FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeEventsRegistracijaLogin

 

 KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan

Go down 
Idi na stranicu : Previous  1 ... 16 ... 27, 28, 29
AutorPoruka
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime10.03.20 15:32

Najsmrtonosniji zračni napad u povijesti - Tokyo 10. ožujka/marta 1945.

Gledajući po ukupnom broju žrtava u zračnim napadima najviše ih je odnijela atomska bomba bačena na Hiroshimu 6. kolovoza/augusta 1945. - od nuklearne eksplozije i posljedica izloženosti radijaciji smrtno je stradalo preko 160.000 ljudi. No najviše neposrednih žrtava u povijesti zračnog ratovanja bilo je u napadu bombardera USAAF na Tokyo 10. ožujka iste godine.
Prvi zračni napad na Japan izvelo je 16 bombardera B-25 Mitchell koji su poletjeli sa nosača aviona USS Hornet 18. travnja/aprila 1942., a bombardirani su Tokyo, Yokohama, Yokosuka, Nagoya i Kobe. Ovaj napad je imao tek simbolično značenje, kao prvi ''udarac u glavu neprijatelja''. Pripreme za temeljitu zračnu ofenzivu protiv Japana započele su u travnju 1944. baziranjem prvih bombardera B-29 Superfortress u Kini. Prvi napad na japansko kopno izvelo je noću 15./16. lipnja/juna 1944. 79 bombardera B-29 koji su bombardirali čeličane u Yawati.
Zračne baze u Kini pokazale su se nepodesnim iz dva razloga. Prije svega, bombarderi su iz njih mogli doseći samo najjužniji otok Kyūshū, a s druge strane bile su ugrožene od mogućeg napada japanskih kopnenih snaga. Problem borbenog dosega bombardera riješen je zauzimanjem Marijanskog otočja, na kojima su Amerikanci izgradili pet velikih zračnih baza - po dvije na otocima Guam i Tinian i jednu na otoku Saipan. Svaka baza mogla je primiti bombardersku diviziju sa 180 aviona B-29.

Bombarderi B-29 na aerodromu North Field, otok Guam:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 F0DVVkq

Zapovjedništvo nad XXI. bombarderskom komandom (XXI Bomber Command) na Guamu preuzeo je u siječnju/januaru 1945. general-major Curtis LeMay, veteran zračne ofenzive protiv Njemačke. Zapovjednik USAAF general Henry Arnold upozorio ga je da su dotadašnji zračni napadi na Japan bili neefikasni i da se od njega očekuju bolji rezultati. LeMay je bio svjestan slabosti dotadašnje zračne kampanje - bombe su bacane danju sa velikih visina, a zbog jakih visinskih (tzv. mlaznih) vjetrova dolazilo je do velikog rasipanja bombi. Stoga je upotrebio novu taktiku, noćne napade sa manjih visina i to većinom zapaljivim bombama.

Curtis LeMay:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 SeDMxtJ

Američke zapaljive bombe M69 u muzeju u gradu Niigata, Japan:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 4W1B5rG

Prvi napadi zapaljivim bombama izvedeni su na Nagoyu i Kobe. Pokazalo se da takvi napadi na širi prostor uzrokuju više štete od bombardiranja pojedinačnih ciljeva sa velikih visina. LeMay je započeo s planiranjem novog masovnog noćnog napada na Tokyo, a operacija je dobila ime Meetinghouse. Rizik od japanskih noćnih lovaca procijenjen je niskim pa je sa bombardera poskidano obrambeno oružje kako bi se dobio veći kapacitet bombi. Zapovjed za napad na Tokyo iduće noći izdana je 8. ožujka, a kao područje napada (target area) definiran je distrikt Shitamachi u središtu grada. Bombarderi će izvesti napad sa visina između 1.500 i 2.100 m.
Polijetanje bombardera počelo je u 17:35 sati 9. ožujka. Bombardersku formaciju od 335 B-29 predvodio je brigadni general Thomas Power.

Thomas Power:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 IqCdPyA

Nad cilj je stiglo 279 bombardera koji su izbacili ukupno 1.665 tona bombi. Prvi avioni su stigli nad Tokyo u 00:08 sati 10. ožujka i obilježili cilj zapaljivim bombama u obliku slova X, što je predstavljalo idealnu ciljničku točku za glavnu bombardersku formaciju. Kako je većina kuća bila građena od drveta nastali su golemi požari koji su se objedinili u požarnu oluju.

Nekoliko fotografija posljedica zračnog napada:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Nz1iaLI

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DJytA1t

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 2gANgi9

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Q9aY8yO

Broj poginulih u zračnom napadu na Tokyo 10. ožujka 1945. procjenjuje se na 83.000 do 100.000. Razorena je 267.171 zgrada, a bez domova je ostalo više od milijun ljudi. Amerikanci su izgubili 14 bombardera i 98 poginulih ili nestalih članova posada.
Ni katastrofalni učinak ovog napada nije slomio volju Japanaca da nastave rat. To će učiniti tek atomske bombe bačene na Hiroshimu i Nagasaki.
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime04.04.20 7:32

Iranski napad na zračnu bazu H-3 u Iraku, 4. travnja/aprila 1981.

U Iračko-iranskom ratu (1980.-1988.) jednu od najspektakularnijih akcija izvelo je ratno zrakoplovstvo Irana napadom na irački kompleks zračnih baza H-3 4. travnja 1981..
H-3 je bio zajednički naziv 3 zračne baze u zapadnom dijelu Iraka, 435 km od Bagdada i nedaleko sirijske granice. Prvi aerodrom izgradila je tvrtka Iraq Petroleum Company 1935. godine. Tokom sedamdesetih godina XX. stoljeća Iračani su izgradili ''super bazu'' temeljem iskustava iz Arapsko-izraelskih ratova 1967. i 1973. godine, a glavni dio posla izvele su građevinske tvrtke iz Jugoslavije. Glavna baza u sastavu H-3 bila je Al-Walid, a ostale su bile H-3 Southwest i H-3 Northwest. Za vrijeme Iračko-iranskog rata Iračani su u H-3 rasporedili veliki dio svog ratnog zrakoplovstva kako bi zaštitili letjelice od iranskih zračnih napada. Prema podacima iranske obavještajne službe Iračani su u Al-Walid smjestili između ostalog novonabavljene lovačke avione Dassault Mirage F1 i bombardere Tupoljev Tu-22.

Zračna baza H-3:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 4xfPpoj

Bombarderi Tupoljev Tu-22 iračkog zrakoplovstva:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 C3mdAyK

Tim iranskog ratnog zrakoplovstva kojeg su predvodili pukovnici Bahram Hooshyar i Fereydoun Izadseta isplanirali su zračni napad na bazu H-3 kako bi se degradirali ofenzivni kapaciteti zračnih snaga Iraka. Problem je bio u tome što je H-3 udaljena od najbliže iranske zračne baze Shahrokhi punih 1.500 km, a bazi je trebalo prići bez da avioni budu otkriveni. Stoga su planeri operacije odabrali sjevernu rutu gdje je iračka PZ obrana bila slaba. Prema planu napadački avioni će letjeti iznad jezera Umia i zatim iznad planina blizu iračko-turske granice, čitavo vrijeme na visini od 100 m kako bi se izbjegla detekcija od strane iračkih i turskih radara. Duljina leta biti će 3.500 km i stoga će se avioni dopunjavati gorivom u zraku četiri puta.

Bahram Hooshyar:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 4Bdb3ML

Udarnu skupinu činilo je 8 lovaca-bombardera McDonnell Douglas F-4 Phantom iz zračne baze Hamedan. Za popunu gorivom u zraku određene su leteće cisterne Boeing KC-135 Stratotanker i Boeing 747. Jedan Boeing 747 služiti će kao leteće zapovjedno mjesto i relejna stanica za prijenos radio poruka. Četiri lovca Grumman F-14 Tomcat patrolirati će za slučaj intervencije iračkih lovaca, dok će tri aviona Northrop F-5 Tiger iz zračne baze Tabriz izvesti diverzijski napad na irački aerodrom Al Hurriya kod Kirkuka.

F-4 Phantom ratnog zrakoplovstva Irana:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 BtakdMj

Iranski F-14 Tomcat:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 WubpSzk

Avioni F-4 Phantom poletjeli su u 10:30 sati 4. travnja. Neposredno prije iračke granice obavili su dopunu gorivom iz leteće cisterne. Sve dopune gorivom u zraku izvedene su na visini od samo 100 metara, što je bio iznimno opasan manevar nezabilježen u povijesti ratnog zrakoplovstva. Avioni su se na kratko pojavljivali na iračkim radarskim ekranima, ali se smatralo da je riječ o turskim lovcima u patroli. Operaciju je svo vrijeme nadzirao pukovnik Izadseta iz letećeg zapovjednog mjesta. Za slučaj prinudnog slijetanja izabran je sirijski aerodrom Palmyra.
Avioni su se bazi H-3 približili neotkriveni i postigli potpuno iznenađenje. Podijeljeni u dvije grupa i napadajući iz različitih smjerova bombardirali su uzletno-sletne staze i hangare, te gađali topovima razne ciljeve na zemlji. Nije bilo nikakve intervencije iračkih lovaca ni spomena vrijedne PZO paljbe. Svi iranski avioni vratili su se sigurno u baze.
Po iranskim podacima uništena su 4 lovca Mikojan-Gurevič MiG-21, 8 lovaca Mikojan-Gurevič MiG-23, 2 lovca Dassault Mirage F1, 5 jurišnih aviona Suhoj Su 20, jedan bombarder Tupoljev Tu-16, 3 transportna aviona Antonov An-12 i 4 helikoptera. Još 11 aviona nepopravljivo je oštećeno, među njima 2 bombardera Tu-16. Poginula su 2 iračka pilota i 14 pripadnika zemaljskog osoblja, 3 egipatska i 1 istočnonjemački vojni savjetnik. Ranjeno je 19 Iračana, 4 Egipćanina i 2 Jordanca. Po tvrdnjama Iračana oštećen je samo jedan MiG-21.
U svakom slučaju napad na zračnu bazu H-3 bio je veliki operativni uspjeh iranskog ratnog zrakoplovstva, a Iračanima je onemogućeno da uzvrate udarac.

Napad na zračnu bazu H-3, grafički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 7ohqROv
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime09.04.20 8:13

Predaja generala Leeja u Appomattoxu 9. travnja/aprila 1865.

U proljeće 1865. godine Američki građanski rat (1861.-1865.) bližio se kraju. Nakon pada glavnog grada Konfederacije Richmonda 3. travnja 1865. glavnina vojske Juga (Army of Northern Virginia) pod zapovjedništvom generala Roberta Leeja povlačila se prema jugoistoku, s namjerom da se probije prema jugu i spoji s vojskom generala Josepha Johnstona u sjevernoj Carolini. Leejeve trupe u stopu je pratila, napadala i opkoljavala glavnina vojske Unije (Army of the Potomac) pod zapovjedništvom generala Ulyssesa Granta. Odnos snaga bio je 63.000 prema 26.000 vojnika u korist Unije.

Robert Lee:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 8lb97KD

Ulysses Grant:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 HUZS1IH

Poslije napuštanja Richmonda prva namjera generala Leeja bila je da opskrbi svoje trupe iz vlakova koji su čekali na željezničkoj stanici Appomattox. Međutim, konjica Unije pod zapovjedništvom generala Georgea Custera prva je stigla do stanice i zapalila tri vlaka. Ujedno su trupe Unije blokirale put prema jugoistoku. Lee je odbio pismeni zahtjev generala Granta da se preda jer se nadao da će se moći opskrbiti u nedalekom Lynchburgu. Nakon kraćeg okršaja trupa Konfederacije s konjicom Unije Lee je shvatio da mu je vojska u stupici.

Situacija kod Appomattoxa 9. travnja 1865.:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 3aMip1S

Shvaćajući da je daljnje krvoproliće besmisleno Lee je uputio parlamentarce generalu Custeru i zatražio primirje, koje je odmah stupilo na snagu. Ujedno je izrazio spremnost da se sastane s generalom Grantom i s njim dogovori uvjete kapitulacije. Dvojica generala sastala su se u malom naselju Appomattox Court House, u kući trgovca Wilmera McLeana. Uvjeti koje je Grant ponudio bili su časni i za Leeja neočekivano velikodušni - svi vojnici će biti pušteni kućama; nitko neće biti optužen ni suđen za veleizdaju; svaki vojnik će potpisati izjavu da više neće uzeti oružje protiv federalne vlasti; svi oficiri će zadržati osobno oružje, konje i osobnu imovinu; streljačko oružje, artiljerija i javna imovina biti će uredno sortirani i složeni. Sporazum o kapitulaciji ručno je napisao Grantov ađutant pukovnik Ely Parker, a potpisan je oko 16 sati.
Nakon što je Lee izjahao i uputio se prema svojoj vojsci prisutni vojnici Unije počeli su uzvikivati u slavljeničkom raspoloženju, ali im je Grant zapovijedio da prestanu: - Vojnici Konfederacije su naši zemljaci i nećemo uživati u njihovom slomu (The Confederates were now our countrymen, and we did not want to exult over their downfall).

Vojnici Unije ispred kuće Wilmera McLeana u Appomattoxu:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 R1ajOYZ

Susret generala Granta i Leeja, umjetnički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 XGsSSL3

General Lee potpisuje dokument o predaji, umjetnički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KLS6xcX

Predaja generala Leeja u Appomattoxu efektivno je okončala Američki građanski rat. Posljednje jedinice Konfederacije predale su se 23. lipnja/juna 1865. u Shreveportu, Louisiana.
Predsjednik USA Andrew Johnson izdao je 29. svibnja/maja 1865. proklamaciju o amnestiji svih pobunjenika, osim 14 iznimaka među kojima su bili Lee, predsjednik Konfederacije Jefferson Davis i general James Longstreet. Svi su definitivno amnestirani 25. prosinca/decembra 1868. i vraćeno im je državljanstvo USA i građanska prava. Poslije rata Lee je aktivno podržavao politiku predsjednika Johnsona za reintegraciju i obnovu bivših zemalja Konfederacije (Reconstruction).
General Ulysses Grant je 4. ožujka 1869. postao 18. po redu predsjednik USA.

