Kviz znanja

Biafra/ deo Nigerije

Rješenje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Australija ima 6 saveznih država. Sjeverni Teritorij nije savezna država i trebala bi postati sedma savezna država 1. jula 2018.
Referendum iz 1998 je pokazao da je 51,3 % stanovništva za to da sve ostane kako jeste, i da nisu za uzdizanje teritorija u rang
sedme države. Ipak na većoj razini je odlučeno drukčije.


[You must be registered and logged in to see this link.]

Novo pitanje:

Jedna država ima dvovlašće odnosno dva suverena koji njom vladaju.
Od toga je jedan svjetovni, drugi duhovni, no ni jedan se ne bira od strane gradjana
te zemlje. Svjetovnog biraju gradjani jedne susjedne zemlje, a duhovni poglavar je iz druge susjedne zemlje.

Radi se o jednoj monarhiji.

Andora...

"Ujedinjene vrline su jace"....

Odgovor je točan!

Kneževinom Andorom vladaju dva sukneza: Predsjednik Francuske i Biskup Urgellski iz Španjolske.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Novo pitanje:

Koja republika je prva proglasila svoju namjeru za neovisnost od SSSR-a?

Jedna od baltickih.
Mozda Latvia?

Nije baš, mada mnogi to misle.

Litvanija je bila prva sovjetska socijalistička republika koja proglasila neovisnost 1990.
No nekoliko tjedana prije nje je jedna autonomna republika prva donijela
Deklaraciju o namjeri secesije od SSSR-a, ali ne i od matične SSR.

Gruzija?!

Ne, nije!

Moldavija, odnosno avtonomija u Moldaviji.
 Kad je Moldavija proglasila neovisnost, se taj dio bojao, da ce past pod romunjski utjecaj.
 A avtonomija ime nesto slicno ime ko...Gruzija.

Ne, nije.

Letonija....

Nije

Abhazija, 25. kolovoza/augusta 1990.

Ne, nije.

Ukrajina?

Rješenje:

Radi se o Nahičivanskoj Autonomnoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici u sastavu Azerbejdžanske Sovjetske Socijalističke Republike.

[You must be registered and logged in to see this image.]


In January 1990, the Supreme Soviet of the Nakchivan ASSR issued a declaration stating the intention for Nakhchivan to secede from the USSR to protest the Soviet Union's actions during Black January. It was the first part of the Soviet Union to declare independence, preceding Lithuania's declaration by only a few weeks.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Jedna banja u Srbiji je , izmedju ostalog , poznata i po tome sto je u njoj otvorena prva javna kockarnica na Balkanu....
Radi se o .....

12345678910. 10987654321Nisku Banju sijalice krase

Krase , krase Milutine.....
Ali ne.
Nije od Niska Banja

Kur-salon u Banji Koviljači

Ovo je tacno zokkika



Evo jos ZANIMLJIVOSTI

Inace poslednju godinu gradjani loznice i Banje Koviljace trazili su da se ovo zdanje zastiti i rekonstruise posto je potpuno ruinirano na zalost.
Radovi su napokon poceli...LINK

Iako su se nakon Prvog svjetskog rata brojne države utrkivale koja će dobit i priključit sebi
što više dijelova rasparčane Austrougarske, jedna zemlja ipak nije pokazivala ni najmanje namjere da
se proširi na račun Austrougarske. Iako je jedan teritorij na referendumu izrazio želju za pripojenjem
toj zemlji, ta želja nije mogla biti ostvarena jer dotična zemlja nije željela taj teritorij za sebe.

Koja je to zemlja?

Mozda Poljska, onaj deo prema Rusiji? Ne mogu se sjetiti naziva tog dijela, moguce da je Kaljingradska oblast?
Nisam neki istoricar ali mislim da je taj deo nekadasnje Prusije?

Odgovor nije točan.
Poljska je dobila i pripojila Galiciju.

Da nije u pitanju Kraljevina SHS? Deo Rumunskog Banata preko Dunava?

Nije u pitanju Kraljevina SHS, jer je ista nastala velikim dijelom na ruševinama Austrougarske.

Definitivno jedna od zemalja pobjednica.Ako eliminisemo Englesku i Ameriku ostaje par njih.Pretpostavimo da nije Francuska, relativno je velika.
Znaci jedna od manjih evropskih drzava.
Ostaju Kraljevina C Gora i Belgija?
Tipujem na Belgiju??

Odovor nije točan.
Belgija uopće nije graničila s AU, ne znam kako se mogla na njen račun proširit...

Avstrija,ker nam je ukradla Koroško.

Odgovor nije točan.
Koruška se ipak plebiscitom odlučila da ostane pri novouspostavljenoj Austriji (kako i Milutin reče).
Pitanje se odnosilo na dio Austrougarske koji se izjasnio da bude dio jedne države, ali ga ta država nije htjela, pa nikad joj nije ni priključen.

Ako gledam samo po karti i nagađam, ex - AO se sigurno nije htjeo zamjeriti Liechetenstein. Ipak rodbina izvire sa Beca.

Odgovor nije točan!

Rješenje:

Oblast Voralberg koja graniči s Njemačkom, Liechtensteinom i Švicarskom je nakon sloma Austrougarske, na referendumu održanome svibnja/maja 1919 s 81% odlučila pripojiti se Švicarskoj.

No u samoj Švicarskoj nije bilo ni volje ni sluha za ovaj teritorij. Švicarska se naime bojala
novog priliva dodatnih katolika, što bi dovelo do disbalanska u ovoj multikonfesionalnoj zemlji,
te dodatno germanofono stanovništvo.  

Stoga parlament ove zemlje nije nikad službeno ni razmatrao priljučenje Voralberga Švicarskoj.

Manji dio Voralberžana je bio za pripojenje Njemačkoj, ali ni to nije prošlo jer je ugovorom u Saint-Germainu na germanofonom dijelu nekadašnje AU osnovana Austrija, a bila je i uvedena zabrana pripajanja Njemačkoj. Tako da Voralberg nije imao kamo već ostati pri novoosnovanoj Austriji.

Ipak, i danas se razlikuje od ostatka Austrije, jer se tu govore alemanski dijalekti srodni onima u Švicarskoj i njemačkoj Švabiji, dok se u ostatku Austrije govore bavarski dijalekti. Danas je to savezna zemlja Austrije.

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this link.]

Novo pitanje:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Büsingen am Hochrhein (Bisingen na Gornjoj Rajni) je njemačka eksklava u Švicarskoj. Od Njemačke je dijeli nekih pet kilometara. Pošto je u carinskoj uniji sa Švicarskom, u Njemačkoj se carinski tretira kao inozemstvo. Ipak je politički, dio EU, odnosno ustavnopravno, dio Njemačke.

Godine 1918. održan je referendum u Büsingenu na kojem je 96% glasača odlučilo postati dio Švicarske. To se ipak nije desilo iako nisu postojale prepreke ni sa Švicarske ni sa Njemačke strane. Koji banalni razlog je bio uzrokom da se ova eksklava ne pripoji Švicarskoj?

Pitanje u vremenu googlea i nije bilo uopće teško:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Rješenje:

Do pripajanja Švicarskoj nije došlo jer ona nije imala za ponudit Njemačkoj adekvatan teritorij kao nadoknadu za gubitak eksklave.

Dakako da je bogata Švicarska mogla od Njemačke otkupit ovaj teritorij, posebice što je 1918 Njemačko posljeratno gospodarstvo bilo skrhano, a Njemačka zakoračila u veliku krizu s astronomskom inflacijom. No načelo kojeg se Švicarska uvijek pridržavala je bilo teritorij za teritorij, a što je Njemačka poštivala. Ovo načelo, naizgled nepovoljno za malu državu, je ustvari bilo i zaštita od susjeda, ako bi došli na ideju čerupati sebi šta od Švicarske.

Načelo teritorij za teritorij se pokazalo stabilizirajućim medju susjedima, gdje je doduše ostavljena mogućnost promjene granica, ali sa zamjenom istovjetnih teritorija.

Kada smo kod Bisingena (Büsingen) ........

Kakve veze ima ovaj Bisingen (Bissingen) sa Vojvodinom.....?

Misliš na grofa od Bisingena i njegov dvorac? Ali to nije taj Bisingen.

Da , tacno!

ja (citat):

Kada smo kod Bisingena (Büsingen) ........

Kakve veze ima ovaj Bisingen (Bissingen) sa Vojvodinom.....?

Mislim da je sasvim jasno naznaceno da su to Büsingen i Bissingen , isto se izgovara ali sam pitao ovaj Bissingen !

Dvorac Bisingen, koji se nalazi u Vlajkovcu, desetak kilometara od Vrsca


[You must be registered and logged in to see this link.]

Novo pitanje:


Koji sultanski ferman nikad nije prestao važiti, medjunarodno je potvrdjen, te je još i dan danas na snazi?

Rješenje

Odgovor i nije bio težak, jer je nedavno već bilo riječi o tome, pa se odgovor krije upravo na forumu, na temi VJERA I VJERSKE LITURGIJE na upisu: TAJNA ISUSOVOG GROBA.

[You must be registered and logged in to see this link.]

VBČ (citat):

TAJNA ISUSOVOG GROBA Otvoren je nakon 500 godina, hoće li to dovesti do velikog pomirenja?

Iako je Sveti Grob najvažnije kršćansko svetište, ono nije ulilo trajan mir u duše kršćanskih svećenika. Česte tučnjave među njima, najčešće Armenaca i pravoslavnih, a tek nešto rjeđe ali još žešće između pravoslavnih i franjevaca, skandalizirali su i kršćane i muslimane. Još je Saladin 1182 zadužio muslimansku obitelj Gudaja da, kao neutralna, jedina drži ključe jedinog ulaza, na koji nema pravo niti jedna od bratski posvađenih bratskih crkava, a od XVIII stoljeća su turske vlasti zadužile obitelj Nusajba da im pomaže. Tučnjave s čupanjem brada i vučenjem po podovima uzrujale su Turke, pa je sultan Abdulmedžid I izdao 1852 ferman (na Zapadu poznat kao Status quo) koji je 1878 potvrdio i Berlinski kongres, a nastavio se primjenjivati i pod britanskim mandatom i pod izraelskom upravom, te je na snazi faktički i danas.



[You must be registered and logged in to see this link.]

Ovo najsvetije kršćansko mjesto je karakteristično po tome što se ravna prema zaknodavstvu jednog muslimanskog vladara,
dok su ključevi svetišta u posjedu dvije muslimanske obitelji. Ovdje se uopće ne radi o uzurpaciji ovog svetog mjesta od strane muslimana,
već o neslozi različitih kršćanskih denominacija, gdje muslimani fungiraju kao plave kacige.

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pitanje.

Koji logo je u toku jucerasnjeg dana ( 14.10.) , Google koristio na pocetnoj stranici za pretragu ?

Logo posvećen Inzulinu.

Tacno.

Tacnije , posvecen naucniku Frederiku  Bantingu,  nobelovcu koji je otkrio insulin.

Frederik Banting

U kriptologiji postoji mnogo sistema sifrovanja.

NORMALAN TEKST - abcdefghijklm
SIFROVAN TEKST - ZYXWVUTSRQPON
NORMALAN TEKST - nopqrstuvwxyz
SIFROVAN TEKST- MLKJIHGFEDCBA

Primer je u rimskom pismu , a ovaj sistem se koristi u hebrejskom jeziku....

Pitanje.
Kako se naziva ova sifra.....?

Odgovor.

Atbašova šifra

[You must be registered and logged in to see this link.]

Zasto u SAD izbori padnu na utorak ?

našel sem tole a pred destletji mi je govoril oče pa sem pozabil njegovo razlago::

Ameriški kongres je že leta 1845 sprejel zakon, ki določa, da se predsedniške volitve izvedejo na štiri leta na prvi torek v mesecu novembru. Čeprav se zdi za današnje čase to malo nenavadno, pa to ni bilo nič nenavadnega v 19. stoletju, ko je torek postal tudi uradno dan za volitve predsednika.

Pred letom 1845 je sicer vsaka posamezna zvezna država določila datum in dan za volitve, kljub temu pa so bile predsedniške volitve večinoma novembra. Razlog, zakaj se je ameriški kongres odločil za torek, je pravzaprav preprost. Takratni zvezni zakon je namreč predvideval, da se elektorji, ki sestavljajo elektorski kolegij – to je institucija, ki jo sestavljajo predstavniki ameriškega kongresa in trije predstavniki distrikta Kolumbije –, v posameznih zveznih državah sestanejo prvo sredo v decembru. Glede na zvezni zakon iz leta 1792 so morali tako volitve izpeljati 34 dni pred srečanjem elektorjev.

Dan je ustrezal tudi državljanom Da so volitve novembra, je ustrezalo tudi državljanom, saj se je večina med njimi ukvarjala s kmetijstvom. Do novembra so tako že končali s poljedelskimi opravili, hkrati pa tudi zima še ni nastopila, kar je bil pomemben dejavnik predvsem za tiste, ki so morali kar dolgo časa potovati do volišč.

V praksi pa tudi to, da je imela vsaka zvezna država svoj dan za volitve, ni predstavljalo večje ovire. Težavo je predstavljala počasna komunikacija, saj je trajalo več dni ali celo tednov, preden so bili rezultati volitev sploh znani. Sčasoma so se prometne povezave izboljšale, ljudje pa so začeli uporabljati tudi telegrame. Šele takrat pa so Američani ugotovili, da bi lahko rezultat volitev v eni zvezni državi vplival na volitve v drugih zveznih državah, kjer teh še ni bilo. Zato je ameriški kongres leta 1845 sprejel zakon, ki točno določa dan predsedniških volitev.

V 19. stoletju so lahko državljani šele na torek oddali svoj glas Kongres pa se je odločil ravno za torek, ker se je večina Američanov v štiridesetih letih 19. stoletja strogo držala katoliških zapovedih, tudi te, da je nedelja gospodov dan. Volivci, ki so živeli oddaljenih krajih, so se lahko šele v ponedeljek odpravili na pot do volišč, kar pomeni, da so v torek lahko že oddali svoj glas.

Nič drugače pa ne bo tudi letos, čeprav bi marsikdo pričakoval, da bi ameriški kongres zaradi orkana Sandy prestavil volitve. Čeprav je nekaj milijonov Američanov še vedno ovitih v temo, volitve ne bodo prestavljene. V torek bodo tako Američani odločali, ali bo novi ameriški predsednik Barack Obama ali Mitt Romney.

morda še zanimivost, ameriška ustava (zda - usa) ima samo 4543 besed...

Bilo je to brzo, tocno i vrlo opsezno, Jozl52.
  Studeni zbog toga, jer su zavrseni svi veci poslovi na  zemlji, a utorak zato:
- u nedjelju se ne radi nista, pa se tako ni ne glasa
- birokracija Divljeg  zapada je izracunala, da farmerima, rancerima i kaubojima na sluzbenom putu treba jedan citav dan da dođu do glasackih kutija, tako je vec sve od 1845 godine