FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeEventsRegistracijaLogin

 

 KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 16 ... 28, 29, 30
AutorPoruka
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime02.12.20 6:42

Njemački zračni napad na luku Bari 2. prosinca/decembra 1943.
 
Nakon iskrcavanja na talijansko kopno snage britanske 8. armije ušle su 11. rujna 1943. bez otpora u Bari, grad na obali Jadranskog mora. Luka Barija odmah je pretvorena u jednu od najznačajnijih savezničkih logističkih baza u južnoj Italiji.
Saveznici su bili uvjereni da ostaci njemačke Luftwaffe na Mediteranu više ne predstavljaju nikakvu prijetnju. Zrakoplovni maršal sir Arthur Coningham, zapovjednik savezničkog taktičkog zrakoplovstva (Northwest African Tactical Air Force - NATAF), izjavio je na konferenciji za medije popodne 2. prosinca 1943. da ''Nijemci nisu u stanju poslati na Bari ni jedan avion''. Samo nekoliko sati kasnije biti će gadno demantiran.
Istodobno dok je Coningham držao svoju konferenciju njemački pilot Werner Hahn nadletio je Bari u izviđačkom avionu Messerschmitt Me-210 i izvijestio da je luka krcata savezničkim transportnim brodovima (bilo ih je oko 30). Zapovjednik svih njemačkih snaga na Mediteranu felfdmaršal Albert Kesselring tražio je od zapovjednika Luftflotte 2 feldmaršala Wolframa von Richthofena da organizira zračni napad svim bomarderima koje ima na raspolaganju, prvenstveno na kompleks savezničkih zračnih baza oko Foggie. Za napad na tako veliki cilj nije bilo dovoljno snaga, stoga je Richthofen predložio Bari kao cilj i prijedlog je prihvaćen.
U napad je upućeno 105 bombardera Junkers Ju-88.
 
Wolfram von Richthofen:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 VRpmpeC
 
Junkers Ju-88:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 CcifSEz
 
Njemački napad je počeo u 19:25 h 2. prosinca i potpuno je iznenadio Britance. Avioni su izbacili staniolske trake i zaslijepili radarske uređaje, stoga nije bilo pravodobne uzbune. Bari u to vrijeme nije imao spomena vrijednu protuzračnu obranu, a kako je luka bila osvijetljena pružala je Nijemcima idealan cilj. Potopljeno je 27 od 30 transportnih brodova dok je luka gotovo potpuno razorena. Poginulo je oko 1.000 savezničkih vojnika i mornara i isto toliko stanovnika Barija, dok su Nijemci izgubili samo jedan avion.
 
Dvije snimke posljedica napada:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 LGd0EOf
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 MU31K8k
 
Pravi razmjeri katastrofe postali su vidljivi idućih dana kada su u bolnice počele stizati stotine pacijenata, vojnih osoba i civila, sa simptomima trovanja iperitom. Naime, među potopljenim brodovima bio je i SS John Harvey tipa Liberty na kojem je bilo utovareno 2.000 bombi s po 30 kg iperita. Ovo oružje Saveznici su dopremili u tajnosti, za slučaj da Nijemci započnu kemijski rat. Ukupno 83 slučaja trovanja završila su smrtnim ishodom.
 
Transportni brod SS John Harvey:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 JPWsM40
 
Glavni zapovjednik savezničkih snaga na Mediteranu general Dwight Eisenhower odmah je zapovijedio da se slučaj s iperitom zataška, kako Nijemci ne bi saznali da su Saveznici dopremili bojne otrove i kako ne bi prvi započeli kemijski rat. Tajna je izbila na vidjelo tek 1967. godine, a vlada Velike Britanije je novčano obeštetila žrtve izloženosti djelovanju iperita.

Vojnik Graničar voli ovaj upis

Na vrh Go down
Vojnik Graničar
Podpukovnik
Podpukovnik
Vojnik Graničar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 7059
REPUTACIJA : 269
ČLAN OD: : 2011-09-05
DOB : 51
M(j)esto Split

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime02.12.20 14:07

@Stanko1 (citat):
 
Junkers Ju-88:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 CcifSEz
 
Njemački napad je počeo u 19:25 h 2. prosinca i potpuno je iznenadio Britance.
Avioni su izbacili staniolske trake i zaslijepili radarske uređaje, stoga nije bilo pravodobne uzbune.
Bari u to vrijeme nije imao spomena vrijednu protuzračnu obranu, a kako je luka bila osvijetljena pružala je Nijemcima idealan cilj.
Potopljeno je 27 od 30 transportnih brodova dok je luka gotovo potpuno razorena.
Poginulo je oko 1.000 savezničkih vojnika i mornara i isto toliko stanovnika Barija, dok su Nijemci izgubili samo jedan avion.

Čudo da su izgubili i taj jedan avion ako se spominje da luka Bari nije imala neku bog zna kakvu protuzračnu obranu. Suspect
Na vrh Go down
http://www.liveleak.com/
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime03.12.20 6:14

Bilo je nešto PZO oružja u luci i na brodovima. Nedovoljno da se nanesu veći gubici, ali su jednog uspjeli skinuti. Vjerojatno je stradao u obrušavanju.
Na vrh Go down
Vojnik Graničar
Podpukovnik
Podpukovnik
Vojnik Graničar

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 7059
REPUTACIJA : 269
ČLAN OD: : 2011-09-05
DOB : 51
M(j)esto Split

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime03.12.20 21:07

@Stanko1 (citat):
Bilo je nešto PZO oružja u luci i na brodovima.
Nedovoljno da se nanesu veći gubici, ali su jednog uspjeli skinuti.
Vjerojatno je stradao u obrušavanju.
Ma onda se nisu trebali truditi ni njega rušiti.! Very Happy
Na vrh Go down
http://www.liveleak.com/
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime05.12.20 6:52

Početak sovjetske protuofenzive u bici za Moskvu, 5. prosinca/decembra 1941.
 
Krajem mjeseca studenog i prvih dana prosinca 1941. Nijemci su činili posljednje napore da zauzmu glavni grad SSSR. Jedna njemačka patrola stigla je 30. studenog do Himkija, samo 8 km od Moskve, ali je otjerana od na brzinu okupljene sovjetske jedinice. To je bila najmanja udaljenost do Moskve koju je dosegla njemačka vojska. Nasuprot njemačkoj Grupi armija Sredina stajale su tri sovjetske grupe armija - Kalinjinski front generala Ivana Konjeva s 22., 29., 31. i 39. armijom, Zapadni front generala Georgija Žukova s 5., 10., 16., 20., 30., 33., 49. i 50. armijom i Brjanski front generala Jakova Čerevičenka s 3., 13. i 61. armijom. Koordinacija djelovanja sva tri fronta bila je u rukama generala Žukova.
Iako im je napad na Moskvu bio zaustavljen Nijemci su bili uvjereni da je sovjetska vojska na rubu snaga i da nema ofenzivni potencijal, ali su se prevarili. Staljin je prihvatio prijedlog Žukova i zamjenika načelnika generalštaba generala Aleksandra Vasiljevskog da se izvede protuofenziva s ciljem otklanjanja neposredne opasnosti za Moskvu, a iz Sibira i Dalekog Istoka dopremljeno je dvadesetak svježih divizija, 1.700 tenkova i 1.500 aviona. Ukupno su sovjetske snage brojale 58 divizija i 1.100.000 vojnika, neznatno više od Nijemaca. Pažljivim rasporedom snaga na važnim mjestima ipak je postignuta premoć od 2:1.
 
Georgij Žukov:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 KgJYw8W
 
Protuofenziva je započekla ujutro 5. prosinca napadom Kalinjinskog fronta, a idućeg dana napali su i Zapadni i Brjanski front. Sovjetska ofenziva je potpuno iznenadila Nijemce koji su ubrzo krenuli u povlačenje i mjestimice u paničan bijeg. Hitler je 8. prosinca izdao zapovjed da se linija obrane mora pod svaku cijenu održati, no situacija na fronti je diktirala drugačiji razvoj događaja. Mnoge obrambene položaje je bilo naprosto nemoguće održati i povlačenja su bila neizbježna. Među njemačkim vojnicima se proširila panika i na trenutke se činilo da će Nijemci doživjeti sudbinu Napoleonove Grande Armée koja se 1813. raspala u Rusiji.
 
Tenkovi T-34 u vrijeme sovjetske protuofenzive kod Moskve:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 KAsJmoN
 
Sovjetska pješadija u napadu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 3zSZDXG
 
Njemačke trupe u bijegu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 SUgP1WU
 
Zarobljeni njemački vojnici, ''Zimski Fritz'':
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 CCIiK8y
 
Sovjetska protuofenziva zaustavljena je 7. siječnja 1942. zbog premorenosti trupa i istrošenih rezervi. Cilj je postignut jer su Nijemci odbačeni od Moskve za 100-250 km. Staljin je inzistirao da se ofenziva nastavi sa ciljem opkoljavanja i uništenja njemačke Grupe armija Sredina, ali za to nije bilo dovoljno snaga.
 
Sovjetska zimska protuofenziva 1941.-1942., grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 I5tzrZH
 
Poraz u bici za Moskvu prouzročio je prvu veliku krizu u njemačkoj vrhovnoj komandi. Uslijedio je val smjenjivanja visokih vojnih zapovjednika, a prvi na redu bio je zapovjednik kompene vojske feldmaršal Walther von Brauchitsch. Njegov položaj preuzeo je Hitler osobno, a za svog prethodnika je rekao: ''To nije vojnik, to je čovjek od slame''. Također su jedan za drugim smijenjeni zapovjednik Grupe armija Sredina feldmaršal Fedor von Bock, zapovjednik 9. general Adolf Strauss, zapovjednik 2. oklopne armije general Heinz Guderian, zapovjednik 4. oklopne armije general Erich Hoeppner i mnogi drugi.
 
Walther von Brauchitsch:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 KTqdsAF
 
Sovjetska pobjeda u bici za Moskvu imala je golemi značaj za dalje odvijanje ratnih operacija u Sovjetskom Savezu i dobila je velik međunarodni publicitet. Svijet je po prvi put u toku rata vidio do tada nepobjedivu njemačku vojsku kako bježi, a ishod bitke je donio veliko ohrabrenje antifašističkim snagama u okupiranoj Europi i u svijetu.

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime11.12.20 6:49

Japanski desant na otok Wake, 11. prosinca/decembra 1941.
 
Wake je atol koraljnog porijekla u Tihom oceanu na krajnjem sjeveroistoku subregije Mikronezija. Površina otoka je 7 km2, a lagune 6 km2. Wake je jedno od najosamljenijih mjesta u svijetu - najbliže naseljeno područje, atol Utirik u otočju Marshall, udaljeno je 590 nm. Od Hololulua na Havajima je udaljen 2.300 nm, od Guama na Marijanskom otočju 1.500 nm i od Tokija 2.000 nm.
 
Položaj atola Wake i susjedna otočja:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 I8vVvce
 
Wake je bio nenastanjen atol kada je 17. siječnja 1899., po zapovjedi predsjednika Williama McKinleya, kapetan fregate Edward Taussig podigao američku zastavu i proglasio ga teritorijem USA. Wake je i danas u sastavu USA kao takozvani neinkorporirani teritorij (unincorporated territory), a njime upravlja USAF - United States Air Force uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova (Department of the Interior).
S obzirom na položaj atola Wake zrakoplovna kompanija Pan American uredila je na njemu tridesetih godina bazu za svoje prekooceanske hidroavione (klipere). U veljači 1941. predsjednik Franklin Roosevelt naredio je da se prekomorski teritoriji USA utvrde i pripreme za obranu, čime je uspostavljena Wake Island Naval Defensive Sea Area. Prvi stalni garnizon na otoku Wake uspostavljen je 19. kolovoza pod zapovjedništvom kapetana fregate (commander) Winfielda Scotta Cunninghama. U sastavu garnizona bilo je 399 pripadnika nepotpunog marinskog bataljona (First Marine Defense Battalion), 50 avijatičara i zemaljskog osoblja, 68 pripadnika US Navy i oko 1.220 civilnih radnika kompanije Morrison-Knudsen Corporation koja je izvodila radove za vojne potrebe. Od oružja je posada raspolagala sa 6 obalnih topova kalibra 127 mm, 12 PZO topova kalibra 76 mm i 38 mitraljeza kalibra 12,7 i 7,62 mm. Od zračnih snaga na otoku se nalazio marinski skvadron VMF 211 s 12 lovaca Grumman F-4F Wildcat.
 
Winfield Scott Cunningham, zapovjednik garnizona Wake:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 RzykEIX
 
Prvi japanski napad 8.-11. prosinca
 
Japanci su napali Wake već prvog dana rata, 8. prosinca 1941. (po američkom vremenu 7. prosinca), formacijom od 36 bombardera Mitsubishi G3M sa otoka Kwajalein. Oni su na zemlji uništili 8 Wildcata, dok su preostala 4 bila u patroli ali zbog lošeg vremena nisu uočili japanske avione. Glavni ciljevi, položaji marinaca i njihovih topova, nisu bili pogođeni. Idućih dana uslijedila su još dva zračna napada pri čemu su lovci srušili nekoliko japanskih bombardera. Zahvaljujući dobrom maskiranju obrambeni položaji nisu pretrpjeli štetu, ali su stradali civilni ciljevi.
Ujutro 11. prosinca stigao je japanski pomorski desant. Snage pod zapovjednišrvom kontraadmirala Sadamichi Kajioke sastojale su se od lakih krstarica Yubari, Tenryū i Tatsuta; razarača Yayoi, Mutsuki, Kisaragi, Hayate, Oite i Asanagi; dva patrolna broda i dva broda za transport trupa s 450 vojnika. Amerikanci su pustili japanske brodove da se približe na 4.000 jardi (3.700 m) i onda u njih pucali iz obalnih topova 127 mm. Dvije granate su pogodile razarač Hayate u spremište za municiju pa je eksplodirao i potonuo, dok je krstarica Yubari pogođena s 11 granata u nadgrađe. Nakon toga su lovci Wildcat bombama pogodili i potopili razarač Kisaragi. Japanci su zatim odustali od desanta i otplovili. To je bio prvi poraz Japanaca u ratu sa USA.
 
Admiral Sadamichi Kajioka:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 YxDgepB
 
Zapovjedni brod desantne eskadre krstarica Yubari:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 U4wh0Gy
 
Razarač Kisaragi:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 YX2c9Yr
 
Pokušaj pomoći i drugi japanski napad
 
Na vijest o odbijanju japanskog napada Amerikanci su u pomoć braniteljima otoka Wake uputili 11. operativnu eskadru (Task Force 11) pod zapovjedništvom kontraadmirala Franka Fletchera. U eskadri su bili nosač aviona USS Saratoga, nosač hidroaviona USS Tangier, teške krstarice USS Astoria, USS Minneapolis i USS San Francisco i 10 razarača. Brodovi su na Wake prevozili jedan bataljon mornaričke pješadije (4th Marine Defense Battalion), skvadron lovačkih aviona Brewster F2A-3 Buffalo i veliku količinu municije raznih vrsta i kalibara. Također je isplovila 14. operativna eskadra (Task Force 14) pod zapovjedništvom kontraadmirala Wilsona Browna s nosačem aviona USS Lexington, 3 teške krstarice i 8 razarača, u cilju izvođenja diverzionog napada na japanska uporišta na otočju Marshall. Međutim, na vijest da se u vodama oko Wakea nalaze japanski nosači aviona viceadmiral William Pye, privremeni zapovjednik Pacifičke flote, zapovijedio je 22. prosinca da se Task Force 11 vrati u Pearl Harbor.
 
Nosač aviona USS Saratoga:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 PtWZPuw
 
Japanci nisu odustali od napada na Wake, već su se reorganizirali i vratili se 23. prosinca. Ovaj put su njihove pomorske snage bile pojačane nosačima aviona Hiryū i Sōryū koji su se upravo vratili iz napada na Pearl Harbor, a dopremili su i dodatnih 1.500 vojnika. Nakon jakog bombardiranja sa mora i iz zraka japanske trupe su se iskrcale na obalu i istog popodneva su iscrpljene američke snage morale kapitulirati.
Gubici Amerikanaca u toku 15-dnevne opsade iznosili su 52 poginula, 49 ranjenih, 2 nestala i 433 zarobljena, te 12 aviona Wildcat. Također je poginulo 70 civila, a 1.104 su zarobljena. Japanci su imali 1.145 poginulih (od toga 325 na potopljenim razaračima) i 333 ranjena, a uz to su izgubili 2 razarača, 2 patrolna i 2 transportna broda dok je jedna krstarica bila teže oštećena. Također su izgubili 8 aviona, dok ih je dvadesetak oštećeno.
 
Nosač aviona Hiryū:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 LR6q4v0
 
Obrana otoka Wake, grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 6fysXSe
 
Epilog
 
Japanci su okupirani Wake pretvorili u jaku utvrdu s brojnom posadom i topovima kalibra do 203 mm. Amerikanci nisu nikada pokušali povratiti otok već su ga povremeno napadali iz zraka. Prvi napad izveli su avioni sa nosača USS Enterprise 24. veljače 1942., a u kasnijim napadima sudjelovali su i teški bombarderi Consolidated B-24 Liberator. Budući predsjednik USA George H. Bush izveo je svoj prvi borbeni let upravo na Wake.
Umjesto da izvedu desant na otok koji je u međuvremenu izgubio strateško značenje Amerikanci su ga izolirali sa mora i iz zraka, zbog čega je japanska posada ostala bez opskrbe. Izgladnjeli Japanci su potpuno istrijebili endemsku ptičju vrstu Gallirallus wakensis. Japanski garnizon na Wakeu kapitulirao je 4. rujna 1945.

goran9030 and Doktor Živago vole ovaj upis

Na vrh Go down
Berač šparuga na utvrdama
Gušter
Gušter
Berač šparuga na utvrdama

BROJ POSTOVA: : 40
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2020-06-02
DOB : 47
M(j)esto Pula

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime20.12.20 15:26

Na današnji dan, 20. prosinca, ali 1914., dogodio se najvažniji ratni događaj u Prvom svjetskom ratu u Puli. Po Mati Baloti bila je to prva prava borbena provjera obrambenog sustava Pule

Sada, 106 godina kasnije, možemo zaključiti da je taj pulski događaj doveo do mnogih povijesnih poveznica, a koje mene kao istraživača dovode do najkomercijalnim filmom 1960-ih godina.

