FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991

Sva(t)ko ima pravo na sjećanja - Свако има право на сећања - Vsak ima pravico na spomine - Секој има право на сеќавање - Gjith kush ka të drejt për kujtime - Mindenkinek joga van az emlekeihez - Everyone has the right to memories
 
HomeEventsRegistracijaLogin

 

 O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.

Go down 
+8
Sloba1
SveJug
ianmarkk
Max Blitz
lacoš
pukovnik
dojran
Stanko1
12 posters
AutorPoruka
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 16:25

Finska (Suomen tasavalta) je kroz povijest bila pod vlašću svojih moćnih susjeda, najprije Švedske a zatim i Rusije, sve dok 1917. nije stekla nezavisnost. Godine 1918. u zemlji je vođen građanski rat, u kojem je spriječen pokušaj boljševizacije i uveden je sustav parlamentarne demokracije zapadnog tipa, a koji se zadržao i u vrijeme savezništva (prinudnog) sa Trećim Reichom.

Zaboravljena povijesna epizoda

Sovjetsko-finski rat, poznat još i kao Zimski rat i Rat od 105 dana (finski: Talvisota), vođen je od 30. studenog/novembra 1939. do 13. ožujka/marta 1940. godine. Uzrok ovom davnom i pomalo zaboravljenom ratu bili su sovjetski teritorijalni zahtjevi prema Finskoj.
Naime, unatoč sklopljenom paktu s Hitlerovom Njemačkom u SSSR-u su bili svjesni da će prije ili kasnije biti uvučeni u rat, pa su novonastale okolnosti iskoristili da bi - između ostalog - poboljšali svoj strategijski položaj. Sovjete je naročito brinula izloženost Lenjingrada (danas Skt. Peterburg). Okupacijom i kasnijom aneksijom baltičkih država Estonije, Latvije i Litve SSSR je osigurao prilaze Lenjingradu s jugozapada. Ostalo je, po njihovom stajalištu, neriješeno pitanje granice s Finskom koja se nalazila na cca 20-25 km od grada.
Stoga je SSSR već krajem ljeta 1939. uputio Finskoj niz zahtjeva. Sovjeti su tražili da se granica na Karelijskoj prevlaci pomakne do linije 30 km jugoistočno od grada Viipuri. Također su tražili od Finske da im ustupi otok Sursaari i susjedne manje otočiće koji su zatvarali ulaz u Kronštatski zaljev. Na krajnjem sjeveru tražili su od Finske da ustupi svoj dio poluotoka Ribači (Ribarski poluotok). Uz to su zatražili iznajmljivanje poluotoka Hanko na rok od 30 godina radi uspostavljanja zračno-pomorske baze. U zamjenu za spomenute ustupke Sovjeti su nudili dvostruko veći teritorij u Istočnoj Kareliji, naseljen pretežno stanovnicima finskog etničkog porijekla.
Pregovori o sovjetskim zahtjevima započeli su u rujnu/septembru 1939., a naročito intenzivno vođeni su u listopadu/oktobru i studenom/novembru u Moskvi. Finci nisu bili voljni odreći se svog teritorija, iako su bili spremni na stanovite ustupke - pomicanje granice na Karelijskoj prevlaci do najviše 20 km. Ni jedna strana nije bila voljna odreći se svojih stajališta, pa su pregovori prekinuti i sredinom studenog/novembra finska delegacija napustila je Moskvu.

Vođa finske delegacije Juho Paasikivi (drugi zdesna) prije polaska na novu rundu pregovora u Moskvi, 16. listopada/oktobra 1939.:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Otada su se sovjetsko-finski odnosi ubrzano pogoršavali. Nakon jednog (od SSSR režiranog) pograničnog incidenta sovjetska vlada uputila je 26. studenog/novembra 1939. ultimativni zahtjev Finskoj da odmah povuče svoje trupe 25 km od granice. Finci su odgovorili da će to učiniti, ali uz uvjet da jednako postupi sovjetska strana. Dana 28. studenog SSSR je otkazao ugovor o miru i prijateljstvu iz 1932., 29. studenog prekinuo je diplomatske odnose, a 30. studenog oružano je napao Finsku.
Napad nije zatekao Finsku nepripremljenu. Čim su dobili prve sovjetske zahtjeve Finci su mobilizirali dio snaga za zaštitu granice, a tokom jeseni obavljali su intenzivnu obuku rezervnog sastava vojske. Početkom rata Finska je imala mobiliziranih 9 divizija, nekoliko samostalnih brigada i regimenti, te dvadesetak samostalnih lovačkih bataljona. Naoružanje je bilo oskudno i većinom zastarjelo, teškog pružja bilo je malo i s nedovoljnim zalihama municije, tenkova samo 32, a protuoklopnog oružja nije bilo. Ratno zrakoplovstvo imalo je samo 114 aviona (većinom zastarjelih tipova), a najslabija je bila ratna mornarica koja se nije mogla ni približno mjeriti sa sovjetskom Baltičkom flotom i već početkom neprijateljstava povukla se u Botnički zaljev.
Suprotno malobrojnosti i slaboj tehničkoj opremljenosti finska vojska bila je vrlo dobro uvježbana, vrlo dobro vođena i visokog borbenog morala. Naročita prednost bila je u dobrom poznavanju terena i u pokretljivosti na skijama.

Strategijski najvažniji i najprohodniji smjer napredovanja napadača nalazio se na Karelijskoj prevlaci, području između Finskog zaljeva i jezera Ladoga kroz koje su prolazile i najvažnije željezničke i cestovne komunikacije iz SSSR prema Finskoj. Stoga su se Finci još u razdoblju između I. i II. SR od opasnog susjeda ogradili sustavom utvrda pod nazivom Mannerheimova linija (nazvana po ministru obrane maršalu Carlu Mannerheimu). Ova linija imala je istu ulogu kao i francuska Maginot-linija i njemački Westwall, iako nije bila ni približno iste jačine. Međutim, Finci su vrlo vješto iskoristili osobine zemljišta koje je na tom području šumovito i puno jezera i manjih vodenih tokova. Temelj Mannerheimove linije činili su armirano-betonski bunkeri koji su bili vješto maskirani i uklopljeni u prirodni okoliš, a uz to je izgrađena mreža poljske fortifikacije (rovovi, protutenkovske jame i zapreke, žičane zapreke i minska polja). Izgrađena su ukupno tri obrambena pojasa, od kojih se prednji i glavni prostirao linijom Tajpale - Koivisto. U cjelokupni sustav uklopljene su utvrde na otoku Koivisto i uz obalu jezera Ladoga, te utvrđeno područje grada Viipuri.

Maršal Carl Mannerheim, snimka iz 1939. godine: 

[You must be registered and logged in to see this image.]