Kuća Wilmera McLeana u Appomattoxu danas je muzej:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ZnEtBci
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime11.04.20 13:00

Američka 6. oklopna divizija oslobodila koncentracioni logor Buchenwald, 11. travnja/aprila 1945.

Jedan od prvih, najvećih i najzlogasinijih koncentracionih logora u Njemačkoj bio je Buchenwald, smješten u Tiringiji nedaleko Weimara. Logor je utemeljen 1937. godine i kroz njega je prošlo oko 280.000 zatočenika od kojih je 56.545 ubijeno. Zatočenici su potjecali iz čitave Europe - Židovi, Poljaci i drugi Slaveni, Romi, komunisti i drugi njemački politički zatvorenici, masoni, ratni zarobljenici, mentalno oboljeli i fizički hendikepirani kao i obični kriminalci.
Zapovjednik logora Buchenwald od 1937. do 1941. bio je SS Obersturmbannführer Karl-Otto Koch, a nakon njegovog premještaja u Majdanek nasllijedio ga je SS Oberführer Hermann Pister. Među logorskim osobljem posebno je zloglasna bila Ilse Koch, supruga Karl-Otta Kocha, zvana ''Vještica Buchenwalda'' (Die Hexe von Buchenwald).

Koncentracioni logor Buchenwald:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DORnzFA

Karl-Otto i Ilse Koch:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KtoP2EV

Hermann Pister:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 5seEq2Y

Nijemci su djelomično evakuirali Buchenwald između 6. i 11. travnja. Zahvaljujući poljskom inženjeru i radioamateru Gwidonu Damazynu zatočenici su izradili kratkovalni radio-odašiljač i mali generator, koje su sakrili u dvorani za kino predstave. U podne 8. travnja počeli su emitirati poruku morzeovim znacima na engleskom, njemačkom i ruskom jeziku: ''Saveznicima. Armiji generala Pattona. Ovdje koncentracioni logor Buchenwald. S.O.S. Tražimo pomoć. Namjeravaju nas evakuirati. SS nas želi uništiti''. Nakon nekoliko poruka stigao je odgovor: ''Držite se. Žurimo vam u pomoć. Štab Treće armije''. Nakon te vijesti zatočenici su napali i pobili preostale stražare, koristeći oružje - puškomitraljez i 91 pušku - koje su potajno prikupljali još od 1942. godine. Dijelovi 9. bataljona oklopne pješadije iz sastava 6. oklopne divizije USA pod vodstvom kapetana Frederica Keffera stigle su u Buchenwald u 15:15 sati 11. travnja.
Nakon što je obišao koncentracioni logor zapovjednik 3. armije USA general George Patton naredio je gradonačelniku Weimara da dovede 1.000 stanovnika u Buchenwald. Građani Weimara morali su pješačiti 25 km uz oružanu pratnju američkih vojnika da bi razgledali krematorij i druge tragove nacističkih zločina. Amerikanci su htjeli potaknuti njemački narod da preuzme odgovornost za nacistička zlodjela umjesto da ih negira kao ''propagandu''.

Vojnici 9. bataljona 6. oklopne divizije USA u Buchenwaldu:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 CKVifcS

Skupina američkih kongresmena u razgledavanju koncentracionog logora Buchenwald:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 YuBmXiZ

Suđenje najistaknutijim SS-ovcima iz koncentracionog logora Buchenwald održano je pred američkim vojnim sudom 1947. godine na mjestu bivšeg logora Dachau. Svi su osuđeni, od kojih je 22 na smrt vješanjem, ali ih je na kraju pogubljeno 9.
Buchenwald je danas spomeničko područje. Dne 5. lipnja/juna 2009. godine posjetio ga je predsjednik USA Barack Obama u pratnji njemačke kancelarke Angele Merkel, što je bio prvi posjet jednog aktivnog američkog predsjednika Buchenwaldu.

Sačuvana originalna baraka koncentracionog logora Buchenwald:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 RXruviW

Sat na ulazu u logor pokazuje 15:15 sati - vrijeme kada su američki vojnici ušli u Buchenwald:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ILbaAMA
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime13.04.20 11:21

Predaja utvrde Fort Sumter 13. travnja/aprila 1861.

Nakon izbora Abrahama Lincolna za predsjednika USA savezna država South Carolina proglasila je 20. prosinca/decembra 1860. secesiju od Unije.  Iste odluke naknadno je donijelo još šest država - Mississippi (9. siječnja/januara 1861.), Florida (10. siječnja 1861.), Alabama (11. siječnja 1861.), Georgia (19. siječnja 1861.), Louisiana (26. siječnja 1861.) i Texas (1. veljače/februara 1861.). Predstavnici odmetnutih država sastali su se 4. veljače 1861. u gradu Montgomery, Alabama, gdje su formirali Konfederaciju američkih država (Confederate States of America), donijeli temeljne dokumente o ustroju nove državne zajednice i formirali privremenu vladu.
Konfederacija je odmah konfiscirala federalnu imovinu na svom teritoriju. Pod nadzorom Unije ostala je jedino utvrda Fort Sumter u zaljevu Charleston, South Carolina. Posadu utvrde činilo je 85 vojnika i oficira pod zapovjedništvom artiljerijskog majora Roberta Andersona.

Fort Sumter:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 CzvMj2L

Lokacija utvrde u zaljevu Charlestona:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 UF441QL

Robert Anderson:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 XigDWM5

Poslije proglašenja secesije South Caroline jedino mjesto pod nadzorom Unije bila je utvrda Fort Sumter, koja je dominirala morskim prilazom Charlestonu. Guverner South Caroline Francis Pickens zapovijedio je da se utvrda mora zauzeti. Zadatak je imao izvršiti brigadni general Pierre Beauregard, koga je predsjednik Konfederacije Jefferson Davis 1. ožujka/marta 1861. imenovao za prvog zapovjednika vojske novoosnovane državne zajednice.

Pierre Beauregard:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 WejJiQF

Beauregard je 11. travnja uputio pukovnike Jamesa Chesnuta i Jamesa Chisholma i kapetana Stephena Leeja u Fort Sumter kako bi uručili ultimatum i zahtjev za predaju utvrde. Major Anderson je odbio i započelo je artiljerijsko bombardiranje, na koje je garnizon Fort Sumtera odgovorio. No odnos snaga bio je izrazito na strani Konfederacije.

Bombardiranje Fort Sumtera, umjetnički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 IBIfxJw

U 13 sati 13. travnja snage Konfederacije zaključile su da je Fort Sumter dovoljno stradao i pukovnik Louis Wigfall uputio se čamcem pod bijelom zastavom prema utvrdi. Sastao se s majorom Andersonom i rekao mu: ''Gospodine, branili ste svoju zastavu viteški. Učinili ste sve što je bilo moguće i general Beauregard želi obustaviti ovaj sukob. Pod kojim uvjetima biste evakuirali ovu utvrdu?''. Anderson je bio ohrabren što mu se nudi evakuacija umjesto predaje, a kako je oskudijevao u municiji i hrani, ljudi su mu bili iscrpljeni i svoj zadatak je časno izvršio, pristao je na obustavu neprijateljstava u 14 sati.
U međuvremenu su iz Charlestona krenula tri oficira, Stephen Lee, Porcher Miles i Roger Pryor, ne znajući da je Wigfall već sklopio dogovor o evakuaciji utvrde. Anderson je bio bijesan jer su trojica oficira negirala Wingfallova ovlaštenja i zaprijetio je da će nastaviti borbu. Srećom je general Beauregard osobno primijetio bijelu zastavu na utvrdi i poslao je novu skupinu oficira koji su potvrdili raniji dogovor. Garnizon Unije formalno je predao Fort Sumter u 14:30 sati, a Konfederacija je na Andersonov zahtjev pozdravila spuštanje zastave USA počasnom paljbom s 50 plotuna iz 100 topova.
U trodnevnom bombardiranju nije bilo poginulih ni ranjenih ni na jednoj strani. Prilikom počasne paljbe slučajno je eksplodirala hrpa municije pri čemu su smrtno ranjena dvojica vojnika, Daniel Hough i Edward Galloway, kao prve žrtve Američkog građanskog rata.

Zastava Unije sa utvrde Fort Sumter:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 6I5Z0jT

Vojnici Konfederacije u Fort Sumteru:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ECdaDnl

Snage Konfederacije evakuirale su Fort Sumter u veljači/februaru 1865. godine nakon što je general Unije William Sherman zaobišao i opkolio Charleston. Dne 14. travnja 1865. William Anderson, sada u činu general-majora, vratio se na Fort Sumter i ponovo podigao zastavu Unije koju je spustio četiri godine ranije.

Utvrda je danas dio Fort Sumter and Fort Moultrie National Historical Park, South Carolina:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 7gPpu7f

Napad na Fort Sumter bio je cassus belli i potakao je široku podršku ratnoj opciji, kako na Sjeveru tako i na Jugu. Predsjednik Lincoln objavio je poziv za regrutaciju 75.000 dobrovoljaca na rok od 90 dana, dok su još četiri države proglasile secesiju od Unije i pristupanje Konfederaciji - Virginia, Arkansas, Tennessee i North Carolina.
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime24.04.20 12:06

Prepad Britanaca na njemački garnizon na otoku Santorini, 24. travnja/aprila 1944.

Britanci su u jesen 1943. propustili priliku da zaposjednu otoke u Egejskom moru, ali Nijemce nisu ostavili na miru. U nastojanju da zadrže što više njemačkih trupa u ovom području i nanesu im što više gubitaka  izveli su niz komandoskih prepada na njihove garnizone po otocima. Jedan od najuspješnijih bio je prepad komandosa iz sastava SBS - Special Boat Service na Santorini na današnji dan 1944. godine. Istodobno su izvedene slične operacije i na otocima Ios, Mykonos i Amorgos. Njemački garnizon na Santoriniju imao je snagu jedne čete.

Položaj otoka Santorini u Egejskom moru:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ELdcEzk

Dana 19. travnja 19 pripadnika SBS pod zapovjedništvom majora Andersa Lassena isplovilo je iz svog skrovišta u zaljevu Balisu na turskoj obali na dvije škune. Nakon trodnevne plovidbe komandosi su se iskrcali na Santorini noću 22. na 23. travnja nedaleko sela Vourvoulos. Među njima je bio i poručnik grčke vojske Stefanos Casoulles.

Anders Lassen:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 OpTu85m

Skupina pripadnika SBS:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 1OiVYzX

Amblem SBS:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 0wvhq5h

Njemački vojnici u Grčkoj:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 JFzXPWz

Dok su se ostali komandosi sklonili u jednu pećinu Casoulles je u pratnji dvojice lokalnih vodiča otišao u glavni grad otoka Fira kako bi prikupio obavještajne podatke. Temeljem njegovih informacija major Lassen je podijelio komandose u tri grupe. Prva je imala napasti njemački garnizon, druga rezidenciju lokalnog njemačkog zapovjednika poručnika Hessea, a treća radio stanicu kod sela Imerovigli. Ova radio stanica služila je kao relej za vezu s otokom Kreta.

Selo Imerovigli:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KzhNHuL

Vrijeme napada određeno je za 00:45 sati 24. travnja, a svaka grupa je imala lokalne vodiče. Napadači su uspjeli potpuno iznenaditi njemački garnizon u centru Fire i pobiti ili raniti 40 njemačkih vojnika. Na strani napadača poginuli su poručnik Casoulles i narednik Frank Kingston. Poručnik Hesse i nekoliko njemačkih vojnika uspjeli su pobjeći, dok je zgrada u kojoj je bila radio stanica dignuta u zrak eksplozivom. Nakon uspjelog prepada komandosi su se povukli škunama, a sa sobom su poveli i nekoliko lokalnih Grka koji su im pomagali u akciji i 19 zarobljenih njemačkih vojnika.
Prepad komandosa nije ostao bez represalija. Dana 29. travnja njemačko pojačanje opkolilo je Vourvoulos i ubilo petoricu ljudi, uključivo i načelnika sela. Dodatnih 13 stanovnika otoka poginulo je u eksploziji zgrade s radio stanicom dok su tražili njemačke zalihe. Zbog krvoprolića ova akcija komandosa nazvana je ''Lassenova krvava kupka'' (Lassen's Bloodbath).
Ovaj prepad i slične operacije komandosa natjerale su zapovjednika njemačke Jurišne divizije Rodos (Sturm-Division Rhodos) generala Ulricha Kleemanna da pojača garnizone u Egeju s dodatnih 4.000 ljudi. Ove trupe su ostale na egejskim otocima sve do kraja rata, u vrijeme kada su bile potrebnije na drugom mjestu
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime01.05.20 10:09

Američki građanski rat, bitka kod Chancellorsvillea 1.-6. svibnja/maja 1863.

Tokom zime 1862./1863. dvije glavne vojske Unije (Army of the Potomac) i Konfederacije (Army of Northern Virginia) stajale su sučelice jedna drugoj kod Fredericksburga u Virginiji. Krajem travnja/aprila 1863. zapovjednik Army of the Potomac general Joseph Hooker u tajnosti je premjestio glavninu svoje vojske preko rijeke Rapanhoek, koju je prešao 27. travnja. Istodobno je konjica Unije pod zapovjedništvom generala Georgea Stonemana upućena naprijed u napad na opskrbne linije Konfederacije, koji nije donio nikakav uspjeh.
Pješadija Unije koncentrirala se 30. travnja kod Chancellorsvillea. Zajedno sa snagama koje su ostavljene kod Fredericksburga Hooker je planirao okruženje snaga Konfederacije i napad sa dvije strane.
Army of the Potomac pod zapovjedništvom generala Josepha Hookera brojala je 133.868 vojnika i 413 topova, organizirana u:
·         I. korpus pod zapovjedništvom generala Johna Reynoldsa
·         II. korpus pod zapovjedništvom generala Dariusa Coucha
·         III. korpus pod zapovjedništvom generala Daniela Sicklesa
·         V. korpus pod zapovjedništvom generala Georgea Meadea
·         VI .korpus pod zapovjedništvom generala Johna Sedgwicka
·         XI. korpus pod zapovjedništvom generala Olivera Howarda
·         XII. korpus pod zapovjedništvom generala Henryja Slocuma
·         Konjički korpus pod zapovjedništvom generala Georgea Stonemana
Army of Northern Virginia pod zapovjedništvom generala Roberta Leeja brojala je 60.298 vojnika i 220 topova, organizirana u:
·         I. korpus pod zapovjedništvom generala Jamesa Longstreeta
·         II. korpus pod zapovjedništvom generala Jamesa ''Stonewalla'' Jacksona
·         Konjički korpus pod zapovjedništvom generala Jamesa Stuarta

General Joseph Hooker, zapovjednik Army of the Potomac:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 SdQ1ach

General James Stuart, zapovjednik Konjičkog korpusa Army of Northern Virginia:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 PBB4Q4L

Prvog svibnja Hooker je krenuo u susret snagama Konfederacije. Suočen s premoćnim protivnikom general Lee je razdvojio svoje snage. Jednu petinu je ostavio kod Fredericksburga dok je s četiri petine napao Hookerovu glavninu. Unatoč preporukama svojih potčinjenih Hooker je povukao svoje snage u defenzivne linije oko Chancellorsvillea prepuštajući inicijativu Leeju. Nakrvaviji dan bitke bio je 3. svibnja kada je Lee izveo više napada i natjerao snage Unije na povlačenje. Obje armije su 7. svibnja zaposjele položaje koje su držale prije bitke.

Bitka kod Chancellorsvillea, umjetnički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 NF8Qb8z

Bitka kod Chancellorsvillea, grafički prikaz:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Jkkf1OI

Gubici su na obje strane bili visoki. Army of the Potomac izgubila je 12.145 ljudi, od kojih 1.082 poginula, 6.849 ranjenih i 4.214 zarobljenih. Army of Northern Virginia izgubila je 12.764 vojnika, od kojih 1.665 poginulih, 9.081 ranjenih i 2.018 zarobljenih. Među poginulima je bio i zapovjednik II. korpusa Konfederacije general Jackson. Nakon ranjavanja takozvanom ''prijateljskom paljbom'' amputirana mu je ruka, a umro je nekoliko dana kasnije od komplikacija izazvanih upalom pluća.

General James ''Stonewall'' Jackson:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 B27gJBm

Bitka kod Chancellorsvillea bila je najsjajnija pobjeda generala Leeja u Američkom građanskom ratu, koju je postigao unatoč dvostrukoj premoći protivničke strane. Bitka je nazvana Leejevom ''perfektnom bitkom'' (Lee's "perfect battle") jer je smjelo podijelio svoje snage pred premoćnim protivnikom. No ta je pobjeda bila Pirova s obzirom na gubitke i pogibiju ''Stonewalla'' Jacksona, jednog od najsposobnijih generala Konfederacije. General Lee ipak je bio ponesen uspjehom i odlučio se na prodor prema sjeveru na teritorij Unije, u države Maryland i Pennsylvania, što je dovelo do prijelomne bitke kod Gettysburga 1.-3. srpnja/jula 1863.
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime08.05.20 6:00

Bezuvjetna kapitulacija Njemačke i završetak rata u Europi, 8. svibnja/maja 1945.

Prvih dana svibnja njemačke vojne skupine u Italiji, zapadnoj Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, sjeverozapadnoj Njemačkoj i Bavarskoj počele su redom potpisivati kapitulaciju pred snagama zapadnih Saveznika. S druge strane, snage u Kurlandiji, Pomeraniji, Wroclavu i na području zapadne Jugoslavije odbijale su predaju sovjetskoj i jugoslavenskoj vojsci. Vrhovni zapovjednik Savezničkih ekspedicijskih snaga u Europi (Supreme Commander of the Allied Expeditionary Force in Europe) general Dwight Eisenhower bio je svjestan da se Nijemci žele predati isključivo zapadnim Saveznicima, a to je novi njemački Reichspräsident Karl Dönitz i namjeravao. Eisenhower je također bio svjestan mogućih političkih posljedica i inzistirao je da prestanu pojedinačna predavanja i da Njemačka bezuvjetno kapitulira na svim frontama i pred svim članicama Antihitlerovske koalicije. Dönitz je na pregovore poslao generala Alfreda Jodla koji je pokušavao iskamčiti razne ustupke, ali je Eisenhower prekinuo svaku diskusiju i zaprijetio nastavkom bombardiranja preostalog područja pod njemačkom kontrolom.

Alfred Jodl:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 UjPypTB

Prvi dokument o bezuvjetnoj kapitulaciji potpisan je u Collège Moderne et Technique de Reims u Francuskoj i stupio je na snagu 8. svibnja u 23:01 sata. Potpisao ga je u ime Njemačke general Jodl kao načelnik Operativnog odjela Oberkommando der Wehrmacht, a u ime Antihitlerovske koalicije general Walter Bedell Smith kao načelnik štaba Vrhovnog zapovjedništva savezničkih ekspedicijskih snaga i general Ivan Susloparov kao predstavnik Vrhovnog zapovjedništva Crvene Armije, dok je francuski general François Sevez potpisan kao svjedok.

Walter Bedell Smith:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 YQdGyV3

Ivan Susloparov:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DNLrBUK

Potpisivanje kapitulacije u Reimsu:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 XAz4JqX

Šest sati nakon potpisivanja kapitulacije u Reimsu stigla je reakcija vrhovnog zapovjedništva Crvene Armije u kojoj se osporavao tekst dokumenta i upozoravalo da Susloparov nije bio opunomoćen za potpisivanje. No ključna je bila želja sovjetske strane da tekst i potpisi kapitulacije budu jedinstven povijesni dokument o okončanju zajedničke borbe članica Antihitlerovske koalicije protiv fašizma, a naročito vojske i naroda SSSR. Sovjetskom zahtjevu je udovoljeno i nova ceremonija potpisivanja njemačke kapitulacije održana je 8. svibnja u Karlhorstu, predgrađu Berlina.

Maršal Georgij Žukov čita uvjete njemačke kapitulacije:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 WyEOtIA

Dokument o kapitulaciji potpisali su u ime Njemačke generalfeldmaršal Wilhelm Keitel kao načelnik Oberkommando der Wehrmacht, general Hans-Jürgen Stumpff kao predstavnik Luftwaffe i admiral Hans-Georg von Friedeburg kao predstavnik Kriegsmarine.  U ime Antihitlerovske koalicije dokument su potpisali maršal Georgij Žukov kao član Vrhovnog zapovjedništva Crvene Armije, zrakoplovni maršal sir Arthur Tedder kao zamjenik glavnog zapovjednika Savezničkih ekspedicijskih snaga (Deputy Supreme Commander of the Allied Expeditionary Force), general Carl Spaatz kao zapovjednik Strateških zračnih snaga USA (u svojstvu svjedoka) i general Jean de Lattre de Tassigny kao predstavnik oružanih snaga Francuske (u svojstvu svjedoka). Potpisivanje je obavljeno u 1:00 sat 9. svibnja.

Generalfeldmaršal Wilhelm Keitel potpisuje kapitulaciju u ime Oberkommando der Wehrmacht:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 QJLdtaM

Konačni dokument o kapitulaciji:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 B8BgHGQ

Time je Drugi svjetski rat u Europi formalno okončan, iako je otpor ostataka njemačkih grupa armija E i F kao i oružanih snaga NDH potrajao do 15. svibnja.
S obzirom na vrijeme potpisivanja dokumenta o kapitulaciji 9. svibnja slavi se kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe.
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1217
REPUTACIJA : 70
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime31.05.20 20:47

BITKA PRI JUTLANDU

Na današnji dan leta 1916 se je začela največja pomorska bitka pri Jutlandu med nemško in britansko vojno mornarico.

Bitka pri Jutlandiji (nemško Skagerrakschlacht, angleško Battle of Jutland) je bila največja pomorska bitka prve svetovne vojne. Po nekaterih ocenah naj bi bila tudi največja pomorska bitka v človeški zgodovini. Udeleženca spopada sta bila britansko ladjevje pod poveljstvom admirala Johna Jellicoeja  in nemško ladjevje pod poveljstvom viceadmirala Reinharda Scheera. Do spopada obeh flot je prišlo med 31.majem in 1.junijem 1916 v Severnem morju blizu polotoka Jutlandija na Danskem.

S tem spopadom je nemška mornarica želela v eni sami veliki bitki uničiti večino britanskega ladjevja in tako prekiniti pomorsko blokado Nemčije. Po dvodnevnih bojih so Britanci izgubili štirinajst ladij, Nemci pa enajst. Zmago sta si lastili obe strani, čeprav je bil izid bitke neodločen, saj Nemcem ni uspelo prekiniti pomorske blokade, Britanci pa niso uničili nemškega ladjevja, ki se je po bitki zateklo v svoja oporišča in tam ostalo do konca vojne. Zaradi velikih izgub na obeh straneh sta se mornarici do konca vojne izogibali večjim spopadom, kot odgovor na britansko blokado pa Nemci začeli izvajati neomejeno podmorniško vojno.

Velika Britanija je izgubila skupno 14 ladij nosilnosti 115.025 ton in 6.094 mož posadke.
Nemčija je izgubila skupno 11 ladij nosilnosti 61.180 ton in 2.551 mož posadke.

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 61saex10
                                          Admiral Sir John Rushworth Jellicoe

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 800px-42
                                             Viceadmiral Reinhard Scheer

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 2nd_ba10
                                       Britanske bojne lagje King George V, Thunderer, Monarch in Conqueror

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Hms-qu10
                                                                       HMS bojna križarka Queen Mary

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Hms_qu10
                                                Silovita eksplozija razpolovi britansko bojno križarko Queen Mary

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 1280px57
                                                            Težje poškodovan britanski rušilec Spitfire

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Seidli10
                                                            Težje poškodovana nemška bojna križarka Seydlitz
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime07.06.20 6:32

Masakr kanadskih ratnih zarobljenika u opatiji Abbaye d'Ardenne, 7. lipnja/juna 1944.

Na današnji dan 1944. godine pripadnici 12. SS oklopne divizije ''Hitlerjugend'' (12. SS-Panzerdivision ''Hitlerjugend'') počinili su jedan od brojnih ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu - ubojstvo 20 zarobljenih kanadskih vojnika iz regimenti North Nova Scotia Highlanders i Les Fusiliers de Sherbrooke. Ovaj događaj je poznat kao Masakr kanadskih ratnih zarobljenika u opatiji Abbaye d'Ardenne (Ardenne Abbey massacre). 12. SS oklopna divizija ''Hitlerjugend'' bila je popunjena većinom članovima Hitlerove mladeži (Hitlerjugend) i bila je poznata po fanatičnoj odanosti Führeru i nacizmu.
U vrijeme savezničkog desanta u Normandiji divizija je bila raspoređena u okolici Caena. Zapovjednik divizije SS Standartenführer Kurt Meyer smjestio je svoje zapovjedno mjesto u Abbaye d'Ardenne, staroj opatiji iz XI. stoljeća, sa čijih tornjeva je imao dobar pregled bojišta.

Abbaye d'Ardenne:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Jfbw3Zl

Kurt Meyer:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 IzvfGmS

Vojnici 12. SS-Panzerdivision ''Hitlerjugend'':

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Nff3jKl

Tenk PzKpfw IV iz sastava 12. SS-Panzerdivision ''Hitlerjugend'':

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 7MT196o

Dana 7. lipnja 1944. u dvorište opatije dovedeno je 20 zarobljenih Kanađana koji su pobijeni hicima iz vatrenog oružja i udarcima tvrdih predmeta (vjerojatno kundaka) u glavu. Bilo je to flagrantno kršenje Ženevske konvencije o ratnim zarobljenicima koju je potpisala i Njemačka. Po kasnijem iskazu svjedoka Jana Jesioneka standartenführer Meyer je navodno rekao: ''Što da radimo s ovim zarobljenicima, oni će samo pojesti naše sljedovanje?''. Posmrtni ostaci dvojice zarobljenika otkriveni su 8. srpnja/jula 1944., a ostalih tokom zime 1944./1945.
Poslije rata Meyer je izveden pred sud i 28. prosinca/decembra 1945. proglašen krivim zbog ratnih zločina i osuđen na smrt. Kazna mu je 14. siječnja/januara 1946. preinačena u doživotni zatvor, a 7. rujna/septembra 1954. pušten je na slobodu. Poslije rata je bio istaknuti član HIAG-a (Hilfsgemeinschaft auf Gegenseitigkeit der Angehörigen der ehemaligen Waffen-SS), organizacije za uzajamnu pomoć bivših pripadnika Waffen SS.

Spomen ploča pobijenim zarobljenicima u vrtu Abbaye d'Ardenne:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 FRzaa8E
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime08.06.20 16:00

Izraelski napad na američki brod USS Liberty, 8. lipnja/juna 1967.

U toku Trećeg izraelsko-arapskog rata (Lipanjski ili Šestodnevni rat) zbio se jedan bizaran međunarodni incident, u kojem su sudjelovali brod američke ratne mornarice USS Liberty i pomorske i zračne snage Izraela.
Liberty je bio špijunski brod izvorno građen u Drugom svjetskom ratu kao teretni brod klase Victory. Godine 1963. preuzela ga je ratna mornarica USA i pretvorila u pomoćni brod, a 1. travnja 1964. klasificiran je kao brod za elektronička izviđanja (technical research ship) pod oznakom GTR-5. Istisnina broda bila je 7.700 tona, brzina 17,5 čvorova, a naoružan je bio s 4 mitraljeza Browning M2 kalibra 12,7 mm. Nekoliko dana prije početka Izraelsko-arapskog rata Liberty je bio upućen u istočni dio Sredozemnog mora sa zadaćom da se postavi u međunarodne vode sjeverno od Sinajskog poluotoka i prisluškuje radio komunikacije obiju strana. Brod je zapovijedao kapetan fregate (commander) William McGonagle.

