Tko su baptisti

O baptistima

Vjerovanje i nauk baptističkih crkava slijedi temeljna vjerovanja glavnine kršćanskih crkava, odnosno vjerovanje rane kršćanske Crkve, kako je ono predočeno u Novome zavjetu i sažeto u Apostolskom i Nicejsko-carigradskom vjerovanju.

Baptisti također slijede glavnu liniju teologije i biblicistike tradicionalnih protestantskih crkava, a obaziru se i na teološko nasljeđe umjerenih anabaptista, kao i na ono engleskih puritanaca i separatista u ranom 17. stoljeću.

Baptističko vjerovanje i nauk posebice se ogledaju u sljedećem:

Vjernici su opravdani milošću Božjom, po vjeri.

Ni svećenik niti crkva ne mogu stajati između vjernika i Boga.

Biblija je konačni autoritet u stvarima vjere i praktičnoga kršćanskog života.

Crkva je vjernička zajednica koja djeluje u skladu s Božjom nakanom.

Uskrsli Krist jest djelotvorno nazočan u životu vjernika.

Posebnosti baptističkoga vjerovanja i nauka

Iznimno naglašavanje autoriteta Biblije (načelo Sola Scriptura), koji je ponad svakoga drugog autoriteta crkvenog učiteljstva.

Mjesna crkva jest zajedništvo okupljenih vjernika koji su svoje obraćenje svjesno potvrdili krštenjem, te slobodno i dragovoljno pristupili vjerničkoj zajednici. Mjesna crkva je autonomna i samostalna, ustrojena na kongregacijskom načelu, gdje svaki vjernik ima jednaka prava u zajednici. Slijedeći misao o „svećenstvu svih vjernika", svaki pojedinac ima pravo na izravan pristup k Bogu i saznanje da je od Boga izabran u službu.

Čin krštenja (uronjavanjem) prvenstveno je znak poslušnosti biblijskom nalogu, a krštenje mogu primiti samo oni koji su prethodno svjesno uzvjerovali.

Svijest o dužnosti misije i evangelizacije, koja je sažeta u poznatom načelu „Svaki baptist - misionar".

Inzistiranje na potpunoj vjerskoj slobodi, kao i na odvojenju crkve od države.

Crkveni obredi

Baptisti, pozivajući se na svetopisamsku utemeljenost, priznaju samo krštenje i Večeru Gospodnju (euharistiju), no ne nazivaju ih sakramentima, već ih razumijevaju u smislu obdržavanja obredâ koje je sâm Krist ustanovio.

Krštenje

Baptisti naglašavaju valjanost krštenja samo svjesnih vjernika, koji su svoju odluku donijeli zrelo i samostalno.

Krštenje se obavlja uronjenjem cijele osobe u vodu, čime se simbolizira umiranje starom životu (uranjanje ima značaj životne opasnosti, ali i znakovitost predavanja Kristu u potpunosti, suobličavanjem s njime u smrti i ukopu) i izranjanje (simbolika izbavljenja i podizanja, odnosno suobličavanja s Kristom u uskrsnuću i proslavljanju) u novi život.

Krštenje je za baptiste više od samoga simbola: ono predstavlja i tajnovit ulazak u duhovnu zajednicu Tijela Kristova - Crkve.

Večera Gospodnja

Večera Gospodnja ili euharistija jest svečani obred u kontekstu bogoslužnog čina vjerničke zajednice koja je okupljena u Kristovo ime.

Ona predstavlja tajnovitu zajednicu s Kristom, ali je istodobno i čin zajedničkoga blagovanja.

Nakon što pastor izrekne Gospodnje riječi ustanovljenja, đakoni, nakon zahvalne molitve, podjeljuju okupljenoj zajednici najprije kruh, a potom i vino.

Baptisti teološki ne drže da se nakon izricanja riječi ustanovljenja događa pretvorba, već smatraju da taj čin uvodi u živi spomen na Isusovu muku, na zahvalnost za njegovu otkupljujuću žrtvu, te na svijest o njegovoj trajnoj prisutnosti i nadu da će on ponovno doći.


Preuzeto s: http://www.baptist.hr/o-baptistima