Jedan od bunkera na Mannerheimovoj liniji, suvremena fotografija: 

[You must be registered and logged in to see this image.]


Ovdje su se Finci opredijelili za tzv. presudnu obranu, stoga su na ovom području koncentrirali glavninu kopnenih snaga - 2. i 3. korpus sastava 6 divizija, objedinjenih u Karelijsku armiju pod zapovjedništvom generala Huga Östermana.

General Hugo Österman:


[You must be registered and logged in to see this image.]


Sjeverno od jezera Ladoga Finci su se opredijelili uglavnom za pokretnu obranu i gerilski rat. Na drugom osjetljivom smjeru uz jezero Ladoga rasporedili su 4. korpus jačine 2 divizije, koji je držao frontu širine 150 km. Dalje prema sjeveru nalazile su se Sjeverna operativna grupa (od 4. korpusa do Polarnog kruga) i Laponska grupa (od Polarnog kruga do Barentsovog mora), raspoređene uglavnom po bataljonima i manjim jedinicama za zaštitu granice i rijetkih cestovnih smjerova.
Za napad na Finsku SSSR je odredio trupe iz sastava Lenjingradskog vojnog okruga pod zapovjedništvom generala Kirila Mereckova, jačine 26-28 divizija, cca 2.500 tenkova i cca 3.000 aviona (do kraja rata brojke će biti značajno povećane).

General Kiril Mereckov:


[You must be registered and logged in to see this image.]

Glavnina kopnenih trupa (12-14 divizija) bila je u sastavu 7. armije u području Lenjingrada, koja je imala zadaću forsirati Karelijsku prevlaku, probiti Mannerheimovu liniju i izbiti u Viipuri. Sjeverno od jezera Ladoga nalazila se 8. armija jačine 7 divizija, koja je imala zadaću izbiti u pozadinu Mannerheimove linije. Dalje prema sjeveru nalazila se 9. armija jačine 5 divizija, koja je imala napredovati u tri smjera. Dvije ljevokrilne divizije imale su zadaću zauzeti Nurmes i Kajani, te presjeći Fincima rokadnu željezničku prugu Oulu - Viipuri. Središnja skupina jačine dvije divizije imala je izbiti na vrh Botničkog zaljeva kod grada Oulu i presjeći finski teritorij na dva dijela. Desnokrilna skupina jačine jedne divizije imala je zauzeti glavni grad Laponije Rovaniemi, te izbiti na švedsku granicu. Na krajnjem sjeveru, u području Murmanska, nalazila se 14. armija jačine 2 divizije koja je imala zadaću zauzeti finski dio poluotoka Ribači, Petsamo i rudnike nikla kod Salmijärvija, a zatim napredovati duž tzv. Arktičkog ili Ledenog puta općim smjerom na Rovaniemi.
Sovjeti su bili uvjereni da će rat okončati u roku od dva tjedna. Bili su toliko samouvjereni da su svoje vojnike prije početka operacije upozorili da ''ne prelaze švedsku granicu''. Međutim, događaji su tekli drukčije.

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 16:30

Medvjed zapeo u snijegu

Rat je započeo ujutro 30. studenog/novembra 1939. kada je sovjetska vojska prešla finsku granicu, a zrakoplovstvo je bombardiralo Helsinki, Viipuri i druge finske gradove.

Sovjetski napadi od 30. studenog/novembra do kraja prosinca/decembra 1939. godine:
 

[You must be registered and logged in to see this image.]


Na Karelijskoj prevlaci sovjetska 7. armija potisnula je slabe finske snage granične zaštite, te izbila pred glavni obrambeni pojas Mannerheimove linije. Do kraja prosinca/decembra Sovjeti su izvodili masovne juriše uz goleme ljudske gubitke, ali nisu uspjele probiti finsku obranu. Tako je ovdje došlo do privremene stabilizacije fronte.
Finska vojska nije uopće imala protutenkovskih topova, ali je uništila veliki broj tenkova oružjem koje je poznato kao Molotov-koktel:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Sjeverno od jezera Ladoga sovjetska 8. armija pokušala je prodor u pozadinu Mannerheimove linije, osvojila nešto zemljišta, a onda je odbačena protunapadom finskih snaga. Bitka za Tolvajärvi (11. prosinca) bila je prva velika pobjeda Finaca, koja im je dodatno podigla moral. U ponovljenom sovjetskom napadu, siječnja/januara 1940., Finci su zaokružili i uništili njihovu 18. diviziju i 36. oklopnu brigadu.
Dalje na sjeveru sovjetske ljevokrilne divizije 9. armije izbile su pred Nurmes i Kajani, ali nisu uspjele prekinuti prugu Oulu - Viipuri nego su odbačene natrag do granice. U ponovljenom napadu, siječnja/januara 1940., Finci su opkolili sovjetsku 54. diviziju koja se uspjela održati (zahvaljujući opskrbi iz zraka) u okruženju do kraja rata, izgubivši više od polovice efektiva.
Središnja skupina 9. armije jačine dvije divizije, koja je imala zadaću izbiti na vrh Botničkog zaljeva, pretrpjela je težak poraz u bici za Suomussalmi. Nakon početnog sovjetskog napredovanja Finci su iz rezerve dopremili svježu 9. diviziju i izveli protunapad, kojim je zapovjedao pukovnik Hjalmar Siilasvuo. Nakon što su potukli sovjetsku 163. diviziju, čiji su ostaci natjerani u bijeg preko zaleđenog jezera Kiantajärvi ostavljajući teško oružje i opremu, Finci su na cesti za Raate opkolili i potpuno uništili 44. motoriziranu diviziju. To je bila najveća pojedinačna pobjeda finske vojske u Zimskom ratu.

Pukovnik Hjalmar Siilasvuo (na slici desno) za vrijeme bitke za Suomussalmi:


[You must be registered and logged in to see this image.]


Uništena kolona 44. divizije i poginuli sovjetski vojnici na cesti za Raate:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Suomussalmi, spomenik poginulim vojnicima obiju strana u ratu 1939.-1940. Procjene broja poginulih vojnika SSSR kreću se od 9.000 do 17.000:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Desnokrilna kolona 9. armije (122. divizija), koja je imala zadaću zauzeti glavni grad Laponije Rovaniemi, dva puta je zaustavljena pred naseljem Kemijärvi i odbačena natrag prema granici.
Jedini kakav-takav uspjeh sovjeti su postigli na krajnjem sjeveru, gdje je 14. armija uz potporu Sjeverne flote zauzela finski dio poluotoka Ribači i zatim Petsamo i rudnike nikla kod Salmijärvija, da bi kasnije krenula Arktičkim ili Ledenim putem u smjeru grada Rovaniemi. Bilo je to iznimno teško i mučno napredovanje u uvjetima polarnog mraka, snježnih vijavica i hladnoće od ispod -40°C, tim prije jer su Finci spalili ionako rijetka naselja. Nakon pređene trećine puta Finci su izveli protunapad i odbacili sovjetske snage sve do blizu Petsama.
U obrambenim borbama na širokom području među šumama i jezerima naročito su se istaknuli finski vojnici-skijaši. Zahvaljujući skijama dnevno su mogli prijeći i do 80 km, a kretali su se unaprijed i u tajnosti pripremljenim tzv. kolonskim putevima kroz šume, usporedno s cestama. Bili su vrlo dobro maskirani i naoružani većinom automatskim oružjem. Kada bi našli slabo mjesto u sovjetskom rasporedu napali bi iz šume iznenada i svim raspoloživim snagama. Njihovi napadi doslovce su terorizirali sovjetske vojnike. Jedna od omiljenih meta bile su im poljske kuhinje, pa je nedostatak tople hrane bio jedan od uzroka velike smrtnosti od smrzavanja. Sovjetski vojnici strahovito su se plašili ovih šumskih duhova na skijama i nazivali su ih Bijela smrt (Белая смерть).
Finski skijaši - Белая смерть:

[You must be registered and logged in to see this image.]


Usporedno s ratištem događaji su se zbivali i na političko-diplomatskom polju. Nakon zauzimanja finskog pograničnog gradića Terijoki (2. prosinca/decembra 1939.) SSSR je u njemu osnovao marionetsku vladu pod vodstvom Wille Otta Kuusinena, s kojom je potpisao tobožnji ugovor o miru i prijateljstvu. Na zahtjev Društva naroda da se sovjetske trupe odmah povuku iza granice, ministar vanjskih poslova Vjaćeslav Molotov odgovorio je da se ''SSSR ne nalazi u ratu s Finskom jer je svoje odnose uredio s demokratskom vladom Kuusinena''. Društvo naroda nije prihvatilo ovu smicalicu i izbacilo je SSSR iz svojeg članstva, ujedno pozivajući zemlje-članice da pruže pomoć Finskoj.
Finska se zaista nadala međunarodnoj pomoći, jer bez nje ne bi mogla izdržati sovjetski napad. Očekivana vojna intervencija Švedske izostala je. Velika Britanija i Francuska pripremile su ekspedicioni korpus, ali je on ukrcan na brodove kada je rat već bio pred završetkom. Finska je primila tek ograničenu pomoć u oružju i opremi (avioni, topovi, municija), te dobrovoljcima kojih je bilo oko 15.000 iz dvadesetak zemalja. Najviše ih je bilo iz Švedske (8.000), Danske (1.000), Velike Britanije (960), Norveške (700), Mađarske (350) i USA (350).


Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 16:39

Pirova pobjeda
Svi lokalni taktički uspjesi Finaca na bojištu, ma koliko bili vrijedni, nisu imali utjecaja na konačni rezultat rata čiji je rasplet sovjetska vojska pripremala na najvažnijem strateškom smjeru - na Mannerheimovoj liniji.
Već nakon prvih neuspjeha u SSSR-u su shvatili da su jako podcijenili i borbene mogućnosti Finaca i osobitosti zemljišta i klime, te da su za napad odredili i premale snage i neodgovarajuću taktiku. Stoga su već od kraja prosinca počeli na bojište dopremati nove snage iz unutrašnjosti zemlje, između ostalog masu artiljerije najtežih kalibara i veliki broj teških tenkova. Istodobno su u pozadini izvodili intenzivnu obuku vojnika u svladavanju utvrđenih položaja.
Novopridošla 13. armija raspoređena je na Karelijsku prevlaku, na desni bok, gdje je zajedno sa 7. armijom objedinjena u grupu armija pod imenom Sjeverozapadni front, pod zapovjedništvom generala Semjona Timošenka. Ukupna jačina Sjeverozapadnog fronta iznosila je oko 25-26 divizija i 7-9 oklopnih brigada.

Semjon Timošenko:
[You must be registered and logged in to see this image.]
Nakon jake artiljerijske i zrakoplovne pripreme Sjeverozapadni front krenuo je u odlučujuću ofenzivu 1. veljače/februara 1940. Unatoč žestokom finskom otporu prednji pojas Mannerheimove linije probijen je 13. veljače u području sela Summa i finske trupe bile su primorane povući se na drugi obrambeni pojas. U međuvremenu je 7. armija uputila svoj ljevokrilni korpus u obilazni napad preko zaleđenog Finskog zaljeva. Premda su Finci artiljerijom rušili led sovjetske snage uspjele su zauzeti naselje Koivisto, a ubrzo nakon toga i istoimeni utvrđeni otok. U međuvremenu su nastavljene borbe na Mannerheimovoj liniji gdje su sovjetski tenkovi 28. veljače probili drugi obrambeni pojas, a dan kasnije i treći, te su izbili pred Viipuri. Istodobno je sovjetski ljevokrilni korpus izbio na sjevernu obalu Finskog zaljeva zapadno od Viipurija.
Time je rat bio odlučen. Iscrpljene i oslabljene finske trupe, ostavši bez svojeg glavnog oslonca - Mannerheimove linije, nisu više mogle pružati jači otpor i zaprijetila je opasnost od sovjetskog prodora u populacijski i ekonomski najvažniji dio Finske. Suočena s opasnošću nacionalne katastrofe finska vlada nije imala drugog izlaza i morala je zatražiti pregovore o primirju.
Linija fronte na Karelijskoj prevlaci na dan 12. ožujka/marta 1940.: 
Ugovor o primirju sklopljen je 12. ožujka/marta 1940. u Moskvi, a uvjeti su bili puno teži od prvobitnih sovjetskih zahtjeva. Finska se, između ostalog, morala odreći čitavog područja do linije koja je povučena sjeverno od Viipurija i Sortavale. Ukupno je Finska izgubila 40.000 km2 državnog teritorija, na kojem je prije rata živjelo 12% stanovništva. Izgubljen je drugi po veličini finski grad (Viipuri) i vrlo vrijedni gospodarski resursi. Stanovnicima otetog područja ponuđen je izbor da ostanu živjeti kao sovjetski građani ili da odsele s imovinom koju mogu ponijeti, a praktično svi su optirali za selidbu.

Teritorij koji je Finska morala ustupiti SSSR-u ugovorom o primirju od 12. ožujka/marta 1940. godine:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
Za SSSR je rat s Finskom bio Pirova pobjeda. Gubici u 105 dana rata bili su čak i za sovjetske ''standarde'' zastrašujući, a točne brojke objavljene su tek nakon raspada Sovjetskog saveza: 126.875 poginulih, 188.671 ranjen i 5.572 zarobljena (poslije repatrijacije dio zarobljenika je završio u Sibiru, a dio je postrijeljan). Jednako golemi bili su i materijalni gubici, između ostalih 3.500 tenkova i 515 aviona. Bijedno izdanje Crvene armije u Sovjetsko-finskom ratu bilo je povod za smjenjivanje ministra obrane maršala Vorošilova, a na njegovo mjesto postavljen je Semjon Timošenko (1940. promaknut u čin maršala). Također su pokrenute i brojne reforme unutar oružanih snaga.
Djelovanje i učinak sovjetske vojske u ovom ratu također su učvrstili Adolfa Hitlera u namjeri da pokrene operaciju Barbarossa, vjerujući da će s tako inferiornim protivnikom obračunati za 8-10 tjedana.
Ironično, ovo ''pomicanje linije obrane'' nije ni malo pomoglo Lenjingradu koji je bio pod opsadom punih 900 dana (1941.-1944.) i izgubio više od milijun ljudi. Finci se nisu odrekli otetog teritorija, pa su se okrenuli jedinom tada mogućem savezniku - Trećem Reichu. U ratu 1941.-1944. (tzv. Continuation War, finski Jatkosota) napredovali su do pregrađa Lenjingrada i rijeke Svir, ali su odbili njemačke zahtjeve da produže napredovanje. Također su odbili sudjelovati u bombardiranju Lenjingrada. Primirjem iz 1944., osim teritorija izgubljenog u Zimskom ratu, dodatno su izgubili dio područja na krajnjem sjeveru gdje je uspostavljena izravna sovjetsko-norveška granica. Takvo stanje ostalo je do danas pa se Petsamo zove Pečenga, Viipuri se zove Viborg, Koivisto se zove Primorsk, a Terijoki se zove Zelenogorsk. Pripojena područja Karelije uvrštena su u sastav tzv. Karelo-finske ASSR u sastavu RSFSR sa sjedištem u Petrozavodsku - danas Autonomna republika Karelija u sastavu Ruske federacije.
Na vrh Go down
dojran
Podporučnik
Podporučnik
dojran


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1334
ČLAN OD: : 2013-01-08
DOB : 60
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 18:16



Talvisota........izvrstan film o tom događaju......

Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik
pukovnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 2090
ČLAN OD: : 2012-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 19:51

Evo iz moje kolekcije i finske medalje iz tog zimskog rata.

[You must be registered and logged in to see this image.]

_________________
Semper Fidelis

Doktor Živago and Dario vole ovaj upis

Na vrh Go down
lacoš
Kapetan
Kapetan
lacoš


Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 3968
ČLAN OD: : 2012-12-07

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime08.01.14 20:20

Simo Hayha,taj se proslavio u tom ratu,
705 potvrđena pogotka (505 snajperom, 200 strojnicom)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 24246
ČLAN OD: : 2012-10-30

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime28.06.14 1:54


Ovdje su Finci stavili preko 160.000 fotografija iz rusko-finskog i Drugog svjetskog rata:

The popular Finnish Wartime Photograph Archive

[You must be registered and logged in to see this link.]
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik I klase
Vodnik I klase
ianmarkk


BROJ POSTOVA: : 508
ČLAN OD: : 2014-07-07
DOB : 60
M(j)esto Ljubljana

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime16.08.14 17:11

pukovnik (citat):
Evo iz moje kolekcije i finske medalje iz tog zimskog rata.

[You must be registered and logged in to see this image.]

I ja sakupljam medalje ali finske nemam, gde si je našao?
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik
pukovnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 2090
ČLAN OD: : 2012-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime16.08.14 18:02

ianmarkk (citat):
I ja sakupljam medalje ali finske nemam, gde si je našao?

Nisam je našao nego kupio na jednom sajmu militarije u inozemstvu.  Very Happy

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik I klase
Vodnik I klase
ianmarkk


BROJ POSTOVA: : 508
ČLAN OD: : 2014-07-07
DOB : 60
M(j)esto Ljubljana

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime16.08.14 18:04

To sam mislio, znam, da medalje ne leže na putu ili u šumi hahaha. Da nije tajna jel bila skupa ili povoljna... Question
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik
pukovnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 2090
ČLAN OD: : 2012-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime16.08.14 18:24

ianmarkk (citat):
To sam mislio, znam, da medalje ne leže na putu ili u šumi hahaha. Da nije tajna jel bila skupa ili povoljna... Question

Rekao bih povoljno odnosno u okvirima onoga što sam namjeravao platiti za nju. U suprotnom ju nebih kupio. E sad cijena ovoliko ili onoliko eura je subjektivna stvar jer meni može biti nešto skupo što je tebi recimo jeftino. Znam da je diplomatski odgovor ali više se zaista ne sjećam koliko sam ju platio jer ju imam preko pet godina.

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
ianmarkk
Vodnik I klase
Vodnik I klase
ianmarkk


BROJ POSTOVA: : 508
ČLAN OD: : 2014-07-07
DOB : 60
M(j)esto Ljubljana

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime16.08.14 21:30

pukovnik (citat):
Rekao bih povoljno odnosno u okvirima onoga što sam namjeravao platiti za nju. U suprotnom ju nebih kupio. E sad cijena ovoliko ili onoliko eura je subjektivna stvar jer meni može biti nešto skupo što je tebi recimo jeftino. Znam da je diplomatski odgovor ali više se zaista ne sjećam koliko sam ju platio jer ju imam preko pet godina.

Cool, znam šta želiš kazati, meni recimo za neku dobro medalju 10 evra nije baš puno ali recimo 30 jeste, i ja sakupljam medalje pa zato pitam; i ja se više za 90% mojih ne sečam dal ovoliko ili manje  king
Na vrh Go down
SveJug
Kapetan I klase
Kapetan I klase
SveJug


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge Medalja za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 4341
ČLAN OD: : 2012-12-16
M(j)esto Svedska

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime13.03.15 15:06

Povodom 75-god rata............

[You must be registered and logged in to see this image.]

_________________
Više ne krivim ljude koji me razočaraju, od sad krivim sebe što očekujem previše!
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik
pukovnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 2090
ČLAN OD: : 2012-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime13.03.15 19:51

lacoš (citat):
Simo Hayha,taj se proslavio u tom ratu,
705 potvrđena pogotka (505 snajperom, 200 strojnicom)
[You must be registered and logged in to see this image.]


Samo da dodam na ovo. Simo Hajha nije bio snajperist u klasičnom smislu te rijeći jer je rabio pušku M28 što je finska varijanta Mossin-Naganta ali bez optike služeći se samo klasičnim nišanom.

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime03.01.16 22:47

Da nisam ovde video, nikad ne bi znao da je bio rat između sovjeta i finaca i sad ovo prvi put vidim. Kao da sam živeo na nekoj drugoj planeti, jer zna se da je to bilo na samom početku drugog rata koji je opisan naširoko i naveliko.
Na vrh Go down
pukovnik
Poručnik
Poručnik
pukovnik


Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima orden za VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 2090
ČLAN OD: : 2012-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime04.01.16 10:34

Sloba1 (citat):
Da nisam ovde video, nikad ne bi znao da je bio rat između sovjeta i finaca i sad ovo prvi put vidim. Kao da sam živeo na nekoj drugoj planeti, jer zna se da je to bilo na samom početku drugog rata koji je opisan naširoko i naveliko.

Zafrkavaš se ili stvarno nisi znao. scratch

_________________
Semper Fidelis
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime04.01.16 19:01

Ne zafrkavam se, ozbiljan sam i to odmalena imam tu crtu ozbiljnosti i sve gledam i pitam se... U školi to nismo učili sem onog dela kad je Nemačka napala Poljsku i početak i tok drugog svet. rata. O tom ratu "pre glavnog rata" sada ovde prvi put čujem.
Hvala autoru jer bar nešto sam korisno naučio a ne samo ono iz školske istorije o drugom sv. ratu i ofanzivama i bitkama opisanih naširoko.

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime07.01.16 19:14

Sloba1 (citat):
U školi to nismo učili sem onog dela kad je Nemačka napala Poljsku i početak i tok drugog svet. rata. O tom ratu "pre glavnog rata" sada ovde prvi put čujem.
Hvala autoru jer bar nešto sam korisno naučio a ne samo ono iz školske istorije o drugom sv. ratu i ofanzivama i bitkama opisanih naširoko.
Točno, o tom ratu se nije učilo u školi. Ja sam za njega saznao slučajno iz jedne knjige i to kada sam već bio gimnazijalac. Kasnije me interesirao pa sam pročitao svu dostupnu literaturu. Drago mi je da ti se prikaz dopao jer je to znak da se nisam uzalud potrudio.

Dario voli ovaj upis

Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime07.01.16 22:38

Da, dopalo mi se, vrlo si to studiozno obradio i slikama potkrepio, ali i sam kažeš, taj deo nije bio poznat široj javnosti. Ps. gledam tvoju profilnu sliku i podseća me na slike koje imam u ličnoj arhivi od rodbine, i to slike takve, u crno beloj tehnici, ona prava vojnička u to doba.
Na vrh Go down
paketije
Gušter
Gušter



BROJ POSTOVA: : 14
ČLAN OD: : 2016-02-29

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime29.02.16 10:01

Operacije koje su vođene u Finskoj, a naročito na frontu Karelije i severno do Petsama, pretstavljaju poučne primere taktičkih radnji u specijalnim uslovima: po surovoj zimi, po visokom snegu i niskim temperaturama i na jako pošumljenom zemljištu koje je bilo gotovo neprohodno i ispresecano velikim brojem jezera. Finci su vrlo umešno iskoristili terenske i vremenske uslove, te su, iako slabiji u ljudstvu i materijalu, postigli niz malih ali značajnijih uspeha, što im je, pored izvanredne hrabrosti, požrtvovanja i solidne mirnodopske obuke, omogućilo da izdrže napade nadmoćnijih i bolje opremljenih sovjetskih snaga. O radu Finskih oružanih snaga se može reći sledeće:
 
— Finci su blagovremeno izvršili mobilizaciju svojih snaga i na vreme glavnim snagama poseli Manerhajmovu liniju i odbranbene položaje severno od Ladoge Jezera, tako da ih početak rata nije iznenadio. Oni su uporno branili utvrđene položaje, do maksimuma iskorišćavajući mogućnosti koje su im ovi pružili. Međutim, na frontu Karelije i severno kod Petsama, gde nije bilo utvrđenih linija, oni su postigli značajne uspehe blagodareći velikoj pokretljivosti i manevarskoj sposobnosti skijaških jedinica, izdržljivosti i uspešnoj orijentaciji po svakom vremenu i zemljištu.
 
—        Finske skijaške jedinice, raspoređene u manjim grupama, odigrale su dominantnu ulogu na delu fronta severno od Ladoge Jezera. One su, obučene u bela maskirna odela, vršile brze i smele obilaske sovjetskih kolona, prodirale u pozadinu i sasvim iznenada napadale sa svih strana, obično noću, naročito na izdužene kolone, koje često nisu imale mogućnosti da se razviju za borbu. Zahvaljujući tome, slabije finske snage postizale su niz taktičkih uspeha.
 
—        Finci su u toku operacija pokazali puno umešnosti, dovitljivosti, pa i lukavosti. Oni su se vesto maskirali (gradili skrivena skloništa u snegu, transport vršili noću, a transportna sredstva bojili belom bojom), što im je omogućilo da postignu taktička, pa i operativna iznenađenja. Da bi pojačali saobraćaj sa Švedskom, oni su napravili put preko zamrznutog Botniskog Zaliva, a da bi brže prebacivali svoje skijaške jedinice, komore i teža oruđa, upotrebljavali su saonice, koje su vukli sami vojnici, ili su u njih uprezali po jednog konja. Prilikom povlačenja palili su i uništavali naselja, da ona ne bi mogla poslužiti za smeštaj sovjetskih jedinica.
 
—        Blagodareći pravilno izabratom sistemu stalne fortifikacije i umešnom maskiranju pojedinih objekata, dobro organizovanoj vatri, hrabrosti posada, kao i veštim manevrima rezervi, Finci su uspeli da vrlo dugo održe utvrđenja na Kareliskoj Prevlaci i da sovjetskim trupama u prvoj etapi nanesu značajne gubitke, što je imalo velikih reperkusija na dalji tok Sovjetsko-finskog rata. Prema tome, finska utvrđenja su pokazala da je stalna fortifikacija odigrala značajnu ulogu u Sovjetsko-finskom ratu.
 
—        Finci su u toku rata pokazali veliku moralnu snagu, hrabrost, umešnost i istrajnost. Oni su bili primorani na kapitulaciju tek kada su istrošili sve rezerve i kada su, i pored inostrane pomoći, ostali bez hrane, municije, odeće i obuće.
 
Početne operacije pokazuju da su sovjetski vojni rukovodioci potcenili protivnika i njegove operativne mogućnosti. Oni su se nadali da će jednovremenim napadom na čitavom frontu brzo slomiti finsku odbranu, te nisu očekivali da će naići na jači otpor. Njihove snage su zbog toga bile znatno razvučene, a nije bila ni izražena težnja da se odluka izbori na najvažnijem pravcu — Kareliskoj Prevlaci. Tek onda kada su svoje snage znatno ojačali vojnom tehnikom, u prvom redu artiljerijom i tenkovima, i usredsredili svoje napade na Karelisku Prevlaku, oni su uspeli da postignu veće operativne uspehe. Iz ovih njihovih operacija može se uočiti sledeće:
 
—        Sovjetska avijacija na početku rata nije bila dovoljno efikasna. Iako je bacila oko 150.000 eksplozivnih i zapaljivih bombi (oko 7.500 tona), ona Finskoj nije pričinila veće štete. Nije oštećeno najvažnije pristanište Turku, ni jedina železnička veza Finske s inostranstvom preko Tornija, kao ni pomorske veze između jugozapadnih finskih luka i istočnih luka u Švedskoj. Isto tako, ostala je neoštećena i ledena autostrada između Umea u Švedskoj i Vase u Finskoj, preko Botniskog Zaliva, kojom je od 17 februara pa do kraja rata nesmetano vršen automobilski saobraćaj. Najzad, i fabrike ratne industrije bile su vrlo malo ometane u radu. Avijacija je tek u drugoj etapi, a naročito u završnim operacijama na Kareliskoj Prevlaci, ukazala veću pomoć kopnenim snagama.
 
—        Artiljerija na početku operacija nije pružala dovoljnu podršku pešadiji i tenkovima. Docnije, kada je poboljšano upravljanje vatrom, sadejstvo s pešadijom i tenkovima bilo je mnogo bolje, a naročito pri proboju prvog odbranbenog pojasa na otseku Muole — Suma.
 
—        Sovjetska pešadija, zbog sporog kretanja, nije mogla uspešno da prati napredovanje tenkova; zbog toga je Crvena nrmija, od početka 1940 godine, na frontu Kareliske Prevlake i severno od Ladoge Jezera upotrebljavala motorne saonice za prenos pešadije. Na taj način, pešadija je brzo sledila tenkove, prodirući u dubinu, i uspešno ih potpomagala u izvršenju njihovih zadataka.
 
—        Organizacija i formacija jedinica Crvene armije bile mi nepodesne i glomazne za rat po besputnom nordiskom terenu. Sovjetske divizije, brojno jake, sa znatnim oklopnim snagama, teško su se kretale po usamljenim putevima, i to u dugim kolonama, te su ih Finci lako presecali i kidali (Suomu-salmi, Kemijervi). One su se teško i sporo razvijale za borbu, a njihove prethodnice su uništavane (napr. kod jezera Kemijom) čak i od strane sasvim slabih finskih snaga, pre no što bi se glavnina razvila.
 
—        Sovjetski vojnici i niže starešine nisu bili obučeni u orijentaciji i snalaženju po velikim šumama, i u upotrebi skija. Nešto docnije, u toku samog rata, obuka skijaških jedinica je poboljšana, te je njihova upotreba donela dobre rezultate (manevar skijaških delova preko leda u Finskom Zalivu). Koristeći se tim iskustvom, SSSR je za rat protiv Nemačke formirao veliki broj skijaških jedinica, koje su odigrale značajnu ulogu u zimskim operacijama.
 
—        Iako su uoči rata sovjetske padobranske jedinice bile prve u svetu, one u ovome ratu nisu imale uspeha zbog toga što su upotrebljavane u malom broju (u grupama po 50 padobranaca) i što su Finci brzo intervenisali svojim skijaškim jedinicama.
 
—        Okružene i iscepkane, sovjetske divizije su se uporno i umešno borile. Izolovani delovi su obrazovali grupe koje su podizale prepreke od posečenog drveća, ispred kojih su postavljale i ukopavale tenkove, a artiljeriju ostavljale u sredini. Opkoljene grupe snabdevane su hranom, sanitetskim materijalom, municijom i pogonskim gorivom pomoću aviona, tako da su uspevale da dugo odolevaju snažnim napadima finskih snaga.
 
—        Uopšte uzev, Crvena armija je bila nedovoljno pripremljena za rat. Zbog toga je po završetku ovog rata, a na osnovu iskustava u njemu, došlo do reformi u armiji, pošto su. po recima maršala Timošenka, »Sovjeti mnogo naučili u ovom teškom ratu u kome su se Finci herojski borili«. I sam Staljin je priznao slabost Crvene armije u ratu protiv Finske, jer je u novembru 1943, u razgovoru sa Ruzveltom, između ostalog izjavio da je armija bila slabo organizovana, da se loše borila i da je posle rata reorganizovana.
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime29.02.16 21:44

Hvala na ovom iscrpnom tekstu. Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 24246
ČLAN OD: : 2012-10-30

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime29.02.16 22:09

Sloba1 (citat):
Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.

Nakon otopljavanja odnosa, nije bilo popularno prikazivati SSSR kao agresora, zato je ovaj rat prešućivan.
Znao sam za njega, ali ga se ne mogu sjetit kao školskog gradiva.
Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime03.03.16 13:03

Max Blitz (citat):
Sloba1 (citat):
Sada imam kompletniju i jasniju sliku toga rata, koji je ipak slabo zabeležen na našim prostorima, mislim u knjigama.
Nakon otopljavanja odnosa, nije bilo popularno prikazivati SSSR kao agresora, zato je ovaj rat prešućivan.
Jednom smo na satu predvojničke obuke na fakultetu (1969.) imali temu ''Pravedni i nepravedni ratovi'', a izlagao je jedan od kolega studenata. Kada je završio, nastavnik (Dušan Trifunović - mislim da je bio oficir u penziji) je pozvao studente da postavljaju pitanja. Meni nije dao vrag mira pa sam pitao ''da li je Sovjetsko-finski rat bio pravedan?''. Kolega se zbunio i ušeprtljao, pa je počeo pričati o sudjelovanju Finske u ratu na strani Njemačke. Bilo je očito da nema pojma za koji rat ga pitam, stoga je uskočio nastavnik i počeo objašnjavati nešto kao da se ''SSSR trebao osigurati od mogućeg napada sa finskog teritorija od treće sile'' (čitaj Njemačke). Uglavnom, meni nije bio previše uvjerljiv.
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

Dario voli ovaj upis

Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 24246
ČLAN OD: : 2012-10-30

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime03.03.16 13:14

Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

To je vrst 'naknadne pameti' jer je Finska ipak u tom ratu izgubila više teritorija nego su Sovjeti tražili da im predaju 'mirnim putem'.
Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime03.03.16 13:19

Točno, izgubila je puno više. A 1943. se već naziralo da će Nijemci loše proći u ratu sa SSSR, a uz njih i Finska pa je došlo vrijeme za spašavanje što se spasiti može.
Pitanje je kakav bi stav u pregovorima 1939. imao Kekkonen jer tada nije bio na vlasti. Pregovore je vodio Juho Paasikivi.
Na vrh Go down
vladimir
Podpukovnik
Podpukovnik



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6132
ČLAN OD: : 2011-01-25

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime03.03.16 21:10

Sovjetsko Finski rat ili rat za nikl bez kojeg nebi postojala vojna industrija SSSR.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 24246
ČLAN OD: : 2012-10-30

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime10.05.16 3:25

Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.

Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime10.05.16 12:56

Max Blitz (citat):
Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.
Analize pokazuju da je posredno Finska možda i najzaslužnija da Lenjingrad nije pao tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu! Iako je bila njemački saveznik.
Tijekom kolovoza 1941. finska vojska je ponovno vratila karelijsku prevlaku i zaprijetila Lenjingradu sa zapada i uz to su napredovali kroz Kareliju istočno od jezera Ladoge i tako zaprijetili Lenjingradu i sa sjevera.
Tada se dogodilo nešto što će na kraju vjerojatno i spasiti Lenjingrad od pada, finska vojska se zaustavila na granicama koje su postojale između nje i SSSR-a prije Sovjetsko-finskog rata i unatoč njemačkim pokušajima da ih nagovore da krenu ponovno u ofenzivu, finski vrhovni štab na čelu s feldmaršalom Mannerheimom je to odlučno odbijao jer Finskoj nije bio ni politički ni vojni cilj.
Mannerheim je 31. kolovoza dao naredbu da se ofenziva zaustavi jer su finske snage došle do obala Finskog zaljeva i jezera Ladoge i dalje od toga finsko zapovjedništvo i politički vrh nisu htjeli ići. Finska nije bombardirala Lenjingrad artiljerijom ni zračnim napadima, ali je tijekom ljeta 1942. ipak uz suradnju s njemačkim i talijanskim snagama počela organizirati pomorske napade na Cestu života na južnom dijelu jezera Ladoga.
Nijemcima je finsko zaustavljanje ofenzive na sjeveru teško palo zbog toga što je značilo da ne mogu napasti Lenjingrad sa sjevera što je moglo dovesti do pada grada.
To je u načelu točno, iako je priča malo složenija.
U finsko-sovjetskom ratu 1941.-1944., poznatom kao ''nastavljeni rat'' (Continuation War, finski Jatkosota), Finci su ipak prešli bivšu granicu sa SSSR što se vidi iz ove mape:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
U Finskoj je tokom rata bilo zahtjeva za uspostavljanjem takozvane ''Velike Finske'' (Suur Suomi). Tu ideju su naročito zagovarali predsjednik republike Risto Ryti i ministar obrane maršal Karl Mannerheim. Neke političke snage poput socijaldemokrata i Švedske narodne stranke (Svenska folkpartiet i Finland - SFP) usprotivile su se u parlamentu toj ideji i inzistirale da se ratni cilj ograniči na povrat teritorija oduzetog u Zimskom ratu.
 
Risto Ryti:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
Suur Suomi:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
Ambicije (nekih) Finaca da malo zagrabe u teritorij SSSR-a su bile utišane i drugim razlozima, a prije svega:
- neočekivano velikim vlastitim gubicima (do 6. prosinca/decembra 1941. 75.000 vojnika, od čega 25.000 poginulih)
- nedostatkom radne snage zbog mobilizacije što je finsku ekonomiju bacilo na koljena (Finska je morala moliti Njemačku za isporuku 200.000 tona žita godišnje)
- njemačkim zastojem i na kraju porazom kod Moskve, što je Fince upozorilo da bi rat mogao i drugačije završiti
Finci su svoj odnos s Njemačkom promatrali kao savez iz nužde pa su primjerice odbili izručiti svoje Židove - Himmler je tražio da ih pošalju u Majdanek - a sâm Mannerheim je odbio Hitlerov prijedlog da preuzme zapovjedništvo nad njemačko-finskom grupom armija.
 
Hitler i maršal Mannerheim 1942. godine:
 
[You must be registered and logged in to see this image.]
 
Sve u svemu, Finska je stupila u rat na strani Nijemaca kako bi povratila teritorije izgubljene nakon Zimskog rata, ali je zaigrala na pogrešnu kartu i nakon II. S.R. je ostala bez još nekih dijelova državnog teritorija.
Na vrh Go down
Max Blitz
KONTRA ADMIRAL
KONTRA ADMIRAL



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Orden za vojne zasluge s velikom zvijezdom (I.red) VZ
Orden za vojne zasluge sa srebrnim mačevima VZ
Medalja za Vojne Zasluge VZ
JM10 JM
Jubilarna Medalja "Prva Petol(j)etka JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 24246
ČLAN OD: : 2012-10-30

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime10.05.16 21:15

Stanko1 (citat):
Finci su ipak prešli bivšu granicu sa SSSR što se vidi iz ove mape....

Ok, ali kod samog Lenjingrada minimalno ili je to to bilo....
Što bi uopće Finci radili u tako velikom gradu i da su ušli?
Znali su dobro da nije njhiov i samo bi natovarili probleme s tim, od uličnih borbi i svega ostalog.....
Plus veći revanš Rusa nakon 45., što se već moglo naslutiti....
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime10.05.16 22:13

Meni taj rat nije poznat, to sam i ranije već jednom rekao, i sada ga ovde učim i izučavam i čudim se otkud ideja tamo nekim fincima da se kače sa sovjetima ? To je van pameti, jer nisu imali nikakve šanse u konačnom epilogu, što se potvrdilo kao tačno. O ovome ratu, u školi se ne sećam da smo nešta učili, samo onaj drugi svetski rat, opisan je naširoko i naveliko.
Na vrh Go down
slekic
Gušter
Gušter



BROJ POSTOVA: : 2
ČLAN OD: : 2015-09-04

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime17.05.16 11:08

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je otprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.
Na vrh Go down
slekic
Gušter
Gušter



BROJ POSTOVA: : 2
ČLAN OD: : 2015-09-04

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime17.05.16 11:09

Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je odprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime17.05.16 16:53

Da li bi neutralnost u našem slučaju po izbijanju drugog svetskog rata bila spasonosna, sada je teško suditi sa ove vremenske distance, ako smo uopšte i mogli birati da li to hoćemo. Mada čisto sumnjam, da bi se Hitler toga držao, već bi ga prekršio.
Na vrh Go down
Sloba1
Podpukovnik
Podpukovnik
Sloba1


Medalja za Vojne Zasluge VZ
Jubilarna Medalja 10 godina JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6021
ČLAN OD: : 2014-12-21
DOB : 60
M(j)esto Petrovaradin

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime19.12.22 14:11

17. decembra davne 1905. god. rodjen je finski narodni heroj Simo Hejhe. Hrabro se borio protiv neprijatelja u Zimskom ratu od 1939-1940. god. Dobio je naziv Bela smrt,jer je bio uspesan u borbi protiv komunista. Umro je 2002. god, ali heroji ne umiru nikad.


[You must be registered and logged in to see this image.]

Vojnik Graničar and Dario vole ovaj upis

Na vrh Go down
vladimir
Podpukovnik
Podpukovnik



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6132
ČLAN OD: : 2011-01-25

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime19.12.22 14:33

Ruski mentalitet neprijatelj mora pasti bez obzira na zrtve

Sloba1 voli ovaj upis

Na vrh Go down
Dario
Podporučnik
Podporučnik



Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1616
ČLAN OD: : 2022-02-27

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime04.01.23 21:10

Max Blitz (citat):
Stanko1 (citat):
Zanimljivo je da je Urho Kekkonen, budući predsjednik Finske i jedan od najuglednijih svjetskih političara svog vremena, već 1943. godine u jednom govoru u Stockholmu naglasio kako je ''Finska trebala pokazati više razumijevanja prema strahu SSSR-a za sigurnost Lenjingrada i trebala je u pregovorima 1939. biti fleksibilnija''.

To je vrst 'naknadne pameti' jer je Finska ipak u tom ratu izgubila više teritorija nego su Sovjeti tražili da im predaju 'mirnim putem'.

Ili sačuvala, ovisi kako se gleda. Nakon neovisnosti Finska je imala građanski rat "bijelih protiv crvenih" (ne moram objašnjavati koji su koji) Finska je spriječila komunistički/sovjetski utjecaj. Sam SSSR/Rusija je imala svojih problema i nisu bili u stanju pomoći "revolucionarima". Staljin je planirao to nadoknaditi kasnije ali mu nije uspjelo. Nakon II Svjetskog rata prioritet SSSR-a je bio uspostava glavnih snaga u srednjoj Europi, istočnoj Njemačkoj koja je bila najpogodnija za neki potencijalni napad. Finska nije imala tu neku stratešku ulogu i na samom sjeveru manje više beznačajan položaj tako da je izbjegla okupaciju za razliku od istočne Europe

Citat :
Staljin je bio jako velikodusan sa Fincima na kraju rata kada je Crvena Armija mogla pregaziti tu zemlju bez nekih veccih problema i uspostaviti komunisticcku vlast kao i drugde u istocnoj Evropi. Mannerheim, kao predsednik Finske i bivssi Ruski carski oficir, se obavezao da ce zemlja ostati neutralna i to je otprilike bilo to -- sem pomorske baze Hanko koju su Sovjeti koristili 10ak godina pa je onda napustili prema dogovoru sa Helsinkijem.

Teško velikodušan. Više je to bila potreba. Staljin je znao kako ima u srcu Europe čitav zapad i tu je morao koncentrirati snage. Tadašnje zemlje istočne Europe još nisu imali nikakve oružane snage i potencijalni rat sa zapadom bi SSSR morao sam nositi, sada bez lend&lease i protiv industrijskog potencijala Amerike. Tu je bio "velikodušan" i protiv FNRJ jer nije mogao odvojiti potrebne snage za napad (još u vrijeme berlinske krize) a ujedno nije još učvrstio vlast u tom dijelu Europe gdje mu nisu baš svi bili tako naklonjeni. Zato je isto puštena jedna Austrija kako bi dio tih snaga mogao prebaciti u Čehoslovačku i istočnu Njemačku
Na vrh Go down
vladimir
Podpukovnik
Podpukovnik



Orden Narodne Armije sa srebrnom zvijezdom (III.) NA
Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 6132
ČLAN OD: : 2011-01-25

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime04.01.23 22:11

pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?
Na vrh Go down
Dario
Podporučnik
Podporučnik



Medalja za Vojne Zasluge VZ
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1616
ČLAN OD: : 2022-02-27

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime05.01.23 1:02

vladimir (citat):
pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?

Naravno, čekamo sada znatiželjno na citat te povelje. Sada, antikomunizam ne znači fašizam i Finska je od 1918 demokratska zemlja, jedna od prvih koja je uvela pravo glasa ženama.

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Stanko1
Podporučnik
Podporučnik
Stanko1


JM10 JM
Jubilarna Medalja 7 g. JM
Prim(j)eran Vojnik PV
BROJ POSTOVA: : 1880
ČLAN OD: : 2013-02-24
DOB : 74
M(j)esto Zagreb

O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime05.01.23 10:00

Dario (citat):
vladimir (citat):
pre drugog svetskog rata Finska vlada je bila profasisticka i tu je kraj svim pricama. isto kao i Litvanija,letonija i Estonija. zasto se u povelji Un na spisku  nalaze i ove zemlje ?

Naravno, čekamo sada znatiželjno na citat te povelje. Sada, antikomunizam ne znači fašizam i Finska je od 1918 demokratska zemlja, jedna od prvih koja je uvela pravo glasa ženama.
Profašističke snage u Finskoj bile su minorne i nisu imale gotovo nikakav utjecaj u političkom životu zemlje. Savez s Njemačkom bio je rezultat nužde jer su potencijalni saveznici na zapadu otpali (Francuska je bila poražena, a Britanija se borila za goli opstanak).
Finska je u takozvanom Produženom ratu (Jatkosota) imala samo jedan cilj - povratak teritorija izgubljenih 1940. Stoga je odbila njemačke zahtjeve da napreduje dublje u teritorij SSSR (osim do rijele Svir, isključivo zbog operativno-taktičkoh razloga). Također je odbila sudjelovati u bombardiranju Lenjingrada i odbila je izručiti svoje Židove u njemačke logore za istrebljenje.
U početnom razdoblju rata 1941. bilo je u Finskoj zahtjeva da se prigrabi dio teritorija SSSR, prije svega Estonija, ali su odbačeni.

Doktor Živago voli ovaj upis

Na vrh Go down
Sponsored content





O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Empty
KomentarNaslov komentara: Re: O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.   O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940. Icon_minitime

Na vrh Go down
 
O Sovjetsko-finskom ratu 1939.-1940.
Na vrh 
Stranica 1/1
 Similar topics
-
» Sovjetsko bombardiranje Berlina 1941. godine
» Poznate vojskovođe u Drugom svjetskom ratu

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
FORUM БИВШИХ PRIPADNIKA НЕКАДАШЊЕ JNA 22.12.1941 - 18.07.1991 :: VOJNA PLATFORMA :: Vojna Historija / Vojna Povijest / Војна историја-
Idi na: