FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez
 
HomeEventsRegistracijaLogin

Share | 
 

 Na današnji dan

Go down 
Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Next
AutorPoruka
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.09.18 17:14

Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih (International Week of the Deaf) obilježava se u cijelom svijetu svake godine posljednjeg tjedna u rujnu, a Međunarodni dan gluhih je zadnje subote u rujnu.
Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna nevladina organizacija koja predstavlja oko 70 milijuna gluhih osoba širom svijeta. Procjenjuje se da više od 80% od 70 milijuna gluhih osoba živi u zemljama u razvoju, gdje su vlasti rijetko upoznate s njihovim potrebama i željama. WFD je započela obilježavanje Međunarodnog dana gluhih još 1958. godine, a Međunarodni tjedan gluhih utemeljen je odlukom na II. Svjetskom kongresu gluhih u Zagrebu. Priznata od Ujedinjenih naroda kao i njihove organizacije, WFD blisko surađuje s UN-a i njegovim različitim agencijama u promicanju ljudskih prava gluhih osoba u skladu s načelima i ciljevima Povelje UN-a, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim općim aktima i preporukama UN-a i njegovih specijaliziranih agencija. Kada je potrebno, WFD primjenjuje posebne pravne ili upravne mjere kako bi osigurala gluhim osobama očuvanje vlastitog znakovnog jezika, svoje organizacije te kulturne i druge aktivnosti. Prioriteti za gluhe osobe u zemljama u razvoju su prava na znakovni jezik te ostvarenje jednakih mogućnosti u svim sferama života, uključujući pristup obrazovanju i informacijama.
Cilj obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih je podizanje svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba, što je jedna od temeljnih pretpostavki za poboljšanje njihova položaja u društvu i kvalitete života. Posljedica senzibilizacije javnosti bila bi upoznavanje i pronalaženje načina za rješavanje te specifične problematike. Taj tjedan također podiže solidarnost među samim gluhim osobama i njihovim pomagačima te se koristi za stimuliranje većih napora u promicanju prava gluhih osoba širom svijeta na boljem obrazovanju i većem zapošljavanju.





Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   26.09.18 11:57

Na inicijativu Vijeća Europe od 2001. se 26. rujna obilježava Europski dan jezika (European Day of Languages).
Na svijetu postoji više od 6000 jezika, u Europi ih ima više od 220, a svi predstavljaju bogatstvo i raznolikost svojih kultura. Upravo je cilj Europskoga dana jezika osvijestiti važnost jezika kao jednog od najznačajnijih identiteta naroda i čovjeka.
Jezična raznolikost neizmjerno je bogatstvo, međutim globalizacija je dovela do velike zastupljenosti par dominantnih jezika, dok mnogim drugima prijeti izumiranje. Nekolicina europskih jezika je u opasnosti od izumiranja.
Njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i tolerancije, već i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovice svjetskih jezika čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo.
Trenutno su u Europskoj uniji dvadeset i četiri (24) službena i radna jezika: bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski.
O službenim jezicima jednoglasno odlučuje Vijeće Europske unije u kojem su zastupljene sve države članice. Prije pristupanja EU svaka buduća država članica određuje kojim se jezikom želi služiti kao službenim jezikom za potrebe EU. Sve naknadne promjene, poput dodavanja novog službenog jezika ili ukidanja postojećeg, moraju jednoglasno odobriti sve države članice u Vijeću.
Nadalje, diljem Europe, oko 800 milijuna Europljana zastupanih u Vijeću Europe s 47 država članica, potiče se na učenje što više jezika, u svakoj životnoj dobi, u školi i izvan nje. Budući da je jezična raznolikost alat za postizanje većeg međukulturnog razumijevanja i ključni čimbenik bogate kulturne baštine našeg kontinenta, Vijeće Europe promiče višejezičnost u cijeloj Europi.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   05.10.18 16:35

Svjetski dan učitelja (World Teachers' Day) obilježava se svake godine 5. listopada.
Proglasio ga je UNESCO 1994. god. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.
Ovim danom se pokazuje da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj mu je osigurati podršku učiteljima i nastavnicima za izlaz iz poluanonimnosti kako bi potpunije ispunjavali potrebe budućih generacija te podizanje obrazovanja na višu razinu društvene važnosti.
Dan se obilježava u više od 100 zemalja svijeta, a obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da se Svjetski dan učitelja treba obilježavati u cijelom svijetu.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   09.10.18 12:53

Svjetski dan pošte (World Post Day) obilježava se svake godine 9. listopada na godišnjicu osnivanja Svjetske poštanske unije (Universal Postal Union - UPU) koja je osnovana 1874. u Bernu, Švicarska.
Dan je proglašen Svjetskim danom pošte na UPU-ovu Kongresu održanom 1969. u Tokiju. Cilj ovog dana je promicanje važnosti poštanskog sektora u svakodnevnom životu ljudi i njihovu poslovanju te doprinos društvenom i ekonomskom razvitku zemalja. Proslava ovog dana ujedno potiče države članice na širenje svijesti o ulozi i aktivnostima njihovih poštanskih operatora u društvu i u medijima na nacionalnoj razini.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   10.10.18 22:03

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation, WHO) proglasila je 10. listopada za Svjetski dan mentalnog zdravlja (World Mental Health Day). Obilježava se od 1992. na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health, WFMH) koja ima članove i kontakte u više od 150 zemalja. Putem SZO (WHO) organizacija UN aktivno sudjeluje u promoviranju ovog događaja.
Cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta kao i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju.
O značaju mentalnog zdravlja govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. dao specijalist higijene i socijalne medicine dr. Andrija Štampar (1888-1958): "Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti".
Ovogodišnje obilježavanje dana mentalnog zdravlja stavlja naglasak na mlade ljude u svijetu stalnih promjena. Adolescencija i rana odrasla dob razdoblja su mnogih promjena za mlade ljude poput mijenjanje škola, započinjanje visokog obrazovanja, iseljavanje iz obiteljskog doma i/ili početak radnog odnosa. Smatra se kako navedeno razdoblje može biti izvor stresa i tjeskobe koje, ako se ne prepoznaju i tretiraju na vrijeme, mogu dovesti do mentalnih bolesti u kasnijoj dobi. Polovica svih mentalnih bolesti započinje u dobi od 14 godina, no većina prolazi neopaženo i netretirano. U pogledu opterećenja bolestima kod adolescenata, depresija je treći vodeći uzrok, a samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti u dobi od 15 do 29 godina. Štetna uporaba alkohola i droga među adolescentima predstavlja veliki problem u mnogim zemljama i može dovesti do rizičnih ponašanja poput nezaštićenih spolnih odnosa i/ili opasne vožnje. Poremećaji prehrane su također veliki problem.
Prevencija počinje s poznavanjem i razumijevanjem ranih upozoravajućih znakova i simptoma eventualnih mentalnih bolesti. Roditelji i učitelji mogu pomoći u izgradnji životnih vještina djece i adolescenata kako bi im pomogli u rješavanju svakodnevnih izazova kod kuće i u školi.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   11.10.18 12:58

11. listopada 1895. u Splitu se rodio operni dirigent i skladatelj Jakov Gotovac, a u rodnom je gradu završio Klasičnu gimnaziju i stekao prva glazbena znanja. Nakon mature studirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te nakon početka Prvog svjetskog rata u Splitu.
Prije i poslije Drugog svjetskog rata vodio je pjevačka društva. Prvi njegov opus 'Dva skerca' iz 1916., za mješoviti zbor na narodne tekstove, pokazao je pravac kojim će njegovo stvaralaštvo ići. Bio je to put nacionalnog glazbenog realizma, kojem će gotovo bez izuzetka ostati vjeran u svojim daljnjim ostvarenjima, a za svoja vokalna djela, Gotovac je često uzimao narodne tekstove. Stihovi iz narodne lirike i epike našli su u njemu izvanrednog tumača, umjetnika koji je znao ne samo tonovima ocrtati njihov sadržaj, nego i muzičkim sredstvima podati potrebno raspoloženje i dočarati sredinu. Uz folklorna obilježja, Gotovac je u svoja djela unio i mediteransku raspjevanost, prožetu senzibilnošću, što se najviše odrazilo u operama. Vrhunci njegovog prvog stvaralačkog razdoblja su narodni obred 'Koleda' (1925.) i 'Simfonijsko kolo' (1926.), uz koje treba još spomenuti scensku glazbu za Gundulićevu 'Dubravku' (1926.) i romantičnu narodnu operu 'Morana' (1930.). Iduća etapa u Gotovčevom opernom stvaralaštvu je njegova komična narodna opera 'Ero s onoga svijeta' (1935.) koja je obišla više od 80 europskih glazbenih pozornica i izvođena je na devet jezika. U književno vrijednom libretu Milana Begovića, Gotovac je našao izvrsnu podlogu na kojoj se u okviru izrađene cjeline mogao slobodno prepustiti svim svojim sklonostima za komiku i humor. Praizvedba opere 'Ero s onoga svijeta' bila je 2. studenoga 1935. godine u zagrebačkom HNK, a 10. siječnja 2018. godine bila je 700. izvedba te opere.
Opus Jakova Gotovca još sadrži opere 'Mila Gojsalića' (1951.), 'Dalmaro' (1958.) i 'Stanac' (1959.), više orkestarskih djela, zborskih kompozicija i solo pjesama.
Bio je redoviti član JAZU od 1977. godine te počasni član Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. 1964. je dobio nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo, a 1972. nagradu AVNOJ-a.
Umro je u Zagrebu 16. listopada 1982. i pokopan je na groblju Mirogoj.



Jakov Gotovac

Plakat iz 1949.


Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.10.18 13:49

BARCOLANA & BARKOVLJANKA - 50.let

Cel teden so se vrstile prireditve ob jubilejni že 50.Barcolani, ki je bila včeraj v Trstu


Jadralec, 88 let in 35. Barcolana
Ivan Pivac bo bo tudi letos nastopil na množični regati

GAJETA

»Barcolana je izjemna izkušnja, ki se ji ne nameravam odreči, vse dokler bom pri močeh,« nam je po telefonu z energičnim glasom zaupal 88-letni Izolan Ivan Pivac, ki se je tudi letos s svojo 72 let staro oldtimerko Lepo Vido, 9,4 metre dolgo leseno barko, prvi prijavil na Barcolano. To počne že več kot tri desetletja (letos že 35. leto zapored), lani je zaradi spleta okoliščin zamudil prvi dan vpisovanj, a ko v tajništvu jadralnega kluba SVBG niso prejeli njegove prijave, so ga brž poklicali in vprašali, ali namerava nastopiti. »V zadnjih dveh letih prijave začnejo zbirati prej kot v preteklosti. Da ne bi tudi letos zamudil prvega dneva vpisovanj, so me prijazna dekleta iz tajništva poklicala že mesec dni prej in me spomnila, kdaj začnejo sprejemati prijave,« je rekel Izolan italijansko-dalmatinskih korenin, ki se lahko pohvali z nazivom Old sailor (Stari jadralec). Gre za naziv, ki ga pri jadralnem klubu SVBG podeljujejo vsem jadralcem, ki so več kot dvajsetkrat nastopili na sloviti regati.
http://www.primorski.eu/stories/trst/291744_jadralec_88_let_in_35._barcolana/#.W79CS_loTcs
https://4d.rtvslo.si/arhiv/primorski-kraji-in-ljudje/174568469?jwsource=cl
http://ricerca.gelocal.it/ilpiccolo/archivio/ilpiccolo/2006/09/26/NZ_32_BRUN.html?refresh_ce
http://www.federvela.it/news/primi-iscritti-alla-barcolana-di-trieste


                                                                                Stari maček


                     Piero Barcia je ponosen na svojo jadrnico Nibbio, ki se je letos udeležila že svoje 50. Barkolane



                                                                               Lepa Vida v akciji



                                    88 letni inženir Ivan Pivac in njegova Gajeta Lepa Vida v domačem mandraču v Izoli

REKORD 2.688 PLOVIL

Barkolana v soncu in burji ter z novim rekordom

Najbolj množična regata na svetu z 2688 jadrnicami na startni liniji se je končala brez presenečenj - dvoboj med izzivalcem Tempus Fugit in lansko zmagovalko Spirit of Portorpiccolo je dobil slednji. Koprski Way of Life (nekdanja Maxi Jena) je bil na morju pred Trstom tretji najhitrejši, v burji pa se je odlično znašel tudi Dušan Puh, ki je z Adriatic Europo zasedel deseto mesto.

“Če ne bi zmagali, si še eno uro ne bi upali privezati na obali," je po vplutju v mandrač San Giusto dejal Iztok Knafelc, edini Slovenec na zmagovalni jadrnici Spirit of Portopiccolo. Ta je za ubranitev zmage potrebovala 57 minut in štiri sekunde, medtem ko je Tempus Fugit za 13 navtičnih milj dolgo regatno polje porabil 58 minut in 14 sekund. “Startali smo dobro, a na polovici prve stranice se je burja v nasprotju z napovedmi okrepila. V danih razmerah z našim ogromnim jadrom nismo več mogli obdržati optimalnega kota, menjava jadra pa tudi ni bila možna,” je odločilne trenutke analiziral krmar 30-metrske mega jahte Mitja Kosmina, ki se Barcolane udeležuje že od leta 1983.

V tem času je trikrat slavil z Gaio Legend (1995, 1996 in 1997), 2009 je zmagal z Maxi Jeno, priložnost za peti naslov pa se mu je letos ponudila na Tempus Fugit. “K sodelovanju so me povabili pred dobrim mesecem. Čeprav časa za treninge ni bilo veliko, to ni vplivalo na rezultat. Drugačen razplet bi bil možen le, če bi dali izdelati še eno jadro, ki nam je v teh vremenskih razmerah manjkalo,” je pojasnil Kosmina, ki si je krov delil s posadko iz Avstralije, Nove Zelandije, Nemčije, Velike Britanije in Italije. “V ekipi sem se odlično počutil. Vsak je opravljal svoje delo, tako da sem se sam lahko osredotočil zgolj na mojo nalogo. Tudi vzdušje v Trstu je bilo te dni fenomenalno. Ravno prej mi je Novozelandec rekel, da takega šova še ni videl. Vprašal sem ga, kaj pa je pričakoval, pa je odgovoril, da je mislil, da gre samo za regato, ki traja eno uro, se je nasmejal 51-letni Koprčan, ki je ob sebi želel tudi nekdanjega olimpijca Tomaža Čopija.

“Ko me je Mitja Kosmina poklical, sem imel drugačne načrte. Potem so se okoliščine spremenile, vendar pa se mi Mitja ni več odzval. Zato sem na koncu sprejel povabilo Gašperja Vinčeca in se 50. Barkolane udeležil z Way of Life,” je razložil Čopi, ki mu je bilo najteže na startu. “V največji množici se nam je nehote odrolal drifter in takrat sem Gašperju vrnil krmilo. Nisem želel sprejeti odgovornosti, če bi se komu kaj zgodilo. No, na koncu se je izkazalo, da nam je mogoče to celo koristilo, kajti naenkrat so se nam začeli vsi umikati, misleč, da smo v težavah,” je srečo v nesreči opisal Čopi.

Ko so se končno uspeli izviti iz primeža nepregledne flote plovil, so stvari na krovu Way of Life stekle kot po maslu. “Spirit of Portopiccolo bi moral biti glede na tehnične lastnosti jadrnice v cilju 20 minut pred nam, ne pet, zato sem z dosežkom zadovoljen. Dokazali smo, da smo dober tim in boljši jadralci, kar je zame najpomembnejše,” se je tretjega mesta razveselil prvi mož koprske sestave Gašper Vinčec.

V toplem in s soncem obsijanem Trstu je nastopilo vsega 173 slovenskih jadrnic, z zmerno burjo pa so se med najboljšo dvajseterico uspele zavihteti tri. Poleg tretjeuvrščene Way of Life se je z desetim mestom izkazal še Adriatic Evropa Dušana Puha, Generali krmarja Sama Žvana pa je v Barkovlje priplula na 19. mestu

K letošnji rekordni zasedbi z 2688 ekipami so bistveno bolj kot v preteklosti pripomogle še Avstrija z 38 jadrnicami, Nemčija, od koder je prišlo 15 plovil, pod britansko zastavo so nastopile štiri posadke, prvič pa je bila prisotna tudi jadrnica z Norveške.
https://www.primorske.si/sport/barkolana-v-soncu-in-burji-ter-z-novim-rekordom




                                                                   Rekordno število 2.688 sodelujočih jadrnic


                                                            Zmagovalec Spirit of Portorpiccolo mimo Miramara


                                                                    Spirit of Portopiccolo v akciji


                                                                         Ostri dvoboji do konca dirke


                                                                                 Adriatic Europa


                                                               Mitja Kosmina s Tempus Fugit spet na drugem mestu


                          Zmagovalec Spirit of Portorpiccolo mimo vojaške šolske ladje Amerigo Vespucci splovljena leta 1930


Zoran I: komentar modifikovan dana: 20.10.18 21:09; prepravljeno ukupno 3 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   16.10.18 21:30

16. listopada je Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) utemeljen od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (Food and Agriculture Organization, FAO) na dvadesetoj konferenciji FAO-a 1979. godine.
Odabrani datum je obljetnica osnutka te organizacije 16. listopada 1945. u Quebecu, Kanada, s ciljem poboljšanja razine prehrane i standarda, kao i unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i života u seoskim zajednicama. Od 1951. sjedište organizacije je u Rimu.
Povodom Svjetskog dana hrane FAO želi u cijelom svijetu, pogotovo razvijenijim zemljama, kroz razne humanitarne aktivnosti prenositi poruke o problemu gladi u svijetu. Cilj kampanje je povećanje svijesti o tome, mobilizacija financijskih sredstava te poticanje "moćnih" kako bi ulagali u projekte koji će doprinijeti većoj proizvodnji hrane. Najviše je potrebno angažirati (lokalno) stanovništvo na njenoj proizvodnji, u smislu "daj ribaru mrežu kako bi ulovio ribu"! Donacije koje pristižu tijekom kampanja potiču nekoliko stotina malih projekta pokrenutih u razvijenim zemljama u cilju pomoći siromašnim poljoprivrednicima pri uzgoju više hrane koju će uspješno plasirati na tržište, a time i stvoriti dobit za kupovinu dovoljno druge hrane za prehranu svojih obitelji.





Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.10.18 22:32

KIMI MATIAS RAIKKONEN

Na današnji dan leta 1979 se je v Espooju rodil dirkač formule ena Kimi Räikkönen. Iceman, kot pravijo hladnemu Fincu, je leta 2007 osvojil svoj prvi naslov svetovnega prvaka.

Leta 1999 je začel dirkati v Formuli Ford in bil v zimskem prvenstvu osvojil 1.mesto, v letu 2000 je nastopal v Formuli Renault 2000 Velika Britanija in osvojil 1 mesto. Leta 2001 je debitiral v Formuli 1 in vozil za različna moštva in sicer: Sauber, McLaren, Ferrari, Lotus in spet Ferrari. Leta 2009 se je posvetil tudi rallyju in debitiral v Tommy Makkinen Racing, leto kasneje v Citroen Junior Team ter leta 2011 pa v Ice 1 racing. Leta 2015 je končal na 4. mestu s 150 točkami, leta 2016 s 186 na 6.mestu, leta 2017 s 205 točkami na 4. mestu. Letos je s Ferrarijem trenutno s 196 točkami na odličnem 4. mestu štiri dirke pred koncem v prvenstvu Formule 1. Za leto 2019 je podpisal dve letno pogodbo z ekipo Sauber Alfa Romeo. 

Število naslovov svetovnega prvaka: 1 (2007)
Število startov: 273
Število točk: 1.565
Število zmag: 20
Število drugih mest: 33
Število tretjih mest: 38
Število stopničk: 91
Število Pole position: 18
Število najhitrejši krogov na dirki: 43

https://www.formula1.com/en/championship/drivers/kimi-raikkonen.html
http://formula1.ferrari.com/en/main-drivers/kimi-raikkonen/
https://kimiraikkonenspace.com/2013/07/15/
http://www.kimiraikkonen.com/
https://f1store.formula1.com/stores/f1/en/c/shop-by-driver/championship/kimi-raikkonen?CMP=PPC-F1StoreBrand
https://www.instagram.com/kimimatiasraikkonen/?utm_source=ig_embed
https://www.youtube.com/watch?v=g6O1hFArgNA


                       Vir: zbirka iz mojega osebnega arhiva Autosprint 32-33/2015


                      Kimi Raikkonen z gokartom na World Karting Championship, Margutti, Parma, Italy March 1998


                           Kimi Raikkonen na Sauber Petronas C20 v Melbournu na GP v Australiji 4 Marca 2001


                                             Kimi Raikkonen na McLarnu na GP Francije leta 2006


                                Kimi Raikkonen s Ferrarijem leta 2007 v Silverstonu na GP Velike Britanije


                               Kimi Raikkonen je leta 2009 s Fiat Abarth Grande Punto S2000 nastopil tudi pri nas


                                  Kimi Raikkonen je vozil s Citroenom tudi WRC v sezonah 2009, 2010 in 2011


                                                      Kimi Raikkonen z Renaultom leta 2012 na GP Malezije


                                             Kimi Raikkonen 15.julija 2013 z moštvom "Ice One Racing" v Belgiji

   
               Kimi Raikkonen je leta 2013 z Nissanom TG1 GT-R s 552 KW in 340 km/h sodeloval na dirki Gumball 3000

  
                  Kimi Raikkonen s sinom Robinom že v Ferrarijevem kombinezonu


                                                                  Zmaga Kimija Raikkonena


                                      7.avgusta 2016 se je Kimi Raikkonen poročil z Minntu Virtanen v Toscani


                                                                    Kimi Raikkonen "Iceman"


                                                       Kimi Raikkonen s Ferrarijem v letu 2015


                                    Kimi Raikkonen je s Ferrarijem testiral tudi sistem Halo za zaščito pilotov


                  Letos je v Monzi dosegel prvi čas postanka 2.20, drugi Lewis Hamilton 2.31, tretji Valtteri Bottas 2.36


                                          Letos je s 196 točkami trenutno na 4.mestu v prvenstvu Formule 1


                                                Leta 2019 bo Kimi Raikkonen tekmoval za ekipo Sauber Alfa Romeo


Zoran I: komentar modifikovan dana: 20.10.18 21:05; prepravljeno ukupno 1 puta
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.10.18 15:39

18. listopada obilježava se hrvatski i svjetski Dan kravate (World Cravat Day).
Na taj dan 2003. godine izvedena je spektakularna instalacija 'Kravata oko Arene' u Puli, s najvećom kravatom na svijetu. Simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši 2008. godine, upravo 18. listopada Danom kravate. Od tada se taj dan svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, a tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta.
Kravata je prvi put zavezana prije oko 350 godina, a priča o kravati je u stvari ljubavna priča, ne toliko vojnička i ratnička. Ljubavna priča u smislu da je ženski rubac u znak vjernosti završio na muškom vratu svezan u čvor na specifičan način te je nosio poruku kako djevojke rupcem vežu svoje momke koji idu u rat, a on kad se vraća ponovno joj ga donosi u znak ljubavi i vjernosti.
Iako iza kravate stoje mnoge ljubavne priče, također je imala višestruku funkciju. Korištena je kao zaštita od prašine prilikom jahanja, povez za previjanje i učvršćivanje rana, zaštita od sunca i filter za pročišćavanje vode.





Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   19.10.18 14:01

ZASTAVA 750 - FIČO

Na današnji dan je bil predstavljen prvi Fičo

Tanjug je "delavskemu razredu" sporočil, da je dan prej proizveden prvi licenčni FIAT 600, ki je dožvel svojo slavo, kot močnejša verzija Zastava 750 in so jih v Zastavi v Kragujevcu od 18. oktobra 1955 do 18. novembra 1985 naredili v 923.487 primerkih.

PARTIZANSKI JUNAK FIČO

V povojnih časih, zlasti na območju nekdanje Jugoslavije, je zavest naroda živela v duhu partizanstva, boja za svobodo in tovarištva. V časopisu Borba so avtorji risali strip, v katerem je kurir z imenom Fičo predstavljal vse takrat pomembne vrednote – vzdržljivost, predanost, poštenost, zanesljivost, pogum in tako naprej. Ne vemo točno, kdaj in kdo je Zastavo 750 poimenoval po junaku Fiču, dejstvo pa je, da so ljudje hitro povezali vzporedne lastnosti stripovskega junaka in njim dostopnega jugoslovanskega avtomobila.
https://www.avto-magazin.si/novice/obujamo-spomine-zastava-750-fico-obvezna-oprema-dzunta-najlonke-in-mleta-paprika/
https://www.glasistre.hr/magazin/prica-o-jednom-od-najslavnijih-automobila-na-ovim-prostorima-prije-63-godine-predstavljen-prvi-fico-572605
http://domzalec.si/avto-sirokih-ljudskih-mnozic-ima-60-let/
https://www.youtube.com/watch?v=gzAFd2Unptw
https://www.youtube.com/watch?v=QUfyDqtxNhQ
https://www.youtube.com/watch?time_continue=8&v=WDuRrDqUg74


FIČKO PO JUGOSLAVIJI

https://books.google.si/books?id=jB8lDwAAQBAJ&pg=PT53&lpg=PT53&dq=josip+broz+tito+in+fi%C4%8Do&source=bl&ots=563oLUTKtG&sig=Btwkj4jqwwLCGsVrstoe0wfeaWg&hl=sl&sa=X&ved=2ahUKEwj3yaq1p5XeAhWGtYsKHTBaBqYQ6AEwFXoECAEQAQ#v=onepage&q=josip%20broz%20tito%20in%20fi%C4%8Do&f=false



