrajini u kojoj je taj brod bio opreman. Godine 2012. ukrcani su na nosač Liaoning zrakoplovi tipa Shenyang J-15, kineske proizvodnje (bazirani na ruskim zrakoplovima tipa Suhoj). Zanimljivo je da kompanija Shenyang, koja proizvodi kineske lovačke zrakoplove, ima sjedište upravo u spomenutoj pokrajini Liaoning (dapače, nosi ime po gradu Shenyangu, koji je ujedno i glavni grad Liaoninga). NR Kina za sada koristi nosač zrakoplova Liaoning prvenstveno za treniranje svojih mornara i zrakoplovaca pri korištenju takvih plovila. U budućnosti Kina planira izgraditi nosač zrakoplova iz vlastite proizvodnje, za koji će joj iskustvo s Liaoningom dobro doći.
Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1801
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime10.08.20 20:14


[size=41]Josip Broz prvi put predstavljen kao Tito (1934.)

[/size]
Na današnji dan - Page 15 Josip_Broz_Tito_in_prison_1928-696x441


Dana 10. kolovoza 1934. godine Josip Broz u zapisniku sjednice Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije po prvi put predstavljen pod nadimkom Tito. Premda ime Tito zvuči neobično za naše krajeve, ipak je to nekad bilo često ime upravo u Zagorju, rodnom kraju Josipa Broza. Sjetimo se samo poznatog kajkavskog pisca Tituša Brezovačkog (1757. – 1805.), autora poznate komedije Matijaš grabancijaš dijak.
Nadalje, pravo ime slavnog književnika Ksavera Šandora Đalskog bilo je Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (pseudonim Ksaver Šandor Đalski uzeo je od djeda po majci). K tome, Đalski je rođen u dvorcu Gredice u Zagorju, što je samo 15-tak kilometara od Brozovog rodnog Kumrovca. Poznati hrvatski umjetnik bio je i Tito Strozzi, sin Marije Ružičke Strozzi, rođen u Zagrebu upravo iste godine kad i Josip Broz (1892). Sam Josip Broz navodno je za svoj nadimak Tito rekao: “to je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje”.

Josip Broz koristio je i mnoge druge pseudonime i nadimke: primjerice Walter (u Kominterni), Ivan Kostanjšek i Slavko Babić. Isto tako, posjedovao je švedsku putovnicu na ime John Alexander Karlsson i kanadsku na ime Spiridon Mekas.

Zoran I voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1281
REPUTACIJA : 75
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime12.08.20 16:04

SREČANJE TITO - CHURCHILL

Na današnji dan leta 1944 se je maršal Tito v Neaplju prvič sešel z Winstonom Churchillom, ki je Jugoslaviji zagotovil pravico do Istre, ne pa tudi do Trsta.

Z izidom pogovorov Tito-Šubašić Churchill ni mogel biti zadovoljen, zato se je odločil, da bo vanje posegel osebno. V noti, ki jo je julija 1944 poslal Ednu, je zapisal, da ne namerava spremeniti svoje politike do Mihailovića in Tita, vendar mora za pomoč, ki jo nudi slednjemu, tudi nekaj dobiti: "Zdaj, ko je na varnem pod našo zaščito na Visu, je najboljša priložnost, da mu to dopovemo." Bolj realističen je bil njegov sin Randolph, ki je nekaj dni po sporazumu Tito-Šubašić s Hrvaške pisal očetu: "Dva razloga sta, zakaj je za britanske koristi bistveno, da podpiramo maršala Tita in narodnoosvobodilno gibanje: a) so edini Jugoslovani, ki se borijo proti Nemcem, in b) če bomo pomagali Titu ali ne, on bo po vojni gospodar Jugoslavije."

Tito je seveda dobro razumel, kaj Churchill pričakuje od njega. Kot je izjavil pozneje, "hotel nam je znova vsiliti kralja /…/. Kralj bi bil nekakšen trojanski konj, s pomočjo katerega bi se polagoma znova povrnili k staremu." Britanci so skušali najprej organizirati sestanek med Titom in generalom za Sredozemlje Wilsonom, do katerega naj bi prišlo 12. julija. Toda dva dni pred odhodom je Tito potovanje odpovedal, češ da je imel sporazum s Šubašićem v Jugoslaviji negativen odmev in da bi njegov odhod škodil NOB-ju in njegovemu osebnemu ugledu. Kmalu pa se je pokesal in obvestil Macleana, da namerava oditi v južno Italijo na pogovore z vrhovnim komandantom. Medtem pa se je sam Churchill odločil, da sreča Tita, saj ga je privlačila njegova pojava "kot človeka iz ljudstva, iz najnižjih slojev, ki je na svojo pobudo, z organizatorsko sposobnostjo in pogumom iz nič ustvaril močno vojsko …".

Na sestanek, ki so ga Britanci organizirali v južni Italiji, je Tito prišel pripravljen, da britanskega premiera vsaj z besedami zadovolji in kolikor mogoče zakrije revolucionarno vsebino narodnoosvobodilnega boja. Pri tem je pazil tudi na podrobnosti: svojim generalom v Italiji je celo prepovedal nositi rdeče našitke na hlačah, ker so s to barvo očitno preveč spominjali na revolucijo. Kljub temu ga "zavezniki" niso sprejeli posebno naklonjeno. Zanj so rezervirali bungalov, za njegove spremljevalce pa so na hitro pripravili zasilna bivališča, ki so bila sicer pokrita s streho, a so imela namesto zidov samo žično mrežo - kakor za divje živali v kletkah. General Wilson, zariplega, mesarskega obraza, je jugoslovanskega kolega sprejel nadvse oholo. Komaj ga je poslušal in se do njega obnašal kot do podrejenega oficirja ne pa vrhovnega poveljnika zavezniške vojske. Kljub temu je Tito ohranil hladno kri, na licu se mu je celo pojavil premeten nasmeh. Kot pravi Vlatko Velebit, pa za to negativno vzdušje niso bili krivi samo zahodni zavezniki, temveč "naša včasih povsem neupravičena nezaupljivost, naša divjost in pomanjkanje osnovne izobrazbe pri mnogih naših ljudeh, da ne govorimo o nepoznavanju pravil obnašanja".

Ker je potovanje v Italijo pomenilo prvo priložnost, da se sreča z zahodnimi državniki najvišjega ranga, ga je Tito nastopil s precejšnjim zadoščenjem, pa tudi tremo. To potrjuje epizoda, ki jo je zabeležil Robert Murphy, ameriški diplomat, ki je spoznal Tita ob njegovem prihodi v Caserto in ga je takoj nato povabil na večerjo v svojo neapeljsko vilo. Maršal se je pojavil s svojimi stražarji, s prevajalko Olgo Ninčić, hčerko bivšega zunanjega ministra kralja Aleksandra in kralja Petra II., še vedno v svoji bleščeči uniformi. Večer je bil neznosno soparen. Murphy je zato predlagal, da odložita suknjiče, ker je srečanje pač neformalno. "Ist das erlaubt?" je vprašal Tito in takoj sledil vzgledu svojega gostitelja.

Po srečanju z Wilsonom se je Tito pogovarjal v bližini jezera Bolsena z generalom Haroldom Alexandrom, poveljnikom zavezniških čet v Italiji. Slednji je povedal, da bodo Britanci, če zasedejo Trst, udarili v Srednjo Evropo prek jugoslovanskega ozemlja. "Mi smo se upirali temu," je pripovedoval Kardelj, "da njihova vojska sploh pride v Jugoslavijo, vendar je Alexander vztrajal, da /…/ mora nadaljevati pot v Avstrijo, in je trdil, da /…/ potrebuje cesti Ljubljana-Maribor in Reka-Zagreb. /…/ Na podlagi pogovorov z Alexandrom smo prišli do sklepov, da hočejo Angleži Slovenijo in Hrvaško, medtem ko bi Bosno in Srbijo prepustili Rusom."

Pod vtisom teh neprijetnih ugotovitev se je Tito 7. in 8. avgusta odpravil na turistični obisk pred kratkim osvobojenega Rima. Kako nezaupljiv pa je bil do Britancev, kaže že dejstvo, da tja ni šel z letalom, ki so mu ga ponujali, temveč z avtom, čeprav z njihovim oboroženim spremstvom. Pri tem je treba dodati, da se je še bolj kot britanske sabotaže bal ustaških in četniških emigrantov in nemških agentov, ki jih je v Rimu kar mrgolelo. Celo v baziliko sv. Petra je iz previdnosti hotel stopiti v spremstvu dveh telesnih stražarjev, oboroženih z "mašinkami". Ker so se vatikanski uslužbenci, zadolženi za varnost, temu uprli, je prišlo do kompromisa. Spremljevalca sta pustila orožje zunaj, Tito pa je lahko obiskal grob sv. Petra s pištolo za pasom. Brez napetosti pa ni šlo: v baziliki ga je namreč prepoznal neki duhovnik in se mu približal, da mu razkaže njene znamenitosti. Takoj so ga odstranili. Kljub vsemu pa je maršal doživel v Rimu prijetno presenečenje: na Koloseju ga je namreč pozdravil velik napis: "Evviva Tito". Ni pa mogel uživati dobrot italijanske kuhinje. V strahu, da ga ne bi zastrupili, se je v hotelu, kjer je bil nastanjen, izogibal pripravljeni hrani in jedel večinoma trdo kuhana jajca.

Srečanje v Neaplju 12. in 13. avgusta 1944 med Churchillom v ohlapni poletni srajci in maršalom v "veličastni zlati in modri" uniformi, primerni za rusko, ne pa za južnoitalijansko podnebje, ni bilo dosti bolj plodno od srečanja z Wilsonom in Alexandrom. Britanski premier je bil poln aristokratskega sarkazma, in to ne samo zaradi Titove obleke, temveč tudi zaradi njegove pretirane nezaupljivosti. V svojih spominih je pozneje pisal: "Maršal, ki sta ga spremljala dva osebna stražarja surovega videza, od katerih je vsak nosil avtomatsko orožje, je želel, da ju vzame s seboj v primeru, da bi prišlo do izdaje z naše strani."

https://www.dnevnik.si/1042463683
https://www.frontslobode.ba/vijesti/mediji/18296/video-prva-titova-posjeta-velikoj-britaniji-1953-godine


Na današnji dan - Page 15 Tito-c10
                                  Srečanje Tito - Churchill na današnji dan 1944 v Napoli


                                Srečanje Tita in Churchilla marca leta 1953 v Londonu
Na vrh Go down
Sponsored content




Na današnji dan - Page 15 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   Na današnji dan - Page 15 Icon_minitime

Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Na vrh 
Stranica 15/25Idi na stranicu : Previous  1 ... 9 ... 14, 15, 16 ... 20 ... 25  Next

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: