Gospodarstvo

Kod nas seljaci naravno proizvode mlijeko, međutim država ga otkupljuje po iznimno niskim cijenama, tako da se tzv. malim proizvođačima to ne isplati.

Možda bi Goran nešto više znao o tome...

Doktor Živago (citat):

Kod nas seljaci naravno proizvode mlijeko, međutim država ga otkupljuje po iznimno niskim cijenama, tako da se tzv. malim proizvođačima to ne isplati.

Možda bi Goran nešto više znao o tome...

A zašto država otkupljuje mlijeko? To nije njen posao. Mlijeko normalno otkupljuju privatne mljekare.

Upravo čitam Agro stranice na kojima stoji da je otkupna cijena mlijeka ( neprerađenog ) viša u zemljama EU za18 % nego u Hrvatskoj.

Da, otkupljivala ga je država da pomogne seljacima, ali ga otkupljuju i privatne mljekare.

Država bez seljaka/farmera je nikakva država izuzev ako nema kakve nafte za izvest, ali je i tad ovisna o istoj.

Država nije otkupljivala, već je davala subvencije po litri mlijeka. Ne znam točno kolike su bile, no sigurno nisu kao u Njemačkoj. Znam da i tamo farmeri dobiju subvenciju za proizvedeno mlijeko, jer sam svojevremeno proveo prekrasan GO na jednoj farmi u Alpama u regiji Algäu. 
Razlika u pristupu je drastična. Dok se kod nas proizvođačima daje subvencija bez obzira na način proizvodnje mlijeka, u Njemačkoj je ona strogo uvjetovana ekološkim načinom proizvodnje. 
Konkretno, u štali ili u štaglju gdje je stajalo sijeno za krave farmer nije smio ostaviti čak ni vreću sa hranom za pse koje ima, ili vreće sa zemljom (humus) za cvijeće koje ima na terasama oko kuće. 
Sve u svemu, mogući problem je baš u tom šlamperaju. Iz našeg ministarstva poljoprivrede nisu uzeli za potrebno odrediti neke minimume kod uzgoja stoke, bez obzira da li je to za mlijeko ili meso. Poticaji-subvencije se dijele šakom i kapom gdje najbolje prođu stranački kolege i rođaci, pa tako uložen novac bude "bačen u bunar" i koristi se za osobnu korist, a najmanje za unapređenje proizvodnje. 
Osim toga, ulaskom u EU smo preuzeli određene kvote kojih se moramo pridržavati. Ne smijemo proizvesti više, ali istovremeno iz "glavnih" zemalja EU smijemo uvesti - odnosno unijeti neograničeno. Pri tome nam se kao zemlji u zapećku (eh što bi rahmetli Tito lupao šakom o stol zbog toga) utrpava meso puno antibiotika, mlijeko koje je toliko vodenasto da ga ni u kafićima ne mogu razvodniti kod kapučina i sličnih pripravaka, voće i povrće bogato pesticidima...
Uglavnom, ovim tempom za desetak godina domaće proizvodnje više neće biti. 
Već se naveliko priča kako će Mađari preuzeti vlasništvo nad imovinom bivše Sber banke. To znači da će preuzeti Belje i slične firme - prevedeno, čitavu Baranju i pola Slavonije. Hoće li nakon desetak-petnaest godina tražiti aneksiju, to ćemo već vidjeti. 
Sve više se priča o tome da će Rinat Ahmetov ulagati u nekretnine i infrastrukturu u Hrvatskoj. Počelo se već praviti mu mjesta zatvaranjem domaćih proizvođača koji mu "smetaju". EU se svesrdno zalaže za to da se Ukrajincima omogući sve što je potrebno kako bi se kod nas osjećali ugodno i prihvaćeno. 
Sve u svemu, na osnovu dešavanja u Ukrajini, mi ćemo na kraju po**šiti i to žestoko. 
Zanima me samo kakva će biti reakcija onog sitnozubog naroda koji plješće i skandira vlastodršcima kada shvati što se zapravo dešava. No dok kamenjarci to shvate, već će im ga se ugurati do kraja, a kao olakšicu će dobiti štapić da dobro zagrizu.

Stoka sitnog zuba kao i guske u magli uvijek nayebu najviše.

Došao sam u napast da ovdje postavim onu Josipinu pjesmu "Magla svuda, magla oko nas..."
Ali nema potrebe. Svi smo svjesni da nam se magla iz Mordora sve više približava. 
Samo što kod nas nema Družine Prstena da nas izbavi.

Žao mi je stoke sitnog zuba, ali ne i gusaka u magli.

VBČ (citat):

Država bez seljaka/farmera je nikakva država izuzev ako nema kakve nafte za izvest, ali je i tad ovisna o istoj.

OK, ne mora imati seljake i ne mora imati naftu, ali onda mora imati neki drugi adut. 
To mora biti ili turizam, ili neko drugo rudno bogatstvo, ili jednostavno jako bankarstvo (primjer Švicarske). 
Nije mi samo jasno - zašto si dislajkovao svoj gornji post? Pa nije on tako nelogičan. Evo, ja ću ga lajkati  

Korona je pokazala koliko je turizam na staklenim nogama.

A dislajk je s mobilnog i zbog širine prsta.

Korona - odnosno ono što je od nje izreklamirano - je pokazala kako se lagano može uništiti osnova koja se godinama gradi. Ona je pokazala kako se lako i najjače gospodarstvo baca na koljena. 
Ona je pokazala kako je jednostavno zgrnuti bogatstvo, a prodavati eskulape kao što su svojevremeno na Divljem zapadu prodavali putujući nadriliječnici. 
Kolateralne žrtve su obični ljudi kojih i tako ima previše, pa nije problem ako pocrka milijarda-dvije.

p.s. kupi mobitel sa većim ekranom ili tastaturu za stare i nemoćne. tu ne možeš falit slovo ili lajk/dislajk  

Korona je pokazala da je i zdravstvo na slabim nogama.

Treba vratit u proračun silne  milijarde potrošene na liječenje građana i na cjepivo.

Ah Boga ti draga, neće se ovo ispravit za deceniju - a tad više nećemo bit mladi kao danas.

pa ako i docekamo da se ovo sve ispravi bice dobro

VBČ (citat):

Ah Boga ti draga, neće se ovo ispravit za deceniju - a tad više nećemo bit mladi kao danas.

Hahaha, eto došli smo do srži... dok ispravimo sve krive Drine, neće nas ni biti ili više nećemo biti sposobni da uživamo u bilo čemu osim u trenucima kada nas išijas popusti.

vladimir (citat):

pa ako i docekamo da se ovo sve ispravi bice dobro

Imat ćemo mi svoj forum i tamo!

Jesi li pokrenuo proces registracije u rajskoj administraciji?
Pitam tek toliko da ne bismo morali dugo čekati na aktivaciju kad se tamo pojavimo. 
Drugo pitanje je hoćemo li se tamo moći javljati iz različitih dijelova, dakle ne samo iz raja, već i iz pakla i čistilišta, ili ako postoji još neka meni sada nepoznata destinacija?
I treće pitanje, hoćemo li tamo svi krenuti opet od prvog posta, ili samo nastavljamo gdje smo stali?

goran9030 (citat):

Jesi li pokrenuo proces registracije u rajskoj administraciji?
Pitam tek toliko da ne bismo morali dugo čekati na aktivaciju kad se tamo pojavimo. 
Drugo pitanje je hoćemo li se tamo moći javljati iz različitih dijelova, dakle ne samo iz raja, već i iz pakla i čistilišta, ili ako postoji još neka meni sada nepoznata destinacija?
I treće pitanje, hoćemo li tamo svi krenuti opet od prvog posta, ili samo nastavljamo gdje smo stali?

To su tajni dokumenti iz GŠ-a i ne smijem javno objaljivat. 

U svakom slučaju katolici će imati prednost pri registraciji, dok će pravoslavci već u startu dobit veće činove, 
braća muslimani će se moć ekspresno prijavit direktno iz dženeta, dok će ateisti morat stat u red kao i svi drugi.

Hm, sad sam malo zbunjen što se tiče Dženeta i Ahireta, ali nadam se da će netko iz administracije i GŠ imati prave podatke. Ne bih da netko zbog pogrešne adrese bude zakinut. Nema smisla. 

Bitno je samo što ćemo i tamo biti svi jednaki, a neki još malo jednakiji od drugih. Tek da se ne moramo navikavati na novo. 
Isto tako je bitno da ćemo se moći svi izjasniti kako želimo, a ne da moramo kao nekada "mi smo Bogu hvala, svi ateisti"

GŠ je poduzeo sve mjere da nas tamo onaj ne može postrojit "majku ti božju šta je ovo, GŠ pun kontrarevolucionara, kapitalističkih reakcionara, klasnih neprijatelja i emigracije... 

Samo se ti nadaj... Imao je Maršal dovoljno vremena, a i kadrova da sve pripremi. 
Tako da se nemoj iznenaditi ako nas na ulazu dočeka sv. Petar, poreda nas i pozdravi: "Drugovi i drugarice, ZDRAVO!!!"

Ja se već polako pripremam, crvenu maramu ću nekako nabaviti, fali mi samo ona plava titovka. Možda će prihvatiti plavu beretku u zamjenu

Ima i u toj malo istine.

Тринаест земаља-чланица Европске уније повећала је увоз руске робе у јуну, док је 14 чланица смањило обим увоза из Русије, показују статистички подаци које је анализирао Спутњик.
Словенија је у јуну скоро удвостручила увоз из Русије у односу на мај, док су Шпанија, Шведска, Белгија и Пољска повећале руски увоз за 69, 48, 25 и 19 одсто, респективно.
У монетарном смислу, Немачка је предњачила са 3,5 милијарди евра вредности руског увоза, а за њом следе Италија са 2,6 милијарди евра, Холандија са 1,7 милијарди евра, Белгија са 1,3 милијарде евра и Француска са 1,2 милијарде евра.
TESKI LICIMERI a vrse pritisak na Srbiju da uvede sankcije Rusiji

Ovo je danas jedan opozicioni srpski poslanik izneo u Parlamentu i niko od Vučićeve vladajuće stranke nije ni reč odreagovao.. šah, mat

[You must be registered and logged in to see this image.]

Cijena Eurodizela u HR je 12,30 kn/l. = cca 1,63 € = cca 191 din.

Mora se necime platiti izgradnja,mostova,tunela,saobracajnica. autoputeva

Ovde 27,47 Skr

[You must be registered and logged in to see this link.]

Nadam se da se ovo neće ponovo vratiti, jer cene u Srbiji divljaju svakodnevno

[You must be registered and logged in to see this image.]

kad bi u Srbiji poskupela struja i gas pola firmi bi istog momenta otislo u bankrot a sa njima i Srbija. ovako sa poskupljenjem naftnih derivata i ogreva jos i moze da se prodje.

Sloba1 (citat):

Farma vetrenjaca[You must be registered and logged in to see this image.]na putu za Chicago

Ovo nije nista, pre sletanja na aerodrom u Kopenhagen, usred mora imas park vetrenjaca (ili pak kako vi to zovete)  nije samo da je to postavljeno, to treba i odrzavati pa ti brale majstore popni se gore.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Vjetroelektrana (VE) Korlat  (na slici) je samo jedna od mnogih koje su izgrađene, a sve ih je više. 
Meni osobno je najdojmljivija ona kod Ciste Provo jer te put vodi ravno na vjetrenjače. Samo odjednom izrastu ispred tebe...

[You must be registered and logged in to see this image.]

EU očajnički smišlja kako spriječiti da joj Amerika ubije proizvodnju.
Ako ne uspije, postat će industrijska pustinja

Spominje se čak i mogućnost izbijanja trgovinskog rata između Europske Unije i SAD-a

(izvor: Telegram)
[You must be registered and logged in to see this image.]

Europska unija priprema goleme pakete poticaja kako bi spriječila da europsku industriju unište američki rivali, piše Politico pozivajući se na riječi dva neimenovana visoka briselska dužnosnika. Izvanredno stanje u Bruxellesu izazvala je bojazan da će američka industrija privući sve velike ulagače i usisati njihov kapital, što bi moglo zadati konačan udarac posrnuloj europskoj proizvodnji.
U trenutku kada su cijene energije u Europi daleko više od onih u SAD-u, ponajviše zbog rata u Ukrajini i smanjenja opskrbe ruskom naftom i plinom, predsjednik Joe Biden povukao je potez koji je razbjesnio vodstvo EU. Biden je odlučio izdvojiti golemih 369 milijardi dolara kako bi potaknuo razvoj zelenih industrija u SAD-u. Prema riječima povjerenika za industriju EU, Thierryja Bretona, taj paket poticaja predstavlja “egzistencijalnu prijetnju” za europsko gospodarstvo.


Breton i drugi dužnosnici u Bruxellesu strahuju da će tako ogromni poticaji biti neodoljiv mamac ulagačima, koji će svoja sredstva usmjeriti u SAD. Europska komisija i članice s najjačom proizvodnjom, uključujući Francusku i Njemačku, shvatili su da moraju djelovati brzo ako žele spriječiti pretvaranje kontinenta u industrijsku pustaru. Prema dvojici visokih dužnosnika koje citira Politico, EU sada radi na hitnom planu koji bi trebao pomoći u privlačenju novca u ključne industrije visoke tehnologije.

Najgora noćna mora Bruxellesa

Provizorno rješenje za kojim će posegnuti Bruxelles jest vlastiti fond, pomoću kojeg se EU želi suprotstaviti zovu američkih poticaja. To bi bio “Europski fond za suverenitet”, već spomenut u govoru o stanju Unije koji je u rujnu održala predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Sredstva iz fonda trebala bi privući kapital i pomoći europskim tvrtkama u ispunjavanju ambicioznih zelenih standarda.
Pritom je posebno važno da mjere budu donesene što prije, budući da velike kompanije već donose odluke o tome gdje će graditi buduće tvornice za proizvodnju svega od baterija i električnih automobila, do vjetroturbina i mikročipova. Još jedan razlog za brzu reakciju jest strah Bruxellesa da će države članice pokušati same parirati američkim mjerama.
Takve bojazni nisu neutemeljene ako se u obzir uzme kaos koji je nastao kada su pojedine europske zemlje same pokušale reagirati na vrtoglav rast cijena plina. Nacionalne potpore kojima su se pritom planirale poslužiti ozbiljno su zaprijetile da će potkopati jedinstveno tržište, što je noćna mora koja Bruxelles plaši kao malo koja druga prijetnja.

Sprema se utrka u djeljenu poticaja

Američki Zakon o smanjenju inflacije predstavlja posebnu prijetnju europskim državama s jakom automobilskom industrijom, poput Francuske i Njemačke. Problem za Europljane je u tome što taj zakon potiče potrošače da “kupuju američko” kada su u pitanju električna vozila. Bruxelles i države članice doživljavaju tu poruku kao podrivanje globalne slobodne trgovine, zbog čega EU želi sklopiti dogovor prema kojem bi i europske tvrtke mogle uživati iste pogodnosti.

S obzirom na to da se dogovor s Amerikancima čini malo vjerojatnim, i činjenicu da Bruxelles ipak želi izbjeći sveobuhvatni trgovinski rat, utrka u naoružanju u kojoj će rakete i bombe imati oblik subvencija sada izgleda vjerojatnije. Kako bi takav pristup imao smisla, bit će od ključne važnosti osigurati podršku Njemačke i ekonomski liberalnijih povjerenika EU, kao što su šef trgovine Valdis Dombrovskis i povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager.

Čeka se pristanak Berlina

U petak će biti održan sastanak ministara trgovine članica EU na kojem bi trebalo biti jasnije je li Berlin spreman prekršiti svoja stroga pravila o subvencijama. Takvih problema neće biti s Francuskom, koja već dugo poziva na protunapad protiv Washingtona. Francuzi žele da se EU bori usmjeravanjem državnih sredstava u industriju kako bi se pomoglo europskim industrijskim divovima. Ta ideja sve je privlačnija i Berlinu, koji je tradicionalno ekonomski liberalniji i manje sklon pomaganju gospodarstva subvencijama.
U utorak su tako njemački ministar gospodarstva Robert Habeck i njegov francuski kolega Bruno Le Maire izdali zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na donošenje “industrijske politiku EU koja bi našim tvrtkama omogućila napredovanje u globalnoj konkurenciji, posebno kroz tehnološko vodstvo”. Ministri su dodali da “žele blisko koordinirati europski pristupu izazovima kao što je američki Zakon o smanjenju inflacije.”

Osim na sastanku ministara trgovine u petak, o ideji zajedničke borbe pomoću subvencija sljedećeg će tjedna neformalno raspravljati europski ministri zaduženi za unutarnja tržišta i industriju država članica. Politico prenosi i kako je jedan dužnosnik rekao da će europski čelnici o tome također raspravljati na marginama summita Zapadnog Balkana 6. prosinca, kao i na Europskom vijeću koje će se održati sredinom idućeg mjeseca.

Европске земље су повећале увоз руског течног природног гаса од јануара до октобра 2022. године за 42 одсто у поређењу са истим периодом 2021. године, пише британски лист „Фајненшел тајмс“.

Sloba1 (citat):

Москва је укључила своју новогодишњу расвету!
Када ће ЕУ да "засија"? Мислим да штедњом чувају економију.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Đakovo je osvjetljeno kao i svake godine, čak mislim da su još malo i proširili te ukrase. 
Ne vidim ja nikakvu štednju, a nominalno smo EU.

Danasnje LED lampice trose i te kako malo tako da je duplo vece osvetlenje i te kako jevtinije od ranije.

Primer
[You must be registered and logged in to see this image.]

Kad smo kod svjetla, stednje, sijalica... Komsija na kraju ulice.
Svake godine, prvi okiti kucu (i oko kuce). Cisto sumnjam da ga interesuje energetska kriza.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Taj sigurno u idućih mjesec dana neće popiti ni kap alkohola. 
Zamisli samo da zapne za neku žicu. Ako je vjetrovito, ni pepeo od njega ne bi ostao.

Ja koliko nešto računam, ovo sve bi trebala bit istosmjerna struja.

Išla ona u istom ili u različitim smjerovima, sumnjam da je on postavio akumulator 12v negdje u grmu.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Do 1994. godine, GM je proizveo 50 Impacta i javno objavio da traži zainteresovane za testiranje u roku od dve sedmice, pri čemu bi njihovo iskustvo bilo detaljno dokumentovano. Kompanija se nadala da bi mogla da dobije do par stotina zainteresovanih, ali samo u Los Anđelesu je bilo 10.000 njih, uz još 14.000 u Njujorku. Oni su uglavnom imali reči pohvale, posebno po pitanju snage i ponašanja na putu, ali je GM proglasio program neuspešnim i sumnjao  je da bi veliki broj kupaca bio spreman da izdvoji veće sume novca za električni proizvod. To ga ipak nije obeshrabrilo i iako je svih 50 prototipova uništeno, GM je dve godine kasnije debitovao sa gotovo identičnim EV1. On je bio kompaktnih dimenzija, s električnim motorom od 137 konjskih snaga i baterijama teškim 533 kilograma (ovaj cifra će skočiti na 59 kilograma  kod druge generacije). Ubrzanje do 100 km/h je iznosilo osam sekundi uz maksimalnu brzinu od 130 km/h.
GM je proizveo 660 jedinica u zelenoj, crvenoj i sivoj boji, a maksimalni domet je reklamiran na 112 i 160 kilometara. Vreme punjenja je zavisilo od punjača koji bi kupci izabrali. Oko 80% baterija bi se napunile između jednog do tri sata, a za kompletno punjenje je bilo potrebno i do osam sati. Svi primerci su bili dostupni samo preko lizinga preko GM-ove divizije Saturn, uz opciju da se automobil otkupi nakon što lizing istekne, i to za 34.000 dolara (oko 54.050 dolara u današnjoj valuti). Samo građani saveznih država Kalifornije i Arizone su mogli da učestvuju u lizingu, a mesečne cene su se kretale između 399 i 549 dolara. GM je potrošio preko osam miliona dolara na promocije, a među prvim mušterijama su bile holivudske zvezde. Sama kompanija je shvatila da je autonomija izuzetno mala uz poveću cenu, ali je izjavila da tehnologija obično tako startuje pre nego što bude poboljšana i jeftinija. Kritike su išle i na konto poreskih olakšica, koje bi vlasnici dobili, kao i na punjače, koji su finansirani iz državnog budžeta. Prve godine 288 primeraka je pronašlo vlasnike, a na kraju prve generacije (1996-1999.) ukupno 660 jedinica.

Citat :

Ja koliko nešto računam, ovo sve bi trebala bit istosmjerna struja.

Jok! Naizmjenicna, 110V.

Ja to malo skromnije, i malo kasnije. Ova je od prosle godine.

[You must be registered and logged in to see this image.]

pera84 (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

A i taj snijeg, da ga nije kasnije očistila gospođa, još bi stajao pred kućom.

vladimir (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Do 1994. godine, GM je proizveo 50 Impacta i javno objavio da traži zainteresovane za testiranje u roku od dve sedmice, pri čemu bi njihovo iskustvo bilo detaljno dokumentovano. Kompanija se nadala da bi mogla da dobije do par stotina zainteresovanih, ali samo u Los Anđelesu je bilo 10.000 njih, uz još 14.000 u Njujorku. Oni su uglavnom imali reči pohvale, posebno po pitanju snage i ponašanja na putu, ali je GM proglasio program neuspešnim i sumnjao  je da bi veliki broj kupaca bio spreman da izdvoji veće sume novca za električni proizvod. To ga ipak nije obeshrabrilo i iako je svih 50 prototipova uništeno, GM je dve godine kasnije debitovao sa gotovo identičnim EV1. On je bio kompaktnih dimenzija, s električnim motorom od 137 konjskih snaga i baterijama teškim 533 kilograma (ovaj cifra će skočiti na 59 kilograma  kod druge generacije). Ubrzanje do 100 km/h je iznosilo osam sekundi uz maksimalnu brzinu od 130 km/h.
GM je proizveo 660 jedinica u zelenoj, crvenoj i sivoj boji, a maksimalni domet je reklamiran na 112 i 160 kilometara. Vreme punjenja je zavisilo od punjača koji bi kupci izabrali. Oko 80% baterija bi se napunile između jednog do tri sata, a za kompletno punjenje je bilo potrebno i do osam sati. Svi primerci su bili dostupni samo preko lizinga preko GM-ove divizije Saturn, uz opciju da se automobil otkupi nakon što lizing istekne, i to za 34.000 dolara (oko 54.050 dolara u današnjoj valuti). Samo građani saveznih država Kalifornije i Arizone su mogli da učestvuju u lizingu, a mesečne cene su se kretale između 399 i 549 dolara. GM je potrošio preko osam miliona dolara na promocije, a među prvim mušterijama su bile holivudske zvezde. Sama kompanija je shvatila da je autonomija izuzetno mala uz poveću cenu, ali je izjavila da tehnologija obično tako startuje pre nego što bude poboljšana i jeftinija. Kritike su išle i na konto poreskih olakšica, koje bi vlasnici dobili, kao i na punjače, koji su finansirani iz državnog budžeta. Prve godine 288 primeraka je pronašlo vlasnike, a na kraju prve generacije (1996-1999.) ukupno 660 jedinica.

Baterija je pala sa 533 na 59 kg ili skočila na 590?
Inače, nisam uvjeren da su automobili na struju budućnost. Previše je ograničenja vezano uz njih, a istovremeno i kasnija ogromna zagađenja kad bude trebalo vaditi te silne baterije. 
Kako smo na temi "Gospodarstvo", pada mi na pamet da ni sama gospodarstva (privrede) zemalja velikih proizvođača vozila ne gledaju blagonaklono na elektrifikaciju. Puno će tu radnih mjesta nestati. 
Možda će se nešto promjeniti u idućim godinama, možda će se nešto pokrenuti u smjeru motora na vodik ili nešto slično. 
Živi bili, pa vidjeli