Kratka kronologija:
16. prosinca - francuski oklopni krstaš Jules Michelet krenuo je iz Platealia tegleći podmornicu Curie (51 m dužine, iz 1912.), na udaljenosti od 400 m.
18. prosinca u 2 sata - krstaš pušta podmornicu između Palagruže i Pianose, a ona nastavlja put vlastitom snagom. U 21 sat stiže 3-4 Nm južno od Rta Kamenjak. Odande se upućuje na točku 15 Nm južno od ulaza u Pulu gdje ostaje veći dio noći.
19. prosinca u rano ujutro - Curie nastavlja put prema Puli i dan provodi u blizini ulaza u luku vozeći se pod vodom u okolici Rta Kompare (vrh poluotoka Muzil). Podmornioca dolazi do 10 metara od lukobrana, vidi baržu, no ne može opaziti gdje se prolazi. Noć provodi 20-30 Nm od obale.
20. prosinca u 3 sata - upućuje se prema ulazu u pulsku luku prolazeći pored Rovinja. U podne uplovljava u luku kod lukobrana na dubini od 20 m. Tog dana Puli je prijetila najveća opasnost u Velikom ratu. Da nije bilo podvodne barikade u luci, da nije bilo protupodmornickih mreža i da topovi s bitnica i plovila nisu pogodili podmornicu imali bi uništen grad već u petom mjesecu Prvog svjetskog rata. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Image166
Zapovjednik John O`Byrne je mislio da je prošao baržu, a onda je osjetio otpor podvodnih prepreka. Tek nekoliko minuta prije 16 sati, kada se podmornica već 4 sata pokušavala odpetljati, torpiljarka br. 63 je plovila mimo barikade i primjetila periskop te toranj podmornice na površini. Posada torpiljarke je podigla signal "neprijateljska podmornica u blizini" jer se barikada jako micala zbog snažnih napora podmornice. Torpedne jedinice su otvorile vatru na periskop, a gađale su i dvije flankirane (uzobalne topničke) bitnice: Zonchi i Punta Christo-Sud. Posada ove potonje bitnice pucala je s topova M4 od 90 mm. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1417
Posada iz bitnice Zonchi pucala je s topova L/44 od 47 mm. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 47sfkk10
U 17 sati je podmornica izronila, a njezin zapovjednik je naredio da se unište tajni dokumenti te da se nakon izronjenja ona potopi. Tada je preminuo drugi časnik (poručnik fregate Challey) koji je pogođen od topničke vatre baš kada je izlazio kroz toranj, a kasnije u bolnici je umro jedan dočasnik koji je teško ranjen. Zapovjednik O'Byrne uspijeva evakuirati posadu, ali je ozbiljno ozlijeđen od 19 gelera. Vatra je obustavljena kada je primjećeno da posada skače u more, a Curie je potonula na 35 metara dubine. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1418
1. veljače 1915. - podmirnica je podignuta i premještena u suhi dok. Kada je popravljena u brodogradilištu Uljanik stavljena je u austro-ugarsku flotu pod imenom U14. Bila je temeljito preuređena, opskrbljena novim motorima i uređajima, većim topovima i odgovarajućim torpednim naoružanjem. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1419
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1420

1916. - dana 18. studenog je iz švicarske bolnice preseljen u Francusku O'Byrne, bivši zapovjednik Curie, a gdje umire od ozljeda 20. ožujka 1917.
1917./1918. - podmornica U14 je nastavila borbeno djelovanje na Sredozemnom moru, a pod zapovjedništvom Zadranina Georga Ludwiga Rittera von Trappa. Potopila je 11 trgovačkih brodova s ukupno 44.595 tona, svrstavši se time među najefikasnije podmornice austrougarske flote. On se istaknuo kao vrstan podmorničar te dobio brojna odličja kao i plemićku barunsku titulu. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1421
U Puli mu se rodilo sedmero djece iz braka s Agathom Whitehead, unukom Roberta Whiteheada, izumitelja torpeda i vlasnika istoimene tvornice u Rijeci. No, kako je Austrija izgubila rat, Trapp ostao bez flote, a supruga Agatha umrla od šarlaha - preselili su se iz Pule u okolicu Salzburga.
1919. - podmornicu U14, koju talijanska Vlada zove Zenta, vraća se francuskoj vojsci te joj vraćaju staro ime Curie, ali je nakon nekoliko godina demoliraju zbog zastarjelosti.
1924. - Kraljevina Italija posthumno je odlikovala zlatnom medaljom za vojne zasluge O'Byrnea, bivšeg zapovjednika Curie.
1928. - 6. kolovoza krenula iz Pule prema okolici Rovinju talijanska podmornica F 14. Potonula je u vojnoj vježbi, a pritom je poginulo 27 člana posade. Sličnost s francuskom podmornicom je u tome što je svoj posljednji ratni dan krenula iz okolice Rovinja prema Puli, gdje je potopljena 1914. Curie je kasnije preimenovana u U14, a sličan naziv (F 14) imala je i potopljena talijanska podmornica. Između potopa Curie (U14) i F 14 prošlo je - 14 godina!
1936./38. - Članovi obitelj Trapp osvojili su prvo mjesto na glazbenom festivalu u Salzburgu nakon čega su postali vrlo traženi i uspješni (1936.), a 1937. nastupili su na svojoj prvoj europskoj turneji i svoj hobi pretvorili u profesiju. Obitelj je pobjegla iz Austrije 1938., kada su je okupirali nacisti, a u SAD-u su nastavili turneju.
1949. - Druga supruga Trappa napisala je Priču o pjevačima obitelji Trapp, a koja je poslužila kao inspiracija za slavni mjuzikl "Moje pjesme, moji snovi (The Sound of Music)".
1965. - Objavljen film o obitelji Trapp. Osvojio je 5 Oskara i bio je najkomercijalniji film 1960-ih godina. U njemu se prepričava početak glazbene družine Trapp Family Singers - obitelj Georga Von Trappa, bivšeg zapovjednika podmornice U14, koja je pod imenom Curie na današnji dan pokušala onesposobiti ratnu luku Pulu, a gdje je tada živjela obitelj Trapp. Foto plakata filma:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_8910


Berač šparuga na utvrdama: komentar modifikovan dana: 26.12.20 15:00; prepravljeno ukupno 4 puta

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime20.12.20 16:59

Hvala za ovu objavu. Film sam gledao i poznat mi je, ali nikad ne bih ni pomislio povezati nekog od likova sa Pulom. 
 Prikaz barikada je dobar, jer  dok sam bio na Katarini, često sam razmišljao kako su u luci bili posloženi svi ti ratni brodovi svih veličina i namjena. Bez barikada i mreža, zaista samo jedna podmornica bi napravila dar-mar na sidrištu

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Berač šparuga na utvrdama voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
pera84
GENERAL POTPUKOVNIK Načelnik OPOD-a
GENERAL POTPUKOVNIK Načelnik OPOD-a
pera84

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
BROJ POSTOVA: : 4468
REPUTACIJA : 682
ČLAN OD: : 2011-03-17
M(j)esto USA

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime21.12.20 17:07

Zadnji komentari arhivirani.
Molim vas da procitate pravila Foruma i pridrzavate se datumskih okvira.

PORUCNIK voli ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime21.12.20 21:39

Untisumpora, ja uvijek propustim grmljavinu. Kad god ja naiđem, samo magla... 
A gdje nestade objava koja ima veze sa "današnjim danom"?

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Berač šparuga na utvrdama voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1287
REPUTACIJA : 76
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime22.12.20 0:04

I.PROLETARSKA BRIGADA NOVJ

Na današnji dan leta 1941 je bila v vzhodnobosanskem mestu Rudo ustanovljena prva redna enota Narodnoosvobodilne vojske Jugoslavije I. proletarska brigada. Po koncu II. svetovne vojne smo na ta dan zato praznovali dan Jugoslovanske ljudske armade (JLA).
Kot državni praznik je bil uveden 20. oktobra 1947 na ukaz vrhovnega poveljnika oboroženih sil Josipa Broza Tita.

Po razbitju Užiške republike in prvotnem neuspehu v boju proti četnikom, so se partizanske enote umaknile v Sandžak in vzhodno Bosno. Po izkušnjah iz bojev proti okupatorjem in kolaboratorjem v Srbiji iz leta 1941 je Tito uvidel, da obstaja potreba po formiranju močne izurjene mobilne bojne enote, ki bi se lahko zoperstavila močnejšemu in bolj oboroženemu nasprotniku, kar male partizanske enote niso bile sposobne. Tako je prišlo do odločitve o ustanovitvi I. proletarske brigade. Sprva je brigada štela okoli 1200 vojakov, od tega je bilo več kot 70 žensk.

Prvi poveljnik je bil veteran španske državljanske vojne Koča Popović, politkomisar pa Filip Kljajić. Sprva je brigada štela pet bataljonov, nato so dodali še šestega. V času ustanovitve brigade je v okupirani in razkosani Jugoslaviji bilo 16 italijanskih, 6 nemških, 5 bolgarskih in 2 madžarski diviziji, ki so štele preko pol milijona vojakov, katerim je podporo dajalo približno 120.000 vojakov kolaboratorskih gibanj. Celotno narodnoosvobodilno gibanje je tedaj štelo okoli 80.000 članov.

Brigadni ognjeni krst je potekal že na dan ustanovitve, ko se je med 22. in 23. decembrom brigada na področju Gaočića in Mioča spopadla s sovražnikom, pri čemer je partizanom uspelo zajeti 124 italijanskih vojakov. Tito in politbiro sta zagovarjala, da mora biti I. proletarska brigada multietnična, tako da so jo že spomladi 1942 sestavljali borci iz vseh delov Jugoslavije.

Brigada je tudi predstavljala močno mobilno rezervno enoto Vrhovnega štaba Narodnoosvobodilnega gibanja okupirane Jugoslavije. Brigada se je borila naslednjih 41 mesecev vse do konca vojne. Sprva so ji bili glavni nasprotniki Nemci, Italijani in četniki, kasneje pa se je borila tudi proti domobranski vojski Neodvisne države Hrvaške. Sodelovala je v šestih od sedmih ofenziv v na področju Jugoslavije tekom II.svetovne vojne.

V obdobju treh let in pol je bilo v brigadi preko 13.500 vojakov in vojakinj, od tega jih je okoli 5000 izgubilo življenje. Do konca vojne se je izpopolnila v svojem načinu bojevanja in so jo spoštovali tudi njeni nasprotniki, o čemer najbolje govorijo besede Arturja Phelpsa, poveljnika SS divizij specializiranih za bojevanje v hribih, ki je leta 1944 brigado opisal kot nevarnega in resnega nasprotnika, ki je zelo dobro vodena ter se bori kot enota regularne vojske.

SEZNAM BORCEV I.PROLETARSKE BRIGADE od 21.12.1941 do 15.V.1945

http://znaci.net/00001/97_1.pdf
http://znaci.net/00001/97_2.pdf
http://znaci.net/00001/97_3.pdf
http://znaci.net/00001/97_4.pdf
http://znaci.net/00001/97_5.pdf
http://znaci.net/00001/97_6.pdf
http://znaci.net/00001/97_7.pdf
http://znaci.net/00001/183_15.pdf
file:///C:/Users/Desktop/AppData/Local/Temp/22_BODROZIC_CSP_2_1982.pdf
https://www.facebook.com/431213293589106/posts/prva-proleterska-brigada-knjiga-4-spisak-boraca/2144808328896252/


KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Tito_p11
Josip Broz Tito 7.novembra 1942 v Bosanskem Petrovcu predaja zastavo I.Proletarski brigadi
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Prva_p11
Borci tretjega bataljona Prve proleterske brigade v Foči 5. marca 1942
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 2be29e10
Vrhovni komandant Josip Broz Tito in Koča Popović komandant I.Proletarske brigade
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 12642910
Vrhovni komandant NOV i POJ Josip Broz Tito je v toku
Narodnooslobodilne borbe, od 1941. do 1945. leta prešel
vojno pot, ki je bila dolga okoli 20.000 kilometrov in bil
ranjen 9. junija 1943. med Bitko na Sutjeski
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 13084410
Vrhovni štab NOVJ

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Zastav10
Zastava in odlikovanja Prve proleterske brigade v Vojaškem muzeju v Beogradu


Zoran I: komentar modifikovan dana: 22.12.20 19:18; prepravljeno ukupno 5 puta

mirko bratuš, goran9030 and Berač šparuga na utvrdama vole ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime22.12.20 18:52

Nedavno je Berač šparuga objavio zanimljiv članak u ovoj temi, a on bi se mogao svesti u podkategoriju "nepoznato o poznatom". 
Evo, sada nailazim na još jedan spomen Pule i njegovog nekadašnjeg stanovnika. I ovaj članak bi mogao u istu rubriku "nepoznato o poznatom"...

Otac ideje o svemirskim orbitalnim postajama rođen je u Puli (1892.)

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Normal_1191780214-696x872

Na današnji dan rođen je Herman Potočnik, jedan od prvih ljudi u svijetu koji su se bavili problemom putovanja raketnim pogonom i života u svemiru. Herman Potočnik imao je zanimljiv nadimak Noordung, za koji se ne zna točno podrijetlo, no postoji teorija da je nastao od njemačke riječi Ordnung za red.


Herman Potočnik rođen je u hrvatskom gradu Puli, koji je u to doba bio u sastavu austrijske polovice Austro-Ugarske (za razliku od većeg dijela kontinentalne Hrvatske, koji je bio u sastavu ugarske polovice). Hermanov otac bio je visoki časnik austro-ugarske ratne mornarice, koja je u Puli imala vrhovno zapovjedništvo. Obitelj Potočnik bila je slovenskog podrijetla.
Mladi Potočnik također se školovao za časnike i upravo uoči početka Prvog svjetskog rata postao je inženjerijski poručnik, specijaliziran za gradnju željeznica i mostova. Sudjelovao je kao časnik u krvavim bitkama tijekom Prvog svjetskog rata u Galiciji, Srbiji i na talijanskom bojištu.

Nakon rata nastavio se školovati u Beču i doktorirao je strojarstvo. Specijalizirao se za raketnu tehnologiju. Godine 1928. objavio je knjigu Problem svemirskog putovanja – raketni motor (njem. Das Problem der Befahrung des Weltraums – der Raketen-Motor). To je bila prva knjiga u povijesti u kojoj je opisana ideja izgradnje svemirske postaje u orbiti oko Zemlje. Potočnik je bio navodno i prvi koji je namjeravao takvu postaju poslati u geostacionarnu orbitu oko naše planete (to je orbita u kojoj tijelo zadržava fiksni položaj u odnosu na površinu Zemlje koja rotira). Zanimljivo je da su tu značajnu knjigu u SSSR-u preveli na ruski već 1935. godine, a na engleski ju je prevela tek NASA 1999. godine.
Nažalost, Herman je umro manje od godinu dana nakon objave te svoje važne knjige, u dobi od samo 36 godina. Uzrok smrti bila je upala pluća (još tijekom Prvog svjetskog rata dobio je tuberkulozu, koja mu je trajno oštetila zdravlje).

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Zoran I and Berač šparuga na utvrdama vole ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Berač šparuga na utvrdama
Gušter
Gušter
Berač šparuga na utvrdama

BROJ POSTOVA: : 40
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2020-06-02
DOB : 47
M(j)esto Pula

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime22.12.20 21:12

Pogledao sam u Povijesni dnevnik vrhovnog zapovjedništva talijanske vojske što su zapisali o mjestu Rudo (BiH), kada je 22. prosinca 1941. osnovana 1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Talijani prvi put spominju Rudo u dnevniku od 27. prosinca 1941. te navode da su 24., 25. i 26. prosinca, tijekom operacije čišćenja tog prostora, zabilježili u svojim redovima 8 mrtvih, a među njima jednog oficira. Potom, 12 ranjenih i sedam nestalih. Dio bataljuna "Val Natisone" zabilježio je još veće gubitke, ali ne navode brojku. Zaključuju izvještaj kako su 26. prosinca pobunjenici otvorili vatru na poziciju talijanske vojske na području Pljevlja. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1426
Nadalje, u dnevniku od 30. prosinca 1941. pišu kako su komunisti streljali oficire i 10 talijanskih vojnika koje su zarobili tijekom akcije čišćenja u zoni Rudo.

Eto, toliko od Talijana. Uvijek volim pročitati što je napisala suprotna strana o nekom događaju koji je bitan za povijest. Ovo je moj mali doprinos tome - da pročitate što je pisala poražena vojska.

- - -

@goran9030 (citat):
u Puli (1892.) Na današnji dan rođen je Herman Potočnik...
Hvala goran9030 za zanimljivom postu. Ja prilažem fotku murala u Puli, posvećen Hermanu:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1427
Meni je zanimljivo da se iste godine, kada se u Puli rodio Potočnik, u Kumrovcu rodio Josip Broz, kraj Travnika Ivo Andrić, u Ferrolu (Španjolska) Francisco Franco, u nekoj afričkoj nastambi (Etiopija) Haile Selassie, u Bloemfonteinu (Južna Afrika) J. R. R. Tolkin, u Harlemu (SAD) Oliver Hardy... Bila je to generacija, kako bi se u doba JNA reklo, "maturanata i ročnika" iz 1910. Ostati će zabilježeni kao osobe koje su značajno obilježile povijest 20-stoljeća.

mirko bratuš and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime22.12.20 23:04

@Berač šparuga na utvrdama (citat):
Pogledao sam u Povijesni dnevnik vrhovnog zapovjedništva talijanske vojske što su zapisali o mjestu Rudo (BiH), kada je 22. prosinca 1941. osnovana 1. proleterska brigada Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Talijani prvi put spominju Rudo u dnevniku od 27. prosinca 1941. te navode da su 24., 25. i 26. prosinca, tijekom operacije čišćenja tog prostora, zabilježili u svojim redovima 8 mrtvih, a među njima jednog oficira. 
Neka mi oproste povjesničari i oni koji bolje znaju od mene, ali to sa datumima ima veze sa namještanjem. 
Naime, koliko mi je poznato, Prva proleterska je osnovana 21.12. i to na Staljinov rođendan. To je tada bilo popularno, ali dan JNA se počeo obilježavati nakon rata, pa je tada već krenula "nervoza" između SSSR-a i Jugoslavije i bilo je uputno taj dan prebaciti za neki drugi datum kako se ne bi slučajno nešto povezalo... 
Stoga je ta moguća prva bitka bila i koji dan kasnije, ali slatka mala laž nikad nije na odmet ako koristi, pa se odigrala 22.12. 
Naravno, ako netko ima podatke koji pobijaju ovu moju teoriju, rado ću ih prihvatiti jer je ovo moje mišljenje na osnovu pročitanog i nije temeljeno na nekim dokazanim tezama. 

I još jedna mala digresija...
Ne bih nikada želio staviti u istu rečenicu Tita i Staljina bez obzira na neke odluke i poteze. Ali jedna stvar je zanimljiva;
obojica imaju "dva rođendana". 
Naime, Josip Broz Tito je rođen 7.5.1892., a nekakvom greškom mu je pripisan datum 25.05. 
Kod Staljina je razlika nešto manja, naime postoje podaci da je rođen 18.12, ali i 21.12. 
Osobno sam sklon vjerovati ovom drugom datumu, jer bi po mojoj teoriju u suprotnom 1. proleterska bila osnovana tri dana ranije Smile

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Berač šparuga na utvrdama voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime22.12.20 23:11

@Berač šparuga na utvrdama (citat):


- - -



Hvala goran9030 za zanimljivom postu. Ja prilažem fotku murala u Puli, posvećen Hermanu:

Meni je zanimljivo da se iste godine, kada se u Puli rodio Potočnik, u Kumrovcu rodio Josip Broz, kraj Travnika Ivo Andrić, u Ferrolu (Španjolska) Francisco Franco, u nekoj afričkoj nastambi (Etiopija) Haile Selassie, u Bloemfonteinu (Južna Afrika) J. R. R. Tolkin, u Harlemu (SAD) Oliver Hardy... Bila je to generacija, kako bi se u doba JNA reklo, "maturanata i ročnika" iz 1910. Ostati će zabilježeni kao osobe koje su značajno obilježile povijest 20-stoljeća.
Priznajem da ne znam ubacivati razne citate u istu poruku, pa ću onda to ovako prokomentirati da ne bih napravio kakvu zabunu. 

- Za Hermanov mural - svaka čast Puljanima. Nisam ga uočio u zadnjih nekoliko dolazaka u grad, ali to nije niti čudno, obično sam imao malo vremena, pa sam samo prozujao kao muha bez glave...

- Za "urod" 1892. godine - pa zaista je bila zanimljiva "berba" te godine. Ako ništa drugo, prilično je odjeknula u čitavom svijetu decenijama kasnije... 
Zaista zanimljivo i prilično raznoliko društvo. Smile

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Berač šparuga na utvrdama voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Berač šparuga na utvrdama
Gušter
Gušter
Berač šparuga na utvrdama

BROJ POSTOVA: : 40
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2020-06-02
DOB : 47
M(j)esto Pula

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime24.12.20 23:44

Na današnji datum 1918., prije 102 godine, osnovana je fašistička stranka u Puli. Bilo je to tri mjeseca prije skupa u Milanu kojeg povjesničari bilježe kao datum rođenja fašizma.

Kao antifašistu nije mi namjera promovirati fašističke ideje, već naglasiti da se u Puli, prije nego drugdje u Italiji, "uhvatio" fašistički idealizam. Vjerujem da će to biti interesantno mnogima koji su u uniformi JNA služili vojni rok u Puli i bili indoktrinirani o komunizmu.

Ovim postom želim kronološki opisati kako se od političke stranke taj fašizam pretvorio u državni terorizam u bivšoj glavnoj ratnoj i pomorskoj luci Austro-Ugarske. Podsjećam da je Austrija preuzela Pulu od Talijana (Mlečana) i u stoljeću vladavine se broj stanovnika povećao sa 600 na 60.000. No, nakon što se raspala Austro-Ugarska, a Talijani preuzeli grad, u njemu počinje bujati najekstremniji talijanski nacionalizam. Od tada se veliča rimska i venecijanska graditeljska baština, a ignorira da je ~90% pulskih građevina napravljeno nakon što su Francuzi predali Austrijancima mletačku Pulu. Preostalih, manje od 10% građevina u Puli, zaista su ostaci iz doba Rimljana i Mlečana.

Kratka kronologija:
17. listopada 1797. - počinje trgovina s istarskim poluotokom, između Talijana i Austrijanaca, a sve u režiji Francuza. Taj datum stavljam kao nulti datum mog posta, jer je potpisan u Campoformiju dokument kojim je Francuska predala Austriji dio Venecijanske (talijanske) republike, a u zamjenu dobila područje Sjedinjene belgijske države (zapadnu Belgiju i dio Luksemburga).
23. svibnja 1915. - područje koje je 1797. uzela Talijanima i predala ih Austrijancima, Francuska (u partnerstvu s Velikom Britanijom i Rusijom) sada ponovno nudi Talijanima ako stupe u rat protiv Austrije. Kraljevina Italija objavljuje rat, a Austro-Ugarska monarhija zabranjuje 18. lipnja rad svih protalijanskih organizacija. Među njima su dvije na području Kopra i Pirana (sjeverozapada Istre) koje u svom nazivu nose riječ fašio: Fascio giovanile istriano i Fascio democratico sociale istriano.
1916. - na talijansko-austrijskom ratištu je ubijen Puljanin Giovanni Grion (16. lipnja), a u pulskom zatvoru obješen je Kopranin Nazario Sauro (10. kolovoza). Ova dva austro-ugarska dezertera, koji su se priključili talijanskoj vojsci, će narednih 29 godina biti inspiracija istarskim fašistima, a slavi ih se i u demokratskoj Republici Italiji zbog njihovog patriotizma.
31. listopada 1918. - vlast u glavnoj pomorskoj i ratnoj luci Austro-Ugarske monarhije predana je predstavnicima SHS (Narodno vijeće Jugoslavena). Tada vojnici svih slavenskih narodnosti (i Rumunji) sa uniformi, brodova, vojarni i vojnih zgrada skidaju oznake i zastave vojske A-U i stavljaju trobojnice bez grba: zastave Hrvatske, Slovenije i Jugoslavije.
5. studenoga 1918. - sukladno ugovoru s Francuzima, talijanska vojska okupira Pulu i vraća zastave A-U monarhije te pored njih postavlja one Kraljevine Italije. Nisu dozvoljene nacionalne zastave južnoslavenskih naroda.
27. studenoga 1918. - svega 22 dana od okupacije Pule zabilježene su prve aktivnosti fašista. Pristaše koparske udruge Fascio giovanile istriano osnovale su u Puli sportski klub Fascio Giovanni Grion. Prvi put u potalijančenoj Puli pojavljuje se ustanova s nazivom fašio. Bit će to najuspješniji sportski klub u talijanskoj Istri i klica oko koje će se razviti fašistički pokret u Puli.
24. prosinca 1918. - svega 49 dana od početka okupacije u Puli je osnovana prva fašistička stranka - lokalna direkcija Unitarističkog demokratskog fašia (Fascio democratico unitario), a Antonio Tarabocchia je nominiran je predsjednika.
4. ožujka 1919. - u sjedištu sportskog kluba Fascio Giovanni Grion održana je preliminarna sjednica radi osnivanja Fascio dei combattenti di Pola (Fašio boraca Pule). Talijanski mediji pišu da je sjednica bila puna mladih članova i građana. Njihov je program prikupiti sve građane u jedan borbeni fašio, spreman na bilo koju žrtvu, u slučaju da Nacija to bude zahtjevala za obranu njezinog integriteta, kao i protiv unutarnjeg i vanjskog neprijatelja. Jedan od inicijatora i organizator utemeljenja je Vodnjanac Luigi Bilucaglia, načelnik talijanske vojne obavještajne službe za kotar Pulu.
23. ožujka 1919. - tri mjeseca nakon osnivanja pulske fašističke stranke i 19 dana nakon preliminarne sjednice radi osnivanja Fašia boraca Pule - u Milanu se zbiva skup kojeg povjesničari upisuju kao datum rođenja fašizma, iako je on već postojao u Puli. U Milanu je grupa od oko 120 bivših sudionika Prvog svjetskog rata osnovala stranku Talijanski faši za borbu (Fasci italiani di combattimento) kako bi valorizirali pobjedu u ratu protiv Austro-Ugarske te kako bi ostvarili prava kao bivši borci. Predsjednik stranke je postao Benito Mussolini.
12. rujna 1919. - započela okupacija Rijeke od talijanskih dobrovoljaca, a pulski sportski klub Fascio Giovanni Grion regrutirao je Puljane i slao ih okupirati Rijeku. Među 43 Puljana bio je i Bilucaglia.
6. veljače 1920. - Emanuele Rapicavoli i Mario Mozzato predstavljali su pulske fašiste na regionalnom kongresu fašista u Trstu. Oni su u Puli upravljali s fašističkim vojnim strukturama.
12. srpnja 1920. - osnovan Fascio di combatimento di Pola, čak 16 mjeseci nakon preliminarne sjednice radi osnivanja Fascio dei combattenti di Pola. Pridružuju im se stari iredentisti, dobrovoljci iz rata i mladi koji nisu okolijevali izazivati austrijska vješala i zatvore, sve su to opisi Bilucaglie koji je bio jedan od osnivača.
13. srpnja 1920. - fašisti su spalili Narodni dom u Puli gdje je bilo sjedište hrvatske inteligencije (biblioteka, čitaonica, kazalište, banka, restoran, uredi, sobe za sastanke...). Bio je to prvi službeni čin Fascia di combatimento di Pola, a jednak onome učinjenom u Trstu gdje je također spaljen Narodni dom. Dva dana kasnije uništena je i "hrvatska kuća" na Velom vrhu. Bio je to čin osvete fašista jer su 11. srpnja, u Splitu, Hrvati ubili dva talijanska mornara, kapetana korvete Tommasa Gullija il mornara motoristu Alda Rossija. Foto spomen ploče na zgradi gdje je bio Narodni dom:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1513
10. rujna 1920. - pulski dnevni list L`Azione prenosi objavu predsjedništva Fascia di combatimento di Pola: "Nakon što su se jučer dogodili pojedini pokušaji agresije mase socijalističkih oficira protiv pojedinih fašista, Fašio po posljednji put upozorava da ako se dogodi još jedan slučaj, Fašio neće ići u potragu za odgovornima za pojedinu agresiju, već će uzeti bilo koju grupu mu se pojavi kao žrtveni jarac. Ako policajci žele mirno živjeti, neka ne ometaju naše fašiste na nijednom mjestu. Oni trebaju zbog ljubavi ili zbog snage biti uvjereni da će umrijeti, nikad neće biti gospodari Pule. Neka se sada osude provocirati jednog od naših. Lekcija će biti neposredna."
nekoliko dana prije 21. rujna 1920. - direkcija pulskog Doma mladih socijalista (Circolo giovanile socialista) spriječila je Egidia Gherbaveza u postavljanju eksplozivne naprave ispod pozornice pulskog kazališta povodom govora Mussolinija. Direkcija nije prihvaćala terorističke činove, već je zahtjevala nastavak borbe metodama koje su oni zvali "revolucijonarnima".
21. rujna 1920. - Mussolini, čelnik fašista održao je politički govor u pulskom kazalištu u kojemu je, između ostaloga, kazao: “Pred rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku mrkve (po drugom izvoru nije rekao mrkve već šećerića), nego politiku batine. Granice Italije moraju biti Brenner, Snježnik i dinarske Alpe. Vjerujem da se može žrtvovati 500.000 slavenskih barbara za 50.000 Talijana.” U hrvatskim medijima je popularna i često ponavljanja ova rečenica: "Nakon govora talijanski se vođa pokušao obratiti građanima Pule ispred zgrade kazališta, ali odjednom je iz gomile iskočio jedan nezadovoljni Istranin te je, prema predaji, Mussoliniju `poklonio` šamar." U talijanskim medijima se ponavlja pak ova fraza: "Pula je učinila `pogriješku` zviždajući Musoliniju u njegovoj prvoj posjeti gradu. Nakon toga se više nije vraćao u Pulu."
23. rujna 1920. - tijekom noćne ophodnje, u civilu, talijanski carabinieri sukobljavaju se sa Puljanima pred Domom mladih socijalista, a gdje je ubijen brigadir carabinier Vincenzo Ferrara. On je poznat Puljanima po tome što je prije dva mjeseca izvršio pretres Narodnog doma, prije njezinog uništenja. Odmazda je ubrzo uslijedila. Zbog ubojstva Ferrare i zbog novinskih optužbi na račun Mussolinija podmetnutim požarima fašisti uništavaju do temelja zgrade sportskih, kulturnih, gospodarskih društava koja imaju veze sa Hrvatima i sa socijalistima. I tada, na čelu fašista je Luigi Bilucaglia.
4. studenog 1920. - osnovan istarski Fascio di combatimento, a Bilucaglia je prvi predsjednik.
27. veljače 1921. - talijanski listovi pišu da se tog dana u Puli slavilo priključenje Kraljevini Italiji, a što je dogovoreno Rapalskim ugovorom s Kraljevinom SHS. Pula je službeno postala dio Italije, nakon 845 dana okupacije od talijanake vojske. Istog dana svečano je otvoreno nogomentno igralište nazvao "Giovanni Grion" gdje će ubuduće igrati nogometni klub Fascio Giovanni Grion.
11. lipnja 1921. - u ozračju bezobzirnog vala fašističke represije, pod izgovorom predizborne kampanje, čelnik pulskih i istarskih fašista, Luigi Bilucaglia, izabran je za člana talijanskog parlamenta. S 29 godina bio je tada najmlađi parlamentarac i ostao na toj funkciji do kapitulacije Italije (1943.), iako drugi izvor piše da mu je mandat trajao do 2. ožujka 1939.
13. rujna 1921. - talijanski mediji pišu da su tog dana fašisti napadnuti od komunista tijekom ophodnje, a 18-godišnji fašist Alfredo Sassek je teško ranjen te umire dva dana kasnije.
5. listopada 1921. - 19-godišnji socijalist Luigi Scalier ubijen je u sukobu s fašistima, a dva dana kasnije zabilježen je velik broj Puljana na njegovom pokopu. Bio je prva žrtva fašizma u Istri. Foto natpisa na nadgrobnom spomeniku Luigiju Scalieru:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1512
30. listopada 1922. - Mussolini je dobio mandat za sastavljanje Vlade, a tim je potezom talijanski kralj vjerovao da će zaustaviti njihovo nasilje. Bio je to početak vladavine državnog terora u čitavoj Italiji, a kada su i u Istri fašisti zauzeli sjedište općine i sve strateške objekte u Puli pod vodstvom Bilucaglie.
5. studenoga 1922. - četiri godine otkako su Talijani okupirali Pulu - svečano otvoreno novo sjedište fašista u Puli, u srednjem djelu Ulice Cenide gdje je ranije bila Talijanska radnička komora (Camera del Lavoro italiana). Dan kasnije je grupa fašista promjenila ime Ulice Cenide u Benito Mussolini, a ulica u kojoj je ubijen Alfredo Sassek dobila je njegovo ime. Međutim, u kartama Pule iz 1935. i 1940. godine se Ulica Cenide i dalje tako zove te nema traga da je preimenovana u Ulicu Benito Mussolini. Moguće da je samo njezin dio bio preimenovan.
1923. - Bilucaglia je organizator i osnivač istarske legije crnih košulja (camicie nere) kao stranačke vojske ustrojene pod imenom Legione Istriana. Njezin je prvi zapovjednik.
1924. - 6. travnja fašisti izašli kao pobjednici na izborima u čitavoj Istri, a 26. svibnja Mussolini je proglašen počasnim građaninom Pule.
1925. - bivši hrvatski Narodni dom (koji su fašisti spalili 1920.) postao je novo sjedište fašista u Puli - "Casa del Fascio". U istoj zgradi otvoreno je (13. listopada) Fašističko narodno sveučilište (Universita popolare fascista).
1926. - zabilježene borbe između fašističke paravojske i regularne policije (carabinieri) u kojima su fašisti napadali vojarne i policijske postaje. Nakon obračuna s socijalistima/komunistima, pa Hrvatima/Slovencima, sada fašistima smeta regularna talijanska oružana sila i gradska vlast prema kojoj su bacili nekoliko ručnih bombi.
1928. - u ožujku je čelnik pulskih fašista, Luigi Bilucaglia, postao i ostao gradonačelnik Pule, do 1934.
1930. - 28. listopada, na 8. godišnjicu fašističkog Marša na Rim, što je rezultiralo dobivanjem mandata za sastavljanjem talijanske Vlade, u Puli, u sjedištu Fascio Giovanni Grion se obilježava i postavljanjem spomen ploče desetorici istarskih fašista ubijenih od 1921. do 1924. Zanimljivo da su mnogi od tih fašista bili oni koji su odlazili zastrašivati slovenske i hrvatske stanovnike Istre. Ti fašisti su: 14. godišnji Giuseppe Basadonna i 19. god. Francesco Giachin (iz Kopra dovedeni kamionom u slovensko selo Marezige, prijetili i pucali), 18. god. Apolonio Arrigo (iz Pirana došao zastrašivati stanovnike Buja), 18. god. Alfredo Sassek (odlazio u ophodnju u dio Pule gdje žive hrvatski komunisti), 27. god. Vito Campanelle (ubijen u talijanskoj Muggi), 21. god. Egidio Piemonte (ubijen u Fuškulinu tijekom noćne straže kao pripadnik fašističke milicije), 34. god. Antonio Petronio (ubijen u Vižinadi), 38. god. Martino Uravich (ubijen u Postojni), Alessandro Mini (ubijen u talijanskoj Muggi) i 35. god. Giuseppe Derin (ubijen u Kopru).
1938. - 27. studenoga, na 20. godišnjicu osnutka sportskog kluba Fascio Giovanni Grion, prve pulske ustanove s nazivom fašio, na nogometnom stadionu je postavljena tabela, dar pulskog gradonačelnika Luigia Draghicchia, a čiji je tekst sastavio predsjednik tog kluba i prvi čovjek Istarske provincije (županije): "Nasljednik intervencionističkog iredentizma, Fascio Giovanni Grion dao je (grad) Rijeku poeziji (D`Annunziovih) legionara, revolucionarnom plamenu sqadrista, afričkoj strasti vojnika, ugostio je u vlastitom sjedištu Fascio di combattimento, prvi je sišao na sportske terene u crnoj košulji na uzvik bačen u ova neba od Pjesnika-Vojnika (D`Annunzio)"
- - -
1943. - nakon kapitulacije Italije, Bilucaglia je inicijator obnove fašističke stranke u Istri. Također, član je i predvodnik prve ustrojene fašističke borbene grupe u Puli, a kasnije i u Istri. Postrojba sudjeluje u njemačkim operacijama “čišćenja” terena.
1944. - 28. listopada, na 22. godišnjicu fašističkog Marša na Rim, u Puli, fašisti marširaju do Mornaričkog groblja gdje odaju počast nadgrobnim spomenicima Saura, Griona, Sasseka te podmorničara iz podmornice F14.
11. veljače 1945. - Nogomentni klub Fascio Giovanni Grion odigrao je posljednju službenu utakmicu u Puli. Pobjedili su nogometni tim njemačkih vojnika s rezultatom 8:1.
29. travnja 1945. - Luigi Bilucaglia boravi zadnji dan u Puli, a po talijanskim izvorima do kraja je bio čelnik fašističke organizacije u tom gradu. Talijanski mediji pišu da bježi iz Pule u Padovu, gdje mu je suđeno zbog kolaboracionizma, ali je oslobođen svih optužbi jer je utvrđeno kako se suprostavljao Nijemcima (moj komentar: moš`mislit da se suprostavljao) i nije mu dokazano da je akumulirao profit. Tu se nastanjuje sa svojom obitelji i dobiva posao knjigovođe. Nažalost Bilucaglia dobiva priliku pisati povijest jer postaje suradnik ustanova Centro Studi Adriatici i Associazione Italia Irredenta. No, hrvatski izvori pišu da je osuđen 1946. na 28 godina zatvora, ali da je 60-ih godina viđen na slobodi. Umire 1971., u 80. godini.
3. svibnja 1945. - Jugoslavenska armija (JA) ulazi u Pulu, a vojska Wehrmachta se predaje 8. svibnja na Muzilu. Razoružanje je počelo u 7 sati ujutro i time je čitava Istra oslobođena od vojske talijanskih fašista te njemačkih nacista i njihovih kvislinga.
12. lipnja 1945. - JA predaje upravu nad Pulom britansko-američkoj vojnoj administraciji.
7. ožujka 1947. - Talijani se brodovima sele iz Pule u Italiju, a sa sobom odnose i nadgrobne spomenike te mrtvačke sanduke s kostima pokojnih. Kosti Nazaria Saura i Giovannia Griona te podmorničara iz talijanske podmornice F14, ali i fašiste Alfreda Sasseka pokopali su dva dana kasnije na otoku Lido, kraj Venecije. Na donjoj crno-bijeloj fotki su najpoznatija grobna mjesta iz doba fašističke Pule (Sauro, Grion, Sassek i preminulima s F14), a fotki u boji je današnje stanje na Mornaričkom groblju u Puli (u donjem desnom kutu je spomenik na Nazaria Saura):
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Camera19
17. rujna 1947. - anglo-američka vojna uprava napušta Pulu i predaje grad Jugoslavenskoj armiji. Slavenski narodi preuzimaju upravljenje Pulom točno 150 godina (ali manje jedan mjesec) otkako je počelo trgovanje Istrom od strane Francuza. I 1797. i 1947. granice u Istri su nacrtane po prijedlogu Francuza.
- - -
2020. - u Puli i dalje postoji Ulica Luigi Scalier/Scalierova ul. [Škalierova]. Ulica Alfredo Sassek je odavno preimenovana u Ulicu Ivan Kukuljević Sancinski/Kukuljevićeva ul. Ulica Cenide/Benito Mussolini se zove Ulica Pietro Ciscutti/Ciscuttijeva ul. [Čiskutijeva]. Sjedište hrvatske inteligencije, pa sjedište fašista - već odavno je sjedište Porezne uprave u Puli te sjedište Županijske komore Pule - HGK. Nogometni stadion i sjedište sportskog kluba Fascio Giovanni Grion danas je stadion "Aldo Drosina" na kojem igra hrvatski prvoligaš NK Istra 1961. Foto karte Pule iz 1935.:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Img_1510
2020. po prvi put sam u centru Pule vidio novo poljepljenu naljepnicu prve fašističke ustanove u Puli - sportskog kluba Fascio Giovanni Grion. Zaljepljena je na poštanski sandućić pored trgovine Bio&Bio. Foto:
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Image-11
Kada sam 2020. tražio tekstove o tome kako Talijani interpretiraju događaje u Puli i Istri od prije 100 godina, naišao sam na objave...

Pietro Cappellari je 2018. objavio knjigu "Fiume trincea d’Italia. Il diciannovismo e la questione adriatica dalla protesta nazionale all’insurrezione fascista 1918-1922".  Tamo piše: "...terorizam u talijanskoj Istri dvadesetih godina 20. stoljeća izravno financiraju tajne službe Beograda i nikako nisu spontana pojava. Impresivan je broj terorističkih činova i njihova težina. Nisu bile djelo neovisnih tajnih skupina, već terorističkih organizacija koje je stvorila, kontrolirala i organizirala sama jugoslavenska država. Na Slavene se gledalo kao na petu kolonu beogradskog terorizma. Srećom, sve je to jako slabilo dok nije nestalo s poboljšanjem odnosa između Rima i Beograda tijekom 1930-ih i Pakta Ciano-Stojadinovič iz 1937."

"Neprijateljstvo prema Italiji od strane Slavena nije se pojavilo od talijanske pobjede 1918. i dolaska fašizma, već je svoje korijene pronašlo pod Austro-Ugarskom. Pojavom diktature u Jugoslaviji, Slovenci i Hrvati su počeli pozitivno ocjenjivati ​​život u Italiji, pa čak i fašizam, taj pokret koji se snažno širio po cijeloj Istri, koji možda nije bio toliko antislavenski koliko antikomunistički. Rođeno je ono što se nazivalo pravi slavenski fašizam. Na fašističkim paradama čulo se kako se besprijekorno koristi slovenski jezik u zapovijedanju timova svojih sunarodnjaka u crnim košuljama. Fašizam u središtima s hrvatskom nacionalnošću gotovo nikada nisu vodili lokalni Talijani, već uglavnom hrvatski starosjedioci. Tako su periferni fašistički odredi često bili etnički homogeni."

Takve monstruozne teze o tome kako su istarski Hrvati bili fašisti, pisac Pietro Cappellari pronalazi u prezimenima ubijenih fašišta, a koje povezuje s Hrvatima. Njemu je to dovoljan dokaz da su fašisti (crnokošuljaši, batinaši, vandali...) u Istri bili i Hrvati!

Knjiga Pietra Cappellarija je, za mene, falsificiranje povijesti, ali kako je često citirana u Italiji bitna je za razumjevanje kako dio Talijana gleda na pojavu fašizma u Istri prije 100 godina.


Berač šparuga na utvrdama: komentar modifikovan dana: 31.12.20 21:11; prepravljeno ukupno 27 puta

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1840
REPUTACIJA : 33
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime25.12.20 18:57

Zanimljiva kronologija. Dio sam znao od ranije, ali jedan dobar dio sam sada upotpunio Smile
Moram priznati da me je ova zadnja slika iznenadila. Kroz sve ove godine kako sam dolazio u Pulu nisam naišao čak niti natruhe ovakvih stremljenja. Pretpostavljam da je to samo nečija neslana šala, ali ako se to nastavi, moglo bi imati ozbiljnih posljedica.

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Berač šparuga na utvrdama voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime12.01.21 7:23

Početak sovjetske ofenzive Wisła - Odra, 12. siječnja/januara 1945.
 
U sklopu takozvane Bjeloruske ofenzive (operacija Bagration) sovjetske snage su izbile na teritorij Poljske i zauzele mostobrane na rijeci Wisłi kod Warsawe, Magnuszewa, Puławyja i Sandomierza. Njemačka obavještajna sekcija Fremde Heere Ost generala Reinharda Gehlena upozorila je da Sovjeti dopremaju na mostobrane goleme snage i da pripremaju novu veliku ofenzivu, na što je načelnik generalštaba kopnene vojske general Heinz Guderian odmah upozorio Hitlera. Ujedno je Guderian zatražio da se Grupa armija Sjever, blokirana u Kurlandiji, odmah evakuira morskim putem kako bi se pojačala obrana Poljske. Hitler je ustvrdio da je riječ o ''najvećem blefu od vremena Džingis Kana'' i zaprijetio da će Gehlena ''zatvoriti u ludnicu''. Dapače, umjesto da pojača obranu Hitler je zapovijedio da se 6. oklopna armija, jedina operativna rezerva, premjesti u Mađarsku kako bi tamo izvela protuofenzivu (operacija Frühlingserwachen).
Gehlen i Guderian su bili u pravu jer su Sovjeti zaista pripremali veliku zimsku ofenzivu u Poljskoj, za koju su pripremljene dvije grupe armija:
·         Prvi bjeloruski front pod zapovjedništvom maršala Georgija Žukova s 3. i  5. udarnom armijom, 8. gardijskom armijom, 33., 47., 61. i 69. armijom, 1. poljskom armijom te 1. i 2. gardijskom tenkovskom armijom
·         Prvi ukrajinski front pod zapovjedništvom maršala Ivana Konjeva s 3. i 5. gardijskom armijom, 6., 13., 21., 52., 59. i 60. armijom te 3. gardijskom tenkovskom armijom i 4. tenkovskom armijom
Ukupno su oba fronta brojala 163 divizije s 2.200.000 vojnika, 4.500 tenkova, 2.500 samohodnih topova, 14.000 artiljerijskih oružja kalibra 76 mm i većeg, 15.000 minobacača, 5.000 protutenkovskih topova, 2.200 višecjevnih raketnih bacača Kaćuša i 4.000 aviona.
 
Georgij Žukov:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Dlb6d8e
 
Na njemačkoj strani obranu je držala Grupa armija A pod zapovjedništvom generala Josefa Harpea, od 20. siječnja generala Ferdinanda Schörnera, u sastavu:
·         9. armija s VIII. korpusom, XXXXVI. oklopnim korpusom i LVI. oklopnom korpusom
·         4. oklopna armija s XLII. korpusom, XXIV. oklopnim korpusom i XLVIII. oklopnim korpusom
·         17. armija s XI. i LIX. korpusom i XI. SS oklopnim korpusom
Ukupno su njemačke snage brojale 450.000 vojnika, 1.150 tenkova i 4.100 artiljerijskih oružja. Sovjetska vojska je ostvarila premoć od 5:1.
 
Josef Harpe:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 8iCzLPY
 
Sovjetska ofenziva, poznata kao Vislo-Oderska strateška ofenzivna operacija (Висло-Одерская стратегическая наступательная операция), započela je 12. siječnja 1945. u 4:35 sata ujutro masovnim artiljerijskim bombardiranjem njemačkih položaja. Uslijedio je prodor u slobodni operativni prostor i ubrzano nastupanje tenkovskih armija. Za nešto više od dva tjedna sovjetska vojska je napredovala punih 483 km i 2. veljače izbila na rijeku Odra, samo 69 km od Berlina koji je bio praktično nebranjen. Neki sovjetski zapovjednici, poput generala Vasilija Čujkova, predlagali su nastavak ofenzive na Berlin ali je napad na glavni grad Njemačke odložen za travanj.
 
Nastupanje sovjetskih oklopnih snaga u zimskoj ofenzivi:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 EtAtOjD
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 KX4WcWZ
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 NQ79HR5
 
Kapitulacija njemačkog garnizona Breslau (Wrocław):
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 NZWOmTO
 
Snage maršala Konjeva oslobodile su 27. siječnja 1945. Auschwitz, najveći logor za uništenje. Unatoč pokušaju SS-ovaca da unište logor Sovjeti su pronašli dovoljno tragova svega što se zbivalo na ovom zloglasnom mjestu. Sovjetske snage su također oslobodile i koncentracione logore Płaszów, Stutthof i Ravensbrück
 
Sovjetski vojnici u oslobođenom Auschwitzu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 DQhBSVl
 
Nastupanje sovjetskih snaga dovelo je do masovnog bijega stanovništva njemačkog etničkog porijekla. Potaknuti između ostalog nacističkom propagandom civili su bježali u središnje i zapadne diijelove Njemačke, pa čak i u područja pod okupacijom zapadnih Saveznika. Broj izbjeglica procjenjuje se na nekoliko milijuna.
 
Obitelj njemačkih izbjeglica u Gornjoj Šleziji:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 PxY09ux
 
Gubici Nijemaca procjenjuju se na 480.000 poginulih i ranjenih te 150.000 zarobljenih, dok je sovjetska strana izgubila 200.000 poginulih i ranjenih vojnika. Ofenzivna operacija Wisła - Odra smatra se velikim uspjehom sovjetske vojske i početkom kraja njemačke oružane sile na istoku.
 
Ofenzivna operacija Wisła - Odra, grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 ZwbblyH

pera84 and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1452
REPUTACIJA : 113
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime14.01.21 5:56

Početak operacija Ke, evakuacije preživjelih Japanaca sa Guadalcanala, 14. siječnja/januara 1943.
 
Početkom 1943. godine višemjesečna krvava kampanja na pacifičkom otoku Guadalcanal bližila se kraju. Za Japance, navikle na munjevite i spektakularne pobjede u prvim mjesecima rata, Guadalcanal je postao neka vrsta prokletstva - ukleto mjesto nalik na živi pijesak koje guta ljude, brodove, avione i materijal, a da se ne vidi nikakav napredak. Već u studenom 1942. kod Japanaca su se pojavile prve sumnje u svrsishodnost daljeg nastavka kampanje radi ponovnog zauzimanja Guadalcanala. Prvi japanski oficiri koji su došli do takvog zaključka bili su pukovnici iz Imperijalnog generalštaba Takushiro Hattori i Masanobu Tsuji. Obojica su posjetili otok i kasnije govorili kolegama da je Guadalcanal ''izgubljen slučaj''. Do istog zaključka došli su kapetan fregate Yuji Yamamoto i major Takahiko Hayashi, koji su 11. prosinca 1942. izvijestili Imperijalni generalštab o stanju trupa i preporučili da se Guadalcanal napusti. U razgovoru s pukovnikom Joichiro Sanadom iz generalštaba general Hitoshi Imamura, zapovjednik japanskih kopnenih snaga u Južnom Pacifiku, nije izravno preporučio povlačenje ali je istakao sve poteškoće s kojima se suočavaju snage na Guadalcanalu. Ujedno je naglasio, ako se donese odluka o napuštanju otoka, da je potrebno evakuirati maksimalno mogući broj vojnika.
 
Hitoshi Imamura:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 4r7HMMH
 
Sanada se vratio u Tokyo s preporukom da se Guadalcanal napusti i da se sve snage usmjere na kampanju u Novoj Gvineji, s time da se spasi što je moguće veći broj vojnika. Imperijalni generalštab je prihvatio prijedlog i 26. prosinca donio odluku da se otok evakuirai, te da se uspostavi nova obrambena linija u području središnjih Solomonovih otoka. Također je izdana zapovijed da se pristupi planiranju evakuacije. Dne 28. prosinca 1942. ministar rata general Hajime Sugiyama i načelnik admiralštaba admiral Osami Nagano posjetili su imperatora Hirohita i izvijestili ga o odluci o napuštanju Guadalcanala. Imperator je odluku formalno odobrio 31. prosinca.
 
Hajime Sugiyama:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 XSFBWf7
 
Američke kopnene snage na Guadalcanalu u to vrijeme je činio XIV. korpus pod zapovjedništvom generala Alexandera Patcha, a sastojao se od Američko-kaledonske divizije, 25. pješadijske divizije, 2. marinske divizije i samostalne 147. pješadijske regimente s ukupno 50.000 vojnika. Jedinica koja je podnijela najveći teret kopnenih borbi na Guadalcanalu, 1. marinska divizija, evakuirana je sa otoka tokom prosinca. General Patch je upravo započeo pripreme za završnu ofenzivu kojom će definitivno očistiti otok od japanskih trupa.
 
Alexander Patch:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 SIkF5GF
 
Međutim, Japanci su preduhitrili njegove planove. Odmah iza Nove godine 8. armija i Kominirana flota (Rengo Kantai) započele su planiranje operacije koja je dobila kodni naziv Ke. Plan je predviđao zračnu kampanju radi slabljenja američkih snaga, te koncentraciju raspoloživih snaga ratne mornarice. Zračne udare imala je izvesti Jugoistočna zrakoplovna flota pod zapovjedništvom viceadmirala Jinichi Kusake. Zračna kampanja započela je 14. siječnja 1943. noćnim napadima manjim skupinama aviona na aerodrom Henderson Field. Ovi napadi nisu nanijeli zamjetniju štetu. Jedan od jačih napada izveli su 27. siječnja bombarderi Kawasaki Ki-48 Lilly na američke položaje uz rijeku Matanikau, ali bez većeg uspjeha.
 
Kawasaki Ki-48 Lilly:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 JfuOu15
 
Japanci su također stavili u pokret i jake snage ratne mornarice. Za opću zaštitu operacije Ke određena je eskadra pod zapovjedništvom viceadmirala Nobutake Konda, grupirana u području Ontong Jave, s nosačina aviona Junyo i Zuiho, bojnim brodovima Kongo i Haruna te pratnjom krstarica i razarača. Operaciju će neposredno izvesi 8. flota viceadmirala Gunichi Mikawe iz Rabaula s teškim krstaricama Chokai i Kumano, lakom krstaricom Sendai i 21 razaračem. Sâmu evakuaciju obaviti će razarači pod neposrednim zapovjedništvom kontraadmirala Shintaro Hashimota.
 
Nosač aviona Junyo:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 WbqNnGi
 
Shintaro Hashimoto:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 PqlPtwT
 
Amerikanci su izviđanjem otkrili koncentraciju japanskih pomorskih snaga, a radio-prisluškivanjem i dešifriranjem poruka saznali da Japanci spremaju neku veću operaciju pod nazivom Ke. Tada nisu znali što znači šifra Ke  pa su nagađali da Japanci pripremaju novi veliki napad u području Solomonovih otoka ili na Novoj Gvineji.
U međuvremenu su Japanci izvodili završne pripreme za evakuaciju. Izvijestili su generala Hiyakutakea o odluci o povlačenju i koncentraciji preživjelih vojnika u zoni rta Esperance, a na Guadalcanal su iskrcali jednu svježu jedinicu kopnene vojske, takozvani Yano bataljon koji će imati ulogu zaštitnice dok se vojnici budu prikupljali kod rta Esperance.
Zapovjednik Južnopacifičkog područja viceadmiral William Halsey bio je uvjeren da Japanci namjeravaju izvesti novu ofenzivu kako bi zauzeli aerodrom Henderson Field, stoga je general Patch privremeno obustavio pripreme za završnu ofenzivu i koncentrirao je glavninu snaga unutar obrambenog perimetra. Samo je jedna kombinirana regimenta, sastavljena od pripadnika kopnene vojske i marinaca, dobila zadaću da izvodi nasilno izviđanje prema zapadu s tim da ne prelazi više od jednog kilometra dnevno.  Halsey je 29. siječnja 1943. uputio na Guadalcanal novi konvoj s ratnim materijalom i aktivirao sve raspoložive flotne snage - 2 flotna i 2 eskortna nosača aviona, 3 bojna broda, 12 krstarica i 25 razarača. Neposrednu zaštitu konvoja činila je Task Force 18 pod zapovjedništvom kontraadmirala Roberta Giffena s teškim krstaricama USS Wichita, USS Chicago i USS Louisville, lakim krstaricama USS Montpelier, USS Cleveland i USS Columbia, eskortnim nosačima aviona USS Chenango i USS Suwanee, te 8 razarača.
Task Force 18 je otkrila jedna japanska podmornica u području između Gudalcanala i otoka Rennel. Pred večer 29. siječnja brodove je napalo torpedima 16 japanskih aviona Mitsubishi G4M Betty i 16 Mitsubishi G3M Nell, pri čemu je krstarica Chicago primila dva pogotka i ostala nepokretna. U novom zračnom napadu 30. siječnja dobila je nove torpedne pogotke i potopljena.
 
Krstarica USS Chicago:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 TBj0gm1
 
Japanci su započeli evakuaciju trupa s Guadalcanala noću 31. siječnja, a završili je 8. veljače 1943. povlačenjem zaštitnog Yano bataljona. Jedan dio vojnika, do kojih se nije moglo doprijeti u džungli ili su bili preslabi za iscrpljujući marš do rta Esperance, ostavljen je da se bori do kraja. Evakuirano je ukupno 10.650 vojnika od 36.000 koliko ih je u različitim fazama stiglo na Guadalcanal - ostali su izginuli u borbama ili pomrli od gladi i epidemija.
Operacija Ke nesumnjivo je bila operativni uspjeh Japanaca, jer su evakuirali puno više svojih vojnika nego su se nadali, a pretrpjeli su puno manje gubitke od očekivanih. Sâm admiral Yamamoto, zapovjednik Kombinirane flote, predviđao je gubitak 50% razarača, a ukupni japanski gubici u operaciji Ke bili su 1 razarač, 1 podmornica i 56 aviona. Amerikanci su pak izgubili 1 tešku krstaricu, 1 razarač, 3 torpedna čamca i 53 aviona. No, kako je 1940. rekao Winston Churchill nakon Dunkerquea,  ratovi se ne dobivaju evakuacijama.
Japanski mornari bili su zaprepašteni i potreseni kada su vidjeli svoje uboge drugove iz kopnene vojske koje su došli evakuirati. Izgledali su kao hodajući kosturi sa kojih su visjele krpe - ostaci vojničke odore, a mnogi su patili od nekontroliranih izljeva dijareje. Od evakuiranih vojnika naknadno ih je još oko 600 poumiralo od posljedica ranjavanja, gladi ili bolesti, dok ih je preko tri tisuće upućeno na dugotrajno bolničko liječenje i oporavak.
Amerikanci su bili zatečeni japanskim povlačenjem, ali ih to nije činilo nezadovoljnima. General Patch poslao je 9. veljače 1943. u 16:50 h poruku admiralu Halseyu: - Potpuni poraz japanskih snaga na Guadalcanalu zbio se danas u 16.25 (Total and complete defeat of Japanese forces on Guadalcanal effected 16:25 today).
 
Završne operacije na Guadalcanalu, grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 ApKHN4T
 
Bitka za Guadalcanal trajala je šest mjeseci i pamti se kao jedna od najkrvavijih, ali i strateški najvažnijih, u Drugom svjetskom ratu. U bici je poginulo 7.100 američkih vojnika, mornara i avijatičara, uz gubitak 23 ratna broda i 615 aviona. Japanski gubici bili su puno veći - 31.000 poginulih, 38 ratnih brodova i 700-900 aviona.

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Sponsored content




KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 30 Icon_minitime

Na vrh Go down
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
Na vrh 
Stranica 30/30Idi na stranicu : Previous  1 ... 16 ... 28, 29, 30

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: