Pravopis

Kampanja 40 dana za život u Hrvatskoj spasila 14 dječjih života

Bez znakova navoda nije posve jasan naslov.

Tek u tekstu vidimo o cemu se radi.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pa takvih slučajeva u zadnje vreme zapažam mnogo, tako u novinama i još više na internetu. Ponekad treba da pročitaš više puta, da znaš o čemu je reč.

Poznato je i ovo.

Nekog su usudili na smrt streljanjem. U zadnji tren stigne poruka:

STRELJATI NE AMNESTIRATI

Zaboravili staviti zarez. Postavite ga iza STRELJATI ili iza NE. Sasvim drugačije značenje.

...da,pravopis se izgubio i ovdje.Nekada se pazilo na takve stvari  što je velika šteta.

Baš tako. Član sam i nekog tehničkog foruma u SLO. Člani su i iz drugih republika sa područja ex-Yu i vodi se računa kako se piše. Nije problem jezik ali gramatika se poštuje.

Čitam jedan od naslova: Šerbedžija oštro prozvao Ministarstvo branitelja: Zašto se bavite mnome

Ako je mnome onda je ovo (pravi) instrumental, dok bi sa mnom bio socijativ.

A onda to fino znači da mi imamo 8 padeža.

Tvrdi se kako još trećina govornika srednjejužnoslavenskog govornoga područja razlikuje
akcent u dativu i lokativu, što je glavni razlog zadržavanja ova dva padeža, iako su se oni u biti izjednačili. Zanima me tko još osjeća tu razliku. Ja, ne!

Pitanje:

Razlikujete li naglasak u riječima more i zid kad se izgovaraju:

Dativ: moru
Lokativ: u moru

Dativ: zidu
Lokativ: na zidu

VBČ (citat):

Zanima me tko još osjeća tu razliku. Ja, ne!
Razlikujete li naglasak u riječima more i zid kad se izgovaraju:

Da, i izgovaram da se osjeti razlika.

VBČ (citat):

Tvrdi se kako još trećina govornika srednjejužnoslavenskog govornoga područja razlikuje
akcent u dativu i lokativu, što je glavni razlog zadržavanja ova dva padeža, iako su se oni u biti izjednačili. Zanima me tko još osjeća tu razliku. Ja, ne!

Pitanje:

Razlikujete li naglasak u riječima more i zid kad se izgovaraju:

Dativ: moru
Lokativ: u moru

Dativ: zidu
Lokativ: na zidu

Molim te daj te rijeci u nekom kotekstu.
Ja vidim razliku u recimo: "Prilazi zidu" i "pricamo o zidu".

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

Zanima me tko još osjeća tu razliku. Ja, ne!
Razlikujete li naglasak u riječima more i zid kad se izgovaraju:

Da, i izgovaram da se osjeti razlika.

Izgovaraš li po dalmatinski s naglaskom na u kod u moru.
Ako je tako onda se radi samo o povlačenju naglaska naprijed pri čemu se sve čuje kao jedna riječ.

Ima li razlike pri:


Krevetu

U krevetu?

PORUCNIK (citat):

Ja vidim razliku u recimo: "Prilazi zidu" i "pricamo o zidu".

Zanimljivo. Ja ovdje uopće ne osjećam razliku.

VBČ (citat):

Izgovaraš li po dalmatinski s naglaskom na u kod u moru.

Rekoh već, ne mogu sasvim izbjeć dalmatinski naglasak, niti ga izbjegavam, ali nikako ni ne forsiram.

Govorim više-manje standardnim hrvatskim književnim, pa kako ispadne u toj 'kombinaciji'.

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

Izgovaraš li po dalmatinski s naglaskom na u kod u moru.

Rekoh već, ne mogu sasvim izbjeć dalmatinski naglasak, niti ga izbjegavam, ali nikako ni ne forsiram.

Govorim više-manje standardnim hrvatskim književnim, pa kako ispadne u toj 'kombinaciji'.

Pa zanima me razlikuješ li u izgovoru lokativ i dativ.

VBČ (citat):

Pa zanima me razlikuješ li u izgovoru lokativ i dativ.

U primjeru koji si navodio da, razlika je u naglascima na glasovima 'o', tj. 'i' i 'u', ali ne puno, tj. nisam nešto posebno obraćao pažnju na to, ali ta razlika se i spontano pojavi, znači da sam upio od negdje, po meni više iz škole.

U školi se ne uči ova razlika. Nosi se iz lokalnih govora.

VBČ (citat):

U školi se ne uči ova razlika. Nosi se iz lokalnih govora.

Hm, nisam formalno stručan, ali su nastavnici, osobito jezika, dužni držati se u školi normiranog jezika u pisanju i izgovoru (i prije je tako bilo i sad je).
A u obitelji nismo posebno njegovali strogo lokalni izgovor.
Kako možda neki znaju, tj. bolje reći znali su u cilju očuvanja dijalekta, pa 'pretjeraju'.
Ne znam kako bih rekao drugačije što želim reći.
Danas je primjetno kod djece i mladih da su se izgubila lokalna narječja u izgovoru, svi govore 'isto'. I ne samo sasvim mladi već mlađi ljudi.
Ima veze s time što su danas brojna djeca vrtićke i mlađe školske dobi u vrtiću i školi od jutra do 16-17h popodne, ne čuvaju ih doma bake.
Neki stariji će reći da to nije dobro, ima argumenata za i protiv, s tim da se dijalekti po meni trebaju očuvati kroz literarne grupe i KUD-ove.
Govorim iz svoje perspektive gdje već živim i gdje idem, a to nije svaki kutak RH.

Baš me zanima šta će reći članovi iz drugih krajeva.
Jer i u stručnim krugovima se vode raspre, treba li lokativ i dalje tretirati kao poseban padež,
ili kao podpadež/oblik dativa.
Oni koji su za očuvanje, ističu ovu malu razliku u svega nekoliko riječi koja se održala u naglasku.
Većinom se u suvremenom govoru potrala razlika izmedju ova dva padeža, dok jezička manjina
i danas osjeća tu razliku. Tako kažu. Ja osobno ne osjećam nikakvu razliku, pa mi nikad nije bilo
jasno postojanje lokativa.

Kod mene bi se reklo(genitive,dativ,akuzativ)ovako(ako nisam pobrkao padeze.

Dobio sam PP od Pere
Vratio sam PP Peri
A,Peru nisam video od ............

Kod porucnika vjerovatno ovako.

Dobio sam PP od Pera
Vratio sam PP Peru
A,Pera nisam video od ..............

Sta je ispravno nemam pojma?

Ja bih npr rekao:Sinoc sam citao Na Drini Cuprija od Ive Andrica.
Max je vjerovatno sinoc citao od IVA Andrica?


PS:U pitanju je PERO a ne PERA.(Slovenac a ne bosanac )

milutins (citat):

Max je vjerovatno sinoc citao od IVA Andrica?

Ne, od Ive Andrića.

Ti vjerovatno tako,naveo si da govoris Hr knjizevnim jezikom,mislim da se u Dalmaciji i CG vrlo cesto licna imena mijenjaju kroz padeze vjerovatno neknjizevno.
Npr kada pratim crnogorske vijesti cujem recimo "politika Mila Djukanovica(ime mu je Milo).Na Bg dnevniku bi rekli "politika Mile Djukanovica".

Pazite,u pitanju su javna sredstva informisanja,cisto sumnjam da oni spikeri na TV neznaju padeze ili deklinacije-znaci da je to kod njih pravilno?
Ja barem tako mislim,porucnik bi trebao malo vise o tome..

Ovo je Crnogorsko-Sandžački način mijenjanja po padežima.

Ja to čujem i na srbijanskim TV.

Da,sjetih se naslova i to na naslovnoj stranici BG novina od pre 20 i vise godina.Naslov je bio tacno ovakav

MRTVA TRKA MILA I MOMIRA.
Meni to odmah bode oci,naravno sa gramaticke strane.
Valjda je pravilno Mile I Momira.

I meni osobno smeta takav izgovor.

milutins (citat):

Ti vjerovatno tako,naveo si da govoris Hr knjizevnim jezikom,mislim da se u Dalmaciji i CG vrlo cesto licna imena mijenjaju kroz padeze vjerovatno neknjizevno...

U Dalmaciji onog tko se zove Ivo, najčešće u nominativu zovu Ive, a poneko se tako i službeno zove.
Tako je i Pero - Pere, Franjo, Frano, Fran - Frane, Božo - Bože, i sl.

Pa je onda moguće dalje sklanjanje od Ive u Iva... kako si naveo.

milutins (citat):

MRTVA TRKA MILA I MOMIRA.
Meni to odmah bode oci,naravno sa gramaticke strane.
Valjda je pravilno Mile I Momira.

Ako je ime Milo, trebalo bi Mila.
Ako je ime Mile, onda (od) Mile, a često je i od Mileta, ali mislim da to nije pravilno.

Mislim da nisi u pravu,u sustini vec sam dugo vani,dosta se toga zaboravilo,gramatika pogotovo.
Da malo "okrenem"na shalu,a u svakoj shali ima malo zbilje.

Upravo sam diskutovao sa dvojicom Zagrepcana-jedan iz Trogira a drugi iz Apatina.
Purger bi volio ovo procitati

milutins (citat):

Mislim da nisi u pravu,u sustini vec sam dugo vani,dosta se toga zaboravilo,gramatika pogotovo.

Ne znam 100% jer nisam detaljno proučavao, navodim kako je nekako uobičajeno i kako paše uhu, a konkretno kod imena Milo možda ima ulogu glas 'l'.
Tako bi i kod imena Danilo bilo Danila, ne Danile.

Btw, evo nešto s neta:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Ukoliko se osoba zove Mile, pravilno će biti pozdravite Mileta.
Ako je reč o osobi koja se zove Milo, pozdravite Mila.
Isti je slučaj sa imenima Pero, Vlado, Savo, Aco...

U hrvatskom ne bi tako bilo, nego bi bilo pozdravite Milu, Peru, Vladu, Savu, Acu.....
Ali, recimo kod imena Dino, bilo bi pozdravite Dina, ne Dinu.

To jest, budući da se radi o osobnim imenima, mogu pri sklanjanju imati prednost regionalni oblici:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Max Blitz (citat):

U hrvatskom ne bi tako bilo, nego bi bilo pozdravite Milu, Peru, Vladu, Savu, Acu.....
Ali, recimo kod imena Dino, bilo bi pozdravite Dina, ne Dinu.

To jest, budući da se radi o osobnim imenima, mogu pri sklanjanju imati prednost regionalni oblici:
[You must be registered and logged in to see this link.]

Ne znam šta se danas svašta izmišlja.

Ja govorim i prirodno mi je da je Dine (ako je Dino u pitanju) a Dina (kad je Din) u pitanju.

Pozdravi Dinu (Dino)

Pozdravi Dina (Din)

VBČ (citat):

Ne znam šta se danas svašta izmišlja.
Ja govorim i prirodno mi je da je Dine (ako je Dino u pitanju) a Dina (kad je Din) u pitanju.
Pozdravi Dinu (Dino)
Pozdravi Dina (Din)

Objašnjeno je time radi li se o npr. pjevačima imena Dino Dvornik ili Dino Merlin.
A mogu zaista reći da u Dalmaciji 'nitko' nije sklanjao ime Dino u Dinu, već Dina.

Generalno (mi) je pravilo da ću napisati onako kako kaže pravopis, jbg, nemam ja tu što kao pojedinac mudrovati puno.
Za neformalni razgovor nije bitno.

Max Blitz (citat):

VBČ (citat):

Ne znam šta se danas svašta izmišlja.
Ja govorim i prirodno mi je da je Dine (ako je Dino u pitanju) a Dina (kad je Din) u pitanju.
Pozdravi Dinu (Dino)
Pozdravi Dina (Din)

Objašnjeno je time radi li se o npr. pjevačima imena Dino Dvornik ili Dino Merlin.
A mogu zaista reći da u Dalmaciji 'nitko' nije sklanjao ime Dino u Dinu, već Dina.

Generalno (mi) je pravilo da ću napisati onako kako kaže pravopis, jbg, nemam ja tu što kao pojedinac mudrovati puno.
Za neformalni razgovor nije bitno.

I pravopisi se mijenjaju kako tko stigne.

Ipak zlatno pravilo je da se muška imena s nastavcima na samoglasnik mijenjanju:

1. Dvosložna: Pe-ro, Me-ho, A-co, Di-no, Fra-n(j)o, Ja-ko  kao da su ženskoga roda: Peru, Mehu, Acu, Dinu, Fran(j)u, Jaku

2. Višesložna: Da-ni-lo, Sa-mu-i-lo, Ći-ri-lo, kao da su muškoga roda: Danila, Samuila, Ćirila

3. Dvosložna, kod kojih se na kraju prvog i početku drugog sloga nalazi suglasnik Vin-ko, Din-ko, Slav-ko, Mar-ko, Žar-ko kao da su muškog roda: Vinka, Dinka, Slavka, Marka

VBČ (citat):

I pravopisi se mijenjaju kako tko stigne.

U školu sam (u SRH, Trogir, Split) išao dosta odavno, a mogu reći da se od onda nije puno promijenilo, odnosno nije drastično.
Ako stručnjaci smatraju da nešto treba korigirati, neka korigiraju, općenito je promjena bilo manje nego što se misli ili želi reći.

[You must be registered and logged in to see this link.]


Ova stranica koju si dao, kaže da u neodoumici treba rabiti e-sklonidbu, a odmah iza toga
koristi a-sklonidbu za Dinu (Dina).

I zašto bi se drukčije sklanjao Dino Dvornik i Dino Merlin? Nigdje veze.

Moguće da se u Dalmaciji drukčije sklanja, ali Dalmacija nije norma jezika.

VBČ (citat):

I zašto bi se drukčije sklanjao Dino Dvornik i Dino Merlin?  Nigdje veze.

Moguće da se u Dalmaciji drukčije sklanja, ali Dalmacija nije norma jezika.

Načelno bi se moglo drugačije sklanjati jer se radi o pjevačima iz različitih država, pa se ne mora raditi o istoj jezičnoj normi.
A konkretno ovdje se vjerojatno radi o nekoj tzv. iznimki... ne znam sasvim.
Nije nešto osobito važno. Kod Dina Dvornika je uvijek bilo baš tako, ne Dine Dvornika, i baš mi je čudno i napisati i reći - Dine.

Imam dojam da je najbolja sklonidba ovih imena u Bosni.
Bar u mome uhu zvuči najprirodnije.

Ne znam koliko su ovi linkovi na koje se nailazi točni, ovdje je navedeno:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Genitiv: Dine, Dativ: Dini, Lokativ: Dini....

... što smatram da je ipak ispravno koliko mi god za D. Dvornika bilo 'čudno'.

Max Blitz (citat):

Ne znam koliko su ovi linkovi na koje se nailazi točni, ovdje je navedeno:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Genitiv: Dine, Dativ: Dini, Lokativ: Dini....

... što smatram da je ipak ispravno koliko mi god za D. Dvornika bilo 'čudno'.

Kad si u nedoumici pitaj nekog iz Bosne

VBČ (citat):

Kad si u nedoumici pitaj nekog iz Bosne...

Paaa, 'dolje' se odmah znalo tko je od kud    kako je već nazivao pok. Dvornika, jer je on nekako bio najpoznatiji, najeksponiraniji, a samo ime Dino u Dalmaciji nije među najčešćima.

Imamo i istaknutoga predstavnika još jednog imena/nadimka: Tito

Sukladno svim pravilima ovdje je valjalo uzeti e-sklonidbu.
Bosansko uho je to prepoznalo pa je u Bosni medju narodom i bila e-sklonidba:

genitiv: Tite
prisv. zamj. : Titin

No u književnome je prevladala a-sklonidba:

genitiv: Tita
prisv. zamj. : Titov

Vjerojatno je ova sklonidba nastala u ranim danima NOB-a u Južnoj Srbiji, Sandžaku ili Crnoj Gori,
te prevagnula nad bosanskom sklonidbom.

U hrvatskom ova a-sklonidba odgovara imenu Tit, kao recimo u Novom Zavjetu: Poslanica Titu.

Takodje sam misljenja da se najcistiji knjizevni jezik izgovara u BiH.Cesto imam problema da razumem dalmose,a ove sa juga Srbije vrlo slabo razumem mada govorim Makedonski jezik skoro kao Makedonci.

Milutine, kako ti kažeš:

Pjesma Mile Kitića ili pjesma Mileta Kitića?

Milutin slusa Sabana. 

Mileta Kitica.Usput receno Mile mi je zet,ozenio moju rodicu iz sela-Martu.Nekada davnooo,Mile je pjevao kod oca u kafani,ne narodne nego nase izvorne pjesme,sargija I violin.Tako je pocinjao.
Mozda postiram kratak video gdje Mile pjeva izvornjake-bio je pravi majstor.

evo [You must be registered and logged in to see this link.]

milutins (citat):

Kod mene bi se reklo(genitive,dativ,akuzativ)ovako(ako nisam pobrkao padeze.

Dobio sam PP od Pere
Vratio sam PP Peri
A,Peru nisam video od ............

Kod porucnika vjerovatno ovako.

Dobio sam PP od Pera
Vratio sam PP Peru
A,Pera nisam video od ..............

Sta je ispravno nemam pojma?

Ja bih npr rekao:Sinoc sam citao Na Drini Cuprija od Ive Andrica.
Max je vjerovatno sinoc citao od IVA Andrica?


PS:U pitanju je PERO a ne PERA.(Slovenac a ne bosanac )

Ako je "Pero", onda je 'od Pera". Ako je "Pera", onda je od "Pere"
Ako je "Ivo" Onda je od IVA, a ako je "Iva", onda je od "Ive", ne znam sta tu nije jasno...

"Pera" samo da doda, ja nisam nikome slao PP, sto mene trpate u gramatiku?!?! 

Ja na ovo vise gledam kao na bogatstvo jezika nego kao nedostatak pravila. Dijalekti su najnormalnija stvar, bitno je da se razumijemo.

U jednoj školi...

Stepenice znanja pravopisa...

Greške u govoru:

Koliko si star? Dijete je staro 7 godina. On je star 40 godina. 

Ovo je germanski oblik u našemu jeziku. Dijete nije nikako staro, niti je netko star s 40 godina. 



Koliko imaš godina? Dijete ima 7 godina. On ima 40 godina.

Ovo je romanski oblik. Godine se u našemu jeziku žive, a ne posjeduju kao jabuke ili novci. 


Koliko ti je godina? Djetetu je 7 godina. Njemu je 40 godina. 


Ispravan oblik.

.


Piši kako hoćeš i čitaj kako znaš


[You must be registered and logged in to see this link.]