Mornarica črno-rumene (crno-žute) monarhije

Jedno je što su sentimentalni radi imena, ali on nije imao nikakav poseban status u KuK Kriegsmarine. Čak ni zapovjednik Seitz nije bio Mađar. A bio je njihov isto koliko i naš.

ianmarkk (citat):

Minolovac (citat):

I samo mala opaska, model iz muzeja je Viribus Unitis a ne Szent istvan. SI nikad nije imao protutorpednu mrežu (crna traka po boku) a imao je veliku reflektorsku platformu između dimnjaka koju raniji brodovi nisu imali. Baš ga radim pa evo detalja gdje se vidi ta platforma.

Na stranici gde je detaljno opisan brod Szent Istvan je bila slika koju sam stavio, muzej u Novigradu, evo stavit ču i link: [You must be registered and logged in to see this link.]

Pogledaj i sam što sam opisao, možeš i usporediti sa slikama gore. Ovaj model ima protutorpednu mrežu. Netko je nešto pogrešno napisao, a to nisam ja.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Malo sam povećao sliku, da se bolje vide detalji. Evo zašto je ovo Viribus Unitis;
1.koloturnici za protutorprdnu mrežu i oblice - SI to nije imao
2.Protutorpedna mreža SI nije imao
3.mala platforma za 2 reflektora, SI nije imao
4.Poklopci dimnjaka, SI je imao visoko izdignutu mrežu protiv bombi, domnjaci su bili oko 1,5 m viši
5.Na ovom mjestu je SI imao veliku platformu sa 6 reflektora koja se protezala od početka navigacijskog mosta do polovice drugog dimnjaka
6. Ove sohe za čamce SI nije imao
Ima još nekih detalja, ali presitni su, pa ih neću navoditi. Neznam da li je u muzeju netko polupao lončiće ili onaj tko je stavljao na wikipediju, ali sigurno je greška. Nisi ti kriv, prenosiš ono što stoji, ali eto...

Evo što kažu Mađari o svemu tome:   

[You must be registered and logged in to see this link.]

Da dopunim priču: Pored KuK flote u Boki je postojao i odred Njemačkih podmornica kao pojačanje i kao podrška. One su imale nešto više akcije i izlazile su i do Malte a operisale su i po Egeju. Kretale su se i do Turske koja je bila saveznik i čije su luke takođe koristile.
Brod blizanac (sister ship) Titanika - "HMHS Britannic", korišten kao bolnički brod kao i za prevoz trupa, je najverovatnije stradao od Njemačkih podmornica u blizini Grčkog ostrva Kea.

Zar nije barem deo tih podmornica prevozen vozom iz Nemacke a onda sklapan u Puli ili Rijeci? Davno sam citao i sve mi se cini da su ih tako doveli u Jadran.

Mislim da si u pravu ali pročitao sam na net-u da su se i neke provukle pored Gibraltara.

Minolovac (citat):

Malo sam povećao sliku, da se bolje vide detalji. Evo zašto je ovo Viribus Unitis;
1.koloturnici za protutorprdnu mrežu i oblice - SI to nije imao
2.Protutorpedna mreža SI nije imao
3.mala platforma za 2 reflektora, SI nije imao
4.Poklopci dimnjaka, SI je imao visoko izdignutu mrežu protiv bombi, domnjaci su bili oko 1,5 m viši
5.Na ovom mjestu je SI imao veliku platformu sa 6 reflektora koja se protezala od početka navigacijskog mosta do polovice drugog dimnjaka
6. Ove sohe za čamce SI nije imao
Ima još nekih detalja, ali presitni su, pa ih neću navoditi. Neznam da li je u muzeju netko polupao lončiće ili onaj tko je stavljao na wikipediju, ali sigurno je greška. Nisi ti kriv, prenosiš ono što stoji, ali eto...

Imaš pravo, ja sam samo stavio sliku, koja je bila na stranici o Szent Istvanu, sad kad sam video tvoje objašnjenje i ja se slažem, da to nije taj brod  

Dve sliki Viribus Unitis:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Szent Istvan

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ovaj model je od papira  

[You must be registered and logged in to see this link.]

Minolovac (citat):

Ovaj model je od papira  

[You must be registered and logged in to see this link.]

To možda znači, da se ga lakše sastavi, znam firmu Revell koja je u glavnom pravila modele od plastike, sam sam sastavljao ali uništeni svi sa strane mladjih brata i sestre  

Ima cijela grana maketarstva od papira i vjeruj mi, nije to nimalo lako sastaviti, a konačni uradak može biti nevjerojatan.

Minolovac (citat):

Ima cijela grana maketarstva od papira i vjeruj mi, nije to nimalo lako sastaviti, a konačni uradak može biti nevjerojatan.

Hvala za informaciju, nije lako ni sa plastikom, još trebalo farbati i.... 

KuK Kriegsmarine, svi brodovi, torpedni čamci, podmornice, itd.: [You must be registered and logged in to see this link.]  

Razarač  Warasdiner sa hidroavionom Hansa Brandenburg CC. Sagrađen za Kinu kao Lung Tuan, ali nije isporučen zbog početka rata. Najeksploatiraniji brod KuK Kriegsmarine, brojne zadaće tegljenja, spašavanja, patroliranja, borbena djelovanja. Sa parnim strojevima 6700 KS postizao je 30,6 čvorova. Naoružanje 6 topova 66 mm, 4 torpedne cijevi 450 mm. Posada 70 ljudi, dimenzije 67x6,2x1,80 m. Možete zamisliti smještaj toliko ljudi na tako malom prostoru, a dvije trećine broda su zauzimale 4 kotlovnice i velika strojarnica.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Minolovac (citat):

Razarač  Warasdiner sa hidroavionom Hansa Brandenburg CC. Sagrađen za Kinu kao Lung Tuan, ali nije isporučen zbog početka rata. Najeksploatiraniji brod KuK Kriegsmarine, brojne zadaće tegljenja, spašavanja, patroliranja, borbena djelovanja. Sa parnim strojevima 6700 KS postizao je 30,6 čvorova. Naoružanje 6 topova 66 mm, 4 torpedne cijevi 450 mm. Posada 70 ljudi, dimenzije 67x6,2x1,80 m. Možete zamisliti smještaj toliko ljudi na tako malom prostoru, a dvije trećine broda su zauzimale 4 kotlovnice i velika strojarnica.

Dosta savremen za onoa doba, a posada mesta, ko u podmornici  

Da nadaljujem na tem mestu  s slikami, ki so sicer že bile prikazane na tem forumu, vendar so iz kasnejšega obdobja. Že predstavčjena slika je iz leta 1898, spodnja slika pa je iz leta 1910. Gre za isto vojaško pristanišče, samo vojne ladje so že malo drugačne.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Tudi slika kasarne na spodnji sliki je že bila predstavljena na forumu, vendar je bila to takrat še kasarna AO. Na spodnji sliki iz leta 1922 pa so lastniki kasarne že drugi gospodarji, Italijani.

[You must be registered and logged in to see this image.]

In še spomenik admiralu, ki je stal v času AO v Puli. Gre seveda za Tegethoffa, ki bi ga nekateri radi naredili za Slovenca, čeprav v resnici to nikoli ni bil, razen, da je bil rojen v Mariboru.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Izvor: DN Vijesti, autor S. Luković

arcibald01 (citat):

Da nadaljujem na tem mestu  s slikami, ki so sicer že bile prikazane na tem forumu, vendar so iz kasnejšega obdobja. Že predstavčjena slika je iz leta 1898, spodnja slika pa je iz leta 1910. Gre za isto vojaško pristanišče, samo vojne ladje so že malo drugačne.

[You must be registered and logged in to see this image.]

To su tvoje razglednice, iz tvoje zbirke?

arcibald01 (citat):

In še spomenik admiralu, ki je stal v času AO v Puli. Gre seveda za Tegethoffa, ki bi ga nekateri radi naredili za Slovenca, čeprav v resnici to nikoli ni bil, razen, da je bil rojen v Mariboru.

[You must be registered and logged in to see this image.]

baš me zanima šta se dogodilo sa tim Tegethoffom?

ianmarkk (citat):

...baš me zanima šta se dogodilo sa tim Tegethoffom?

Prilično nevojnički kraj, ... vrlo običan za ono doba.

Umro od upale pluća u 43. godini 1871.

Max Blitz (citat):

Prilično nevojnički kraj, ... vrlo običan za ono doba.

Umro od upale pluća u 43. godini 1871.

Umro vrlo mlad, šteta.  

Seveda so slike moje, gre za razglednice Pule, ki jih imam več in vse razen ene so iz obdobja AO. Pa tudi vse so za svojo starost zelo dobro ohranjene. Dobra razglednica mora praviloma biti napisana, poslana in mora imeti še vedno znamko (razen feldpost) in žig na katereme se vidi datum, ko je bila razglednica poslana.

arcibald01 (citat):

Seveda so slike moje, gre za razglednice Pule, ki jih imam več in vse razen ene so iz obdobja AO. Pa tudi vse so za svojo starost zelo dobro ohranjene. Dobra razglednica mora praviloma biti napisana, poslana in mora imeti še vedno znamko (razen feldpost) in žig na katereme se vidi datum, ko je bila razglednica poslana.

Dobro, ako imaš razglednica više, pa stavi slike in napiši šta, kada i kako. Mislim, da nas bi dosta to zanimalo, pogotovo jer su razglednice tvoje. Verovatno imaju veču vrednost jer su stare i nostalgične.  

ianmarkk (citat):

Dobro, ako imaš razglednica više, pa stavi slike in napiši šta, kada i kako.

Če morda še koga zanima. Ostal bom pri slikah Pule v času AO. Spodnja slika je iz leta 1898, slabše ohranjena, predstavlja pa spomenik Habsburžana, ki je hotel vladati v Mehiki. Kako se je končalo nam je vsem znano.

[You must be registered and logged in to see this image.]

Zanimljivo, izgleda, da si ti pravi muzej u malom za razglednice. Ko zna dali kip još postoji ili bio uništen....

Spodnji sliki sta iz leta 1900, seveda tudi Pula. Kje je slikano pa je napisano na razglednici

[You must be registered and logged in to see this image.]

Seeflugstation Kumbor – Pomorska zrakoplovna stanica Kumbor 1914-1918

Za vrijeme 'Albanske krize' u Kotorskom zaljevu je od 23.03. do 28.05.1913. uspostavljena provizorna zrakoplovna stanica, a 14 pripadnika osoblja i 3 'leteća čamca' (njem. 'Flugboot'), s brojevima S8, S10 i S12 bili su smješteni u jednoj drvenoj baraci za čamce. Stanica je služila kao baza za izviđačke letove iznad Albanije i za potporu pomorske blokade.
Provizornim statutom K.u.K. mornarice za pomorsko zrakoplovstvo iz svibnja 1914, omogućeno je uspostavljanje daljnjih zrakoplovnih stanica, tako da je odmah sljedeći mjesec odlučeno da se u najjužnijoj luci Monarhije, u BK zaljevu, osnuje 'zrakoplovna stanica flote' (njem. 'Flottenflugstation').
Povijesnim događajima 28. srpnja 1914. ubrzano, vec 29. srpnja premještaju se tri zrakoplova, tri oficira i 24 pripadnika osoblja u Kumbor. Zrakoplovi su smješteni u šatorima i počinje se sa gradnjom drvenog hangara.



Dolazak jeseni i zime iste godine, s jako lošim vremenskim uvjetima, doveli su više puta do ozbiljnih problema u izgradnji i radu stanice. U rujnu je bura uništila dva šatora za čuvanje zrakoplova i tom prilikom je S18 oštećen.
11. prosinca 1914., jaka bura ruši novi, djelom nezavršeni, drveni hangar, kojom prilikom bivaju svi zrakoplovi stanice manje ili više ostećeni.



U siječnju 1915. završen je novi hangar, a dovođenjem 500 ruskih ratnih zarobljenika cijela stanica je ubrzano izgrađena, tako da do kraja rata dobija jos 4 velika hangara, radionicu za zrakoplove, skladišta bombi i benzina, te barake za smještaj oficira i osoblja.
Kumbor dobiva u kolovozu 1916. službeno status 'Seeflugstation'.
Tijekom cijelog rata, leti se intenzivno, gotovo svakodnevno, obavljaju zadaci s ciljem izviđanja i bombardiranja, te spašavanja iz mora.
Jedana od najpoznatijih takvih akcija bila je potapanje francuske podmornice 'Foucault' i spašavanje njene posade, 15.09.1916. (vidi: [You must be registered and logged in to see this link.]
Također su poznata bombardiranja talijanskih luka Brindisi (01.06.1915.) te Bari i Barletta (17.07.1915.) kao i akcije izviđanja i bombardiranja savezničke flote koja je vršila blokadu Jadrana kraj Otranta.
Iz Kumbora su se osiguravali pomorski putevi od otoka Korčule prema jugu.

Na kraju rata, po raspadu Austro-ugarske, Kumbor zauzima francuska vojska koja ga napušta tek u ožujku 1921., i tad ga preuzima Pomorsko vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije kao jednu od svojih najvažnijih baza.
Po završetku Drugog svjetskog rata, Kumbor gubi važnost u zrakoplovnom smislu, a tu njegovu ulogu pruzima Vojno-pomorska baza Divulje.


Izvori: P.Schupita 'Die K.u.K. Seeflieger', 1983.
[You must be registered and logged in to see this link.]

Austrougarske torpiljarke (torpedoboot) u Rijeci 1903.
Osnovna namjena torpiljarki bila je zaštita većih brodova od napada torpednih čamaca, u početku i podmornica.

1890-ih flotni program K.u.K. predviđa izgradnju većeg broja brodova da bi se pariralo rastućoj snazi talijanske mornarice. Zbog stalnih mjera štednje, ali i traženja mogućnosti smještaja jakog naoružanja na manji deplasman, nastaje klasa bojnih brodova 'Monarch'.
Projekt je uspio pomiriti dvije nepomirljive činjenice: mali deplasman i iznimno jaki kalibar glavne bitnice od 240 mm. Međutim, ukupno uzevši, brodovi su bili preslabi, te su vrlo rano stavljeni u rezervu i služili su za uvježbavanje. Rat su proveli na sekundarnim zadaćama, najčešće u podršci pješadiji na fronti Soče. Bila su tri bojna broda te klase, 'Monarch', 'Wien' i 'Budapest'.

Pregled mornara na austrougarskom brodu...

U Madžarskom kulturnom centru u Zagrebu je mala izložba o Szent Istvanu. Najbolji eksponat su originalna mesingana slova skinuta sa olupine sa 60 m dubine. Prošli su me trnci kad sam dodirnuo dio broda koji je potopljen već 96 godina i čiji model radim...

[You must be registered and logged in to see this image.]

[You must be registered and logged in to see this image.]


LUTVO ŠEKIĆ - PRVI FES U AUSTROUGARSKOJ MORNARICI


Lutvo Šekić je 1909. godine služio vojni rok na vojnom brodu “Schwartzenberg” u Šibeniku. Bio je prvi Bošnjak, kadet, koji je služio vojsku u ratnoj mornarici austro-ugarske vojske. Kada mu je brat iz Bosne javio da će mu doći u posjetu u Šibenik, Šekić je stupio do svog nadležnog oficira i povjerio mu svoj strah da će se ga otac odreći ako sazna da ne nosi fesa. Pošto je Lutvo Šekić bio prvi muslimanski kadet u mornarici, nije bilo propisa ili pravilnika po tom pitanju, međutim postupak je s namjerom zaštite zabrinutog Šekića, krenuo vrlo brzo. Sa broda su u Pulu poslali telegrafsku poruku, a onda su ga iz Pule poslali direktno u Beč na Vojno ministarstvo, odjeljenje za mornaricu koje ga je poslalo dalje Opštom ministarstvu za finansije. Ovo ministarstvo je izdalo privremeno odobrenje koje je Lutvi Šekiću dozvoljavalo nositi crveni ili bijeli fes za vrijeme služenja vojnog roka u ratnoj mornarici. Tako su ga sačuvali od sramote.