USS Liberty:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 XhrXzjf

Po izbijanju rata 5. lipnja McGonagle je zatražio putem radija od zapovjednika Šeste flote viceadmirala Williama Martina da pošalje jedan razarač koji bi poslužio kao zaštita i dodatni komunikacijski centar. Admiral je odbio zahtjev s obrazloženjem da je ''Liberty jasno označen kao brod USA, nalazi se u međunarodnim vodama, ne sudjeluje u ratu i ne može biti razumni objekt napada bilo koje nacije''. U slučaju bilo kakvih neprilika, obećao je, stići će avioni Šeste flote za deset minuta. Brod se u tom trenutku nalazio na poziciji 25 milja sjeverozapadno od el-ʻArīsha.
Rano ujutro 8. lipnja, u 3:10 sata po lokalnom (mediteranskom) vremenu, Pentagon je zapovijedio Šestoj floti da povuče Liberty dalje od obale Egipta, Izraela i Sirije, s tim da im brod ne prilazi na bliže od 100 milja. Zbog različitih frekvencija zapovijed je dosegla Liberty tek u 15:25, nekoliko sati nakon incidenta.
Ujutro 8. lipnja Liberty su nadletjeli izraelski avioni u nekoliko navrata. Prvi je naišao transportni avion Nord Noratlas koji je tragao za egipatskom podmornicom, a nakon njega i dva mlazna aviona. U međuvremenu je u 5:45 sati izraelska Središnja obalna komanda obaviještena da je primijećen ''nepoznati brod, vjerojatno razarač, na poziciji 70 nm zapadno od Gaze''. U 6:00 sati izraelski pilot major Uri Meretz izvijestio je da je vjerojatno riječ o logističkom brodu US Navy. Malo kasnije drugi izraelski pilot izvijestio je da je ''nadletio brod koji je pucao na njega'', a pilot aviona Noratlas po povratku u bazu izjavio je da je identificirao brod kao američki Liberty.
Činilo se da su dubioze otklonjene, no u 11:24 sati stigla je vijest da je ''bombardiran el-ʻArīsh'', tada već pod izraelskom okupacijom. Tri minute kasnije izvještaj je potvrđen uz opasku da su ''granate imale podbačaj''. Nije bilo nikakve šanse da Liberty mitraljezima 12,7 mm gađa cilj na tolikoj udaljenosti, no u zapovjednom centru izraelske ratne mornarice shvatili su izvještaje ozbiljno pa je 914. divizion torpednih čamaca pod zapovjedništvom kapetana fregate Moshe Orena dobio nalog da isplovi i potraži uljeza. Torpedni čamci T-203, T-204 i T-206 odmah su isplovili u smjeru el-ʻArīsha.
Načelnik izraelskog generalštaba general Yitzhak Rabin bio je zabrinut zbog mogućnosti da Egipćani izvedu pomorski desant u pozadinu izraelskih snaga na Sinaju i zaključio je da je bombardiranje el-ʻArīsha uvod u takvu akciju. Stoga je zapovijedio da se napadne bilo koji nepoznati brod u tom području, uz dužan oprez s obzirom da su se u blizini nalazili i sovjetski ratni brodovi.
U 13:24 sati izraelski torpedni čamci registrirali su nepoznato plovilo na udaljenosti 20 nm od el-ʻArīsha. Na radaru je očitana brzina od 30 čvorova, koju su tada mogli postići samo ratni brodovi. U stvarnostri je Liberty plovio brzinom od samo 5 čvorova. Dojavljena brzina i smjer plovidbe učvrstili su Izraelce u uvjerenju da je riječ o egipatskom razaraču koji je ''bombardirao el-ʻArīsh''. Kako torpedni čamci ne bi dostigli brod prije nego stigne u egipatsku bazu pozvano je u pomoć ratno zrakoplovstvo.
Oko 2 sata do Libertyja su stigla dva izraelska aviona Mirage III pod zapovjedništvom kapetana Iftacha Spectora. Avioni su nadletjeli brod i piloti su ga prepoznali kao ''razarač'', a nikakve oznake pripadnosti navodno nisu vidjeli. Nakon izvještaja kapetana Spectora glavni kontrolor zračnih znaga potpukovnik Shmuel Kislev dao je pilotima Miragea odobrenje za napad. Avioni su se obrušili na Liberty i gađali ga nevođenim raketama i topovima 30 mm. U ovom napadu oštećene su brodske antene, izbio je požar i srušena je zastava US Navy. Kapetan McGonagle je uputio radio poruku Šestoj floti: ''Napadaju nas neidentificirani avioni, tražimo žurnu pomoć''. Nakon što su istrošili municiju Miragei su se povukli, a novi napad su izvela dva aviona Super Mystère pod zapovjedništvom kapetana Yossi Zuka, naoružana napalm bombama. Piloti su bili zbunjeni zbog izostanka protuzračne paljbe, a kako su primijetili oznake na latinici javili su da bi brod ''možda mogao biti američki''.

Iftach Spector:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 JyT4mhE

Dassault Super Mystère:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 BcSlivF

Kada je čuo za oznake na latinskom pismu general Rabin se pobojao da nije možda riječ o sovjetskom brodu i zapovijedio torpednim čamcima da se drže podalje od nepoznatog plovila. Kapetan Oren je u kasnijoj istrazi ustvrdio da nije dobio takvu poruku.  Oko 14:20 torpedni čamci su se približili Libertyju i Oren je shvatio da nije riječ o razaraču. Nakon neuspjelog pokušaja kontakta putem radija sa torpednog čamca T-204 upućen je svjetlosni signal AA, što znači ''identificirajte se''. U međuvremenu je Oren ''prepoznao'' Liberty kao pomoćni brod egipatske ratne mornarice El Quseir i zapovijedio napad. Kapetan McGonagle je bio spreman zapovijediti paljbu iz mitraljeza, ali je prepoznao izraelsku zastavu i zaključio da su i napadački avioni vjerojatno bili izraelski te da je riječ o napadu iz zabune. Jedan mitraljez je ipak otvorio paljbu, na što su Izraelci odgovorili paljbom iz topova i lansiranjem 5 torpeda. Jedan torpedo je pogodio brod, ali ga je posada uspjela održati na površini. Odmah nakon toga Izraelci su pronašli u vodi splav za spašavanje sa Libertyja i shvatili da je brod američki.
U napadu na Liberty poginula su 34 i ranjena 174  člana posade, a među ranjenima bio je i kapetan McGonagle.

Izraelski torpedni čamci koji su sudjelovali u napadu na USS Liberty:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ISzK6I3

Dio oštećenja na brodu:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 UQi5t1D

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 FdHbx7I

Kapetan William McGonagle u svojoj kabini, također oštećenoj u izraelskom napadu:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 QuKB1yA

Lokacija napada na USS Liberty:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 7DFicAZ

Kada je dobio vijest o ''napadu nepoznatih aviona na USS Liberty'' predsjednik USA Lyndon Johnson posumnjao je da su u to umiješani Sovjeti i aktivirao je ''vruću liniju'', no ubrzo se doznala istina. Ambasador Izraela u Washingtonu Avraham Harman dobio je propisan ''obrisač'', a izraelski predsjednik Levi Eshkol i ministar vanjskih poslova Aba Eban uputili su javnu ispriku Sjedinjenim Američkim Državama.
U svibnju 1968. izraelska vlada je isplatila 3,32 milijuna dolara (ekvivalent današnjih 24,4 milijuna USD) obiteljima poginulih članova posade Libertyja. U ožujku 1969. isplaćeno je dodatnih 3,57 milijuna dolara ranjenima u napadu, a u prosincu 1980. još 6 milijuna na ime materijalne štete.
Iako je pogotak torpeda napravio rupu u trupu promjera 12 metara Liberty je vlastitim pogonom doplovio do Malte gdje je provizorno zakrpan, a zatim se vratio u USA. S obzirom da je cjeloviti popravak ocijenjen kao neisplativ brod je otpisan iz flotne liste i 1973. godine razrezan.
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime01.07.20 5:30

Bitka kod Gettysburga, prekretnica u Američkom građanskom ratu, 1.-3. srpnja/jula 1863.
 
Poslije pobjede u bici kod Chancellorsvillea 6. svibnja/maja 1863. zapovjednik glavnih vojnih snaga Konfederacije (Army of Northern Virginia) general Robert Lee krenuo je s vojskom od 76.000 ljudi i 272 topa od Fredericksburga prema sjeveru, s namjerom da prodre u Pennsylvaniju i Maryland kako bi ove države odvojio od Unije i pripojio ih Konfederaciji. Lee se kretao zapadno od planinskog lanca Blue Ridge Mountain, štiteći svoj desni bok na planinskim prijevojima i upućujući konjaničke patrole na istočnu stranu radi nabavke hrane.
Saznavši za pokret Leejevih snaga zapovjednik vojske Unije (Army of the Potomac) general Joseph Hooker krenuo je s vojskom od 115.000 ljudi i 362 topa također prema sjeveru, kako bi zaštitio Washington i Baltimore. Tokom marša Hookera je 28. lipnja/juna na zapovjednom položaju zamijenio general George Meade.
U sastavu vojske Konfederacije bili su 1. korpus pod zapovjedništvom generala Jamesa Longstreeta, 2. korpus pod zapovjedništvom generala Richarda Ewella, 3. korpus pod zapovjedništvom generala Ambrosa Hilla i Konjička divizija pod zapovjedništvom generala Jamesa Stuarta. Vojsku Unije činili su I., II., III., V., VI., XI. i XII. korpus, Konjički korpus i Artiljerijska rezerva.
 
Robert Lee:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ETygLjg
 
George Meade:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ZePBlLM
 
Obostrani pokreti snaga od 3. lipnja do 3. srpnja 1863.:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 OI5FNRm
 
Meade se kretao širokim frontom s namjerom da u sjevernom Marylandu prijeđe u obranu, no događaji su se odvijali drugačije. Prethodnica Konjičkog korpusa Unije sudarila se 1. srpnja 1863. s dijelovima 3. korpusa Konfederacije u južnoj Pennsylvaniji, kod gradića Gettysburg. Nakon toga su glavne snage obiju strana krenule prema Gettysburgu koji je bio važno raskršće cestovnih komunikacija. General Meade je rasporedio svoje snage na topografski jakim položajima južno od Gettysburga, na liniji Culp's Hill - Cemetery Hill - Cemetery Ridge - Little Round Top, dok je Lee zaposjeo položaje na liniji Gettysburg - Seminary Ridge - Peach Orchard. Tokom noći prispjeli su svi korpusi Unije i zaposjeli svoje položaje, osim Little Round Topa koji je zabunom ostao nezaposjednut.
Drugog dana, 2. srpnja, snage Konfederacije krenule su u napad na položaje Unije s početkom na južnom dijelu, na Little Round Topu kojeg je u zadnji čas zaposjela jedna brigada Unije. To je dovelo do žestoke borbe na padinama brda u kojoj su snage Konfederacije potisnute na početne položaje. Tokom dana snage Konfederacije su poduzimale jake napade na položaje Unije s postupnim pomicanjem težišta od juga prema sjeveru, ali bez značajnijih rezultata.
Trećeg dana bitke, 3. srpnja, Lee je poduzeo odlučujući napad. Prema njegovom planu Ewellov 2. korpus obnoviti će napad na Culp's Hill dok će glavni napad izvesti 15.000 vojnika 1. korpusa generala Longstreeta na središte rasporeda vojske Unije na Cemetery Ridgeu. Longstreet se usprotivio tom napadu jer je smatrao da je obrana prejaka. Predlagao je da se umjesto toga obiđe južni bok snaga Unije kod Little Round Topa i izbije im se u pozadinu. Po vlastitim memoarskim zapisima rekao je Leeju: ''Generale, ja sam vojnik čitavog svog života. Vodio sam vojnike u borbu u vodovima, u četama, u regimentama, u divizijama i u armijama i znam što vojnik može učiniti. Moje je mišljenje da petnaest hiljada vojnika ne može zauzeti te položaje''.
 
James Longstreet:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DoZEx8r
 
Lee je unatoč upozorenju ostao kod svog plana. Napad na Culp's Hill okončan je već u 11 sati neuspjehom Ewellovog 2. korpusa, dok je napadu Longstreetovog 1. korpusa na Cemetery Ridge prethodilo artiljerijsko bombardiranje položaja Unije iz 170 topova započeto u 13 sati - najjača koncentracija artiljerijske paljbe u čitavom Američkom građanskom ratu. Unatoč jačini paljba nije ušutkala artiljerijske baterije Unije ni ozbilnije oštetila obrambene položaje. Artiljerija Unije čuvala je municiju za odbijanje pješadijskog napada, za koji je bilo jasno da će uslijediti, i odgovorila je tek nakon 15 minuta iz 80 topova.
Točno u 15 sati u pješadijski napad krenulo je 12.500 vojnika 1. korpusa Konfederacije, na fronti širine samo 1.200 m. Pri tome su morali prijeći više od kilometra preko otvorenog zemljišta, što ih je činilo idealnim ciljem za artiljeriju Unije koja je sada djelovala u punoj snazi. U prilazu položajima Unije masovno ih je kosila kartečna paljba iz topova i paljba iz streljačkog oružja. Na nekim mjestima vojnici Konfederacije uspjeli su prodrijeti u položaje Unije, ali su odmah pobijeni ili zarobljeni. Ovaj napad, poznat kao Pickett's Charge (po zapovjedniku jedne od divizija 1. korpusa generalu Georgeu Pickettu) završio je kao fijasko u kojem je Konfederacija izgubila 6.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih.
 
Pickett's Charge, umjetnički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 HedxatJ
 
Borbe 3. srpnja 1863., grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ZeWybyM
 
Poslije poraza Longstreetovog 1. korpusa general Lee je shvatio da je bitka izgubljena i zapovijedio je povlačenje prema jugu u Virginiju, čime je okončana njegova namjera da prenese ratne operacije u države Unije. Gubici su na obje strane bili visoki (Konfederacija 28.000, Unija 23.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih) i bitka kod Gettysburga se smatra najkrvavijom bitkom ikada vođenom na američkom tlu. Poraz i pretrpljeni gubici imali su nepovoljne posljedice na moral vojske Konfederacije.
 
Thure de Thulstrup, Bitka kod Gettysburga:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 EQMXHCO
 
Spomeničko područje High-water mark of the Confederacy, Gettysburg National Military Park, označava točku najdubljeg prodora snaga Konfederacije trećeg dana bitke. Spomenik prikazuje vojnika 72. pješadijske regimente Unije iz Pennsylvanije (72nd Pennsylvania Infantry):
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Kw7rX9M
 
Zajedno s osvajanjem Vicksburga 4. srpnja 1863. od strane generala Ulysessa Granta, čime je teritorij Konfederacije presječen na dva dijela, bitka kod Gettysburga bila je prijelomna u Američkom građanskom ratu - poslije nje je uslijedilo postupno povlačenje vojske Konfederacije u obrani sve manjeg teritorija.
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime27.07.20 10:51

Rušenje izraelskog putničkog aviona iznad Bugarske 27. srpnja/jula 1955.
 
Putnički avion Lockheed Constellation izraelske kompanije El Al registarske oznake 4X-AKC na letu broj 402 London - Tel Aviv uzletio je 27. srpnja/jula 1955. u 02:33 sata sa aerodroma Swechat u Beču. Po redu letenja iduće međuslijetanje bilo je predvođeno u Istanbulu, odakle bi avion produžio let do aerodroma Lod kod Tel Aviva. U avionu je bilo 7 članova posade i 51 putnik - 15 državljana Izraela, 12 USA, 5 SSSR-a, po 4 Velike Britanije, Kanade i Južnoafričke Republike, 3 Zapadne Njemačke i po 1 Austrije, Švicarske i Poljske. Jedan putnik je bio nepoznatog državljanstva.
Bugarska promatračka stanica registrirala je nepoznati avion u zračnom prostoru Bugarske nedaleko tromeđe s Makedonijom i Grčkom. Zamjenik zapovjednika protuzračne obrane general Veličko Georgijev zapovijedio je presretanje aviona i sa vojnog aerodroma Dobroslavci kod Sofije uletjela su dva lovca MiG-15 kojima su upravljali piloti Petrov i Sankijski.
 
Lockheed Constellation 4X-AKC kompanije El Al na aerodromu Idlewild u New Yorku 1950. godine:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 2Ww9IB7
 
Mikojan-Gurevič MiG-15:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 QYGTphc
 
Što se dalje događalo nije do kraja razjašnjeno. Prema izjavama pilota MiG-ova Petrov je u dva navrata ispalio rafal upozorenja ispred nosa Constellationa. Piloti također tvrde da se posada izraelskog aviona u početku pretvarala kako slijedi instrukcije i spustila flapsove i stajni trap, ali ih je odmah uvukla i napravila oštar zaokret u namjeri da pobjegne preko grčke granice. Tada je general Georgijev osobno zapovijedio: ''Ako avion namjerava napustiti bugarski zračni prostor, a nema više vremena za nova upozorenja, srušite ga''. Tada su Petrov i Sankijski ispalili rafale na Constellation koji se raspao u zraku i srušio se sjeverno od grada Petrič. Poginulo je svih 58 ljudi u avionu.
Bugarska je idućeg dana objavila vijest o incidentu, izrazila žaljenje i najavila službenu istragu, ali je odbila da u komisiji budu i predstavnici Izraela. Ono što je nesporno je činjenica da je Constellation letio izvan međunarodnog zračnog koridora, a uzroci skretanja su ostali nejasni. Po jednoj verziji zbog olujnog nevremena došlo je do poremećaja rada instrumenata za navigaciju, a posada je bila uvjerena da leti iznad radiofara Skopje. Ta verzija je osporena jer toga dana u zoni leta nije registrirano nikakvo nevrijeme. U svakom slučaju nesporno je i to da je Constellation letio 200 km kroz bugarski zračni prostor i poprilično unutar teritorija Bugarske.
 
Ruta leta El Al 402 izvan međunarodnog koridora:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Z5aZ1Iv
 
Iako je bugarska vlada odbijala prihvatiti bilo kakvu odgovornost za incident, optužujući izraelskog avioprijevoznika zbog neovlaštenog prodora u zračni prostor Bugarske, naknadno je ipak uputila formalno izvinjenje jer su ''piloti djelovali brzopleto''. Ujedno je pristala na isplatu obeštećenja obiteljima poginulih putnika i članova posade.
 
Spomenik žrtvama leta broj 402 na groblju Kiryat Shaul u Tel Avivu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Z1VUN0n

Zoran I voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime06.08.20 15:54

Napad nuklearnom bombom na Hiroshimu 6. kolovoza/augusta 1945.
 
Nakon okončanja rata u Europi predstavnici savezničkih zemalja donijeli su 26. srpnja 1945. takozvanu Potsdamsku deklaraciju, kojom se tražila bezuvjetna kapitulacija jedine preostale zaraćene sile Trojnog pakta - Japana. Kako su se Japanci odlučili za borbu do kraja Amerikanci su, u strahu od golemih žrtava u slučaju kopnene invazije na japanski teritorij, odlučili upotrijebiti novo oružje - nuklearnu bombu. Ovo oružje je razvijeno u sklopu projekta Manhattan, a prvi uspješni pokus izveden je 16. srpnja u pustinji Jornada del Muerto u saveznoj državi New Mexico.
U travnju 1945. predsjednik Združenog generalštaba general George Marshall zatražio je od generala Leslie Grovesa , zapovjednika projekta Manhattan, da imenuje Komitet za odabir ciljeva (Target Committee). U Komitet su uz Grovesa imenovani brigadni general Thomas Farrell, major John Derry, pukovnici William Fisher, Joyce Stearns i David M. Dennison, te civilni stručnjaci John von Neumann, Robert Wilson i William Penney. Kriteriji za odabir cilja bili su: mora biti strateški važan, a promjer mu mora biti minimalno 5 km; udarni val eksplozije mora izazvati veliku štetu;  mora biti nezahvaćen ranijim bombardiranjima. Komitet je odredio pet potencijalnih ciljeva - Kokura (s jednom od najvećih japanskih tvornica municije), Hiroshima (industrijski centar i velika luka), Yokohama (industrijski centar i velika luka), Niigata (industrijski centar s rafinerijom nafte i velika luka) i Kyoto (industrijski centar). Na osobnu intervenciju ministra rata Henryja Stimsona stara carska prijestolnica Kyoto je uklonjena sa popisa ciljeva zbog svog povijesnog, religijskog i kulturnog značaja pa je umjesto nje na listu uvršten Nagasaki.
Za primarni cilj prvog napada izabrana je Hiroshima, a rezervni ciljevi su bili Kokura i Nagasaki. Koji grad će biti napadnut odrediti će vremenski uvjeti, a o njima će izvijestiti avioni za meteorološko izviđanje.
Rano ujutro 6. kolovoza 1945. sa aerodroma North Field na otoku Tinian u Marijanskom arhipelagu poletjela su tri bombardera B-29 Superfortress - Enola Gay s nuklearnom bombom Little Boy snage 15 kilotona (ekvivalent 15.000 tona TNT), The Great Artiste s mjernim instrumentima i Necessary Evil s opremom za fotografiranje. Posada Enole Gay brojala je 12 članova - pilot pukovnik Paul Tibbets, kopilot kapetan Robert Lewis, navigator kapetan Theodore Van Kirk, ciljatelj bombi major Thomas Ferebee, nadzornik bombe kapetan William Parsons, pomoćnik nadzornika bombe potporučnik Morris Jeppson, rukovodilac radarskim protumjerama poručnik Jacob Beser, inženjer leta narednik Wyatt Duzenbury, pomoćnik inženjera leta narednik Robert Shumard, operater radara narednik Joe Stiborik, radio operater redov prve klase Richard Nelson i repni strijelac narednik Robert Caron.
Let do Japana trajao je šest sati. U fazi prilaza cilju Parsons i Jeppson su aktivirali bombu. Oko 7:15 avion za meteorološko izviđanje B-29 imena Straight Flush javio je da je oblačnost iznad Hiroshime povoljnih 3/10 što je zapečatilo sudbinu grada. Bomba je izbačena u 8:15 sati sa visine od 9.400 m.
 
Boeing B-29 Superfortress Enola Gay:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KZTWXiv
 
Posada bombardera Enola Gay:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 MZb8eHZ
 
Little Boy:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Urvg6yU
 
Hiroshima je u to vrijeme imala preko 380.000 stanovnika, no zbog djelomične evakuacije po nalogu japanske vlade procjenjuje se da ih je u vrijeme napada u gradu bilo manje od 250.000. Grad je imao veliko vojničko značenje kao sjedište Druge grupe armija (Dai-ni Sōgun) odgovorne za obranu otoka Kyūshū i Shikoku te zapadnog dijela otoka Honshū, vojna logistička baza, komunikacijski centar i ukrcajna luka za trupe i materijal. Procjenjuje se da je u gradu u vrijeme napada bilo 40.000 japanskog vojnog osoblja. Protuzračnu obranu činilo je 5 baterija PZO topova kalibra 70 mm i 80 mm.
Ciljnička točka za nuklearnu bombu bio je most Aioi preko rijeke Ōta. Međutim, vrlo jaki mlazni vjetrovi skrenuli su je za 240 metara od mosta i eksplodirala je iznad kliničke bolnice Shima (Shima byōin). U međuvremenu se Enola Gay udaljila od mjesta eksplozije za 10 km. Jedan član posade, nakon što je vidio eksploziju, rekao je: ''Bože, što smo učinili!''.
Učinak nuklearne bombe bio je stravičan. Između 70.000 i 80.000 ljudi - 30% stanovnika Hiroshime - poginulo je od udarnog i toplinskog vala, a oko 70.000 ih je ozlijeđeno. Poginulo je oko 20.000 japanskih vojnika i 20 ratnih zarobljenika. Uništeno je 12 km2 površine grada i 69% zgrada. Računajući ljude koji su naknadno pomrli od rana i takozvane ''radijacijske bolesti'' broj smrtno stradalih u bombardiranju Hiroshime procjenjuje se na 90.000 do 140.000.
Poslije bombardiranja Hiroshime Amerikanci su preko jake radio stanice na otoku Saipan emitirali svakih 15 minuta vijest o razornom učinku napada, kao i izjavu predsjednika Harryja Trummana kojom objavljuje da USA  posjeduju novo oružje velike razorne moći i poziva Japan da prihvati Potsdamsku deklaraciju. Također su iznad Japana izbacili letke pod oznakom AB-12 kojima se Japanci pozivaju da masovno apeliraju na imperatora Hirohita da okonča rat. Pozivi su ostali bez učinka, a svatko kod koga je bio pronađen letak bio je uhapšen. Stoga su Amerikanci 9. kolovoza bacili drugu nuklearnu bombu na Nagasaki. Istoga dana SSSR je Japanu objavio rat i započeo veliku vojnu operaciju u Mandžuriji. U bezizlaznoj situaciji Hirohito je 14. kolovoza na radiju objavio Izjavu o kapitulaciji (Gyokuon-hōsō).
 
''Atomska gljiva'' iznad Hiroshime snimljena sa udaljenosti od 10 km:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 C6Ii0J2
 
Letak AB-12, Muzej atomske bombe u Nagasakiju (Nagasaki Genbaku Shiryōkan):
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DKT6Vxk
 
Spomenik mira u Hiroshimi (Hiroshima Heiwa Kinen Kōen):
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 VJBpmaV
 
Dodatak: Claude Eatherly
 
Prije napada nuklearnom bombom na Hiroshimu grad je nadletio B-29 imena Straight Flush, kojim je zapovijedio major Claude Eatherly (1918.-1978), u svrhu meteorološkog izviđanja. Njegov izvještaj o povoljnim meteorološkim prilikama zapečatio je sudbinu grada. Posada Straight Flush nije vidjela eksploziju jer se tada već nalazila 300 km daleko. Poslije rata Eatherlyja je mučila grižnja savjesti i obolio je od shizofrenije, pravio je razne ispade i dvaput pokušao samoubojstvo te je u više navrata bio hospitaliziran u duševnoj bolnici. Također je bio aktivist mirovnih pokreta i napisao je brojna pisma isprike Japancima zbog svog sudjelovanja u napadu na Hiroshimu.
Autor William Huie u svojoj knjizi The Hiroshima Pilot dovodi u sumnju Eatherlyjevu priču o grižnji savjesti i naglašava da je nastavio s vježbama za nuklearne napade neposredno poslije rata. Njegovo duševno stanje pripisuje zavisti jer nije dobio publicitet poput Tibbetsa i ostalih sudionika bombardiranja, kao i propagandi aktivista protiv nuklearnog oružja. Sâm Tibbets u svojim memoarima kaže da mu nije jasno zašto Eatherly ima toliku grižnju savjesti.
 
Claude Eatherly:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 LJTLov8
Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime19.08.20 13:00

Britansko-kanadski desantni prepad na Dieppe - operacija Jubilee 19. kolovoza/augusta 1942.
 
Godina 1942. bila je za saveznike Velike alijanse kritična i označila je vrhunac ekspanzije sila Trojnog pakta. U takvim okolnostima Britanci su izveli dva desantna prepada na obalu Francuske. Operacija Chariot, desantni prepad na pomorsku bazu Saint Nazaire 28. ožujka 1942., smatra se jednim od najsmjelijih i najuspješnijih pothvata takve vrste u povijesti. Međutim, operacija Jubilee, desantni prepad na Dieppe 19. kolovoza, završila je fijaskom.
 
Dieppe na zemljopisnoj karti::
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Hl1YEpC
 
Obostrane pripreme, planovi i snage
 
U travnju 1942. Britanci su planirali desantni prepad na francusku luku Dieppe snagom jedne divizije pod imenom Rutter. Operacija je otkazana, ali je ponovo aktivirana pod novim imenom Jubilee, djelomice i zbog inzistiranja vlade Kanade da kanadske trupe u Velikoj Britaniji budu što prije uvedene u borbu. Operaciju je planirao admiral lord Louis Mountbatten, šef Štaba za kombinirane operacije (Combined Operations Headquarters). Cilj operacije nije bio uspostavljanje mostobrana. Primarni cilj je bio testirati zauzimanje branjene luke, istražiti moguće probleme u upravljanju invazijskom flotom, provjeriti opremu i tehniku napada te prikupiti obavještajne podatke. Drugi cilj je bio koliko-toliko odvratiti pažnju Nijemaca od Istočne fronte, gdje se Sovjetski Savez ponovo našao u teškom položaju zbog njemačke ljetne ofenzive. Također je cilj bio namamiti njemačku Luftwaffe u veliku zračnu bitku gdje će njena snaga biti desetkovana.
 
Admiral lord Louis Mountbatten:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 YA81g8O
 
Kopnenu komponentu napadnih snaga od 6.000 ljudi činile su 4., 5. i 6. brigada 2. kanadske pješadijske divizije, 14. kanadska tenkovska regimenta (Calgary Tank Regiment), britanski 3., 4., 10., 30. i 40. komando te detašman 1. bataljona USA rendžera. Royal Navy osigurala je za ovaj pothvat 237 plovnih jedinica - ratnih brodova i desantnih brodova i čamaca. Mountbatten je tražio od mornarice da ustupi jedan bojni brod radi artiljerijske podrške, no prvi pomorski lord Sir Dudley Pound odbio je taj zahtjev. Gubitak bojnog broda HMS Prince of Wales i bojnog krstaša HMS Repulse kod Malaje u prosincu 1941. pokazao je osjetljivost bojnih jedinica na masovne zračne napade i Pound nije bio voljan riskirati ni jedan kapitalni brod. Tako je vatrena potpora svedena na 8 razarača klase Hunt - HMS Albrighton, HMS Berkeley, HMS Bleasdale, HMS Brocklesby, HMS Calpe, HMS Fernie, HMS Garth i poljski ORP Ślązak. Ovi brodovi su imali standardnu istisninu os 1.050 tona i naoružanje od 4-6 topova kalibra 102 mm, nedovoljno za efikasniju podršku trupama na kopnu. Isti kalibar nosila je i pridodana topovnjača HMS Locust. U desantnoj skupini je bilo 9 novih brodova tipa LSI (Landing Ship Infantry) - HMS Duke of Wellington, HMS Glengyle, HMS Invicta, HMS Prince Charles, HMS Prince Leopold, HMS Princess Beatrix, HMS Princess Astrid, HMS Prins Albert i HMS Queen Emma. Za zaštitu desantnog konvoja dodijeljene su 9. i 13. flotila minolovaca, 12 motornih i 4 parne topovnjače i 20 patrolnih čamaca.
RAF je za operaciju Jubilee dodijelio 74 borbenih skvadrona, od kojih 66 lovačkih.
 
Desantni brod HMS Glengyle:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 A3gNTkL
 
Dieppe su branile njemačka 302. pješadijska divizija s 3 pješadijske i artiljerijskom regimentom, 216.i 813. samostalna artiljerijska baterija, 770. obalna baterija i grupa teških PZO topova. U samom gradu je bilo oko 1.500 vojnika, a obranom je zapovijedao generallajtnant Konrad Haase. U slučaju potrebe Nijemci su mogli angažirati i jedinice stacionirane u relativnoj blizini Dieppea - 676. pješadijsku regimentu, 10. oklopnu diviziju i SS brigadu Leibstandarte Adolf Hitler. Snage Luftwaffe brojale su oko 200 lovaca i 100 bombardera.
Operacija Jubilee je bila kompromitirana od samog početka. Nijemci su preko dvostrukih agenata u francuskom pokretu otpora saznali da Britanci pokazuju veliko zanimanje za Dieppe i na vrijeme su pripremili jaku obranu, a jedinice su bile na najvišem stupnju borbene pripravnosti.
 
Napad i povlačenje
 
Desantna eskadra je isplovila sa južne obale Engleske noću 18. kolovoza, a prve trupe su iskrcane u 04:50 h 19. kolovoza. Desantne zone su označene kao Yellow beach, Orange beach, Blue beach i Green beach, a glavne kao Red i White Beach. Jedan odred komandosa imao je zadatak napasti radarsku stanicu Pourville.
Kanađani i Britanci dočekani su ubitačnom paljbom njemačkih snaga. Još tokom plovidbe njemački torpedni čamci su potopili nekoliko desantnih čamaca, a desant na obalu završio je katastrofom. Većina tenkova Churchill zaglavila se već na plažama gdje su bili lagani ciljevi, a paljba iz dobro utvrđenih položaja kosila je iskrcanu pješadiju. U 09:40 h zapovijeđeno je povlačenje, koje je okončano u 14 sati.
 
Njemački obrambeni položaj u Dieppeu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 VzVhA8D
 
Britanski vojnici u desantnim čamcima:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 3VlDvZG
 
Prizor na obali poslije povlačenja:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Xes8WYs
 
Zarobljeni britanski vojnici:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 8EnQMfc
 
Epilog
 
Operacija Jubilee završila je teškim porazom i golemim gubicima Saveznika. Poginulo je, ranjeno ili zarobljeno 3.367 Kanađana (stopa gubitaka od 68%!), 247 britanskih komandosa i 17 Amerikanaca. Royal Navy je izgubila razarač Berkeley i 33 desantna čamca uz 550 poginulih i ranjenih, dok je RAF izgubio 106 aviona uz 92 poginula i ranjena te 17 zarobljenih avijatičara. Gubici Nijemaca su bili znatno manji - 311 poginulih, 280 ranjenih i 48 aviona.
Katastrofa u Dieppeu je donijela Saveznicima i neku korist - izvukli su pouku da u budućim amfibijskim operacijama ni u kom slučaju ne napadaju utvrđene i dobro branjene luke sa mora. A kako su im lučki kapaciteti bili nužni za dopremu pojačanja i opskrbe u Normandiju odlučili su da ih jednostavno dopreme sa sobom. Rezultati operacije Jubilee imali su izravnog utjecaja na pripreme za saveznička iskrcavanja u Sjevernoj Africi, na Siciliji i u Normandiji.
 
Desantni prepad na Dieppe, grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 L3VoPsV

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime26.08.20 7:15

Bitka kod Manzikerta 26. kolovoza/augusta 1071.
 
Manzikert je nekadašnja bizantska utvrda i naselje nedaleko jezera Van u Armeniji, a danas je na području Turske i zove se Malâzgirt. Kod Manzikerta je 26. kolovoza 1071. došlo do velike bitke između vojske Bizanta i Turaka Seldžuka. Vojsku Bizanta vodio je osobno car Roman IV. (Romanus IV. Diogenes), a Seldžuka sultan Ālp Ārslan Muhammad ibn Dawūd.
 
Roman IV:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 4w3jCzp
 
Ālp Ārslan Muhammad ibn Dawūd:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 EGL9wTj
 
Nakon pljačkaških pohoda na području današnjih Irana i Iraka Turci Seldžuci pojavili su se na granicama Bizantskog carstva oko 1054. godine. Bizant je u to vrijeme bio nestabilan imperij, u kojem su se oko vlasti sukobljavale civilna i vojna aristokracija. Na prijestolje je 1067. stupio Roman IV., koji je počeo jačati vojsku kako bi spriječio sve češće pljačkaške upade Seldžuka. Obnovu vojske sumnjičavo je gledala moćna obitelj Duka, plašeći se da bi to ojačalo carevu snagu u unutrašnjim razmiricama.
Roman je vojni pohod protiv Seldžuka započeo još 1069. godine na području nekadašnje kraljevine Armenije. Sultan Arslan je tada vodio vojni pohod protiv egipatskih Fatimida i sklopio je mir s Bizantom kako bi osigurao zaleđe, pri čemu se obavezao da će spriječiti pljačkaške pohode svojih podanika. Ali nije uspio obuzdati klanove koji su priznavali njegovu vlast samo kad im je odgovaralo. Uz to su dijelovi njegove vojske prebjegli Bizantu nadajući se plijenu u ofenzivnom pohodu.
Godine 1071. Roman je osobno poveo vojsku od 40.000 ljudi u Armeniju kako bi povratio bizantske utvrde koje su zauzeli Seldžuci, a nakon toga je namjeravao skrenuti prema jugu kako bi uništio glavninu seldžučke vojske za koju je očekivao da će biti oslabljena borbama u Siriji. Za vrijeme pohoda izbile su na vidjelo podjele unutar Bizantskog carstva, koje su se manifestirale nepovjerenjem između Romana i vojskovođa iz obitelji Duka, a između ostalog i sabotažama carevog karavana.
Neki od bizantskoh vojskovođa predložili su da se Arslan sačeka i potuče u Teodozipolu, ali je Roman odlučio da vojsku pokrene prema Manzikertu koji su držali Seldžuci. Kod jezera Van Roman je podijelio vojsku u dva dijela - dio pod zapovjedništvom Josipa Tarchaneiotesa zauzeti će Hilat na jugu, a dio pod carevim vodstvom krenuti će prema istoku i zauzeti Manzikert. Procjenjujući da su Seldžuci prejaki Tarchaneiotis je povukao svoj dio vojske u Carigrad, a da nije o tome obavijestio Romana koji je za povlačenje saznao tek nakon bitke. Roman je 23. kolovoza ušao Manzikert čija posada se predala bez borbe.
Arslan je u međuvremenu pojačao svoje snage na 70.000 ljudi i postigao veliku brojčanu premoć pred Romanom, čija se vojska odlaskom Tarchaneiotisa prepolovila.
Obje strane prikupile su se kod Manzikerta 25. kolovoza. Taj dan je protekao u manjim okršajima i međusobnom procjenjivanju snaga, a Roman je odlučio da sutradan započne bitku. Borbenu formaciju su činili lijevo krilo pod zapovjedništvom Nikefora, centar pod zapovjedništvom Romana, desno krilo pod zapovjedništvom Teodora Alyatesa i rezerva pod zapovjedništvom Andronika Duke. Seldžuci su se nalazili 4 km dalje raspoređeni u obliku polumjeseca. Dok su Bizantinci nastupali seldžučke jedinice na konjima kružile su oko njihovog borbenog rasporeda i zasipale ih strijelama, izbjegavajući izravnu borbu. Bizantinci su laganim napredovanjem, stalno ometani od seldžučkih strijelaca, kasno popodne zauzeli mjesto gdje se ranije nalazio Arslanov logor. Kako se primicala noć Roman je odlučio povući svoju već prilično rastrojenu vojsku na sigurnije položaje, ali je Arslan prepoznao tu namjeru i zatvorio krakove polumjeseca oko bizantskih snaga. Uslijedila je borba u kojoj se bizantska vojska raspala, a jedino se Andronik Duka s dijelom svojih snaga uspio izvući iz obruča. Ostatak bizantske vojske za kratko vrijeme je bio uništen.
Gubici vojske Bizanta bili su 2.000-3.000 poginulih i 4.000 zarobljenih, dok je veliki broj vojnika dezertirao. Gubici Seldžuka nisu poznati. Sâm Roman je bio ranjen i zarobljen. Arslan u početku nije vjerovao da je prašnjav i dronjav zarobljenik bizantski car, a onda je simbolično stavio stopalo na njegov vrat kao znak poniženja. Ali mu je odmah pomogao da ustane i zapovijedio da ga se tretira kao kralja, a idućih osam dana odnosio se prema njemu krajnje ljubazno. Nakon pregovora o otkupnini, koja je dogovorena na iznos od 360.000 nomizmi godišnje, Arslan je Romana oslobodio.
 
Bitka kod Manzikerta, ilustracija:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 CBJo1Jx
 
Arslan ponižava Romana, prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Qrkin1j
 
Za bizantskog cara bi bilo bolje da je ostao u zarobljeništvu. U međuvremenu su njegovi protivnici na čelu s Pselom i Ivanom Dukom izvršili dvorski udar i novim carem proglasili Mihajla VII. Parapinaka, najstarijeg sina Konstantina X. Svrgnuti Roman se pokušao vratiti na vlast uz pomoć vojnika koji su mu ostali vjerni i najamnika, ali je poražen kod Doceje od vojske Ivana Duke. Nakon zarobljavanja Roman je oslijepljen i protjeran u manastir na otoku Kınalıada u Mramornom moru, gdje je od posljedica ranjavanja umro u ljeto 1072. godine.
Poraz kod Mancikerta se smatra jednim od inicijalnih povoda za pokretanje križarskih ratova, jer je tursko zauzimanje Male Azije natjeralo cara Aleksija I. Komnena da zatraži pomoć od katoličkog Zapada u obrani i zaštiti kršćanstva na Istoku.
 
Malâzgirt danas:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 0f7LL0L
Na vrh Go down
Zoran I
Podporučnik
Podporučnik
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1217
REPUTACIJA : 70
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime08.09.20 13:43

900 DNI OBLEGANJA LENINGRADA
 
Na današnji dan leta 1941 so Nemci začeli blokado Leningrada in ga odrezali od preostalega dela Sovjetske zveze. Obleganje mesta, v katerem je umrlo okoli 620.000 ljudi, se je končalo januarja 1944, ko je Rdeča armada pri mestu premagala nemško vojsko.

Leningrad je v tistem času štel 3 milijone prebivalcev. Ko so se Nemci približali mestu, je bilo to skorajda nepripravljeno, a je bilo čutiti veliko mero patriotizma. V nekaj dneh se je na uradih javilo 212.000 prostovoljcev. Večinoma so bili vključeni v delavske skupine. Tisti, ki so šli branit mesto, so bili večinoma neizkušeni, prav tako častniki. Primanjkovalo je tudi orožja.

Frontna črta je bila precej dolga, vse okoli mesta. Branili so jo ostanki sovjetske vojske in leningrajski prostovoljci. A prostovoljci so bili neizkušeni. Pušk je primanjkovalo, imeli pa so granate in molotovke. Za izdelavo teh so potrebovali steklenice. Otroci so jih v štirinajstih dneh zbrali okoli milijon. Prve prostovoljce iz mesta so poslali na mirnejši del fronte, da so si pridobili izkušnje. Ko so jih poslali na nevarnejši del, so kmalu doživeli tankovski napad. Na desettisoče prostovoljcev je bilo ubitih. V mestu so še vedno pripravljali obrambo. Po nekaterih podatkih naj bi rove gradilo med 500.000 do 1.000.000 meščanov. Naloge so imeli vsi, moški, ženske in otroci. V začetku je bila fronta oddaljena 100 kilometrov od mesta, a je bilo mesto vseeno bombardirano.

Sprva je bila fronta res zelo oddaljena od mesta, a se je ta razdalja hitro krčila. Kmalu so Nemci mesto že obstreljevali s topovi. Škoda sprva ni bila tako vidna, a kmalu so s pomočjo zažigalnih bomb uničili mestno zalogo hrane. Ruski strokovnjak je ocenil, da jim bo kmalu zmanjkalo hrane, ker so Nemci prekinili vse kopenske povezave z ostalo državo. Delež hrane na prebivalca so skrbno zmanjšali. Gradili so nove bunkerje in barikade. Organizirali so tovarniške bataljone, ki so varovali tovarne. Za vsako mestno četrt so določili tri ljudi z velikimi pooblastili, ki so skrbeli za obrambo te četrti. Iz neuporabnih železniških prog so gradili barikade. Po leningrajski kanalizaciji je brezskrbno potekal promet in v njej je bil možen nemoten prehod mesta. Uvedli so policijsko uro, ker so se bali, da se bodo Nemci vtihotapili v mesto skupaj z množico beguncev, ki so množično prihajali. Kmalu se je začelo čutiti pomanjkanje. Začeli so zbirati vse, kar bi se dalo uporabiti. A Nemci mesta niso napadli. Hitlerjev ukaz je bil, naj prekinejo vse povezave Leningrada z ostalim svetom in ga oblegajo. Tako se je začela blokada Leningrada.

Prebivalci Leningrada v začetku spopadov lakote niso pričakovali, a se je ta kmalu začela kazati. Ko je nastopila zima, jim je že skorajda zmanjkalo hrane. Znanstveniki so iskali poti, kako nahraniti tri milijone prebivalcev in begunce. Obroke so zmanjšali do najnižje možne oblike, a to ni bilo dovolj. V kruh so začeli mešati hmelj (800 ton), ki ga niso potrebovali, ker so prenehali izdelovati pivo in oves (5000 ton), ki je bil namenjen za konje. Kruhu so začeli dodajati tudi pokvarjene oljne pogače. Videli so, da se strupi v pečeh uničijo. Sprva so jih dodajali po tri procente, kasneje pa kar deset. Kruh je bil videti takole: 10 % celuloze, 10 % oljnih pogač, 2 % plev, 2 % prahu iz vreč za moko, 3 % mlete koruze, 73 % ržene moke. Edina pot, kjer so se lahko povezali s svetom, je bilo Ladoško jezero. To je pozimi zamrznilo in takrat je v mesto prišlo nekaj hrane. To povezavo so poimenovali pot življenja (rusko дорога жизни, doroga žizni).

Protiofenziva se je osnovala na dveh frontah. Iz dveh strani so napadli nemško vojsko. Prvi napad je bil neuspešen, a so zelo oslabili Nemce, tako da niso mogli napasti mesta. V drugem napadu so obkolili Nemce in jih premagali. 18. januarja 1943 je bilo po radiu razglašeno, da je nemška blokada uničena. Kmalu so obnovili železnico, ki je sprva težko delovala zaradi nemškega obstreljevanja. Tako je dobila ime prehod smrti. A so organizirali obrambo vlakov in takrat je promet stekel hitreje. Tako so pripeljali ogromne količine orožja. Prišli so tudi najboljši sovjetski generali. Začeli so s protiofenzivo, množično so obstreljevali Nemce. Nek nemški vojak, ki je bil prej na Krimskem polotoku, je rekel: Rajši grem trikrat pred Sevastopol, kot pa da ostanem tukaj. Do konca februarja 1944 so nemško vojsko pregnali.

https://sl.wikipedia.org/wiki/Obleganje_Leningrada
https://si.rbth.com/zgodovina/80373-operacija-iskra-resevanje-obleganega-leningrada
https://www.rtvslo.si/moja-generacija/spomin-na-rusko-trdozivost-v-eni-najtezjih-bitk-zgodovine/328476#&gid=1&pid=15
https://www.youtube.com/watch?v=dx7WS-YAFeg
https://www.youtube.com/watch?v=xtfMuyqUeMc
https://www.youtube.com/watch?v=ckwBm_Xi0z0
https://www.youtube.com/watch?v=iPwqUgD-Z7Y
https://www.youtube.com/watch?v=SjmRZ9rZKzo
http://documents.tips/documents/900-dni-obleganja-leningrada.html
http://dk.fdv.uni-lj.si/dela/Skulj-Tina.PDF
http://siol.net/novice/novice/v-nevi-nasli-tank-iz-casa-obleganja-leningrada-319296

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 65070511
Eden izmed propagandnih letakov takratnega časa: "Fašizem, sovražnik človeštva! Smrt fašizmu! Fašizem, to je uničenje kulture.
                                                 Fašizem, to je zapor. Fašizem, to je lakota. Fašizem, to je vojna!"

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Locomo12
                                 Edino še lokomotiva pripelje hrano iz ostalih delov Sovjetske Zveze za Leningrad

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Lening14
                                                       Januar 1943, tankovska brigada leningrajske fronte                                                                   

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Lening15
                                                                    Ostre zimske razmere za Leningrajske borce

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Lening10
                                                            Enote leningrajske fronte pred začetkom operacije

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Lening11
                                  Operacijo Iskra sta odobrila maršala Rdeče armade Georgij Žukov in Kliment Vorošilov
Na vrh Go down
Doktor Živago
Podporučnik
Podporučnik


Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1807
REPUTACIJA : 26
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 53
M(j)esto Vinkovci

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime15.10.20 11:39

- 1529. završena prva opsada Beča povlačenjem turske vojske pod zap. Sulejmana Veličanstvenog
- 1849. pod optužbom za veleizdaju u Parizu uhapšen franc. oficir Alfred Drejfus, čime je počela burna afera koja je godinama potresala Francusku. Poslije je osuđen na doživotni zatvor, ali je nakon angažmana Emile Zole otkriven pravi krivac, a Drejfus rehabilitiran
- 1949. u Mađarskoj pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai. Svi su na montiranom sudskom procesu osuđeni na smrt i strijeljani kao buržoaski revizionisti i titoisti. Posmrtno su rehabilitirani 1956. kao žrtve kulta ličnosti

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Doktor Živago
Podporučnik
Podporučnik


Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1807
REPUTACIJA : 26
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 53
M(j)esto Vinkovci

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime15.10.20 12:16

zahvaljujem Gorane
Na vrh Go down
Doktor Živago
Podporučnik
Podporučnik


Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1807
REPUTACIJA : 26
ČLAN OD: : 2020-07-15
DOB : 53
M(j)esto Vinkovci

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime19.10.20 9:38

- Ban Ivan Mažuranić 19.10.1874. otvorio Sveučilište u Zagrebu, prvo kao takvo u Južnih Slabvena
- 1931. rođen John le Carre ( poznat kao pisac špijunskih romana )
- 1941. umro Josip Kraš, sindikalni i politički radnik

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime04.11.20 8:42

Sovjetska vojna intervencija u Mađarskoj 4. studenog/novembra 1956.
 
U Mađarskoj je 23. listopada 1956. godine izbio ustanak koji se pomalo pretenciozno naziva Mađarskom revolucijom (1956-os forradalom és szabadságharc). Ustanak je ugušen 11. studenog intervencijom oružanih snaga SSSR.
Mađarska je sredinom pedesetih godina XX. stoljeća bila dio Istočnog bloka, a na čelu države je bio tvrdi staljinist Mátyás Rákosi. Tajna policija (Államvédelmi Hatóság - ÁVH) je nadzirala sva područja društvenog života. Nakon što je proces destaljinizacije zahvatio i Mađarsku - Rákosi je u srpnju 1956. smijenjen i žrtva staljinističkog procesa László Rajk posthumno rehabilitiran - sve glasniji su bili zahtjevi za liberalizacijom i ukidanjem monopola vladajuće Mađarske narodne radničke partije (Magyar Dolgozók Pártja). Pokret je započeo u diskusionim grupama studenata i intelektualaca.
Otvorena pobuna započela je 23. listopada u Budimpešti kao protest studenata, kojem se odmah pridružilo nekoliko tisuća građana. Studenti su pokušali ući u zgradu radija kako bi objavili svoje zahtjeve, ali su ih u tome spriječili pripadnici ÁVH koji su pucali iz vatrenog oružja i ubili nekoliko prosvjednika. Nakon toga je izbila erupcija gnjeva građana i došlo je do masovne pobune i nereda. Vlast se praktično raspala i Budimpeštom se vladale naoružane skupine različitih milicija. Ubijeno je nekoliko stotina mađarskih komunista, a od bijesne gomile stradali su u linčovanju i mnogi nevini ljudi. Bilo je dovoljno da netko vidi ćovjeka u žutim cipelama, kakve su u ono vrijeme uglavnom nosili pripadnici ÁVH, vikne ''avos, avos'' i nesretnika bi odmah zatukli ili objesili.
Nemiri su se proširili i u druge gradove Mađarske, a 23. listopada predsjednika vlade Andrása Hegedüsa zamijenio je Imre Nagy.
 
Grupa naoružanih pobunjenika u Budimpešti:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 IZ5caOT
 
Javni linč pripadnika ÁVH:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KXJNrvg
 
Poruka ''Rusi, idite kući '':
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 J76Gimw
 
Na večer 23. listopada prvi sekretar Mađarske narodne radničke partije Ernő Gerő zatražio je intervenciju sovjetske vojske. U Mađarskoj su se do početka nemira nalazile sovjetske 2. gardijska mehanizirana divizija i 17. gardijska mehanizirana divizija, 2 zrakoplovne divizije i pomoćne jedinice. Dne 24. listopada pristigle su 33. gardijska mehanizirana divizija iz Rumunjske te 11. gardijska mehanizirana divizija i 128. gardijska pješadijska divizija iz Karpatskog vojnog okruga, što je povećalo broj sovjetskih vojnika u Mađarskoj na 31.500. Sovjetske trupe su ušle u Budimpeštu i druge gradove te stupile u borbu s pobunjenicima. Sukobi su trajali do 28. listopada kada su se sovjetske trupe povukle iz Budimpešte i zavladalo je nekoliko dana primirja.
Predsjednik vlade Nagy je 28. listopada preko radija objavio priopćenje u kojem je zatražio trenutačnu obustavu neprijateljstava, U priopćenju je naglasio da ustanak neće biti tretiran kao neprijateljski čin nego kao pokret za demokrattizaciju; da će svi sudionici ustanka biti amnestirani; da će ÁVH biti rasformiran; da će se osnovati nacionalna garda; da će se odmah pristupiti pregovorima o povlačenju svih sovjetskih snaga iz Mađarske. U govoru preko radija 1. studenog Nagy je objavio povlačenje Mađarske iz Varšavskog pakta i neutralni status države.
 
Imre Nagy:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 ZnDsdep
 
Događaji u Mađarskoj (i ranije u Poljskoj) zabrinuli su Politbiro KPSS. Na sastanku 24. listopada tvrdolinijaši na čelu s Vjaćeslavom Molotovom inzistirali su na vojnom slamanju ustanka, čemu su se Nikita Hruščov i maršal Georgij Žukov usprotivili. Žukov je dapače iznio mišljenje da treba razmotriti mogućnost povlačenja sovjetske vojske iz Budimpešte pa čak i iz čitave Mađarske. Ali je razvoj događaja u Mađarskoj - naročito najava povlačenja iz Varšavskog pakta - doveo do odluke 31. listopada o vojnoj intervenciji velikih razmjera. Pet sovjetskih divizija stacioniranih u Mađarskoj prije 23. listopada pojačane su na 17 divizija iz sastava 8. mehanizirane armije generala Hamazapa Babadžanjana i 38. armije generala Umara Mamsurova. U sastavu sovjetskih snaga bilo je 1.130 tenkova T-34/85, T-54 i JS-3 te veliki broj oklopnih transportera BTR-152 i samohodnih artiljerijskih oružja. Operacijom je rukovodio zapovjednik oružanih snaga Varšavskog pakta (Главнокомандующие Объединёнными вооружёнными силами стран-участниц Варшавского договора) maršal Ivan Konjev. Druga vojna intervencija sovjetske vojske uslijedila je 4. studenog i okončana je 11. studenog slamanjem posljednjeg otpora ustaničkih snaga. Nagy je uzaludno tražio međunarodnu pomoć.
 
Maršal Ivan Konjev:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 YVIHb6c
 
Sovjetski tenkovi T-54 u Budimpešti:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 CoyVb4p
 
Samohotke ISU-152 i tenk T-34 u Budimpešti:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Qpkct6a
 
Zapaljen sovjetski oklopni transporter BTR-152:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 3LDu01a
 
Gubici obiju strana u Mađarskom ustanku nisu točno utvrđeni. Po nekim izvorima Sovjeti su izgubili 722 poginula i 1.540 ranjenih vojnika, 14 tenkova i 9 oklopnih transportera, dok je na strani ustanika poginulo 2.500 do 3.000 ljudi (od kojih 1.569 u Budimpešti) i 13.000 ih je ranjeno. Oko 26.000 Mađara izvedeno je pred sud, 22.000 osuđeno na zatvorske kazne i 229 na smrtnu kaznu. Iz zemlje je izbjeglo oko 200.000 ljudi. Imre Nagy, György Lukács, Géza Losonczy i još 45 osoba sklonilo se u ambasadu FNRJ gdje su dobili azil, dok se kardinal József Mindszenty sklonio u ambasadu USA gdje je proveo 15 godina. Nakon što im je na zahtjev jugoslavenskih vlasti novi partijski vođa Janos Kádár obećao slobodan prolaz Nagy i ostali napustili su ambasadu 22. studenog, ali su odmah uhapšeni i odvedeni u Rumunjsku. Losonczy je umro u štrajku glađu, dok je Nagy osuđen na smrt i strijeljan.
Jugoslavenska ambasada bila je čitavo vrijeme opkoljena sovjetskim vojnicima. Jedan sovjetski tenkist pucao je iz mitraljeza na prozor ambasade pri čemu je poginuo ataše za kulturu Milenko Milovanov.
Dan 23. listopada danas se u Mađarskoj slavi kao Dan republike (Köztársaság napja) u spomen na ustanak 1956. godine. Valja dodati da se pomalo zaboravlja mračnija strana ''Mađarske revolucije'', kao što se zaboravlja otkuda sovjetska vojska u Mađarskoj - je li provalila sa istoka poput mognolske horde ili je istjerala te iste Mađare ispod Voronježa.


Stanko1: komentar modifikovan dana: 04.11.20 12:01; prepravljeno ukupno 1 puta

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
semsudin
Podporučnik
Podporučnik
semsudin

Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1429
REPUTACIJA : 92
ČLAN OD: : 2013-03-11
DOB : 53
M(j)esto GRABOVAC, VELIKA KLADUSA

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime04.11.20 10:25

Na današnji dan 04 11 1942 god. oslobođen je grad Bihać.Osam brigada NOVJ pod komandom Operativnog štaba za Bosansku Krajinu uništilo ustaško-domobranski garnizon u Bihaću i okolnim mjestima.Bitka za grad je trajala od 02-04 novembra 1942 god.
Osvajanjem Bihaća povezana je slobodna teritorija u Bosanskoj Krajini i centralnoj Bosni sa slobodnim teritorijem u Lici,Baniji,Kordunu i Dalmaciji.Tako je formirana neprekinuta slobodna teritorija od Karlovca do Livna na kojoj su uspostavljene mnoge civilne i vojne institucije poznate kao Bihaćka republika ili Titoland po njemačkoj verziji.

PORUCNIK, Zoran I and goran9030 vole ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime19.11.20 6:45

Početak operacije Uran, okruženja njemačke 6. armije u Staljingradu, 19. studenog/novembra 1942.
 
U u vrijeme prve velike krize obrambene bitke u Staljingradu, 12. rujna 1942., Staljin je pozvao dvojicu svojih najvažnijih stratega, zamjenika vrhovnog zapovjednika generala Georgija Žukova i načelnika generalštaba generala Aleksandra Vasiljevskog, kako bi s njima raspravio kako se može pomoći obrani Staljingrada.
Staljin je tražio da se pojača Staljingradski front i da se izvede velika napadna operacija sa sjevera, između Dona i Volge, na lijevi bok njemačke 6. armije. Međutim, Žukov i Vasiljevski su bili svjesni rizika takve operacije jer su Nijemci imali vrlo jaku obranu sjevernog boka. Uz to su držali položaje na uzvišenjima dok su se jedinice Staljingradskog fronta nalazile praktično u ravnoj i goloj stepi. Također su dvojica generala smatrala da Nijemci mogu lako parirati takvom napadu brzim dovođenjem obližnjih snaga. To bi značilo nepotrebno i skupo trošenje prikupljenih strategijskih rezervi i stoga je po njihovom mišljenju trebalo potražiti neko drugo rješenje.
Staljin ih je uputio da odu u generalštab i da mu dođu sutradan u isto vrijeme s tim ''drugim rješenjem''. Kada su Žukov i Vasiljevski raširili generalštabnu kartu s općim planom protuofenzive Staljina je iznenadila ambicioznost operacije i upitao generale ''nisu li malo predaleko zamahnuli''. Dvojica stratega su, naime, planirala radikalni udar na bokove koje su držale jedinice njemačkih saveznika i opkoljavanje te kasnije uništenje 6. armije u Staljingradu.
 
Aleksandar Vasiljevski:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 DC4bHFz
 
Operacija je bila predviđena u dvije faze. U prvoj fazi pod kodnim imenom Uran izvesti će se udar iz dva smjera - sa mostobrana na Donu kod Serafimoviča i Kletskaje novoformirani Jugozapadni front generala Nikolaja Vatutina napasti će rumunjsku 3. armiju, a glavnina Staljingradskog fronta generala Andreja Jerjomenka napasti će južno od Staljingrada, u području Sarpinskih jezera, rumunjsku 4. armiju. Oba kraka kliješta spojiti će se kod Kalača na Donu, nakon čega će se koridor širiti u smjeru Staljingrada i prema zapadu kako bi se spriječila deblokada ili izvlačenje 6. armije. U drugoj fazi pod kodnim imenom Saturn sovjetske snage izbiti će na Azovsko more i odsjeći kompletnu njemačku Grupu armija A u području Kavkaza.
 
Nikolaj Vatutin:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 4L7FJvk
 
Andrej Jerjomenko:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 QtbpIkp
 
Za izvođenje protuofenzive Sovjeti su prikupili preko 1.100.000 vojnika, 900 tenkova, 13.500 artiljerijskih oružja i 1.500 aviona. Tenkovi su bili uglavnom novijih tipova T-34, KV-1 i T-70. U sastavu Jugozapadnog fronta bile su 1. gardijska armija, 21.armija, 5. tenkovska armija, 1., 4. i 26. tenkovski korpus, 1. gardijski mehanizirani korpus, 3. gardijski konjički korpus, 8. konjički korpus, 3 samostalne tenkovske brigade i 2 zrakoplovne armije, a u sastavu Staljingradskog fronta 28., 51., 57., 62. i 64. armija, 4. i 13. mehanizirani korpus, 4. konjički korpus, 11 samostalnih tenkovskih brigada i 2 zrakoplovne armije.
Protivnik s kojim će se sovjetski napad neposredno suočiti bile se rumunjske snage. Treća rumunjska armija pod zapovjedništvom generala Petre Dumitrescua imala je u svojem sastavu 1., 2., 4. i 5. armijski korpus s oko 152.000 ljudi plus oko 11.000 njemačkih vojnika i držala je frontu na rijeci Don između 8. talijanske i 6. njemačke armije širine 140 km. Četvrta armija pod zapovjedništvom generala Constantina Constantinescua imala je u svojem sastavu 6. i 7. armijski korpus s oko 76.000 ljudi i držala je frontu južno od Staljingrada širine 270 km. Obje armije su bile naoružane uglavnom zastarjelim i neefikasnim oružjem, primjerice PT topovima kalibra 37 mm koji nisu predstavljali nikakvu prijetnju sovjetskim tenkovima T-34, a borbeni moral vojnika je bio slab. Njemački zapovjednici su imali vrlo loše mišljenje o borbenim mogućnostima takvih ''saveznika''.
 
Rumunjski vojnici na obali rijeke Don:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KAjJQAc
 
Zapovjednik 3. rumunjske armije general Petre Dumitrescu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 8EKRoPl
 
Sovjetska protuofenziva započela je ujutro 19. studenog 1942. udarom Jugozapadnog fronta sa mostobrana kod Serafimoviča i Kletskaje na rumunjsku 3. armiju. Kod Rumunja je nastala panika i rasulo, pa i masovno predavanje u zarobljeništvo. Idućeg dana krenuo je u napad i Staljingradski front, koji je probio obranu rumunjske 4. armije i krenuo u nastupanje prema rijeci Don. U međuvremenu je 26. tenkovski korpus Jugozapadnog fronta izbio na Don kod Kalača, zauzeo željeznički most i prebacio se na drugu obalu. Snage Jugozapadnog i Staljingradskog fronta susrele su se 22. studenog u Kalaču na Donu i time zatvorile obruč oko njemačke 6. Armije i jednog korpusa 4. oklopne armije. Sovjetske snage su nakon toga pristupile širenju koridora kako bi spriječile bijeg ili deblokiranje opkoljenih njemačkih snaga u Staljingradu.
 
Operacija Uran, juriš sovjetske pješadije:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 BnzY4hk
 
Zarobljeni rumunjski vojnici:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 GxfNrxh
 
Operacija Uran, grafički prikaz:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 CjiuOpB
 
Nakon spajanja sovjetskih snaga kod Kalača zapovjednik njemačke 6. armije general Friedrich Paulus zatražio je dopuštenje da odmah napusti Staljingrad i izvede protuudar kako bi izvukao armiju iz okruženja, no Hitler je zabranio povlačenje. Umjesto toga je zapovijedio da 6. armija formira ''ježa'' (kružnu obranu) i opskrbljuje se iz zraka dok je ne deblokiraju druge njemačke snage. U tu svrhu je formirana nova grupa armija Don pod zapovjedništvom feldmaršala Ericha von Mansteina u čiji sastav su uvrštene 6. armija i 4. oklopna armija. Planirano je da glavnina 4. oklopne armije otvori kopneni koridor za opskrbu 6. armije s tim da ona ostane tamo gdje jest - u Staljingradu. Operacija je dobila naziv Wintergewitter (zimska oluja). Njemački protunapad iz neočekivanog smjera iznenadio je Sovjete, ali je obrana učvršćena i pokušaj deblokade pretrpio je neuspjeh. Epilog je bio uništenje njemačkih snaga u Staljingradu.

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
GENERAL POTPUKOVNIK
GENERAL POTPUKOVNIK
Stanko1

JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1418
REPUTACIJA : 112
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 71
M(j)esto Zagreb

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitimeYesterday at 5:52

Granatiranje Mainile, sovjetski cassus belli za napad na Finsku, 26. studenog/novembra 1939.
 
Na današnji dan 1939. godine zbio se događaj koji će Sovjetskom Savezu poslužiti kao izgovor za oružani napad na Finsku - artiljerijsko granatiranje ruskog pograničnog sela Mainila.
 
Selo Mainila 1939. godine:

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 MgToulD
 
Položaj Mainile uz sovjetsko-finsku granicu:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 2Ad8xbS
 
Na Mainilu je ispaljeno 7 granata. Eksplozije su primijećene sa tri finske pogranične postaje, a dogodile se se cca 800 metara u dubini sovjetskog teritorija. SSSR je za incident odmah optužio Finsku. Finci su pak negirali odgovornost tvrdeći da ni jedno njihovo artiljerijsko oružje nije bilo u dometu granične linije i tražili su neutralnu međunarodnu istragu. A vojnici finske pogranične strane tvrdili su da su čuli zvukove ispaljivanja granata na sovjetskom teritoriju.
 
Finski vojnici koji su svjedočili granatiranju sa sovjetske strane:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Ev3O9rS
 
Finski oficiri s novinarima uz granicu kod Mainile 29. studenog 1939.:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 X4EWB2C
 
Sovjetski Savez odbio je finski zahtjev na neutralnom istragom. Dne 28. studenog otkazao je ugovor o miru i prijateljstvu s Finskom iz 1932. godine, 29. studenog prekinuo je dilomatske odnose, a 30. studenog bez objave rata oružano je napao Finsku. Istog dana predsjednik vlade Vjaćeslav Molotov obavijestio je Društvo naroda da je ''SSSR primoran poduzeti obrambene mjere zbog neprijateljskog držanja Finske''.
U službenoj sovjetskoj historiografiji odgovornost za incident kod Mainile redovito se pripisivala finskoj strani. Prva pukotina u takvoj priči poijavila se u memoarima Nikite Hruščova 1970. godine, gdje je on ustvrdio da je granatiranje organizirao sovjetski maršal artiljerije Grigorij Kulik.
 
Nikita Hruščov:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 FMxiAwK
 
Grigorij Kulik:
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 KCOGZk9
 
Činjenice o sovjetskoj odgovornosti za incident kod Mainile definitivno su izbile na vidjelo u vrijeme Gorbačova i politike ''glasnosti'', a potvrđene su nakon raspada Sovjetskog Saveza. Jedan od ključnih dokaza su materijali iz arhive nekadašnjeg partijskog rukovodioca Andreja Ždanova, iz kojih se vidi da je SSSR-u trebao cassus belli za napad na Finsku i prikazivanje Finaca kao ''agresora''..

goran9030 voli ovaj upis

Na vrh Go down
goran9030
Podporučnik
Podporučnik
goran9030

Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1585
REPUTACIJA : 25
ČLAN OD: : 2015-03-20
DOB : 55
M(j)esto Đakovo

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitimeYesterday at 9:55

@Stanko1 (citat):
Početak operacije Uran, okruženja njemačke 6. armije u Staljingradu, 19. studenog/novembra 1942.
 
Vezano uz gornji tekst, u posjedu sam jedne stare knjige u kojoj je pripadnik njemačke armije (u obliku romana) opisao stanje koje je vladalo na njemačkoj strani. Dok sam čitao knjigu - uz uvjet da je pisac zaista vjerno opisao tadašnje stanje i događaje - stekao sam potpuno drugačiju sliku o samoj njemačkoj armiji. Nije ni kod njih sve klapalo po poznatom "njemačkom redu i organizaciji". 
Neka ovo bude moj prilog i komentar operaciji Uran, iako nije naučno/povijesno argumentiran.

KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Img_2062


KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Img_2063

_________________
Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
https://sked.com.hr
Sponsored content




KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Empty
KomentarNaslov komentara: Re: KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan   KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan - Page 29 Icon_minitime

Na vrh Go down
 
KALENDAR - Dogodilo se na današnji dan
Na vrh 
Stranica 29/29Idi na stranicu : Previous  1 ... 16 ... 27, 28, 29

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Vojna Istorija-
Idi na: