Brodovi i podmornice Jugoslavenske ratne mornarice

TITOVA JAHTA JADRANKA

Nekdanja Titova jahta "Jadranka", ki je bila narejena v ladjedelnici v Kraljevici leta 1977 je postala odvečna za državne organe Črne Gore. V sklopu javnega natečaja se prodaja v javnem oglaševanju, po oceni cenilca, po začetni ceni 80.000 €. Motorna jahta Jadranka je dolga 34 metrov in široka 8 metrov. Poganjala sta jo dva dizelska motorja, s katerima je lahko dosegla najvišjo hitrost 25 vozlov. Posadka je štela 14 članov, jahta pa je lahko sprejela največ 40 gostov.
Skupna vrednost plovil in rezervnih delov za njih, ki jih prodaja črnogorsko obrambno ministrstvo, je ocenjena na dobrih 596.000 €. Poleg Titove jahte so na seznamu za prodajo še desantna ladja za polaganje min DBM-241 letnik 1988 (ocenjena vrednost 140.000 €) ter pomožni plovili za prevoz nafte PN-27 letnik 1989 (133.000 €) in pomožno plovilo za prevoz vode PV-17 letnik 1952 (110.000 €) ter potapljaška barkasa BRM -22 letnik 1985 (3.500 €).
Črnogorsko obrambno ministrstvo prodaja tudi ladijske motorje, katerih skupna vrednost je 36.100 €, ter rezervne dele za dizelske motorje za 77.492 €, poroča srbska tiskovna agencija Tanjug.
Vsa plovila, oprema, rezervni deli in delovna oprema se prodajajo brez oborožitve in vojaške opreme, še piše v sporočilu črnogorskega obrambnega ministrstva. Na razpis se lahko prijavijo vse zainteresirane fizične in pravne osebe.

[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Cvejanov Miroslav na Jadranki predaja raport na Josipu Brozu Titu

[You must be registered and logged in to see this image.]
  Z glasnim trikratnim, mornarskim "Uraa" so ladijske posadke pozdravljale vrhovnega komandanta, ki je z novozgrajeno jahto
                                                "Jadranka" naredil "smotro" v vojaški luki Lora

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                              Titova jahta Jadranka je bila v Baru 5. julija 2011 še lepotica

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                      Titova jahta Jadranka je bila 5.aprila 2012 že v suhem doku

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                     Titova jahta Jadranka

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                            Dvig Jadranke na suhi dok

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                  Nekdanja Titova jahta Jadranka

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                    Nekdanja Titova jahta Jadranka se prodaja na javni dražbi po začetni ceni 80.000 €

Zoran I (citat):

TITOVA JAHTA JADRANKA

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                                   Jadranka

Ova slika nije s jahte 'Jadranka' koja se sada prodaje, već s broda također imena 'Jadranka', inače prethodno kraljevske jahte 'Beli orao'. Ta 'Jadranka', znači bivši 'Beli orao', je rashodovana 1974. god.

Mogu se po člancima naći brojni krivi podaci jer novinari koji o tome danas pišu ne poznaju materiju niti ih zanima, već samo prepisuju, copy/paste-aju i sl.

Prije cca dva mjeseca u Milni na otoku Braču potonuo je turistički brod 'Lipi škoji', prethodno imena 'Petrovac', a izvorno minolovac ex- JRM izgrađen 1959. u brodogradilištu Mali Lošinj kao M-120 'Brgulje', jedan od ukupno sedam minolovaca klase M-117. Ovi brodovi koje su u JRM popularno nazivali 'bokeljci', bili su u sastavu 3. odreda 16. protuminskog diviziona JRM u Pločama. ...

Više:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Podmornice i podmorničari...

Max Blitz (citat):

[You must be registered and logged in to see this image.]

Dok sam bio u JNA, bar u kopnenim jedinicama, nigdje nisam vidio da na šljemu piše broj.
Zašto je u JRM-u bilo to pravilo ne znam.!?
Kao da je neki šljem bio veći a neki manji pa da se zna.!?  

Vojnik Graničar (citat):

Dok sam bio u JNA, bar u kopnenim jedinicama, nigdje nisam vidio da na šljemu piše broj.
Zašto je u JRM-u bilo to pravilo ne znam.!?
Kao da je neki šljem bio veći a neki manji pa da se zna.!?  

Broj na šljemu je bio iz vrlo praktičnih razloga, jer je brod skučena sredina i u slučaju uzbune, odnosno vježbe, mornar je ponajprije znao koji je šljem njegov, a označavao je borbeni broj, odnosno njegovu točnu poziciju na brodu koju je trebao zauzeti. Prema broju su i ostali članovi posade znali koji je njegov položaj i dužnosti.
Ratni bord nije turistički i osim u rjeđim trenucima, u plovidbi nema slobodnog šetanja po brodu, pogotovo ne pod uzbunom.
Zapovjednik i pomoćnik su imali slovnu oznaku na šljemu, ne znam sad sasvim točno u kakvoj kombinaciji, komandantu je bila s Ko, pomoćniku s Pk.
Mislim i da je mogla biti kombinacija s jedne strane šljema broj broda, a s druge borbeni broj mornara.
Član foruma 'Minolovac' će me dopuniti i/ili ispraviti.

Bio je samo borbeni broj na šljemu. Na komandantovom je bilo K, a pomoćnikovom Po.

Minolovac (citat):

Bio je samo borbeni broj na šljemu.

Ne sjećam se šljemova s brojem broda, ali je navodno ovaj s minolovca M-152. (Naljepnica koja se vidi je naknadno stavljena.)
Također je u fb grupi JRM komentirano: "Radio sam na M-152 i koliko se sećam svi šlemovi na tom brodu su imali oznaku 152 sa jedne strane, a sa druge strane borbeni broj... Brojeve smo sami bojom nanosili na prethodno napravljene šablone od hamer papira..."

Max Blitz (citat):

Zapovjednik i pomoćnik su imali slovnu oznaku na šljemu, ne znam sad sasvim točno u kakvoj kombinaciji, komandantu je bila s Ko, pomoćniku s Pk.
Član foruma 'Minolovac' će me dopuniti i/ili ispraviti.

Minolovac (citat):

Na komandantovom je bilo K, a pomoćnikovom Po.

Evo komandanta i pomoćnika...



I jedan stariji pasus postavljen ranije na forum, o borbenom broju:
"Svako formacijsko mjesto na brodu je bilo određeno borbenim brojevima na šljemu, osim komandanta i zamjenika koji su imali šljemove označene slovima. Postojala je knjiga 'Borbeni rasporedi i uputstva' u kojoj su objašnjene dužnosti i aktivnosti svakog člana posade u svim situacijama u kojima se može naći brod, kao i u svim aktivnostima koje brod provodi. Tako je bilo obrađeno krcanje goriva, municije, iskrcaj municije, pristajanje vez lijevo, pristajanje u četverovez, dizanje broda na sinhro lift, ulazak u dok, napuštanje broda itd. U skladu s tim, svaki 'borbeni broj' je imao svoju malu knjižicu, zelenkaste boje, koju je u unutrašnjem džepu mornarske uniforme trebao držati svaki mornar i koja je predstavljala izvod iz knjige 'Borbeni rasporedi i uputstva'. Brod je vrlo skučeno mjesto i nije se smjelo dopustiti da se u slučaju recimo uzbune, mornari na njemu 'sudaraju'."

Max Blitz (citat):

Broj na šljemu je bio iz vrlo praktičnih razloga, jer je brod skučena sredina i u slučaju uzbune, odnosno vježbe, mornar je ponajprije znao koji je šljem njegov, a označavao je borbeni broj, odnosno njegovu točnu poziciju na brodu koju je trebao zauzeti. Prema broju su i ostali članovi posade znali koji je njegov položaj i dužnosti.
Ratni bord nije turistički i osim u rjeđim trenucima, u plovidbi nema slobodnog šetanja po brodu, pogotovo ne pod uzbunom.
Zapovjednik i pomoćnik su imali slovnu oznaku na šljemu, ne znam sad sasvim točno u kakvoj kombinaciji, komandantu je bila s Ko, pomoćniku s Pk.
Mislim i da je mogla biti kombinacija s jedne strane šljema broj broda, a s druge borbeni broj mornara.
Član foruma 'Minolovac' će me dopuniti i/ili ispraviti.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Nije mi to neka logika.
Ako posada broda i u mrklom mrako ne prepozna po glasu svoga komandanta broda ili njegova pomočnika onda kvragu i mornari i mornarica.
Bolje da ih i nema.
Naj kasnije po toj logici bi trebalo i pješadiji podijeliti također brojeve po šljemovima.
Pa neka se zna čiji je čiji šljem, tko je komandir čete, voda, odjeljenja, vojnik, tko duži mitraljez, puškomitraljez, snajper, pušku....
Ne znam kako je sad u HV-u, mada nisu na brodu ovako je u policiji.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovako u stranoj zemlji.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Mada nisu posada broda i prostor nije skučen i oni nose brojeve i oznake.

Vojnik Graničar (citat):

Nije mi to neka logika.
Ako posada broda i u mrklommrako ne prepozna po glasu svoga komandanta broda ili njegova pomočnika onda kvragu i mornari i mornarica.
Bolje da ih i nema.
Naj kasnije po toj logici bi trebalo i pješadiji podiojeliti također brojeve po šljemovima.
Pa neka se zna čiji je čijio šljem, tko je komandir čete, voda, odjeljenja, vojnik, tko duži mitraljez, puškomitraljez, snajper, pušku....

Brojevi (oznake) na šljemu su najmanje zbog komandanta i pomoćnika (iako je i to važno), a na brodu je bilo teže da bilo koji mornar preuzme dužnosti bilo kojeg drugog mornara.
Nije to samo dohvatiti pušku, mitraljez, bombu i sl.
Šljem na glavi prilično doprinosi slabijem raspoznavanju osobe, tako da su brojevi imali svrhu, a imali bi i u KoV.
(Ne treba zanemarivati ni razne vrste buke na brodu i oko njega koja ometa verbalno sporazumijevanje.) Sad je to više riješeno oznakama po uniformi, dok je JNA inzistirala na jednakim uniformama, da ne dolazi do, između ostalog, socijalnog raslojavanja, kako je to onda shvaćano. Posebnih uniformi i oznaka je nešto bilo, ali kao izuzetak više u obliku manjih amblema na uniformama starješina, i to onih svečanih.
Pješadija je barem bila, prilično masovan skup 'istih' vojnika, u stotinama i tisućama, u prošlosti vrlo potrošna 'roba', a na brodu nije tako.
Također, sve u svemu, za vrijeme trajanja vojnog roka se šljem na brodu razmjerno malo koristio, za razliku od KoV. Uzbune, bojeva gađanja i sl. nisu bili česti, a za vrijeme drugih vježbi, dežurstava i (dodatne) obuke šljem nije bio potreban, tj. nije se stavljao. Koristio se više za vrijeme one početne temeljne pješadijske obuke, gdje su bili šljemovi bez brojeva, a na brod se išlo u prekomandu.

Što se tiče policije, osobito kod demonstracija, imaju i oni pri tome svoja posebna mjesta i dužnosti, nisu 'obična gomila', te je potrebno da se međusobno raspoznaju.

Kako su stvarno podmorničari izgledali u podmornici?

P-916 'Kupa'

Na Korčuli 1987. U pozadini komandni brod 'Vis'.

Max Blitz (citat):

Max Blitz (citat):

Ministarstvo odbrane o planovima sa brodovima Mornarice Vojske Crne Gore
Nekadašnja raketna topovnjača 405 - rekonstruisana u patrolni brod, biće uvedena u operativnu upotrebu Mornarice Vojske Crne Gore najvjerovatnije krajem godine.

Ex-RTOP-405 u Baru, s krme su skinuti lanseri raketa, da bi se napravilo mjesta za brzi pomoćni brodić koji treba patrolni brod.

Rekonstruirana ex-RTOP-405 u Baru, dobila je i novu oznaku P-105.

Kožna jakna podmorničara slična pilotskoj.
Na drugim slikama u površinskoj vožnji podmornicom klase 'Una'.

Dugo me nije bilo još održavate ovu temu, svaka čast

Max Blitz (citat):

Rekonstruirana ex-RTOP-405 u Baru, dobila je i novu oznaku P-105.

Rekonstruirana ex-RTOP-405 dobila je i novo ime - 'Durmitor'. U JRM se brod zvao 'Jordan Nikolov'.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Danas je ministar odbrane CG Predrag Bošković sa načelnikom Generalštaba posjetio Mornaricu VCG.
Povod za posjetu bila je prezentacija kapaciteta novog patrolnog broda 105, koji je dobijen konverzijom nekadašnje topovnjače 405.
Patrolni brod isplovio je jutros iz Luke Bar, napravio krug do voda nadomak Valdanosa, da bi potom otplovio na mjesto sa kojeg je obavljeno gađanje iz topova, ručno i preko radara, na mete koje su bile postavljene na oko šest milja od obale.
“Brod je dug 45m, visine je 12 m, a širine osam. Posebna pažnja tokom procesa rekonstrukcije posvećena je sigurnosti, tako da su nabavljeni novi čamac, dizalice, navigaciona oprema, dok su kompletno promijenjeni motori. Rekonstrukcija je koštala oko milion i 100 hiljada eura, dok bi novi ovakav brod koštao oko 45 miliona dolara”, objasnili su u Ministarstvu.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Članak iz 'Slobodne Dalmacije' od 9. lipnja 1989. Opisuje se VPBR-32 Koper'.

Veća slika s čitljivim tekstom:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Video sam gore brojeve na šlemu pa me začudilo jer ne znam šta je to. Posle sam pročitao o čemu se radi.

Brošura o R-11 'Split'.

Iz 'Slobodne Dalmacije', 11. srpnja 1987.

Iz 'Slobodne Dalmacije', 15. ožujka 1989.

Iz 'Slobodne Dalmacije', 5. siječnja 1990.

Mornaričko-tehnički remontni zavodi (MTRZ); prva slika 'Velimir Škorpik' u Šibeniku, druga slika 'Sava Kovačević' Tivat.

Iz 'Slobodne Dalmacije', 4. rujna 1976.

Iz 'Slobodne Dalmacije', 31. travnja 1985.

Članak o podmornicama s video zapisima sa slovenskig portala '24 ur'...

Podmornica P-913 'Zeta' je bila del projekta gradnje podmornic razreda Una, namenjenih tedanji floti jugoslovanske vojne mornarice. Skupno je bilo tako dokončanih šest podmornic, ki so dobile imena po rekah iz vsake od socialističnih republik v Jugoslaviji. V Muzeju vojaške zgodovine v Pivki si danes lahko ogledate eno teh podmornic. Tudi mi smo si s številnimi podmorničarji ogledali delovanje in poslušali spomine na tiste čase.
Veliko slovenskih podmorničarjev je doseglo tudi najvišje čine, Slovenci pa so bili med poveljniki podmornic v jugoslovanski vojni mornarici celo nadpovprečno zastopani, so zapisali v Parku vojaške zgodovine Pivka, kjer si Zeto lahko tudi ogledate. ...

[You must be registered and logged in to see this link.]

Iz 'Slobodne Dalmacije', 15. listopada 1988.

ŠOLSKA JADRNICA JADRAN

Na "Jadranu" se krio kokain: Trebao je isploviti u petak sa kotorskim studentima na školsko krstarenje do Turske i Grčke

Nekoliko desetina kilograma kokaina zaplijenjeno je na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku “Jadran“ u Tivtu, a jedna je osoba uhićena, objavljeno je u subotu pošto je u petak vojna policija zaplijenila pošiljke sumnjajući da se radi o psihoaktivnim tvarima.
Brod Jadran trebao je sa studentima kotorskog Fakulteta za pomorstvo isploviti u petak na petnaestodnevno školsko krstarenje do Turske i Grčke, objavili su mediji. 
Zbog pokušaja krijumčarenja milijunski vrijedne pošiljke uhićen je najmanje jedan član posade tog ratnog broda. Neslužbeno se doznaje da je riječ o starijem vodniku Dušku Radenoviću i on je za sada jedini osumnjičen za pokušaj 'šverca' narkotika.
Time je nanesena nemjerljiva šteta ugledu školskog broda „Jadran“, Mornarice i oružanih snaga Crne Gore, navodi ministarstvo obrane. 
Radenovića sumnjiče da je proteklih dana, tijekom priprema broda za krstarenje, kada je na “Jadran” bila donesena hrana za dvotjedni boravak gotovo 80 ljudi na moru, unio te zatim u jednoj od prostorija na brodu sakrio veću količinu narkotika.
Prema neslužbenim informacijama, pretragom i pretresom broda pronađeno je između 50 i 60 kilograma kokaina.
Službene osobe otkrile su "da određene kriminalne skupine imaju namjeru iskoristiti krstarenje školskog broda ‘Jadran’, koje je bilo planirano za danas, 19. travnja 2019. godine, za provođenje kriminalnih aktivnosti”, objavilo je u petak ministarstvo obrane koje je obavijestilo Upravu policije i nadležno tužilaštvo.
Zbog sumnje da iza pokušaja krijumčarenja najvrednijim brodom Mornarice VCG stoji ozbiljna organizirana kriminalna skupina, istragu je preuzelo Specijalno državno tužilaštvo.
[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                       Šolska ladja Jadran Mornarice VCG v luki Tivat v Boki Kotorski

[You must be registered and logged in to see this image.]
                                                      Šolska ladja Jadran Mornarice VCG v luki Tivat v Boki Kotorski

Iz 'Slobodne Dalmacije', 29. travnja 1988.

Kolaž s raznih vježbi...

P-823 na remontu u Tivtu, 'mali' dok, 1970-tih.

Članak o mornaru na podmornici P-811 'Sutjeska' i dozvola za izlaz.

ISTRANKA

Istranka, zadnja ladja Avstro-Ogrske mornarice, se je že tretjič potopila

Istranka je bila zgrajena leta 1896 v Trstu in velja za še zadnjo obstoječo ladjo avstro-ogrske mornarice. Dolga je 41,4 m, poganjal pa jo je parni stroj s 419 konjskimi močni, s katerim je dosegala hitrost skoraj 11 vozlov. Imela je dva jambora in 4 jadra ter 22 članov posadke. Leta 1899 je Istranko, ki je bila sprva poimenovana Ossero (Osor), kupila avstro-ogrska mornarica in jo preimenovala v S. M. Jaht Dalmat. Od leta 1910 jo je uporabljal predvsem prestolonaslednik Franc Ferdinand. Z njo je odpotoval tudi na svoje zadnje potovanje v Sarajevo, kjer je bil v atentatu ubit. Julija 1914 ga je namreč ladja Dalmat odpeljala do Metkovića, od koder je z vlakom odpotoval v Sarajevo, ladja pa ga je čakala. Nanjo so ob vrnitvi vkrcali posmrtne ostanke Franca Ferdinanda in njegove žene.

To pa ni edini pomemben dogodek v zgodovini Istranke. Pred začetkom prve svetovne vojne sta se na njej, zasidrani pred dvorcem Miramar, sestala prestolonaslednik Franc Ferdinand in nemški cesar Vilijem ter se dogovarjala o potezah v prvi svetovni vojni, ki je bila takrat že neizbežno pred vrati.

Na Istranki je bila prvič na Jadranu uporabljena brezžična radiotelegrafija, od 1954 do 1958 pa je služila kot zapovedno plovilo Jugoslovanske vojne mornarice.

Leta 1970 je bila urejena v plavajočo restavracijo v Splitu, podjetje, ki jo je upravljalo, pa je v 90. letih propadalo, s tem pa se je začelo tudi propadanje Istranke. Nato je bila prodana italijanskim lastnikom, ki so njeni lastniki še danes, vendar za ladjo ne skrbijo. Po prvem potopu leta 2007 je bila leta 2014 dvignjena z dna, vendar je zaradi pomanjkanja sredstev in nerešenega statusa niso obnovili, zato se je ponovno potopila. Julija 2020 so jo ponovno dvignili z dna, vendar je trup ladje že tako obdelal zob časa, da se je pred nekaj dnevi ponovno, tretjič, potopila. Hrvaška je v preteklosti sicer ladjo razglasila za kulturno dediščino, prav tako si Pomorski muzej v Splitu prizadeva najti rešitev, vendar predvsem zaradi pomanjkanja sredstev ter zapletenih birokratskih postopkov in dejstva, da je še vedno v italijanski lasti, ladja z impresivno zgodovino propada še naprej.
[You must be registered and logged in to see this link.]

[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranka & Ossero & S.M. Jaht Dalmat
[You must be registered and logged in to see this image.]
Prestolonaslednika Franca Ferdinanda in ženo v Metkoviču spuščajo na ladjo S.M.Jaht Dalmat
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat s Prestolonaslednikom Francem Ferdinandom in ženo potuje za Trst
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat prihaja v Mali Lošinj
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat na Brionih
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat v Zadru
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat v Puli
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dalmat kot restavracija v Splitu
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranka septembra 2019 na privezu v Splitu
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranko so razglasili za kulturno dediščino
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranka je še zadnja ladja Avstro-ogrske mornarice
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranka je bila ladja, ki jo je uporabljal prestolonaslednik Franc Ferdinand
[You must be registered and logged in to see this image.]
Z Istranko so prepeljali tudi posmrtne ostanke prestolonaslednika Franca Ferdinanda in žene iz Sarajeva
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranka je bila narejena pred 124 leti v Trstu
[You must be registered and logged in to see this image.]
Na premcu Istranke je ostalo bore malo
[You must be registered and logged in to see this image.]
Mar bo Istranka kot nekdanji ponos Avtro-ogrske mornarice še kdaj zaplula
[You must be registered and logged in to see this image.]
Istranko bi s 60.000 € lahko rešili
[You must be registered and logged in to see this image.]
Ostanki Istranke v Splitu, ki se je pred dnevi žal potopila

[You must be registered and logged in to see this image.]
Zaklonišče-Lastovo