                                                           V 30 letih so naredili 923.487 Fičotov


                        Fičo, last družine Forcan, ki ga je Josipu Brozu Titu leta 1965 podaril šef Fiata Gianni Agnelli


                                         Tudi pri gasilcih je bil priljubljen


                                                        Tudi pri policije je bil že legenda


                                                    Uporabljali so ga tudi kot dostavnika


                                                         Bil je odličen, varčen in poceni družinski avto


                                                                              Fičo preurejen kot Buggy


                                                    Fičo klub Međimurje - Memorial slavnega dirkača Đani Šverko


                                                         Fičo klub Međimurje - Spominski muzej Đani Šverko


                                                                Fičo klub Međimurje - Spominski muzej Đani Šverko


                                                         Še danes ga srečamo na gorskohitrostnih dirkah


                                                       Stefano Dal Zot na gorskohitrostni dirki z Abarth 1000 TCR


                                Abarth 1000 TCR se je odlično odrezal tudi na cestnohitrostnih dirkah v Varano de Melegari
Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.10.18 15:33

GUC

Rekonstruiran je zadnji ploveči guc, ki je bil na voljo v Medulinskem akvatoriju

Zaradi čuvanja pomorske dediščine in tradicije tudi na področju Istrske županije, LAGUR Istrska batana je sprovedel projekt obnove in rekonstrukcije tradicionalne barke guc, ki je v lastništvu člana združenja Roberta Cukona. S sredstvi natečaja Upravnega oddelka za za trajnostni razvoj pokrajine Istre za financiranje projektov nevladnih organizacij, ki se ukvarjajo z ohranjanjem pomorske dediščine in tradicije na območju Istrske županije in občine Medulin, so končani vsi zadani cilji tega projekta in je končno v popolnosti obnovljena paluba barke. Prav tako so rekonstruirani krmilo, jambor, lantine in jadro.

Da bi dosegli vzdržnost projekta in še povečali ozaveščenost med državljani istrske županije in širšo javnostjo o obstoju in potrebi po ohranjanju pomorske dediščine v istrski županiji, je dodatni sporazum med LAGUR Istrian batana in Robertom Cukonom zagotovil dve leti sodelovanja z namenom prikazovanja rekonstruiranih tradicionalnih bark, na vsaj 3 manifestacijah, ki jih organizira LAGUR in drugih tematskih dogodkov iz območja LAGUR.

Pomembno je poudariti, da je projekt rekonstrukcije izjemnega kulturnega in tradicionalnega pomena za Medulin in LAGUR istrsko batano, saj je guc kot predmet naložbe edina ohranjena kopija tradicionalnega čolna te vrste v družinski ladjedelnici družine Lorencin v Medulinu v 50. letih 20. stoletja.

https://www.glasistre.hr/istra/rekonstruiran-je-posljednji-ploveci-guc-medulinskog-akvatorija-572974
https://www.lagur-istarska-batana.hr/
https://www.lagur-istarska-batana.hr/single-post/2018/10/24/Sredstvima-Istarske-%C5%BEupanije-i-Op%C4%87ine-Medulin-rekonstruiran-je-posljednji-plove%C4%87i-guc-medulinskog-akvatorija



                                                                                  Zadnji ploveči guc


                                                                    Natančna obdelava in rekonstrukcija


                                                                      Obnovljen je bil čudoviti guc št. PU - 665


                     V celoti obnovljena paluba barke                                                                        Guc je že v vodi


                                       Guc z imenom Pino ima že privez
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   24.10.18 18:23

Osnivačka Povelja Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. u San Franciscu, stupila je na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. Tako se taj datum uzima za dan osnivanja Ujedinjenih naroda (UN) koji su zamijenili neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.
UN je dakle, međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.
UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku, a članstvo (2011.) broji 193 države. Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. I dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR), a još 10 članica se mijenjaju svake 2 godine. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.
Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, kineski (mandarinski) i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su engleski i francuski, a njemački od 1972. ima status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.
Ujedinjeni narodi financiraju se putem novca kojeg svaka od zemalja uplaćuje kao članarinu te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skupština UN-a odobrava regularni proračun i odlučuje koliku će članarinu imati svaka od članica. Udio u proračunu određuje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP članice te prosječna primanja po građaninu.
Veliki dio UN-ovog proračuna koristi se za financiranje mirovnih misija te za sigurnost, a ova sredstva su odvojena od središnjeg proračuna organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Npr. iznos za mirovne misije u 2015./2016. godini bio je 8.27 milijardi dolara. Koristio se za financiranje 82.318 vojnika raspoređenih u 15 misija diljem svijeta  



Zastava Ujedinjenih naroda

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.10.18 13:24

Paleontolog, geolog i antropolog Dragutin Gorjanović-Kramberger rodio se u Zagrebu 25. listopada 1856.
Kao dječak zainteresirao se za fosile riba i biljaka koje se moglo pronaći u okolici Zagreba iz doba kad je tu bilo more. Studirao je paleontologiju u Zürichu i Münchenu, a doktorirao je u Tübingenu.
Bavio se paleontologijom, stratigrafijom (izvršio podjelu pliocena sjeverne Hrvatske), tektonikom (Medvednica), paleoklimatologijom, hidrografijom, primijenjenom geologijom i geološkim kartiranjem (pregledna geološka karta Hrvatske i Slavonije).
1899. kad su mu bile 42 godine, postigao je najveći uspjeh - na Hušnjakovu brdu kod Krapine, otkrio je bogato nalazište fosilnih ostataka pračovjeka (krapinski pračovjek, homo sapiens neanderthalensis), dokaz o postojanju pleistocenskog čovjeka. U pješčenjačkim naslagama špilje nađeno je oko devet stotina fosilnih kostiju, koje su pripadale desecima praljudi različitog spola i životne dobi. Nađeni su i fosilni ostaci mnogih životinja, a više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog lokaliteta odgovara vremenu prije 130.000 godina. Zahvaljujući radovima koje je objavio o otkriću na krapinskom nalazištu i brojnim raspravama koje je vodio s europskim antropolozima Krambergera se smatra jednim od utemeljitelja svjetske paleoantropologije.
Napisao je i objavio 237 radova iz raznih znanstvenih područja u hrvatskim i inozemnim časopisima, od kojih je posebno značajna monografija 'Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj' ('Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien', 1905.). Za svoj rad stekao je mnoga priznanja. Tako je postao počasni građanin Zagreba, Krapine i Karlovca, počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu, počasni član Zbora liječnika Hrvatske i Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936.
27. veljače 2010. u Krapini je otvoren Muzej krapinskih neandertalaca čiji je postav napravljen kao vremeplov kroz povijest Svemira, Zemlje, čovjeka sve do današnjih dana, s posebnim naglaskom na vrijeme neandertalaca.








Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   25.10.18 21:24

Dan dobrovoljnih darivatelja krvi se u RH obilježava 25. listopada.
Na taj dan 1953. godine u Željezari Sisak je provedena prva akcija dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Crvenog križa utemeljena na osnovnim načelima - daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način prikupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omogućuje dostupnost krvi i krvnih pripravaka svima kojima je krv neophodno potrebna u liječenju.
Navedena načela prva je objavila Liga društava Crvenog križa 1948., a podržala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zbog opasnosti širenja bolesti posredstvom krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja krvi.
U svrhu osiguravanja kvalitetne i sigurne krvi Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), usvojile su 1999. dokument kojim se obvezuju da će se osiguranje krvi i krvnih pripravaka temeljiti na dobrovoljnom i neplaćenom davanju krvi.
Kako bi se zadovoljile sve potrebe zdravstva za krvi i krvnim pripravcima, u suradnji s transfuzijskim službama, izrađuje se godišnji Plan prikupljanja krvi i kalendar akcija prema iskazanim potrebama, vodeći brigu da priljev krvi tijekom godine dnevno i mjesečno bude kontinuiran i ravnomjeran. Godišnje se u organizaciji društava Crvenog križa u RH prikupi oko 160.000 doza krvi, što iznosi 3,5 davanja na 100 stanovnika.
U većini zemalja u svijetu ova djelatnost povjerena je Crvenom križu zbog njegovog humanitarnog rada, razvijene mreže društava na terenu i velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi. Posebna se pozornost posvećuje općoj edukaciji stanovništva u izgradnji svijesti o važnosti davanja krvi i stvaranju pozitivnog stava o dobrovoljnom davanju krvi kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenika i volontera.
U svibnju 2005. na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćena je rezolucija kojom je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, rođenog na taj datum 1868., koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa.





Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   31.10.18 1:33

31. listopada se slavi Dan reformacije (Reformation Day), blagdan u spomen vjerske reformacije, posebno među luteranima, metodistima i nekim baptističkim i kalvinističkim crkvama.
Blagdan se sjeća značajnog događaja iz 1517. godine kada je začetnik protestantske reformacije Martin Luther (1483-1546) ogorčen načinom davanja oprosta Katoličke crkve, na vrata crkve Svih Svetih u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama (otpuštanju vremenitih kazni za grijehe), dogmama i uređenju crkve.
U Sloveniji je Dan reformacije državni praznik od 1992. i neradni dan, iako su Slovenci uglavnom rimokatolici, budući da je reformacija znatno doprinijela njihovom kulturnom razvoju. Slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj Primož Trubar (1508-1586) smatra se ocem slovenske književnosti. 1550. je u Tübingenu objavio prve dvije knjige tiskane na slovenskom jeziku, Katekizam (Catechismus), namijenjen širenju reformacijskoga vjerskog nauka (sadrži izbor odlomaka iz Biblije, molitve, crkvene pjesme i propovijed) i Abecedarij (Abecedarium), namijenjen širenju pismenosti među slovenskim pukom.
Dan reformacije se obilježava u svijetu, u zemljama sa značajnijom reformacijskom tradicijom, npr. u njemačkim pokrajinama Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern, Saska, Saska-Anhalt i Thueringen. Nacionalni je praznik u Čileu od 2009.
U crkvama u SAD obično prenesu praznik, tako da pada na nedjelju (nazvanu Reformacijska nedjelja) na dan ili prije 31. listopada, uz Dan svih svetih koji se preseli u nedjelju na dan ili nakon 1. studenog.





Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   01.11.18 19:29

1. studenoga je blagdan Svi sveti (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum, eng. All Saints' Day), svetkovina svih blaženih u nebu, onih koji su već kanonizirani, tako i onih koji to još nisu. Vremenom je broj od 365 dana postao premalen da bi svaki svetac i/ili svetica imali svoj dan, pa je uveden zajednički svetački blagdan. Inače, do danas je samo u Katoličkoj crkvi proglašeno gotovo 7.000 svetaca i blaženika.
U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označava završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine. Spomen mučenika, zajednički različitim crkvama, počeo se slaviti od 4. stoljeća. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova.
Papa Grgur III. (731.-741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom "Samhain" koji je označavao Novu godinu, tj. kraj sezone berbe i početak zime ili 'tamnije' polovice godine. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Blagdani su se inače pomicali kako bi se poništili, ali i uklopili ostaci poganskih vjerovanja.
U kalendaru RKC Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno je i neradni dan u nekim zemljama. Među narodom se ovaj blagdan obično povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih pokojnika ili Dušni dan (The Commemoration of All the Faithful Departed; All Souls' Day) obilježava dan kasnije, 2. studenoga.
Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.


Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   13.11.18 22:09

13. studenoga - Svjetski dan ljubaznosti (World Kindness Day).
Tog datuma 1998. godine u Tokyju je, na inicijativu Svjetskog pokreta za ljubaznost, održana konferencija o ljubaznosti te je donijeta posebna deklaracija koja među ostalim govori o toleranciji i prihvaćanju različitosti.
Naglašavajući važnost te deklaracije, upravo je taj dan odabran kao Svjetski dan ljubaznosti i obilježava se u cijelom svijetu.
Svjetski dan ljubaznosti je prilika za razmišljanje o svojim dosadašnjim postupcima, postavljajući se iznad podjela među ljudima te shvaćanje da smo dio globalnog društva.
Psihologija govori da ljubaznost prema drugima izravno utječe i na našu sreću.








Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   14.11.18 22:03

APOLLO 12

Na današnji dan leta 1969 je Nasa izstrelila Apollo 12, drugo vesoljsko plovilo s človeško posadko, ki je pristalo na Luni. Poveljnik odprave je bil Charles »Pete« Conrad. Conrad in Alan LaVern Bean sta izvedla ravno malo več kot en dan in sedem ur Lunarnih aktivnosti, pilot Lunarnega modula Richard Francis Gordon mlajši pa je ostal na Luninem tiru. Mesto pristanka je bilo v Morju neviht (Oceanus Procellarum). Bistveni nalogi odprave sta bili bolj natančno mesto pristanka (Apollo 11 je ni dosegel) in obisk modula Surveyor 3, oziroma pridobitev dela le-tega za analizo. Odprava se je končala 24.novembra.
https://sl.wikipedia.org/wiki/Apollo_12
https://airandspace.si.edu/multimedia-gallery/5529640jpg


                                            Izstrelitev Apollo 12


                                                                                Posadka Apollo 12


                                                                   Pete Conrad in Alan Bean skupaj pred Surveyor 3


                                                         Lunarni modul Intrepid


                                Originalni komandni modul Apollo 12 od leta 1973 razstavljen v Smithsonian Institution


                                                                    Medaljon Apollo 12


Zoran I: komentar modifikovan dana: 17.11.18 16:06; prepravljeno ukupno 2 puta
Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   15.11.18 15:00

MADŽARSKA REVOLUCIJA

Na današnji dan leta 1956 se je, potem ko so Rusi na oblast znova postavili svoje osebje, končala revolucija na Madžarskem. Samo na ulicah Budimpešte je bilo ubitih več kot 25.000 ljudi.

Madžarska revolucija 1956 je bil spontani upor, uperjen proti komunistični madžarski vladi in sovjetskim silam, nameščenim na madžarskem ozemlju. Trajala je od 23. oktobra do 10. novembra.
Revolucija se je začela s študentskimi demonstracijami pred parlamentom v Budimpešti, ki so prerasle v vsesplošno vstajo proti režimu. V svojem vrhuncu je zajela več tisoč ljudi s celotne Madžarske in mnogi od njih so v revoluciji izgubili življenje. Revolucijo so nasilno zatrli in zaprli 13.000 ljudi. Več kot 200.000 Madžarov je emigriralo v tujino. 249 Madžarov je bilo obsojenih na smrt, med njimi tudi Imre Nagy.
Javno razpravljanje o dogodku je bilo na Madžarskem prepovedano več kot 30 let. Po inavguraciji Tretje madžarske republike leta 1989 je bil v spomin na madžarsko revolucijo 23. oktober razglašen za državni praznik.

https://www.mladina.si/97071/ozadje-revolucije-1956/
https://www.casnik.si/madzarska-revolucija-1956/
http://dk.fdv.uni-lj.si/dela/Zalokar-Erika.PDF

23. oktober 1956 je bil dan, ki bo ostal za vedno v spominu svobodnih ljudi in narodov. To je bil dan poguma, vesti in zmage. Noben drug dan v zgodovini ni jasneje odseval večne želje človeka, da bi bil svoboden, ne glede na to, kakšne možnosti ima, da mu uspe, ne glede na to, kako velika žrtev je potrebna.

John F. Kennedy ob prvi obletnici madžarske vstaje



                                Budimpešta 1956


                               Prijateljstvo demonstrantov in posadke ruskega tanka


                                                 Zrušili so in poškodovali so velikanski kip Josipa Visarjonoviča Stalina


                                          31.oktobra po radiu govori premier Imre Nagy


                                                                                Madžarsko leto svobode
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL
Max Blitz

Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 23880
REPUTACIJA : 643
ČLAN OD: : 2012-10-30
DOB : 50
M(j)esto Zagreb

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   16.11.18 1:21

16. studenoga 1242. izdana je povelja Zlatna bula, jedan od najvažnijih dokumenta grada Zagreba.
Njome je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. iz dinastije Arpadovića dao povlastice naselju Gradec na brdu Grič u znak zahvalnosti što su mu njegovi stanovnici, kako bi preživio, pomogli u bijegu prema moru nakon provale Tatara. Gradec je kao neutvrđen grad stradao te je bio dosta uništen i spaljen.
Kralj Bela IV. je povelju napisao u Virovitici, a dobila je naziv Zlatna bula jer je na njoj zlatni pečat. Poveljom je Gradec postao slobodni kraljevski grad izuzet iz banske i županijske vlasti te izravno podvrgnut kralju.
Dobivene povlastice donosile su određenu samoupravu, pravo biranja gradskog poglavara, suca, trgovanja i sajmovanja. Suca je Gradsko vijeće imalo pravo birati svake godine. Građanima Gradeca obećana je naknada štete ako bi bili napadnuti i opljačkani na području Ugarske, Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Bili su oslobođeni plaćanja daća (cestarina, mostarina) unutar granica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Za gospodarski razvoj Gradeca osobito je bilo važno Zlatnom bulom stečeno pravo održavanja dnevnih i tjednih sajmova, kao i stjecanje velikoga zemljoposjeda, čija je sjeverna granica bila sljemenska kosa, zapadna potok Vrapčak, a južna rijeka Sava.
Obveza koja je išla uz to bila je značajna. Između ostalog, trebalo je izgraditi i održavati čvrste gradske zidine, davati kralju 10 potpuno naoružanih vojnika u slučaju njegova vojnog pohoda u Primorje, Korušku i Austriju, u slučaju kraljeva posjeta Gradecu, građani su trebali osigurati objed njegove pratnje "12 volova, 1000 kruhova i 4 bačve vina", a također su imali obvezu ugostiti hercega Slavonije (ako je član kraljevske obitelji) i bana (samo jednom tijekom njegova banovanja). Zlatnom bulom Bela IV. oslobodio je Gradec svih spomenutih obveza na razdoblje od 5 godina.
Bela IV. je 1256. dopustio održavanje tzv. Markova sajma, i to jednom godišnje u trajanju od 8 dana prije i 8 dana nakon blagdana sv. Marka Evanđelista (25. travnja). To je povoljno utjecalo na razvoj gradske trgovine, jer su na sajmenim danima svi trgovci, domaći i strani, bili oslobođeni plaćanja poreza. Kako bi se obeshrabrili pljačkaši, lopovi i drugi prekršitelji zakona i zaštitila imovina velikog broja trgovaca kazne za prekršaje učinjene tih dana bile su dvostruko veće nego inače.
Godine 1266. Bela IV. potvrdio je građanima Gradeca odredbe Zlatne bule te ih je, zbog velikih troškova koje su imali oko utvrđivanja grada oslobodio vojne obveze i 1267. plaćanja carine zvane tridesetina (harmica).
Zlatna bula je tako bila osnovni gradski zakonik, odnosno kazneno-pravni i sudski dokument. Izvornik Zlatne bule čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Cijeli prijevod Zlatne bule:
https://blog.dnevnik.hr/zagrebancija/2013/11/1631713539/zlatna-bula.html?page=blog&id=1631713539&subpage=0&subdomain=zagrebancija#gallery[1384548111]/0/



Kopija Zlatne bule u Muzeju Grada Zagreba

Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   17.11.18 16:07

TRAGEDIJA V LOGU POD MANGRTOM

Na današnji dan leta 2000 je plaz v Logu pod Mangartom zasul sedem ljudi. Poškodoval je 23 stanovanjskih in gospodarskih objektov, porušil dva mostova, uničil več cestnih odsekov in elektrarno.

Sprožile so ga predvsem dolgotrajne padavine v oktobru in novembru, po takratnih izračunih pa je povzročil za skoraj osem milijard takratnih tolarjev oziroma 32 milijonov evrov škode.
Prvi plaz pod Stožami, ki se je na približno 1600 metrih višine sprožil v sredo, 15. novembra 2000, približno ob 13. uri, se je ustavil ob sotočju Mangartskega potoka in Predelice na okoli 905 metrih nadmorske višine. Drugi plaz, ki je bil nadaljevanje prvega, se je sprožil v prvih minutah usodnega petka, 17. novembra 2000, nekaj minut po polnoči. Dodatna splazela masa je potisnila pred seboj že razmočeno plazovino, odloženo vzdolž Mangartskega potoka po prvem plazu. Drobirski tok naj bi od sotočja Mangartskega potoka in Predelice s približno hitrostjo 30 km/h potoval do Zgornjega Loga le nekaj minut. Vsa plazovina izpod Stož se je po dolini razlila v nekaj urah.

LIZIKA

Verjetno pa še niste slišali zgodbe o kravi Liziki. Postala je najslavnejša prebivalka Loga, medijska zvezdnica: dva meseca breja krava, ki so jo domačini med reševanjem svojega premoženja z velikim trudom povlekli iz blata. Žival je več ur preživela v hladni blatni kopeli, njena filozofska drža pa jo je najbrž že pripravila na smrt. Sploh ni hotela iti stran: vdala se je, najbrž ni bila prava Ložanka. Ko so jo je zvlekli na trda tla in ji dali malo vina, je prišla k sebi, in kot pravijo očividci, je bila vesela, čeprav je šepala. Na žalost pa vam ne morem postreči z vestjo o srečnem koncu te zgodbe, lastnik mi je namreč povedal: "Krava ni bila primerna za nadaljnjo rejo, in smo jo morali usmrtiti."



                                                                     Zemeljski plaz Stože pod Mangrtom - I.


                                                                     Zemeljski plaz Stože pod Mangrtom - II.


                                     Drobirski tok plaza pod Stožami je prizadel štiri kilometre oddaljeni Log pod Mangrtom


                                                              Reševanje krave Lizike


                                                  Na Gostišču Mangrt je vihar 30.oktobra 2018 v celoti odkrl streho
Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   18.11.18 21:50

GEORGE BERNARD SHAW

Na današnji dan leta 1926 je George Bernard Shaw zavrnil, da bi sprejel denar, ki ga je dobil ob podelitvi Nobelove nagrade, rekoč: "Lahko oprostim Alfredu Nobelu za izum dinamita, a le hudič v človeški podobi je lahko izumil Nobelovo nagrado."

George Bernard Shaw irski dramatik in pisatelj se je rodil 26.julija 1856 v Dublinu na Irskem in umrl 2.novembra 1950 v vasi Ayot Saint Lawrence, grofija Hertfordshire, Anglija.

George Bernard Shaw je dobitnik Nobelove nagrade za književnost leta 1925, pri čemer je sprejel samo čast, denarja pa ne. Pred I.svetovno vojno je večinoma pisal komedije, med njimi tudi Pygmaliona (1913), po njemu pa drame.


IZREKI


"Življenje se mi še malo ne zdi kot kratka sveča. Sijajna bakla je, ki so mi jo podali, da jo za trenutek podržim kvišku, in preden jo bom predal naslednjim rodovom, bi rad, da kar se da svetlo zažari."
George Bernard Shaw

"Ljudje, ki na tem svetu zmagujejo, so tisti, ki vstanejo in se ozrejo po okoliščinah, ki jim ustrezajo. Če jih ne najdejo, si jih ustvarijo."
George Bernard Shaw

»Izbirate lahko med naravno stabilnostjo zlata ter poštenostjo in inteligenco politikov. In z vsem spoštovanjem do teh gospodov vam svetujem, da, dokler obstaja kapitalistični sistem, izberete zlato.«
George Bernard Shaw



                                                        George Bernard Shaw


                                                                    George Bernard Shaw
Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   21.11.18 22:25

NAPOLEON BONAPARTE

Na današnji dan leta 1791 je polkovnik Napoleon Bonaparte postal general in vrhovni poveljnik francoske vojske.



                                                                             Napoleon Bonaparte


                                                    Napoleon Bonaparte


                                          Napoleon Bonaparte leta 1812


                                                                 Bitka pri Waterloo leta 1815
Na vrh Go down
Zoran I
Stariji vodnik I klase
Stariji vodnik I klase
Zoran I

Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 719
REPUTACIJA : 12
ČLAN OD: : 2015-01-02
M(j)esto Izola

KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   22.11.18 23:17

CHARLES DE GAULLE

Na današnji dan leta 1890 se je rodil francoski general in državnik Charles Andre Joseph Marie de Gaulle. Med 2. svetovno vojno je pobegnil v London, od koder je vodil sile Svobodne Francije. V letih 1944-45 je bil začasni predsednik četrte republike, pozneje pa izvoljen za ministrskega predsednika in začasnega predsednika države. Leta 1958 je temeljito spremenil ustavo in predsedniku zagotovil večja pooblastila. Afriškim kolonijam je priznal neodvisnost in nasprotoval vključitvi Velike Britanije v Evropsko skupnost. Leta 1966 je zaprl vsa oporišča Nata v državi, po notranjepolitičnih težavah pa je 28. aprila 1969 odstopil.



                                                              Francoski general Charles De Gaulle


                                                                       Ob osvoboditvi Pariza


                                                        Charles De Gaulle ob pregledu častne čete


                                                                 Winston Churchil in Charles De Gaule


Konferenca v Casablanci 23.januarja 1943 - Henry Giraud, Joseph Delano Rooswelt, Charles De Gaulle in Winston Churchill


                                               Kraljica Elizabeth in Charles De Gaule ob obisku leta 1960


           Ob obisku ZDA John Fitzgerald Kennedy, Charles De Gaule in Jacqueline Kennedy leta 1961
Na vrh Go down
Sponsored content




KomentarNaslov komentara: Re: Na današnji dan   

Na vrh Go down
 
Na današnji dan
Na vrh 
Stranica 4/7Idi na stranicu : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Next

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM BIVŠIH PRIPADNIKA NEKADAŠNJE JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: CIVILNA PLATFORMA :: RAZNO-
Idi na: