Organizacijsko - formacijska struktura jedinica JNA

Lake pešadijske brigade su bile četnog sastava i brojale su obično oko 1200 ljudi. U JNA je zvaničan naziv bio "partizanske brigade". Bile su tipično namenjene za borbu u pozadini neprijatelja, osloncem na stanovništvo. Grupisale su se u "partizanske divizije", koje su bile potčinjene komandama korpusa.

zastavnik (citat):

Lake pešadijske brigade su bile četnog sastava i brojale su obično oko 1200 ljudi. U JNA je zvaničan naziv bio "partizanske brigade". Bile su tipično namenjene za borbu u pozadini neprijatelja, osloncem na stanovništvo. Grupisale su se u "partizanske divizije", koje su bile potčinjene komandama korpusa.

Da li je to više bila varijanta za JNA ili TO (obzirom na namjenu u pozadini neprijatelja), znate li možda formaciju?

Standardno, takva brigada je imala komandu, komandni vod, 6 do 8 pešadijskih četa, prateću četu i pozadinsku četu. Nije bilo jačeg naoružanja od kalibra 60mm.
Kasnije, posle '92 te brigade su integrisane u sastav nekih standardnih motorizivanih brigada, tako da je motorizovana brigada imala 3 mtb, 1 laku brigadu, okb, mad, mpoad, lard, inžb, ABH četu, četu veze i poz.bat

"zastavnik"
Kolega ovo brigada u brigadi????? Neće da može što bi rekao Šojić.
Podseti se, od motorizovanih brigada JNA lociranih u Sloveniji, ni jedna nije bila potpuno istog formcijskog sastava( isto je bilo u celoj SFRJ ). Sve je zavisilo, što bi vojničkim rečnikom rekli, od mesta i uloge u sastavu više jedinice. Od toga je zavisila i količina i savremenost naoružanja i ostale opreme.

East&West (citat):

"zastavnik"
Kolega ovo brigada u brigadi????? Neće da može što bi rekao Šojić.
Podseti se, od motorizovanih brigada JNA lociranih u Sloveniji, ni jedna nije bila potpuno istog formcijskog sastava( isto je bilo u celoj SFRJ ). Sve je zavisilo, što bi vojničkim rečnikom rekli, od mesta i uloge u sastavu više jedinice. Od toga je zavisila i količina i savremenost naoružanja i ostale opreme.

Da to i meni izgleda tako, kao da nije baš postojala precizno definisana formacija (ali nisam bio siguran u to), nego od slučaja do slučaja prilagođavano uslovima. Slično sam primjetio i kasnije, u rezervi VJ (RM), kada me to malo više zainteresovalo.

Napisah "posle '92", znači u VJ.
Opšta precizno definisana formacija nije postojala, već je data samo načelno, a za svaku konkretnu jedinicu data je detaljna formacija (ljudska i materijalna) i ona se razlikovala od jedinice do jedinice. Za svaku jedinicu rađena je posebna formacijska knjiga koja je imala mirnodopski i ratni deo. U njima su bila propisana sva formacijska mesta i svo naoružanje i MTS, kao i način popune. Naravno, naoružanje je bilo popunjeno iz sredtava JNA, a ostala MTS delimično i iz popisa, tj. određivalo se šta će se i u kolikoj meri korsititi iz civilnih struktura. Takođe, postojale su jedinice koje su se u slučaju rata rasformirale, kao što su školski centri i poneka skladišta i čije je ljudstvo i MTS ulazilo u sastav drugih jedinica.

zastavnik (citat):

Napisah "posle '92", znači u VJ.
Opšta precizno definisana formacija nije postojala, već je data samo načelno, a za svaku konkretnu jedinicu data je detaljna formacija (ljudska i materijalna) i ona se razlikovala od jedinice do jedinice. Za svaku jedinicu rađena je posebna formacijska knjiga koja je imala mirnodopski i ratni deo. U njima su bila propisana sva formacijska mesta i svo naoružanje i MTS, kao i način popune. Naravno, naoružanje je bilo popunjeno iz sredtava JNA, a ostala MTS delimično i iz popisa, tj. određivalo se šta će se i u kolikoj meri korsititi iz civilnih struktura. Takođe, postojale su jedinice koje su se u slučaju rata rasformirale, kao što su školski centri i poneka skladišta i čije je ljudstvo i MTS ulazilo u sastav drugih jedinica.

Sjećam se da su nam neki predavači u ŠRO pričali da po ratnom rasporedu preuzimaju komandu nad određenim ratnim jedinicama koje nemaju veze sa MŠC.

Zdravo '195.ič'!
Drago mi je da si me kontaktirao na PP, odgovorio sam ti, ali vidim da poruka nije stiigla do tebe. Provjeri jesi li dobio.
Bilo bi mi drago da se sa svojim saznanjima uključiš aktivno na forum, ako želiš, naravno. Mislim da ima još tema koje bi te mogle zanimati, osim organizacijsko-formacijske strukture jedinica JNA.
Pozdrav!

To sam i ja predlozio. Mislim da prave podatke moze dobiti na forumu gde bi vise nas dali doprinos odgovorima na pitanja koja ga zanimaju a ne preko PP . Jbag. zaboravilo se a i to sto je zapisano ovde-onde ko ce to prikupiti.

'195.ič' je konkretno pitao za organizacijsko-formacijsku strukturu jedinica mornaričke pješadije u JNA. Već dugo i sam tražim takve točne i sistematizirane podatke, ali nažalost, nisam uspio naći.
Čini mi se da sam na jednom drugom forumu našao nešto što bi bilo dosta točno, ali se ni tamo svi forumaši nisu mogli jednoglasno složiti. Dakle, podaci o mornaričkoj pješadiji:

5. Vojnopomorski sektor - Pula; 5. motorizirana pješadijska brigada Pula, 139. brigada mornaričkog pješaštva
8. Vojnopomorski sektor - Šibenik; 11. brigada mornaričkog pješaštva, 12. amfibijska brigada Šibenik
9. Vojnopomorski sektor - Boka (Kumbor); 24. motorizirana pješadijska brigada
107. mješovita artiljerijska brigada Trebinje
108. brigada obalne obrane (?)

Zatim jedan forumaš tamo kaže:
"Na otoku Veliki Brijun je početkom 80-tih bio baziran veći dio mornaričko-desantnog bataljona, točnije 2. i 3. četa, prateća četa sa PO (BsT) i MB (82 mm) vodovima, zatim inžinjerijski vod i pozadina.

Postojala je i mornaričko priobalna diverzantska pješadija stacionirana na Lastovu."

Zatim, dalje netko kaže:
"JNA je imala u svome sastavu desantno mornaričku pješadiju i to 2 bataljona, jedan se nalazio u Trebinju, a drugi u Šibeniku. To su bili centri gdje je vršena obuka, a odatle su nakon 6 mjeseci koliko je trajala faza obuke, bili prekomandirani u druge brigade kao istureni vodovi. Tako su i u Puli i drugim kasarnama bile viđane samo male formacije. Ova dva bataljona su se smjenjivala svakih 6 mjeseci u punoj borbenoj gotovosti i pokrivala su kompletno područje jadranskih otoka i priobalja. U svome sastavu su imale sva sredstva podrške počev od kamiona, desantno mornaričkih čamaca, brodova i helkoptera."

Zatim se spominju pripadnici diviziona pomorskih diverzanata stacionirani u Divuljama. Opremljeni do 'bola', helikopter Mi-8, brzi desantni čamci, gumeni čamci, jahaća torpeda mokrog tipa za jednog i dva diverzanta, barkase, puch-ovi, BOV, lanseri raketa TOW, itd.
Znam da mornarička pješadija i pomorski diverzanti nisu isto!

Za Pulu se još kaže:
"Pula je također imala bataljon mornaričke pešadije koji je bio stacioniran na Katarini sa pogledom na Brijune. Bile su dvije klase, junska i decembarska, a prekomande nije bilo. Ratna zastava pulskog bataljona je bila zastava tadašnje Titove garde, a obuka je trajala 10 mjeseci. Prvih šest kao gušteri, dok se drugi dio obuke ponavljao sa novom generacijom. Bataljon je imao tri čete plus mješovitu minobacačku. Bataljon MP je koristio klasično naoružanje tadašnje JNA, ali za razliku od drugih jedinica imao je bojeva gađanja sa svim onim što je JNA imala u svoim magacinima, od čuvene M-48 pa na gore....."

Bilo bi dobro kada bi netko upućen sredio ove podatke da konačno saznamo pravo stanje kakvo je bilo. Naravno da su vremenom nastupale promjene u organizacijskoj strukturi, kao i u samom nazivu jedinica.

Max Blitz (citat):

'195.ič' je konkretno pitao za organizacijsko-formacijsku strukturu jedinica mornaričke pješadije u JNA. Već dugo i sam tražim takve točne i sistematizirane podatke, ali nažalost, nisam uspio naći.
Čini mi se da sam na jednom drugom forumu našao nešto što bi bilo dosta točno, ali se ni tamo svi forumaši nisu mogli jednoglasno složiti. Dakle, podaci o mornaričkoj pješadiji:

5. Vojnopomorski sektor - Pula; 5. motorizirana pješadijska brigada Pula, 139. brigada mornaričkog pješaštva
8. Vojnopomorski sektor - Šibenik; 11. brigada mornaričkog pješaštva, 12. amfibijska brigada Šibenik
9. Vojnopomorski sektor - Boka (Kumbor); 24. motorizirana pješadijska brigada
107. mješovita artiljerijska brigada Trebinje
108. brigada obalne obrane (?)

Zatim jedan forumaš tamo kaže:
"Na otoku Veliki Brijun je početkom 80-tih bio baziran veći dio mornaričko-desantnog bataljona, točnije 2. i 3. četa, prateća četa sa PO (BsT) i MB (82 mm) vodovima, zatim inžinjerijski vod i pozadina.

Postojala je i mornaričko priobalna diverzantska pješadija stacionirana na Lastovu."

Zatim, dalje netko kaže:
"JNA je imala u svome sastavu desantno mornaričku pješadiju i to 2 bataljona, jedan se nalazio u Trebinju, a drugi u Šibeniku. To su bili centri gdje je vršena obuka, a odatle su nakon 6 mjeseci koliko je trajala faza obuke, bili prekomandirani u druge brigade kao istureni vodovi. Tako su i u Puli i drugim kasarnama bile viđane samo male formacije. Ova dva bataljona su se smjenjivala svakih 6 mjeseci u punoj borbenoj gotovosti i pokrivala su kompletno područje jadranskih otoka i priobalja. U svome sastavu su imale sva sredstva podrške počev od kamiona, desantno mornaričkih čamaca, brodova i helkoptera."

Zatim se spominju pripadnici diviziona pomorskih diverzanata stacionirani u Divuljama. Opremljeni do 'bola', helikopter Mi-8, brzi desantni čamci, gumeni čamci, jahaća torpeda mokrog tipa za jednog i dva diverzanta, barkase, puch-ovi, BOV, lanseri raketa TOW, itd.
Znam da mornarička pješadija i pomorski diverzanti nisu isto!

Za Pulu se još kaže:
"Pula je također imala bataljon mornaričke pešadije koji je bio stacioniran na Katarini sa pogledom na Brijune. Bile su dvije klase, junska i decembarska, a prekomande nije bilo. Ratna zastava pulskog bataljona je bila zastava tadašnje Titove garde, a obuka je trajala 10 mjeseci. Prvih šest kao gušteri, dok se drugi dio obuke ponavljao sa novom generacijom. Bataljon je imao tri čete plus mješovitu minobacačku. Bataljon MP je koristio klasično naoružanje tadašnje JNA, ali za razliku od drugih jedinica imao je bojeva gađanja sa svim onim što je JNA imala u svoim magacinima, od čuvene M-48 pa na gore....."

Bilo bi dobro kada bi netko upućen sredio ove podatke da konačno saznamo pravo stanje kakvo je bilo. Naravno da su vremenom nastupale promjene u organizacijskoj strukturi, kao i u samom nazivu jedinica.

I ja sam se interesovao za ovu temu i takođe naišao na "rašomonijadu" o mornaričkoj pješadiji. Imam utisak da se vjerovatno više puta mjenjala organizacija pa su zato nastala različita tumačenja. Iz svega što sam do sada pročitao najbliži sam ovom dijelu Max-ovog posta koji sam boldirao, uz napomenu da mislim da je Trebinje bilo centar za obuku svih a da su kasnije prekomandovani u druga mjesta. Što se tiče Briona i Pule stekao sam utisak da je popuna bila drugačija.
Ako neko raspolaže nekim pouzdanijim podacima, volio bih da nam pomogne da pojasnimo ovu interesantnu temu.

Koliko mi je poznato, komanda 139. brMP je bila u Pazinu.

zastavnik (citat):

Koliko mi je poznato, komanda 139. brMP je bila u Pazinu.

To je otprilike to, druže zastavniče, svi znaju nešto malo i nagađaju, nije mi baš jasno da se ne može složiti cjelovita organizacijsko-formacijska struktura jedinica MP u JNA. U formalnom smislu (sadržaj obuke i ostalo je druga tema), kako je bilo, a mijenjalo se vremenom, i to shvaćam. Ništa vama je ne zamjeram, da ne shvatite krivo....
A drugovi na temi mornaričke pješadije šute kao zaliveni, još su pod zavjetom neke vojne tajne.

Evo da ja dodam nešto oko formacija, konkretno 345, planinska brigada.
Komanda brigade
komanda stana
četa veze
4 planinska bataljona
mešoviti artiljerijski divizion
laki artiljerijsko-raketni divizion PVO
inžinjerijski bataljon
četa ABHO
pozadinski bataljon
*primetno je odsustvo PO diviziona, što je sasvim razumljivo s obzirom na namenu i zadatke brigade*
Razmeštaj jedinica je bio u 5 garnizona, i to: Kranj (komanda, KS, čv, mad, lard PVO, čABHO, deo inžb i pozb), Tolmin (1.plb i pionč/inžb), Bohinjska Bela (2.plb), Škofja Loka (3.plb) i Bovec (4.plb).
Brigada je bila mešovite formacije, većinom A (K-da, ks, čv, 1. i 2. plb i inžb), a deo jedinica je bio B (mad, lard PVO, 3.plb, čABHO i pozb) i R formacije (4.plb).

1. planinski bataljon
komanda
komandni vod
alpsko-izviđački vod
3 planinske čete
vod BsT
vod MB 82mm
larv PVO
inž. vod
poz. četa (tehnički vod, intendantski vod, sanitetsko i veterinarsko odeljenje)
tovarno-transportni vod
1. plb je bio nosilac pozadinskog obezbeđenja za granični odsek Tolmin, inž. četu i 4.plb
Koliko se razlikoval formacija samih bataljona, vidi se po tome što 2. i 3. plb nisu imali vodove BsT, a u 1. 4. plb je postojala protivoklopna četa po RF, jer su ta dva bataljona bili na pravcu prema Novoj Gorici, gde je dolinom Soče postojala mogućnost upotrebe oklopnih sredtava (talijanska divizija Fruli je imala tenkovlu brigadu).
Planinske čete su bile uglavnom iste u svim bataljonima i imale su 3 planinska voda i prateći vod. U mojoj četi su u pratećem vodu bila odeljenje MB 82mm, odeljenje BsT i odeljenje RB (M-57, a u toku '82 zamenjeni su sa RRB 90mm M-80). Planinski vod je imao 3 planinska odeljenja i mitraljesko odeljenje (mitraljezi su, naravno, bili M-53 sa postoljem M-52, kasnije, posle '85 godine zamenjeni su mitraljezima M-84). Četa je dužila 17 konja, koji su bili u sklopu tovarno-transportnog voda i 1 TAM 5000 (koji se retko koristio).
U vodu sam imao 34 vojnika, 3 planinska odeljenja po 8 vojnika i mitraljesko sa 10 vojnika. Donosioci municije su ujedno bili i konjovoci (mitr. od).
Planinsko odeljenje je imalo komandira, 2 PM, 4 strelca sa AP M-70 i snajperistu. Jedan od strelaca je nosio i RRB 64mm M-79.

Ovo je vrlo detaljno i iscrpno, hvala. Mada skrušeno priznajem da ne znam isti čas baš sve kratice napamet, snaći ću se već nekako. mad, BsT, RF... ...mislim da sam skužio, nije teško...

Koja su art. oruđa korištena u mad-u i lard-u PVO, s obzirom da je u pitanju bila planinska jedinica, takođe i vodovi PVO u bataljonima? Jeli nešto što se dalo rasklopiti i nositi na konjima?

u mad su korišteni brdski topovi B1 (pun naziv top 76mm M-48 B1) i haubice 105mm
lard PVO je imao trocevne topove 20mm i raketne sisteme Strela-2M i to 2 baterije topova i 1 raketnu bateriju. Bataljonski vodovi PVO su imali jednocevne topove 20mm (2 odeljenja) i odeljenje Strela-2M.
U toku jedne pokazne vežbe '82 godine, na vrh Triglava (kod Aljaževog stolpa) je iznet jedan top B1 i odatle je ispaljeno tri granate na ciljeve u dolini, visinska razlika -2500m. Artiljerci znaju koliko je teško i koplicirano gađati kad je negativna visinska razlika (oruđe je na većoj visini od cilja).

zastavnik (citat):

u mad su korišteni  brdski topovi B1 (pun naziv top 76mm M-48 B1) i haubice 105mm
lard PVO je imao trocevne topove 20mm i raketne sisteme Strela-2M i to 2 baterije topova i 1 raketnu bateriju. Bataljonski vodovi PVO su imali jednocevne topove 20mm (2 odeljenja) i odeljenje Strela-2M.
U toku jedne pokazne vežbe '82 godine, na vrh Triglava (kod Aljaževog stolpa) je iznet jedan top B1 i odatle je ispaljeno tri granate na ciljeve u dolini, visinska razlika -2500m. Artiljerci znaju koliko je teško i koplicirano gađati kad je negativna visinska razlika (oruđe je na većoj visini od cilja).

Imao sam takva gađanja na moru, nadvišavanje cilja rješavalo na različite načine ili unošenjem nadmorske visine u sistem (posredno) ili načinom gađanja (neposredno).
Kako su transportovali PAT 20mm i 20/3, jeli moglo na konjima ili na leđima (ne znam da se mogao rastavljati kao B1)?

zastavnik (citat):

u mad su korišteni brdski topovi B1 (pun naziv top 76mm M-48 B1) i haubice 105mm
lard PVO je imao trocevne topove 20mm i raketne sisteme Strela-2M i to 2 baterije topova i 1 raketnu bateriju. Bataljonski vodovi PVO su imali jednocevne topove 20mm (2 odeljenja) i odeljenje Strela-2M.
U toku jedne pokazne vežbe '82 godine, na vrh Triglava (kod Aljaževog stolpa) je iznet jedan top B1 i odatle je ispaljeno tri granate na ciljeve u dolini, visinska razlika -2500m. Artiljerci znaju koliko je teško i koplicirano gađati kad je negativna visinska razlika (oruđe je na većoj visini od cilja).

Odlično zastavniče, samo još pitanjce: Da li si zaboravio, ili nisu imali vojnu policiju, makar vod VP?

East&West (citat):

Odlično zastavniče, samo još pitanjce: Da li si zaboravio, ili nisu imali vojnu policiju, makar vod VP?

Dodjeljivanje vojne policije nekoj jedinici, jeli postojala neka shema kako to ide. Ja sam uvijek mislio da se VP formacijski dodjeljivala jedinicama većim od brigade.

Stazio (citat):

East&West (citat):

Odlično zastavniče, samo još pitanjce: Da li si zaboravio, ili nisu imali vojnu policiju, makar vod VP?

Dodjeljivanje vojne policije nekoj jedinici, jeli postojala neka shema kako to ide. Ja sam uvijek mislio da se VP formacijski dodjeljivala jedinicama većim od brigade.

 
Nije u pitanju dodeljivanje, već formacijska jedinica VP. Obično je za rang brigade (oklopne, mehanizovane, motorizovane) bila četa VP.

East&West (citat):

Nije u pitanju dodeljivanje, već formacijska jedinica VP. Obično je za rang brigade (oklopne, mehanizovane, motorizovane) bila četa VP.

Ja sam se "ravnao" po mornarici, ako se dobro sjećam, mislim da je svaki VPS imao po bataljon ali da nije dodjeljivano nižim jedinicama posebno.

E vidiš, zaboravio sam četu VP, ona je bila takođe B formacije i zadužena za garnizone Kranj, Škofju Loku i Boh. Belu. Kod nas u Tolminu poslove VP obavljao je vod za intevencije graničnog odseka Tolmin.
Top B1 se mogao rastaviti na sastavne delove i prenosio se na 9 konja.
Brigade su po formaciji imale četu vojne policije, ali je zavisilo od garnizona do garnizona da li je po MF ili po RF.
PAT 20/3 je transportovan vučom, kao i BsT, dok je PAT 20/1 mogao i vučom i natovaren na konjima (rastavljen).
Inače, u garnizonima gde su bila sedišta komandi divizija, brigade nisu u miru imale VP, jer je bila divizijska VP, a u garnizonima gde su bile samostalne brigade imale su obično vod VP u miru, a u ratu četu VP.

zastavnik (citat):

E vidiš, zaboravio sam četu VP, ona je bila takođe B formacije i zadužena za garnizone Kranj, Škofju Loku i Boh. Belu. Kod nas u Tolminu poslove VP obavljao je vod za intevencije graničnog odseka Tolmin.
Top B1 se mogao rastaviti na sastavne delove i prenosio se na 9 konja.
Brigade su po formaciji imale četu vojne policije, ali je zavisilo od garnizona do garnizona da li je po MF ili po RF.
PAT 20/3 je transportovan vučom, kao i BsT, dok je PAT 20/1 mogao i vučom i natovaren na konjima (rastavljen).
Inače, u garnizonima gde su bila sedišta komandi divizija, brigade nisu u miru imale VP, jer je bila divizijska VP, a u garnizonima gde su bile samostalne brigade imale su obično vod VP u miru, a u ratu četu VP.

Hvala zastavniče, sve jasno.

1986. - 1991. - Brojno stanje, formacija, naoružanje i oprema JNA

1991. godinu JNA je dočekala s najmanjim broj­nim stanjem ljudstva u svojoj povijesti. 1.1.1990. mirnodopska JNA imala je 275.341 čovjeka od čega: 25.101 oficira, 19.165 podoficira, 539 vojnih službenika, 2027 vojnika po ugovoru, 38.423 civila na službi u Armi­ji i 189.855 vojnika i pitomaca škole rezervnih oficira. Po ratnom ustroju imala je 1.058.378 ljudi.
Po zapadnoj vojnoj terminologiji vojna oblast je bila u razini skupine armija, a u ratu se sastojala od nekoliko korpusa i drugih operativnih sastava, samostalnih taktičkih jedinica JNA i partizanskih divizija, jedinica TO-a dvije ili više republika i pridodanih jedinica. U siječnju 1991. nakon intenzivnih organizacijsko – formacijskih promjena, Komanda 5. vojne oblasti je pod svojim zapovjedništvom imala: pet korpusa i 65 izravno podređenih jedinica i ustanova. Većina jedinica bila je R – klasifikacije s minimalnim brojnim stanjem. Strategijska skupina na Jadranskom pomorskom vojištu sastojala se od Flote, vojnopomorskih sektora i postrojba Kopnene vojske i TO-a.
Korpus je bio operativna postrojba: početkom 1991. u JNA ih je bilo 20 od kojih 17 u kopnenoj vojsci i tri u RV-u i PVO-u. Brojna stanja korpusa bila su različita, ovisno o tome jesu li bili na prvom ili drugome strategijskom pojasu. U 5. vojnoj oblasti najmanje ljudi - 3597 - imao je Riječki korpus, a najviše - 10.882 - pripadnika imao je Ljubljanski korpus. U razini korpusa bili su vojnopomorski sektori i Flota. Početkom 1991. njihova su brojna stanja bila u rasponu od 2181 pripadnika u Vojnopomorskom sektoru Boka, do 4100 ljudi u Vojnopomorskom sektoru Šibenik. Flota je početkom 1991. imala 2124 pripadnika.

Divizija kopnene vojske bila je najviša taktička razina, koja je s planom Jedinstvo poslana u prošlost. Do kraja 1990. ugašene su sve divizije kopnene vojske osim 1. proleterske gardijske mehanizirane divizije u užoj Srbiji. Glavne snage divizije bile su tri mehanizirane brigade. Prema rat­nom ustroju imala je oko 15.000, a prema mirnodopskom do 6000 ljudi. U JNA su postojale i partizanske divizije osnovane po uzoru na partizanske snage iz Drugog svjetskog rata, koje su postupno zamijenile nekad brojne brdske brigade. Bez obzira na zvučno ime divizije, radilo se o postrojbama koje su u bojnim mogućnostima bile osjetno slabije od pješačke ili motori­zirane brigade JNA. Glavna snaga JNA bila je Kopnena vojska koja je s planom Jedinstvo prešla ili prelazila na brigadni sustav. Početkom 1990-ih godina najbrojnija brigada u JNA bila je motorizirana brigada. U toku 1990.-1991. pješačke brigade su uglavnom preimenovane u motorizi­rane. Brojno stanje im je ovisilo izravno o klasifikaciji. Na području 5. voj­ne oblasti u A-klasifikaciji najmanja je bila 13. proleterska motorizirana iz Ilirske Bistrice sa 1757 ljudi, a najbrojnija 228. motorizirana brigada iz Postojne sa 2370 ljudi.

Početkom 1990. JNA je imala 11 mehanizira­nih brigada, od kojih je sedam bilo A, tri B i jedna R-klasifikacije. Za usporedbu, JNA je u A-klasifikaciji u pješaštvu imala pet od 33 motorizirane brigade i dvije od 20 pješačkih brigada. U istom razdoblju Ar­mija je imala šest oklopnih brigada, sve u B-klasifikaciji. Brojna stanja bila su u prosjeku oko 1400 do 1500 ljudi za mehaniziranu i nešto manje za oklopnu brigadu. U 1980-im godinama JNA je imala trojni sustav klasifikacije koji je određivan na temelju brojnog stanja i broja bataljona i diviziona A – klasifikacije. A – klasifikaciju imale su jedinice popunjene od 60 do 100 posto, B od 15 do 60 posto i R do 15 posto. Brigade A – klasifikacije morale su imati najmanje 4, a rodovske brigade 3 A - bataljona, brigade B - klasifikacije 2 ili 3 bataljona - diviziona, a rodovske brigade 2 i iznimno 1 bataljon A - klasifikacije. Bataljoni (divizioni) A - klasifikacije morali su biti 100 posto popunjeni prema mirnodopskoj formaciji. Veći postotak mirnodopske popune značio je bržu mobilizaciju jedinice u slučaju rata.
Uz brigade, u JNA je bio veći broj pukova, no oni su uglavnom bili jedinice za potporu. Od 1990. puk u JNA je pretežno bio jedinica za vezu, (topničku, protuoklopnu, protuzračnu) i različite vrste bojnog osiguranja (inženjerija, ABKO), odnosno jedinica koja načelno nije bila na i prvoj crti, već u drugome bojnom redu, ili koja je po dijelovima pridodavana jedinicama u dodiru s protivnikom.
Tvrdnja da je JNA po veličini i naoružanju bila treća ili četvrta vojska u Europi toliko puta je ponovljena da se drži vjerodostojnom ocjenom. Prema broju oružja, stvarno je bila treća ili četvrta, ali među socijalističkim vojskama Europe.
Prema podacima jednog uglednoga britanskog časopisa (The Military Balance, The International Institute for Strategic Sudies) koji se često navode i koji najvećim dijelom nisu bili točni, JNA je 1991. imala: 1850 srednjih tenkova, 13 lakih tenkova, 240 izvidničkih oklopnih vozila, 490 bojnih vozila pješaštva, 500 oklopnih transportera, 1934 artiljerijska oruđa većeg kalibra (od 105 mm naviše), oko 3000 minobacača 120 mm i 3400 minobacača 82 mm, 1799 protuoklopnih topova, 449 zrakoplova i 190 helikoptera, 11 podmornica, 15 raketnih čamaca i topovnjača, 14 torpednih čamaca i 79 ostalih brodova. Treba reći da je 1990. godine znatan dio naoružanja bio zastario i da je u pojedinim segmentima (zrakoplovstvo, veza i inženjerija npr.) JNA osjetno zaostajala za vojskama Zapada. U kopnenoj vojsci nije imala rakete zemlja-zemlja većeg dometa, u zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani zrakoplove za elektroničko djelovanje, leteće radare, sustave za elektroničko prepoznavanje i protuzračne raketne sustave dometa većeg od 100 kilometara. U Ratnoj mornarici nedostajali su suvremeni raketni brodovi i podmornice s raketnim i drugim naoružanjem velikog dometa.

Za razliku od brojnih tvrdnji, vojni vrh nije dvojio o kvaliteti i stanju oružja koje je imala JNA. U siječnju 1989. u informaciji Generalštaba oružanih snaga, razine držav­ne tajne, JNA je ocijenila da oružje koje ima zaostaje za jednu do dvije ge­neracije za naoružanjem koje imaju susjedne zemlje. Politički put Jugoslavije, prvo čvrsto uz SSSR, potom čvrsto protiv nje­ga uz približavanje Zapadu, pa opet približavanje Istoku, bili su razlozi zbog kojih je JNA bila rijetko viđena mješavina oružja i opreme. S iznim­kom Albanije, u logističkom pogledu bila je vjerojatno najzahtjevnija vojna organizacija u Europi. Ni nakon 45 godina od svršetka Drugoga svjetskog rata, JNA nije postigla standardizaciju kakvu su imale vojske Zapada i Istoka. U devedesete je godine ušla s tri različita kalibra za pješačko oruž­je (ostali su imali dva), a s drugim vrstama oružja stanje je bilo još kompliciranije. U topništvu je vladala prava šuma kalibara. Vojske Zapada i Istoka imale su po tri, odnosno četiri kalibra (105, 155 i 203 mm odnosno 122, 130, 152 i 203 mm), a JNA je imala svih šest. Uz kupljena, JNA je u pojedinim razdobljima po licenci proizvodila dio oruđa od kojih su neka s obzirom na predložak bila poboljšana.
Prema gruboj procjeni JNA je 1990. imala oko 2400 topničkih oruđa kalibra od 105 mm i više. Slično je staja­la i s protuoklopnim topništvom u kojemu je moderan bio top od 100 mm. Protuoklopnih lansirnih kompleta i oruđa imala je oko 4000. Oruđe s najvećim dometom u JNA bila je sovjetska raketa zemlja-zemlja Luna, s kojom je (12 lansera) bila naoružana 389. raketna artiljerijska brigada iz Banja Luke. Prema ratnom ustroju JNA je trebala imati 3109 tenkova i 1822 bor­bena vozila pješaštva, odnosno oklopna transportera, a po mirnodopskom ustroju 1444 tenka i 1012 borbenih vozila pješaštva. Pretpostaviti je da je 1991. imala najmanje 2800 tenkova i oko 1400 borbenih vozila pješaštva i oklopnih transportera. Za primjer, 5. vojna oblast je 1989. imala 966 od ustrojbenih 997 tenkova, dok je oklopnih transportera odnosno borbenih vozila pješaštva imala 562 od ustrojbenih 737. Protuzračna obrana u oružanim snagama (JNA i TO) imala je u naoružanju više od 12.000 topničkih oruđa i raketnih lansera od čega je 63% otpadalo na topništvo, a 37% na raketne lansere. Oko 50% raketnih lansera i 21% topništva bilo je trofejno i zastarjelo.
Ratno zrakoplovstvo je od 1960-ih godina razvijano po zahtjevu da ima 400 bojnih aparata. Lovačka avijacija je imala 167 bojnih zrakoplova od 16 modernih lovaca MIG-29, a ostalo su bili zastarjeli lovci MIG-21 čega je 77 bilo njihova najbolja varijanta, tip BIS. Glavninu zrakoplovstva činili su zastarjeli podzvučni jurišnici Jastreb i Orao i solidni školski zrakoplov Supergaleb koji je korišten i kao lovac-bombarder. Peti korpus RZ-a i PZO-a u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini imao je u naoružanju 152 letjelice od čega 45 aviona MIG-21 u lovačkoj i izvidničkoj varijanti i 56 lovaca bombardera Jastreb i Orao, 44 helikoptera i sedam transportnih zrakoplova AN-26.

1986 - 1991 - Preustroj "Jedinstvo" - Obrana Jugoslavije je nedjeljiva

U trenutku Titove smrti JNA je bila u teritorijalno - organizacijskom stanju kakvo je postavljeno krajem 1960-tih godina, a koje je bazično bilo podjela na armijske oblasti po republičkim granicama.
Pod vodstvom admirala Branka Mamule osmišljena je nova, vojišna organizacija oružanih snaga koja je nazvana Jedinstvo. Njime je JNA željela postići jedinstvo zapovijedanja i upotrebe oružanih snaga na cijelom prostoru Jugoslavije. Najveći problem u tako shvaćenom konceptu obrane bilo je postojanje Teritorijalne obrane koju je JNA doživljavala kao neku vrst 'republičke vojske' obzirom kako je zapovjedništvo TO bilo odvojeno od JNA. Armija je zato 1985.g. predložila "da se umjesto šest armija kopnene vojske uvedu tri vojišta, da se republički i pokrajinski štabovi Teritorijalne obrane podrede zapovjedništvima vojišta, a zonski štabovi Teritorijalne obrane zapovjedništvima korpusa JNA." U posljednjim danima 1988.g. JNA je prešla na novi vojišni sustav. Za takve promjene JNA je intenzivno lobirala kod saveznih i republičkih tijela, kao i u SKJ. Navedene promjene prikazane su kao modernizacija JNA koja ne dovodi u pitanje doktrinu i koncepciju sustava obrane. Konačno, 06.02.1987.g. Predsjedništvo SFRJ prihvatilo je Odluku o dogradnji organizacije oružanih snaga i sistema vođenja i zapovijedanja oružanim snagama SFRJ, čime su okrunjeni napori JNA.
Po toj novoj organizaciji i zapovijedanju, teritorij Jugoslavije je podijeljen u vojišta. Postojale su 3 vojne oblasti (VO) i jedna vojnopomorska oblast (VPO). Svaka vojna oblast bila je podijeljena na korpuse brigadnog sastava koji su zamijenili divizije pukovskog sastava, iako je korpus bio tek nešto jači od divizije, ojačan partizanskim jedinicama JNA i predviđen da se u ratu ojača manevarskim dijelom TO.
Na vojišni sustav JNA je prešla u prosincu 1988.g. kad su novoosnovana zapovjedništva vojnih oblasti preuzela zapovijedanje jedinicama JNA od tadašnjih zapovjedništava armija i Titogradskoga korpusa kopnene vojske. Svi važniji segmenti obrambenog sustava bio je u rukama JNA osim regrutiranja kojeg su provodile republike.

1. VO imala je Komandu u Beogradu i bila je sastavljena (osim prištabnih jedinica) od: Sarajevskog (4.), Banjalučkog (5.), Novosadskog (12.), Tuzlanskog (17.), Kragujevačkog (24.) i Užičkog korpusa (37.). U svom je sastavu još imala: Komandu obrane grada Beograda, Riječnu ratnu flotilu, 1. proletersku gardijsku mehaniziranu diviziju, 4. motoriziranu i 22. pješačku diviziju.

3. VO. Imala je Komandu u Skopju sastava: prištabne jedinice, Titogradski (2.), Niški (21.), Bitolski (41.), Kumanovski (42.) i Prištinski (52.) korpus i 37. motorizirana divizija.

5. VO imala je Komandu u Zagrebu, a osim prištabnih jedinica bila je sastavljena od: Riječkog (13.), Ljubljanskog (14.), Mariborskog (31.), Varaždinskog (32.) korpusa, Komande obrane grada Zagreba i 6. proleterske pješačke divizije.

Upotrebu JNA u izvanrednim okolnostima odobravalo je Predsjedništvo SFRJ, a sam način upotrebe regulirala je JNA 1988.g. strogo povjerljivim priručnikom. U njemu je razrađeno zajedničko djelovanje sa službom unutarnjih poslova, zatim pojačano i dubinsko osiguranje državne granice, pojačano osiguranje vojnih objekata kao i "demonstracija sile" kojom se je željelo ostaviti dojam na "unutarnje i vanjske neprijatelje" zemlje. Demonstracija sile definirana je kao "organizovan pokret vojne kolone u jednom ili više pravaca (jedinica može da kruži i da dolazi uvijek iz drugog pravca)". Najmanjom jedinicom za demonstraciju sile držan je oklopno – mehanizirani ili motorizirani bataljun. Preporučeno je uskladiti pokrete s "upotrebom aviona i helikoptera u niskom letu". Planovi djelovanja u izvanrednim prilikama aktivirani su posebnim šiframa. Od veljače 1985. godine šifra je bila "Radan".
Propisanu upotrebu JNA je provjerila praktično u zimu i proljeće 1989. godine. Tijekom demonstracija u svaku općinu dovedena je jedinica JNA jačine čete do bataljona radi preventivnog djelovanja i po JNA to je bilo "jako efikasno" stoga je preporučeno da se navedena mjera koristi i u "narednom periodu".
Planom Jedinstvo je dakle radikalno promijenjena shema zapovijedanja oružanim snagama. Vrhovna komanda OS-a SFRJ bila je najviša zapovjedna razina i sastojala se od Predsjedništva SFRJ i novoosnovanog Štaba Vrhovne Komande. Pripremanje i rukovođenje strategijskim operacijama na bojištu, a time i zapovijedanje snagama JNA i TO, Vrhovna Komanda je prenijela na zapovjedništva vojišta. Štab Vrhovne komande je bila nova institucija, a u prijašnjim rješenjima načelnik Štaba bio je načelnik generalštaba JNA. Svrha Štaba Vrhovne komande bio je prijenos zapovijedanja s predsjednika Predsjedništva SFRJ na saveznog sekretara za narodnu obranu. Zapovjedništva vojišta bila su podređena Saveznom sekretaru za narodnu obranu, kojem je Predsjedništvo SFRJ moglo ustupiti dio svojih ovlasti i u ratu i u miru. Sukladno tome, zapovjednici TO su odgovarali Predsjedništvu SFRJ, al i Saveznom sekretaru kojeg je Predsjedništvo ovlastilo za to i od njega su primali zapovjedi.
Preustrojem je JNA dobila slobodne ruke za djelovanje u krizi, a isto tako je podređivanjem TO naznačeno kako JNA u raspletu krize neće djelovati sama nego u suglasju s nekom od republika. Nakon stvaranja vojišta, počela je i posljednja faza plana Jedinstvo. Posljednja faza plana trebala se je po prvobitnim planovima JNA provesti do 1995.g., ali obzirom na eskalaciju krize JNA je ubrzala ostvarivanje planova. U posljednjoj etapi bazično se radilo o preustroju i pekvalifikaciji mirnodopskih jedinica prvenstveno stacioniranih u 1. i 5. vojnoj oblasti te u Vojnopomorskoj oblasti. Taj preustroj je proveden u strogoj tajnosti, pa civilne strukture nisu bile obaviještene o tome. Posebna pažnja u smislu brzine i efikasnosti promjena trebala se je pokloniti "osjetljivim regionima" što se odnosilo na Knin i Zagreb. Prioritetni kriterij za kvalifikaciju jedinica bila je bojna spremnost za upotrebu u kriznim stanjima u zemlji.

Dan nakon naredbe o razoružanju TO (15.05.1990.), načelnik Generalštaba oružanih snaga potpisao je naredbu za preustroj i prekvalifikaciju snaga u Hrvatskoj i BiH. Tom naredbom ukinuta je Komanda obrane grada Zagreba, a umjesto nje osnovan je Zagrebački (10.) korpus. Korpus je osnovan od snaga na području Zagreba koje su do tada bile u sastavu Varaždinskog i Riječkog korpusa, Komande obrane grada Zagreba, 6. proleterske pješačke divizije iz Karlovca i jedinica izravno podređenih Komandi 5. vojne oblasti. Tako je preko noći osnovan novi operativni sastav s 2 motorizirane, jednom oklopnom, jednom mehaniziranom brigadom i standardnim jedinicama za potporu. To je bila najveća promjena na operativnoj razini. Na taktičkoj razini, najveća promjena je odluka o ustroju mehanizirane brigade A – tipa u Zagrebu i Dugom Selu.
Glavni dio korpusa su bili 4. oklopna brigada iz Jastrebarskog, 140. mehanizirana brigada i 123. pontonirski bataljon iz Zagreba koji su svi dobili A – kvalifikaciju. Ostali dijelovi korpusa bili su uglavnom u R – kvalifikaciji.

Druge promjene na području 5. vojne oblasti bile su: 5 brigada je iz B prevedeno u A – kvalifikaciju do kraja godine (1990). Od toga dvije su bile podštabne jedinice Komande 5. vojne oblasti (Karlovac i Virovitica), a po jedna je bila u Riječkom (Ilirska Bistrica), Varaždinskom (Bjelovar) i Ljubljanskom korpusu (Vrhnika i Ljubljana).
Riječkom korpusu pripojen je pješački i motorizirani dio 6. proleterske pješačke divizije iz Karlovca i Gospića i time su nadoknađene dvije brigade koje su ušle u ustroj 10. korpusa u Zagrebu. Tim promjenama u 5. vojnoj oblasti povećano je mirnodopsko brojno stanje i pojačana je vatrena moć i pokretljivost jedinica.
U 1. vojnoj oblasti također su provedene prekvalifikacije jedinica. Najvažnija je bila prekvalifikacija iz B u A – tip 1. proleterske gardijske mehanizirane divizije (Beograd, Valjevo, Požarevac). U Novosadskom (Srijemska Mitrovica), Banjolučkom (Banjaluka i Derventa) i Sarajevskom korpusu (Mostar) po jedna je brigade prekvalificirana u A – tip. Osim toga, Mostarska brigade dobila je i oklopništvo.

Slična promjena učinjena je i u Vojnopomorskoj oblasti, gdje je 221. motorizirana brigada iz Knina (za koju je mjesec dana ranije u planovima predviđeno prevođenje u R – tip) umjesto toga prekvalificirana u B – tip, a dobila je oklopni i mehanizirani bataljon A – tipa, odnosno 80 tenkova i oklopnih transportera. Oklopni bataljun je smješten u Benkovac, a mehanizirani u Knin. Rok za preustroj brigade bio je 20.06.1990. Jedina jedinica u Hrvatskoj koja je u to vrijeme prevedena u niži tip, i to iz B u R, bio je bataljon vojne policije iz Knina. Međitim, nova jedinica je imala okopne tranportere pa joj je stvarno povećana bojna moć. Plan preustroja je bio ukupno bojno ojačanje JNA.

Ovu priču treba sagledati iz dva ugla. Jedan je ekonomske mogućnosti zemlje da sprovodi modernizaciju i reformu armije. Drugi, po meni još više problematičan je to da vojne strukture koje su ovaj problem jedine mogle sagledati stručno (vjerovatno i realno) nisu imale mnogo uticaja u odnosu na političke (partijske) strukture koje su donosile odluke o svemu. Taj problem je prisutan i danas kod mnogih država gdje nestručne političke većine u parlamentima često donose pogrešne odluke po pitanju odbrane ne sagledavajući stvari dalje od trenutnih problema.

Pitanje za bivse staresine i ostale koji to mozda znaju:


- o funkciji pojedinog voda u ceti/bateriji - da li su nazivi Prvi vod, Drugi vod, Treci vod...samo redni brojevi, ili su poredjani po nekoj vaznosti i prioritetu?

kod mene na obuci, kao sto sam vec pisao, cete su formirane radi obuke na drugi nacin (I ceta strelci, II ceta RB/BST, III ceta mitraljesci...), te se gornje pitanje ne moze razmatrati na tom primeru...


jos nesto...primetio sam da je komandir prvog voda skoro uvek bio visi po cinu od komandira drugog. Je li to bilo pravilo, ili slucajno?

Komandir prvog voda je formacijski bio zamenik komandira cete (posto to mesto nije bilo predvidjeno) Iz tog razloga k-dir prvog voda po pravilu je bio oficir a k-diri ostalih vodiva podoficiri-NACELNO.

Naziv voda - prvi... nije znacio i njihovu gradaciju po vaznosti

Pitomcima ŠRO, na stažiranju, je često dodjeljivan jedan vod da bi se osposobili za oficirske dužnosti. Tako je bilo i u mom slučaju, komandir II vatrenog (topovskog) voda u bateriji.

Kemo Specijalac (citat):

Pitanje za bivse staresine i ostale koji to mozda znaju:


- o funkciji pojedinog voda u ceti/bateriji - da li su nazivi Prvi vod, Drugi vod, Treci vod...samo redni brojevi, ili su poredjani po nekoj vaznosti i prioritetu?

kod mene na obuci, kao sto sam vec pisao, cete su formirane radi obuke na drugi nacin (I ceta strelci, II ceta RB/BST, III ceta mitraljesci...), te se gornje pitanje ne moze razmatrati na tom primeru...


jos nesto...primetio sam da je komandir prvog voda skoro uvek bio visi po cinu od komandira drugog. Je li to bilo pravilo, ili slucajno?

vjerojatno slučajno. Ja sa primio prvi ovd u četi pet dana posle dolaska iz škole, a komandir 2. voda bio je stariji vodnik. Komandir 3. voda bi je stažista, a komandir pratećeg voda poručnik.
Formacijski po MF, 1. i 2. vod su imali podoficire, 3 vod stažistu. Po RF svi komandiri vodova su bili oficiri, ja sam po RF postajao zamenik KV.

zastavnik (citat):

Kemo Specijalac (citat):

Pitanje za bivse staresine i ostale koji to mozda znaju:

Formacijski po MF, 1. i 2. vod su imali podoficire, 3 vod stažistu.
Po RF svi komandiri vodova su bili oficiri, ja sam po RF postajao zamenik KV.

I kod nas u Ljubljanu je komandir treceg voda bi staza.

Po RF struktura staresinskog sastava jedne art baterije bila je

- K-dir baterije- of
-K-dir 1.vv (ZKB) - of
-K-dir 2.vv- podof. (ml.of.)
- Pom. K-dira za MPV- of
-K-dir KV - podof.
-K-dir ROd-podof
-K-dir IO-podof.
Bater.staresina- podof.

Kad je VOJIN postao poseban rod OS i jesu li pripadnici vidno nosili ovakve oznake?
Negdje polovinom 80-tih ....

Za vrlo iscrpne podatke na temi drugu Max Blitz-u jedan +

Formiranje službe VOJIN i prvih jedinica izvršeno je 1953. kada je preustrojen sistem za vazdušno osmatranje i javljanje (VOJ). Krajem 80-ih godina VOJIN (Vazdušno osmatranje, javljanje i navođenje) postao je rod vojske.

postojanje Teritorijalne obrane koju je JNA doživljavala kao neku vrst 'republičke vojske' . to i jeste bilo tako.meni ni danas nije jasno koje uopste komandovao TO i koje bio vlasnik oruzija i vojne opreme TO.TO je imala uglavnom naoruzanje zastarelo koje je izbaceno iz JNA.

Ako se dobro secam - Komandovanje TO zavrsavalo se na republickom nivou.TO je organizovana na proizvodnom (velika privredna preduzeca) i teritorijalnom nivou, Postojali su Opstinski stabovi kojima su bile potcinjene jedinice ranga voda-cete-bataljona i Zonski stabovi kojima su bile potcinjeni odredi i brigade.Doktrinarno, TO je predvidjena uglavnom za sadejstvo jedinicama JNA i dejstvo na PZT.Naoruzanje je bilo nacelno, slabije od JNA ali je bilo subjekata- preduzeca i bogatijih opstina koje su imale dobro opremljene jedinice TO.

dpuric (citat):

Ako se dobro secam - Komandovanje TO zavrsavalo se na republickom nivou.TO je organizovana na proizvodnom (velika privredna preduzeca) i teritorijalnom nivou, Postojali su Opstinski stabovi kojima su bile potcinjene jedinice ranga voda-cete-bataljona i Zonski stabovi kojima su bile potcinjeni odredi i brigade.Doktrinarno, TO je predvidjena uglavnom za sadejstvo jedinicama JNA i dejstvo na PZT.Naoruzanje je bilo nacelno, slabije od JNA ali je bilo subjekata- preduzeca i bogatijih opstina koje su imale dobro opremljene jedinice TO.

Organizacija Teritorijalne obrane bila je ustrojena na temelju tadašnjeg ustava SFRJ prema kojem su republike imale pravo organizirati i rukovoditi Teritorijalnom obranom. To je bilo određeno i republičkim ustavima.
Na čelu Teritorijalne obrane bio je zapovjednik TO, kojega je imenovalo i razrješavalo dužnosti tadašnje Predsjedništvo SFRJ na temelju prijedloga republičkog Predsjedništva.
Npr. na području V. vojne oblasti otprilike polovica naoružanja Teritorijalne obrane nalazilo se u skladištima TO koja su se nalazila u sastavu kompleksa vojarna pod nadzorom JNA. Ostatak se nalazio u skladištima društveno političkih zajednica i radnih organizacija.

Već sam ranije naveo da je Armija 1985.g. predložila "da se umjesto šest armija kopnene vojske uvedu tri vojne oblasti, da se republički i pokrajinski štabovi Teritorijalne obrane podrede zapovjedništvima tih oblasti, a zonski štabovi Teritorijalne obrane zapovjedništvima korpusa JNA." U posljednjim danima 1988.g. JNA je prešla na novi vojišni sustav.

malo da se podsjetimo

Prema Pravilu službe u oružanim snagama - komandant garnizona:
Komandant garnizona obično je najstariji starješina ili komandant najveće jedinice koja je locirana u gradu. Garnizonski poslovi su jako obimni i tiču se pitanja organizacije života i rada vojske u gradu, gdje je komandant - komandant garnizona. Tiče se pitanja reda i discipline i bezbjednosne funkcije. Tiče se pitanja logističke podrške i još nekih sitnih, ali ovo su znači dva krupna pitanja: rad, red i disciplina i pitanja pozadinskog obezbjeđenja, po kojima je komandant garnizona odgovoran i ima ovlašćenja da komanduje po tim pitanjima svim potčinjenim kasarnama u okviru garnizona, odnosno svim komandantima kasarni u okviru garnizona. Znači, u jednom garnizonu može biti nekoliko kasarni. Jedan je komandant garnizona i ta pitanja reguliše. I još neka po pitanjima teritorijalne nadležnosti.

Jedno pitanje za stručnije članove foruma: Koje su jedinice u naoružanju imale minobacače 60mm?

Interesantno pitanje još od Maxove slike,usput nikako se sjetiti pravog naziva jedinice sa maljutkašima

Stazio (citat):

Jedno pitanje za stručnije članove foruma: Koje su jedinice u naoružanju imale minobacače 60mm?

Minobacac 60 mm je orudje za neposrednu podrsku pesadijskih, diverzantskih i protivdiverzantskih jedinica ranga voda-cete na daljinama od 1200-1500 m. Koristi se za neutralisanje z/s i v/s, zadimljavanje i osvetljavanje bojista. Zastavnik je u svom postu na 2 strani ove teme naveo da u pes.ceti prateci vod moze imati i MB

dpuric (citat):

Bilo je vise promena org. form struktura operativno-strategijskih sastava. Sa brigadnog na pukovski i nazad, formiranje pa ukidanje divizija i na kraju ukidanje Armija i formiranje vojista (VISE UTICAJ POLITICKOG NEGO VOJNO-STUCNOG FAKTORA).

Do kraja 1988.g. struktura KoV bila je sledeca

1.VO- nastala spakanjem 1. i 7. armije sa komandom u Beogradu sa zonom nadleznosti
-BiH (bez sireg rejona Bihaca)
-Vojvodina
-Slavonija
-Srbija (bez JI dela)
U svom sastavu imala je Sarajevski, Banjalicki, Novosadski, Tuzlanski, Kragujevacki, Uzicki korpus, Komandu odbrane Beograda, 1.proletersku gardijsku meh.diviziju, 4.motorizovanu i 22. pesadijsku diviziju.

5.VO nastala spajanjem 5.i 9. armije
Mariborski i Varazdinski korpus od 31.pesadijske i 32 mahanizovane divizije
Rijecki i Mariborski korpus od 13 operativne grupe i 14. motorizovane divizije

3.VO nastala spajanjem 2. i 3. armije sa komandom u Skoplju.
sastav> Titogradski, Niski, Bitoljski, Kumanovski, Pristinski, korpus i 37 motorizovana divizija.

dpuric (citat):

2.VO nastala spajanjem 5.i 9. armije
Mariborski i Varazdinski korpus od  31.pesadijske i 32 mahanizovane divizije
Rijecki i Mariborski korpus od 13 operativne grupe i 14. motorizovane divizije

 
Druže, gde si to žurio? Ajd' napravi korekturu (vatre)