Inače u austro-ugarskoj mornarici nije bilo mnogo Bošnjaka, jer su kao gorštaci služili vojsku većinom u pješadiji, uvježbanoj za brdsko ratovanje.

Prikaz iz 1912.

Minolovac (citat):

U Mađarskom kulturnom centru u Zagrebu je mala izložba o Szent Istvanu.

Vidiš Minolovac da je u mađarskom centru, nije austrijskom, nije to sasvim svejedno.

Je li ovo SMS Szent István u Malom Lošinju...

Ma mađari ga svojataju, kad ga nitko drugi neće.   Ovo na slici nije Szent Istvan, to je jedan od klase Habsburg, (Arpad, Habsburg, Babenberg) Szent Istvan nikad nije bio u Lošinju, Jedina tura kad je pošao dalje od Kvarnera je završila 7 nm od Premude.

Minolovac (citat):

Ovo na slici nije Szent Istvan...

Ovo je...  

Torpiljarke u Šibeniku 1908.

AU teški ronilac...

Max Blitz (citat):

ianmarkk (citat):

...baš me zanima šta se dogodilo sa tim Tegethoffom?

Prilično nevojnički kraj, ... vrlo običan za ono doba.

Umro od upale pluća u 43. godini 1871.

A mene interesira sta se dogodilo sa "spomenikom-obelezjem"?
Lp.i hvala!

OGLAS odnosno kontrolnoj smotri vojske i ratne mornarice, Split 1898.

Pula 1916.

Mali Lošinj 1910., limena glazba

Minolovac (citat):

1918. je admiral Horthy planirao napad na Otrantski baraž u velikom stilu...

Admiral Miklós (Nicholas) Horthy, u vrijeme Austro-Ugarske pomorski časnik, te zapovjednik krstarice i ratne flote.
Kasnije regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat, obnašajući tu dužnost od 1.03.1920. pa do 15.10.1944.
Nakon gušenja Mađarske Sovjetske Republike, bilo je nekoliko privremenih upravitelja, prije nego je Zapad postavio Horthyja na čelo Mađarske.

Mada je mornarica u Austro-Ugarskoj uvek zaostajala za kopnenom komponetom,  bojni rodovi Drednot klase su bili bolji od italijanskih i francuskih. Jedan od doprinosa K&K mornarice je bio pronalazak torpeda i propelera.

Mornaričko groblje Pula, (njem. K.u.k. Marinefriedhof), smješteno nadomak uvale Valkane, jedno je od najvećih vojnih groblja u Europi.
Nastalo je 1862. kada je tadašnje Ministarstvo mornarice kupilo 4.000 m2 zemljišta za potrebe pokapanja vojnih osoba. Iako se u početku prakticiralo pokapanje u skupne grobnice, ubrzo, 1870., pokapanje se vrši u pojedinačne grobnice, čime se poboljšavaju higijenski uvjeti.
Tijekom vremena na groblju su se pokapali i vojnici pali u I. i II. svjetskom ratu, te civili.
Odlukom od 27.10.1960. proglašeno je za spomen groblje, te se na njemu više ne vrše ukopi. Na groblju se nalaze komemorativna obilježja austrougarskih vojnika iz I. svjetskog rata, talijanskih i njemačkih vojnika iz II. svjetskog rata, te spomen obilježje borcima NOB-a i žrtvama palim u II. svjetskom ratu. Dugo godina groblje je ostavljeno na milost i nemilost vremenu, a onda se 1989. godine krenulo u obnovu groblja.

[You must be registered and logged in to see this link.]